Upravljanje kriznim situacijama i solidarnost

Tijekom pandemije bolesti COVID-19, EU je koordinirao i financirao isporuke medicinske opreme i povezanih potrepština te je sufinancirao letove za repatrijaciju više od 100 000 građana EU-a putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Zaštitna oprema, kao što su maske za lice, ogrtači, rukavice, zaštitne naočale, odijela, dezinficijensi i drugi proizvodi, isporučena je u zemlje u Europi i svijetu koje su zatražile pomoć.

EU je tijekom pandemije bolesti COVID-19:

• koordinirao i sufinancirao isporuke više od 190 milijuna komada medicinske i osobne zaštitne opreme

• bolnicama omogućio pojačanje dodatnim medicinskim osobljem

• dostavio više od 10,5 milijuna doza cjepiva u više od 55 zemalja u Europi i svijetu putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.

Pomoć je pružena zahvaljujući Koordinacijskom centru EU-a za odgovor na hitne situacije (ERCC), centru Europske unije za hitnu pomoć. ERCC je odgovorio na više od 170 dodatnih zahtjeva za pomoć u vezi s bolesti COVID-19, ne uključujući repatrijaciju.

Od izbijanja bolesti COVID-19 početkom 2020. do kraja 2021. u okviru pristupa Tima Europa izdvojeno je 47,7 milijardi eura za potporu više od 140 partnerskih zemalja kako bi se odgovorilo na pandemiju i njezine posljedice. O toj je potpori Komisija izvijestila u okviru zajedničkog mehanizma Tima Europa za praćenje, a uključivala je kombinirane resurse Komisije, država članica EU-a, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Od ukupno 53,7 milijardi eura mobiliziranih u okviru paketa Tima Europa, 47,7 milijardi eura dodijeljeno je do prosinca 2021. za odgovor na hitne humanitarne potrebe (3 milijarde eura), jačanje zdravstvenih, vodoopskrbnih i sanitarnih sustava (10,6 milijardi eura) i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije, uključujući gubitak radnog mjesta i obrazovanje (34,1 milijarda eura).

Isplate u odnosu na obveze iznosile su:

• europsko susjedstvo: 13,6 milijardi eura od ukupno 15,6 milijardi eura

• supsaharska Afrika: 8,3 milijarde eura od ukupno 9 milijardi eura

• Zapadni Balkan i Turska: 6,8 milijardi eura od ukupno 7,6 milijardi eura

• Azija i Pacifik: 4 milijarde eura od ukupno 4,3 milijarde eura

• Latinska Amerika i Karibi: 2,5 milijardi eura od ukupno 3,2 milijarde eura

• Afrika, Karibi i Pacifik, regionalno: 539 milijuna eura od ukupno 743 milijuna eura

• prekomorska područja i Grenland: 579 milijuna eura od ukupno 631 milijun eura

• globalni programi: 8,6 milijardi eura od ukupno 9,7 milijardi eura.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) prikuplja i objavljuje podatke o globalnom odgovoru donatora na COVID-19 u okviru godišnjeg statističkog izvješćivanja o razvojnoj pomoći. Podaci o globalnom odgovoru dionika u okviru pristupa Tima Europa na pandemiju 2022. moći će se preuzeti iz OECD-ove baze podataka (sustav za izvješćivanje vjerovnika (CRS)). Skup podataka uključuje transakcije označene ključnom riječi #COVID-19. Očekuje se da će OECD objaviti podatke za 2022. u prosincu 2023.

Pandemija ne zna za granice. Od samog početka EU je nastojao svima zajamčiti pravedan pristup cjenovno pristupačnim, sigurnim i učinkovitim cjepivima protiv bolesti COVID-19. U tu je svrhu organizirao globalni odgovor na koronavirus, s partnerima pokrenuo Akcelerator pristupa alatima za borbu protiv bolesti COVID-19 (ACT) i podupirao COVAX, globalnu inicijativu usmjerenu na osiguravanje pravednog pristupa cjepivima protiv bolesti COVID-19.

Komisija, države članice i Europska investicijska banka postale su vodeći ulagač u COVAX, s više od 5 milijardi eura za osiguravanje 1,8 milijardi doza cjepiva za 92 zemlje s niskim i srednjim dohotkom.

Istovremeno je novi EU-ov mehanizam za dijeljenje cjepiva omogućio državama članicama da s trećim zemljama podijele doze cjepiva koje je nabavio EU, među ostalim putem COVAX-a.

Do kolovoza 2023. države članice EU-a donirale su više od 530 milijuna doza cjepiva brojnim svjetskim zemljama. Veliku većinu, oko 445 milijuna doza, podijelile su putem COVAX-a. Osim toga, isporučile su 87 milijuna doza u obliku bilateralnih donacija, primjerice susjedima na zapadnom Balkanu.

EU je podupirao partnere i strategijama cijepljenja i distribucijom zaliha, uz dodatnih 300 milijuna eura za brže uvođenje i primjenu cjepiva u Africi i dodatnih 100 milijuna eura za poboljšanje pristupa i primjene dijagnostike i terapeutika te jačanje zdravstvenih sustava u partnerskim zemljama.

Kako bi se potakla lokalna proizvodnja i pristup cjepivima u Africi, u svibnju 2021. Tim Europa pokrenuo je inicijativu u vrijednosti od milijarde eura za potporu cilju Afričke unije da lokalno proizvede 60 % cjepiva za primjenu u Africi do 2040. U suradnji sa Španjolskom EU je pokrenuo i partnerstvo s Latinskom Amerikom i Karibima za potporu lokalnoj proizvodnji cjepiva, lijekova i drugih zdravstvenih tehnologija te za jačanje otpornosti zdravstvenih sustava.

^{Izjava o odricanju od odgovornosti: stranica je posljednji put ažurirana u rujnu 2023.}