Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu

U listopadu 2001. Europska komisija uspostavila je Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu. Mehanizam ima za cilj ojačati suradnju između zemalja EU-a i 10 država sudionica u civilnoj zaštiti kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.

U hitnim slučajevima svaka zemlja može zatražiti pomoć putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Komisija ima ključnu ulogu u koordinaciji odgovora na katastrofe u cijelom svijetu, pridonoseći s najmanje 75 % transportnih i/ili operativnih troškova raspoređivanja.

Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više zemalja bez upozorenja. Dobro koordinirani zajednički odgovor znači da u slučaju hitnih pogodaka imaju jednu kontaktnu točku, a ne više njih.

Od svog začetka 2001. godine, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu odgovorio je na više od 700 zahtjeva za pomoć unutar i izvan EU-a.

Mehanizam također pomaže u koordinaciji pripravnosti i aktivnosti prevencije nacionalnih tijela u slučaju katastrofa te pridonosi razmjeni najboljih praksi. Time se olakšava kontinuirani razvoj viših zajedničkih standarda koji timovima omogućuju bolje razumijevanje različitih pristupa i naizmjenični rad kada dođe do katastrofe.

Nakon zahtjeva za pomoć putem Mehanizma, Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC) mobilizira pomoć ili stručnjake.

ERCC prati događaje diljem svijeta 24/7 i osigurava brzo raspoređivanje humanitarne pomoći putem izravne veze s nacionalnim tijelima civilne zaštite.

Specijalizirani timovi i oprema, kao što su protupožarni zrakoplovi, timovi za traganje i spašavanje i medicinski timovi, mogu se mobilizirati u kratkom roku za raspoređivanje unutar i izvan Europe.

Operacije civilne zaštite podupiru se i satelitskim kartama koje se izrađuju u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus. Pravodobne i precizne geoprostorne informacije iz programa Copernicus korisne su za utvrđivanje pogođenih područja i planiranje operacija pružanja pomoći u slučaju katastrofe.

U zemljama u razvoju pomoć civilnoj zaštiti obično ide ruku pod ruku s humanitarnom pomoći EU-a. Stručnjaci u oba područja blisko surađuju kako bi osigurali najkoherentniju analizu i odgovor, osobito u odgovoru na složene hitne situacije.

Mehanizam također intervenira u hitnim situacijama onečišćenja mora. ERCC može brzo mobilizirati kapacitete i stručno znanje zemalja sudionica i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).

Civilna zaštita EU-a na djelu

Bilo koja zemlja u svijetu, a također i Ujedinjeni narodi i njegove agencije te druge međunarodne organizacije, mogu zatražiti pomoć iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Tijekom 2023. Mehanizam je aktiviran 66 puta kao odgovor na (i) rat u Ukrajini, (ii) šumske požare u Europi, (iii) potres u Siriji i Turskoj.

K tomu, države članice i države sudionice također mogu aktivirati Mehanizam kako bi zatražile pomoć za konzularnu podršku svojim građanima (npr. u kontekstu operacija evakuacije). 

Snažan odgovor EU-a u vrijeme krize

Kao odgovor na pogoršanu humanitarnu situaciju u Ukrajini, svih 27 zemalja EU-a, plus 6 država sudionica (Island, Norveška, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska), ponudile su pomoć Ukrajini putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Pomoć uključuje milijune artikala kao što su kompleti prve pomoći, oprema za skloništa, oprema za gašenje požara, pumpe za vodu, generatori struje i gorivo.

Dodatni sloj zaštite

Tijekom 2019. EU je nadogradila Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i stvorila rescEU. Cilj je bio zaštititi građane od katastrofa i upravljati novim rizicima.

Pričuva sredstava rescEU, koju u potpunosti financira EU, jača europsku spremnost za katastrofe i povećava kapacitete za odgovor na krize u Europi. Kao što su šumski požari, hitni medicinski slučajevi, kemijski, biološki, radiološki i nuklearni incidenti, potrebe za skloništima, hitni prijevoz i opskrba električnom energijom.

Brza aktivacija pričuve sredstava rescEU odigrala je ključnu ulogu u rješavanju nepredviđenih hitnih situacija, od šumskih požara do pandemije bolesti COVID-19, uključujući i potrese u Turskoj i ruski rat protiv Ukrajine. 

Udruživanje resursa

Države članice EU-a i države sudionice mogu dodijeliti nacionalne resurse za odgovor na hitne situacije Europskim udruženim sredstvima za civilnu zaštitu (ECPP).

Ovo udruživanje sredstava omogućuje bolje planiranje i koordinaciju aktivnosti odgovora na europskoj i nacionalnoj razini, što znači brži i pouzdaniji odgovor EU-a na katastrofe. Udruživanje sredstava čini okosnicu Mehanizma.

Prevencija i pripravnost

Aktivnosti prevencije i pripravnosti ublažavaju učinke katastrofa. Program obuke za stručnjake za civilnu zaštitu iz država članica EU-a i država sudionica osigurava kompatibilnost i komplementarnost između interventnih timova, dok se vježbama velikih razmjera svake godine obučavaju kapaciteti za specifične katastrofe.

EU podupire i nadopunjuje napore svojih država članica i država sudionica u prevenciji i pripravnosti fokusirajući se na područja u kojima je zajednički europski pristup učinkovitiji od zasebnih nacionalnih aktivnosti.

To uključuje procjene rizika za prepoznavanje rizika od katastrofa diljem EU-a, poticanje istraživanja za promicanje otpornosti na katastrofe i jačanje alata za rano upozoravanje.

Pogledajte video s objašnjenjem

_{Zadnje ažuriranje: 14.5.2024}

Od 2001. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je više od 700 puta kako bi se odgovorilo na hitne situacije.

Mehanizam objedinjuje odgovore iz svih zemalja EU-a i 10 država sudionica.

Mehanizam se može primijeniti unutar EU-a i diljem svijeta.

Zajedničke akcije prevencije katastrofa i pripravnosti.

Kao odgovor na rat u Ukrajini, EU provodi svoju najveću hitnu operaciju od uspostave Mehanizma i usmjerava milijune artikala za hitne slučajeve u Ukrajinu i regiju.

• Potpora konzularnoj pomoći iz Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu
• Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije (ERCC)
• Upravljanje rizicima od katastrofa
• Europska zdravstvena jedinica
• rescEU
• Europska udružena sredstva za civilnu zaštitu
• Informativni dan o civilnoj zaštiti
• Pravni okvir