Pregled odgovora Komisije

Europska komisija na svim poljima radi na suzbijanju širenja koronavirusa, podupiranju nacionalnih zdravstvenih sustava te ublažavanju društveno-gospodarskih posljedica pandemije. Na nacionalnoj razini i na razini EU-a uvode se dosad nezabilježene mjere.

Tim Europske komisije za odgovor na koronavirus

Primjeri pomoći Komisije u krizi:

Kronologija djelovanja EU-a

Cilj je Komisijine strategije za cjepiva:

Osiguravanje doza cjepiva i podupiranje cijepljenja u zemljama EU-a

Komisija je osigurala zalihu različitih cjepiva za građane EU-a po prihvatljivim cijenama. Ugovori su sklopljeni s osam subjekata koji razvijaju cjepiva i koji najviše obećavaju, čime je osigurano do 4,2 milijarde doza:

Od prosinca 2020. Komisija je dala šest uvjetnih odobrenja za stavljanje u promet cjepiva protiv bolesti COVID-19: poduzećima BioNTech i Pfizer (21. prosinca 2020.), Moderna (6. siječnja 2021.), AstraZeneca (29. siječnja 2021.), Johnson & Johnson (11. ožujka 2021.), Novavax (20. prosinca 2021.) i Valneva (24. lipnja 2022.). 

Od prosinca 2020. kontinuirano raste broj doza cjepiva koja su isporučena u države članice. Cijepljenje u cijeloj Europskoj uniji ubrzalo se i do sredine 2022. potpuno je cijepljeno 86 % odraslog stanovništva. 

S pojavom novih varijanti Komisija je mobilizirala sredstva za hitna istraživanja i nastavila je sklapati ugovore o predviđenoj kupoprodaji za doze za docjepljivanje i prilagodbu cjepiva novim varijantama.

Komisija je pokrenula i novi postupak zajedničke nabave medicinske opreme za cijepljenje. Predložila je i da se bolnice i liječnici oslobode plaćanja PDV-a na cjepiva i komplete za testiranje.

Zaštita od novih varijanti

Europska komisija pokrenula je Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) u cilju sprečavanja, otkrivanja i brzog odgovora na zdravstvene krize. 
 
HERA je zajednički centar za kontrolu resursa i misija koji državama članicama i institucijama EU-a pomaže u boljoj pripremi Europe za prekogranične prijetnje zdravlju. 

HERA je stoga ključan stup europske zdravstvene unije i uključuje novu misiju za pripravnost i otpornost u području zdravlja za cijeli EU, kako je predsjednica von der Leyen najavila u svojem govoru o stanju Unije 2021. Tako će ukloniti nedostatke u odgovoru i pripravnosti EU-a na zdravstvene krize.

Predsjednica von der Leyen najavila je da bi Tim Europa trebao izdvojiti 50 milijardi eura za tu novu misiju za pripravnost i otpornost u području zdravlja za cijeli EU.

Povećanje proizvodnje

Europska komisija uspostavila je 4. veljače 2021. radnu skupinu za potporu povećanju kapaciteta za proizvodnju cjepiva protiv COVID-a 19 u EU-u, koja je zamišljena kao jedinstvena kontaktna točka za proizvođače kojima je potrebna potpora i svrha joj je utvrditi i ukloniti uska grla u proizvodnim kapacitetima i lancima opskrbe.

Među najvažnijim su postignućima radne skupine utvrđivanje i pomoć u uklanjanju uskih grla u proizvodnji cjepiva u EU-u, mapiranje kapaciteta za proizvodnju cjepiva u EU-u u cijelom lancu opskrbe i poticanje partnerstava organizacijom događanja na kojima su se okupljali proizvođači cjepiva i lijekova. Cilj joj je i osiguravanje dovoljnih dugoročnih proizvodnih kapaciteta u Europi i podupiranje pristupa cjepivima i razmjene cjepiva u cijelom svijetu.

Financiranje istraživanja

Komisija je od siječnja 2020. mobilizirala više od 660 milijuna eura u okviru programa Obzor 2020. za razvoj cjepiva, novih postupaka liječenja, dijagnostičkih testova i zdravstvenih sustava kako bi se spriječilo širenje koronavirusa i spasili životi.

Komisija je poduprla zajam Europske investicijske banke u iznosu od 75 milijuna eura i tako ponudila financijsku potporu inovativnom europskom poduzeću CureVac, koje se bavi razvojem cjepiva.

Europska investicijska banka je s poduzećem za imunoterapiju BioNTech SE potpisala sporazum o financiranju u vrijednosti od 100 milijuna eura u svrhu razvoja programa cijepljenja. Financiranje EIB-a podupire se programom Obzor 2020. i Planom ulaganja za Europu.

Globalni odgovor

Za globalnu pandemiju potrebno je globalno rješenje. Zbog toga je Komisija predana osiguravanju općeg pristupa cjepivima protiv COVID-a 19, među ostalim u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Globalni odgovor na koronavirus bio je donatorski maraton 2020. kojim su prikupljena sredstva za opći pristup liječenju, testovima i cjepivima protiv koronavirusa. Započeo je u svibnju, a kulminirao svjetskim donatorskim sastankom na vrhu i koncertom u lipnju 2020.

Europska komisija i Europska investicijska banka veliki su zagovaratelji COVAX-a, svjetskog instrumenta za pravedan i opći pristup cjepivima protiv COVID-a 19.
    
Države članice EU-a i Tim Europa dosad su se obvezali izdvojiti više od 3 milijarde eura za COVAX, što Europsku uniju čini jednim od najvećih donatora.

Čelnici EU-a za sljedeći su proračun (2021. – 2027.) i instrument NextGenerationEU dogovorili paket za oporavak u vrijednosti od 2,018 bilijuna eura (u tekućim cijenama). Komisija će se prema dogovoru na tržištima moći zadužiti za otprilike 800 milijardi eura (u tekućim cijenama).

Komisija je u prvoj transakciji u okviru instrumenta NextGenerationEU 15. lipnja 2021. prikupila 20 milijardi eura za financiranje oporavka Europe od krize uzrokovane koronavirusom i njezinih posljedica putem obveznice koja dospijeva za deset godina, tj. 4. srpnja 2031. Uz transakcije u lipnju i srpnju Komisija je dosad prikupila 45 milijardi eura u okviru instrumenta NextGenerationEU. Ta će se sredstva iskoristiti za prva plaćanja iz instrumenta NextGenerationEU, Mehanizma za oporavak i otpornost i raznih programa koji se financiraju iz proračuna EU-a. Prva isplata iz instrumenta NextGenerationEU već je izvršena krajem lipnja u okviru programa REACT-EU. 

Do kraja kolovoza Komisija je ocijenila i odobrila 19 podnesenih nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Do 21. rujna prve isplate u vrijednosti većoj od 49 milijardi eura već su upućene Belgiji, Cipru, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu i Portugalu.

Europska komisija 2020. je donijela razne mjere potpore, primjerice:

Korak prema europskoj zdravstvenoj uniji

Komisija je 11. studenoga 2020. postavila temelje europske zdravstvene unije, koja će počivati na dva stupa:

• jačem okviru za zdravstvenu sigurnost koji uključuje:

  • usklađivanje europskih, nacionalnih i regionalnih planova pripravnosti i odgovora, čiju će otpornost na stres redovito ispitivati Komisija i agencije EU-a te će ih revidirati

  • krizni sustav EU-a koji će potaknuti suradnju i brzo djelovanje u razvoju, stvaranju zaliha i nabavi opreme potrebne za borbu protiv krize

• angažiranijim agencijama EU-a:

  • Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti pratit će epidemiološku situaciju na temelju zajedničkih podataka

  • mandat Europske agencije za lijekove obuhvaćat će sigurnost lijekova i medicinskih proizvoda, ublažavanje rizika od nestašice i klinička ispitivanja lijekova

  • bit će osnovano novo tijelo za odgovor na zdravstvene krize.

Medicinske smjernice za zemlje EU-a 

Panel Komisije koji se sastoji od 7 neovisnih epidemiologa i virologa sastavlja znanstveno utemeljene smjernice i daje savjete o sljedećem:

• mjerama odgovora za sve države članice
• nedostacima u kliničkom upravljanju
• prioritetima u području zdravstvene i civilne zaštite te drugih resursa
• mjerama politike za ublažavanje dugoročnih posljedica koronavirusa.

Vodeći se znanstvenim savjetima ovog panela i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Komisija je poduzela sljedeće korake:

Osobna zaštitna oprema (OZO)

Kako bi pomogla u proizvodnji i dostupnosti osobne zaštitne opreme, Komisija:

• blisko surađuje s državama članicama na procjeni raspoloživih zaliha, proizvodnog kapaciteta i predviđenih potreba za osobnom zaštitnom opremom u EU-u
• osigurava ocjenjivanje sukladnosti i nadzor tržišta kako bi se opskrba osobnom zaštitnom opremom povećala bez ugrožavanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda
• raspravlja s industrijom o tome kako prenamijeniti proizvodne linije radi povećanja opskrbe osobnom zaštitnom opremom, a proizvođačima daje smjernice za povećanje proizvodnje te opreme te sredstava za čišćenje i dezinfekciju ruku.

Testiranje

Tijekom pandemije Komisija je izdala preporuke državama članicama kako bi osigurala da djeluju koordinirano i tako ograniče širenje virusa te održe slobodno kretanje ljudi, robe i funkcioniranje gospodarstava.

Komisija je predložila digitalne potvrde kako bi se olakšalo sigurno slobodno kretanje unutar EU-a tijekom pandemije.

Uredba o digitalnoj potvrdi EU-a o COVID-u počela se primjenjivati 1. srpnja 2021. Digitalne potvrde moći će se izdavati i provjeravati za građane i rezidente EU-a u cijelom EU-u. Te digitalne ili papirnate potvrde besplatne su i služe kao dokaz o cijepljenju, testiranju ili preboljenju.

Komisija je 2020.:

• izdala smjernice za mjere upravljanja granicama radi zaštite zdravlja i dostupnosti robe i osnovnih usluga
• izdala smjernice za osiguravanje slobodnog kretanja radnika, posebno u zdravstvenom i prehrambenom sektoru
• izdala smjernice za zaštitu zdravlja, repatrijaciju i putne aranžmane za putnike na brodovima za kružna putovanja i posade teretnih brodova
• iznijela prijedloge kojima se osigurava da sve mjere koje države članice poduzimaju kako bi zbog pandemije ograničile slobodno kretanje budu usklađene i jasno priopćene na razini EU-a te da postoji jedan skup boja za označivanje rizika i jedan skup pravila koja se trebaju poštovati. Komisija će surađivati s državama članicama na uspostavi zajedničkog pristupa praksama karantene
• izdala smjernice za putnike koji su izuzeti od privremenih ograničenja putovanja
• započela rad na protokolu za testiranje u zračnom prometu i na EU-ovu obrascu za lociranje putnika kako bi se omogućilo sigurno putovanje.

Promet i putovanja tijekom pandemije koronavirusa

Komisija je u bliskom kontaktu s platformama društvenih mreža u pogledu mjera za promicanje vjerodostojnog sadržaja, poboljšanje informiranosti korisnika i ograničenje dezinformiranja i oglašavanja u vezi s koronavirusom.

Na stranici www.EUvsDisinfo.eu dosad je otkriveno, objavljeno i ažurirano 700 neistinitih priča o koronavirusu. Na stranici Komisije posvećenoj borbi protiv dezinformacija o koronavirusu nalaze se i materijali za razotkrivanje neistinitih informacija i provjeru činjenica.

Komisija uključuje sve potrebne alate i financira istraživanja kako bi pomogla u borbi protiv pogrešnih i lažnih informacija povezanih s koronavirusom.

Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje surađuju s drugim institucijama EU-a i državama članicama, među ostalim preko sustava brzog uzbunjivanja koji je uspostavljen u ožujku 2019., te s međunarodnim partnerima iz skupine G7 i NATO-a.

Te su mjere temelj za daljnji rad EU-a na suzbijanju dezinformiranja i Komisija je u prosincu 2020. predložila dva nova teksta. Prvi je akcijski plan za europsku demokraciju, kojim se dodatno jača rad EU-a na suzbijanju dezinformiranja i prilagodbi novim prijetnjama i manipulacijama te na podupiranju slobodnih i neovisnih medija. Drugi je Akt o digitalnim uslugama, kojim se utvrđuju pravila za stvaranje veće odgovornosti platformi za moderiranje sadržaja, za oglašavanje i algoritamske procese.

Osim toga, program za mjesečno praćenje uspostavljen u suradnji s potpisnicima našeg Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija na internetu pruža informacije o mjerama za suzbijanje lažnih informacija i dezinformacija o cjepivima. U ožujku 2021. Komisija je predložila da se Kodeks pojača u nekoliko područja kako bi bio kvalitetan, stabilan i fleksibilan.