Potpora koja se nudi mladim poljoprivrednicima
U okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. predviđeno je nekoliko intervencija posebno usmjerenih na mlade poljoprivrednike. U svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a države članice EU-a prilagođavaju te mjere svojim uvjetima.
Kombinacija nekoliko intervencija
Strategije za mlade poljoprivrednike u načelu obuhvaćaju nekoliko intervencija ili mjera, među ostalim:
- dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike,
- pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća.
Izravna plaćanja
Za potporu mladim poljoprivrednicima države članice EU-a moraju izdvojiti najmanje 3 % svojeg proračuna za izravna plaćanja. Ta se potpora može dodijeliti u obliku potpore dohotku, potpore ulaganjima ili potpore mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja (u taj bi se cilj uračunalo samo 50 % relevantne potpore ulaganjima).
Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike
Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike dobrovoljni je program u okviru izravnih plaćanja kojim se pruža veća potpora dohotku mladim poljoprivrednicima koji su nedavno prvi put osnovali poljoprivredno gospodarstvo i koji imaju pravo na osnovnu potporu dohotku. Potpora se dodjeljuje u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru ili godišnjeg jednokratnog iznosa.
Nacionalne politike
Nacionalni čimbenici mogu utjecati na generacijsku obnovu (primjerice pristup zemljištu i nasljedno pravo). Stoga države članice EU-a moraju ispitati međudjelovanje nacionalnih politika (uključujući programe poreznih olakšica, mirovinske programe za poljoprivrednike, programe zajmova, regulatorne mjere povezane sa zakupom zemljišta, kupnjom ili nasljeđivanjem) i intervencija i mjera u okviru ZPP-a kako bi se zajamčila usklađenost svih aktivnosti.
Mjere ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike
Intervencije u području ruralnog razvoja, koje se mogu uvrstiti u strateške planove u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027., nude dodatne mogućnosti za pomoć mladim poljoprivrednicima pri pokretanju poslovanja:
- pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novih poljoprivrednika te osnivanje ruralnih poduzeća: dobrovoljna intervencija država članica EU-a putem fondova za ruralni razvoj u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. s ciljem pružanja neposredne potpore za pokretanje poslovanja poljoprivrednicima i poduzećima.
- Programi suradnje: u kontekstu nasljeđivanja poljoprivrednih gospodarstava posebno se odnose na generacijsku obnovu na razini poljoprivrednoga gospodarstva.
Mladi poljoprivrednici mogu iskoristiti potporu ulaganjima i osnovati organizacije proizvođača ili im se pridružiti kako bi poboljšali svoju ekonomsku situaciju i položaj na tržištu.
Strateški planovi u okviru ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. mogu uključivati pomoć za poticanje razvoja ruralnih poduzeća ili savjete o tome kako najbolje uopće početi.
Mladi poljoprivrednici u EU-u mogu podnijeti zahtjev za potporu ZPP-a upravljačkim tijelima navedenima u nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a koji je izradila njihova zemlja. Većina država članica EU-a podupire generacijsku obnovu putem dodatne potpore dohotku za mlade poljoprivrednike u okviru izravnih plaćanja te pozivima na podnošenje zahtjeva u okviru fondova za ruralni razvoj.
Kako bi ruralna područja postala privlačna mladima, u okviru jednog od specifičnih ciljeva ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. države članice EU-a potiče se da promiču zapošljavanje, rast i lokalni razvoj u ruralnim područjima, stvaranje boljih radnih i životnih uvjeta i sprečavanje iseljavanja mladih iz ruralnih područja.
Više informacija
Inicijativa Komisije i EIB-a za mlade poljoprivrednike
U travnju 2019. Europska investicijska banka (EIB) i Europska komisija najavile su dodjelu financijskih sredstava u iznosu od gotovo milijardu eura za poljoprivredni sektor i sektor biogospodarstva u cijeloj Europi.
Paket zajmova EIB-a privukao je interes posrednika iz nekoliko država članica EU-a, a ciljevi financiranja ostvareni su u relativno kratkom roku, unatoč gospodarskom padu uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19. Do proljeća 2023. 98 % financiranja ugovoreno je s posredničkim bankama u:
- Francuskoj (375 milijuna EUR za tri aktivnosti),
- Italiji (350 milijuna EUR za četiri aktivnosti),
- Grčkoj (210 milijuna EUR za četiri aktivnosti) i
- Hrvatskoj (20 milijuna EUR).
Minimalni cilj financiranja za mlade poljoprivrednike neznatno je premašen i za njih je izdvojeno 11 % ukupnog kreditiranja. Usto je oko 30 % omotnice namijenjeno djelovanju u području klime.
ZPP za razdoblje 2023. – 2027.: novi način rada
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) za razdoblje 2023. – 2027. stupila je na snagu 1. siječnja 2023. Ona uvodi pojednostavnjeni pristup koji će poljoprivrednom sektoru EU-a omogućiti da zadovolji stalno nove gospodarske, društvene i okolišne potrebe globaliziranog svijeta. Naglasak politike više nije na sukladnosti i pravilima, već na rezultatima i uspješnosti. Taj se novi način rada temelji na:
- deset ključnih ciljeva ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027., uključujući generacijsku obnovu, koji čine osnovu politike i odražavaju velike ambicije na razini EU-a za ZPP u cjelini;
- strateškim planovima u okviru ZPP-a, koji državama članicama EU-a omogućuju da osmisle intervencijsku strategiju u skladu s deset ključnih ciljeva ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. i odgovarajućim područjima intervencije.
U planovima se objedinjuju brojne ciljane intervencije usmjerene na posebne potrebe određene države članice EU-a. Tim se intervencijama ostvaruju konkretni rezultati u odnosu na ciljeve ZPP-a na razini EU-a i pritom pridonosi ambicijama europskog zelenog plana.
Internetski pregled pokazatelja
Europska komisija izradila je internetski pregled pokazatelja s ciljevima koje je svaka država članica EU-a u svojem odobrenom strateškom planu u okviru ZPP-a utvrdila na nacionalnoj razini te ciljevima na razini EU-a. Pregled pokazatelja uključuje generacijsku obnovu (R.36) kao jedan od 44 „pokazatelja rezultata”, koji su utvrđeni zakonodavstvom o ZPP-u i povezani s deset specifičnih ciljeva. U skladu s ciljevima, do 380 000 mladih poljoprivrednika osnovat će poljoprivredna gospodarstva uz potporu ZPP-a.
Izvor: Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj
Države članice EU-a ne moraju uvrstiti sva 44 cilja u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a. Definiranje ciljeva ovisi o potrebama i planiranim mjerama o kojima se odlučuje na nacionalnoj razini.
The Commission launched an online dashboard presenting the targets set at national level by each approved CAP Strategic Plan, as well targets at EU level.
Definicija mladih poljoprivrednika
Uredbom (EU) 2021/2115 o strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrđuju se minimalni zajednički elementi kriterija koje mora ispunjavati „mladi poljoprivrednik” na razini EU-a. Definicija obuhvaća zahtjeve za sve relevantne intervencije u okviru potpore dohotku (odnosno „prvog stupa”) i ruralnog razvoja (odnosno „drugog stupa”). Time se jamči dosljednost kad strateški planovi država članica u okviru ZPP-a obuhvaćaju cilj generacijske obnove.
Prvo, mladi poljoprivrednik mora biti „poljoprivrednik” prema definiciji iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/2115. Pri utvrđivanju definicije mladog poljoprivrednika države članice EU-a moraju uzeti u obzir sljedeće obvezne elemente iz članka 4. stavka 6. Uredbe (EU) 2021/2115:
- mladi poljoprivrednik smije imati najviše 35 – 40 godina (države članice EU-a trebaju utvrditi točnu gornju dobnu granicu),
- mladi poljoprivrednik mora biti „nositelj poljoprivrednoga gospodarstva” (tj. mora imati stvarnu kontrolu nad gospodarstvom, a države članice EU-a moraju razraditi specifikacije),
- mladi poljoprivrednik mora imati odgovarajuće osposobljavanje i/ili vještine (države članice EU-a moraju razraditi specifikacije).
Mladi u poljoprivredi
Poljoprivrednici mlađi od 40 godina nalaze se na čelu samo 12 % svih poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji (EU), dok je udio mladih poljoprivrednica samo 3 %. Bit će teško motivirati više mladih ljudi da se počnu baviti poljoprivredom.
Izvor: Eurostat
S obzirom na to da su poljoprivrednici sve stariji, EU intenzivnije potiče mlade da se uključe u tu djelatnost:
- komercijalno održiva poljoprivredna gospodarstva: održivost poljoprivrede i proizvodnje hrane ovisi o mladim, motiviranim i kvalitetno osposobljenim ljudima koje privlači život u ruralnim područjima i koji ondje ostaju i osnivaju komercijalno održiva poljoprivredna gospodarstva.
- Sigurnost opskrbe hranom u Europi: pružanjem potpore sljedećoj generaciji europskih poljoprivrednika povećavaju se konkurentske prednosti poljoprivrede EU-a i usto pridonosi budućoj sigurnosti opskrbe hranom u Europi. Mladi poljoprivrednici većinom su spremni prihvatiti inovacije, promjene i nove tehnologije.
Glavni izazovi s kojima se danas suočavaju mladi poljoprivrednici:
- otežan pristup zemljištu,
- visoke cijene zemljišta,
- niska profitabilnost i otežan pristup kreditima,
- otežan pristup mladih poljoprivrednika s obiteljima osnovnim komunalnim uslugama (vodoopskrba, sanitarne usluge, telekomunikacija, širokopojasne mreže) i uslugama socijalne potpore (zdravstvena i dugotrajna skrb, obrazovne usluge).
Stoga su stvaranje i razvoj novih održivih gospodarskih djelatnosti u poljoprivrednom sektoru ključni za konkurentnost i dugoročnu održivost poljoprivrednog sektora u EU-u te ruralnih i udaljenih područja.
Olakšavanje digitalne tranzicije u poljoprivredi
Ciljevi su sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) poduprijeti digitalnu tranziciju u poljoprivredi, pospješiti pokretanje i razvoj inovativnih projekata, širiti njihove rezultate te potaknuti njihovu najširu moguću primjenu.
S obzirom na promjene u poljoprivredi i ruralnim područjima i širenje modernih tehnologija, AKIS prati poljoprivrednike u digitalnoj transformaciji i pomaže im da idu ukorak s novim tehnologijama.
