Priča o Komisiji Ursule von der Leyen

Kad je svijet pogodila najteža pandemija ove generacije, Komisija je preuzela odgovornost za zaštitu života, izvora prihoda i gospodarstva.

Pomogli smo u istraživanju i rekordno brzom uvođenju spasonosnog cjepiva. Svim Europljanima cjepivo je istovremeno bilo dostupno, bez obzira na to u kojoj državi članici živjeli. U ime država članica osigurali smo do 4,6 milijardi doza cjepiva, da zaštitimo Europljane i da cjepivo podijelimo s partnerskim zemljama. Više od 80 % odraslog stanovništva EU-a obavilo je barem prvo cijepljenje.

Cijepljenje je omogućilo oprezno otvaranje granica, a mi smo za Europljane pripremili praktična pomagala za sigurno putovanje. Uveli smo EU digitalnu COVID potvrdu kojom se povezalo 78 zemalja i područja. To je sada prihvaćeno u svijetu kao model sustava koji omogućuje mobilnost i štiti građane od pandemija.

Budući da su ograničenja kretanja prijetila zatvaranjem poduzeća i nestankom radnih mjesta, osmislili smo instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Uz njegovu je pomoć u 2020. 2,5 milijuna poduzeća nastavilo poslovati, a 31,5 milijuna Europljana ostalo je zaposleno, pa je izbjegnuta golema gospodarska i socijalna kriza. Kad su granice zatvorene, a roba zapela na cestama, zeleni koridori omogućili su prometovanje i spriječili nestašicu osnovne robe.

Kao što su cjepiva istodobno doprla do svih Europljana, potrudili smo se i da se gospodarstva svih država članica, posebno onih koje su bile najteže pogođene pandemijom, brzo oporave. Suočeni s najgorom recesijom od Drugog svjetskog rata, ostvarili smo i najsnažniji oporavak nakon tog poslijeratnog. To je bilo moguće jer smo ponudili odvažan novi plan za prikupljanje novca na tržištu i zajedničko ulaganje u oporavak i otpornost Europe.

Instrument NextGenerationEU povećao je povjerenje u naše gospodarstvo. Vrijedan je više od 800 milijardi eura i kombinacijom ulaganja i reformi potiče naša gospodarstva. Stotine projekata financiranih u okviru instrumenta NextGenerationEU već donose konkretne rezultate za Europljane, od odobalnih vjetroelektrana do električnih vlakova, od vrhunskih digitalnih javnih usluga do najsuvremenijih bolnica. Istodobno, države članice EU-a strateški upotrebljavaju instrument NextGenerationEU za provedbu temeljitih reformi, kao što su reforme tržišta rada, mirovinske reforme i ubrzano izdavanje dozvola za obnovljive izvore energije. Tako naša Unija jača blagostanje Europe. 

Komisija je tijekom cijelog mandata jačala europske kapacitete za pružanje ključne potpore zemljama pogođenima katastrofom, od poplava do šumskih požara, od potresa do hitnih medicinskih situacija.

Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu slao je pomoć u sve dijelove Europe, a i šire. Samo koji sat nakon strašnih potresa naši su timovi spašavali ljude i čistili ruševine u Albaniji, Hrvatskoj i Turskoj. Brzo su stigli na teren i pomagali nakon razornih poplava u Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji.

Od 2019. iz Fonda solidarnosti EU-a osigurali smo više od 3 milijarde eura za države članice i zemlje pristupnice pogođene prirodnim katastrofama i izvanrednim zdravstvenim situacijama.

Naša vatrogasna flota borila se protiv šumskih požara od Grčke do Portugala, od Francuske do Albanije. A i s druge strane Atlantika: zbog najgorih šumskih požara u novije doba, Kanada se prvi put u povijesti obratila Europi za pomoć. Europa je, naravno, pomogla: stotine europskih vatrogasaca borile su se protiv požara što su divljali kanadskim šumama.

No zbog učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta, kao i zbog pandemije, pokazalo se da na katastrofe moramo još bolje reagirati. Zato smo osnovali rescEU, zajedničku europsku rezervu, s flotom vatrogasnih aviona i helikoptera, zrakoplovima za medicinsku evakuaciju i zalihama medicinskih proizvoda. To je prava europska sigurnosna mreža za hitne situacije.

Nastupi li katastrofa, Unija je danas spremnija nego ikad pomoći Europljanima, a i svima u svijetu. Od 2020. u 232 operacije humanitarnog zračnog mosta, reagirali smo na 12 kriza u svijetu. Najnovija je strašna humanitarna situacija u pojasu Gaze.

Posljednjih je godina Europa u digitalnom prostoru učinila više za građane i poduzeća nego ikad prije. 

Na početku mandata objavili smo jasnu viziju: tehnologija mora koristiti našem društvu, inovacije moraju ojačati našu konkurentnost, a rizik za građane treba svesti na minimum. 

Ispunili smo svoj mandat. U cijeloj Europi uložili smo milijarde u širenje optike i 5G tehnologije. Povezali smo ruralne regije i stotine tisuća radnika opremili vještinama za digitalnu budućnost. Ostvarili smo viziju digitalnog prostora kojemu je u središtu čovjek, i učvrstili svoje tehnološko vodstvo. 

Godine 2019. nijedno od osam glavnih superračunala nije bilo europsko. Danas su u EU-u četiri najmoćnija računala na svijetu: u Finskoj, Italiji, Španjolskoj i Njemačkoj. 

Europa je istodobno postala i svjetski predvodnik u pitanju prava građana na internetu. U Aktu o digitalnim uslugama utvrdili smo osnovna načela za sva digitalna poduzeća u Europi, kao i jasna prava korisnika. Definirali smo posebne odgovornosti velikih internetskih platformi za sadržaj koji objavljuju i šire, kako bismo, primjerice, pomogli u borbi protiv govora mržnje i dezinformacija te zaštitili maloljetnike. Akt o digitalnim tržištima trebao bi osigurati da velika digitalna poduzeća posluju na temelju poštenih pravila te da poduzećima iz EU-a jamče transparentnost i pravnu sigurnost.

Isto vrijedi i za umjetnu inteligenciju. Donošenjem Akta o umjetnoj inteligenciji, kojim potiče inovacije, Europa je postala prvi i zasad jedini kontinent koji ima posebni propis o umjetnoj inteligenciji, prvenstveno orijentiran prema njezinoj visokorizičnoj primjeni. Taj je akt više od skupa pravila: on će našim poduzećima pomoći da postanu predvodnici u razvoju pouzdane umjetne inteligencije.

Znamo da umjetna inteligencija može izuzetno povećati produktivnost naših poduzeća. Stoga im pomažemo da integriraju umjetnu inteligenciju u svoje poslovne procese. Na primjer, start-up poduzećima i MSP-ovima osiguravamo pristup našim vrhunskim superračunalima kako bi mogli razvijati, učiti i testirati velike modele umjetne inteligencije. 

Ujedno smo razvili siguran način iskorištavanja gospodarskog potencijala podataka. Akt o podacima potaknut će razmjenu podataka među onima koji ih generiraju i učiniti naša tržišta računalstva u oblaku konkurentnijima te će se BDP do 2028. povećati za desetke milijardi eura. 

Program za digitalno desetljeće Europe ostvaruje rezultate.

Europska industrija u središtu je naše misije da građanima osiguramo blagostanje. Ključna je i za našu ambiciju izgradnje čistoga gospodarstva. Kako bi naša industrija ostala globalno konkurentna tijekom tranzicije, razvili smo ubrzani pristup za potporu ključnim sektorima, od čipova do čiste tehnologije, od baterija do energije vjetra. Na taj se način kombiniraju ulaganja, vještine, pametni regulatorni instrumenti i suradnja s partnerima.

Taj smo pristup ispitali u okviru Europskog akta o čipovima, kako bismo potaknuli proizvodnju čipova te rast i inovacije u cijelom lancu vrijednosti. I uspjeli smo! Zahvaljujući Europskom aktu o čipovima već je ostvareno više od 100 milijardi eura planiranih ulaganja duž cijelog lanca vrijednosti. On pridonosi i otvaranju dobrih radnih mjesta u cijeloj Europi, od Magdeburga do Catanije, od Dublina do Dresdena, od Wrocława do Grenoblea.

Primjenjujemo isti pristup kako bismo osigurali da se budućnost naše industrije čistih tehnologija stvara u Europi. Naš Akt o industriji s nultom neto stopom emisija pomoći će EU-u u izgradnji snažnih domaćih proizvodnih kapaciteta. Do 2030. najmanje 40 % naše potražnje za tehnologijama s nultom neto stopom emisija trebalo bi biti pokriveno europskim proizvodnim kapacitetima. Naši strateški projekti i doline vodika, reforme postupaka izdavanja dozvola i ciljana pravila o nabavi i dražbama mogu pomoći EU-u da postane globalni predvodnik u prelasku na čistu energiju te pomoći u otvaranju zelenih i kvalitetnih radnih mjesta u EU-u.

Slično tome, izradili smo Akt o kritičnim sirovinama kako bismo našim poduzećima osigurali pristup osnovnim sirovinama koje su ključne za konkurentnost i gospodarsku sigurnost Europe. Europa danas najveći dio elemenata rijetkih zemalja i drugih potrebnih kritičnih sirovina nabavlja iz Kine. Geopolitičke napetosti ili događaji kao što je pandemija mogu u bilo kojem trenutku izazvati ozbiljne probleme u proizvodnji na kraju proizvodnog lanca u Europi. Zato naše „načelo smanjenja rizika, a ne prekida odnosa” s Kinom sada prihvaćaju države članice EU-a i partneri iz skupine G-7. Razvijamo nove projekte u Europi, ali i korisna strateška partnerstva sa zemljama kao što su Australija, Čile i Kanada, kako bismo osigurali i obradili kritične sirovine i diversificirali lance opskrbe europskih poduzeća.

Kako bismo se prilagodili geopolitičkoj stvarnosti, razvili smo prvu europsku strategiju gospodarske sigurnosti, koja uključuje konkretne korake za povećanje otpornosti i smanjenje rizika za naše gospodarstvo. I u tom pogledu nastupamo pragmatično: promičemo domaće kapacitete u ključnim sektorima, osiguravamo se od ovisnosti i sklapamo partnerstva radi promicanja zajedničkih interesa. To Europu čini snažnijom i sigurnijom.

Europa je kontinent čiju su povijest oblikovali mnogi narodi. Uvijek ćemo dosljedno ispunjavati svoje obveze pružanja sigurnosti osobama koje traže međunarodnu zaštitu i ponosni smo što nudimo zakonite migracijske putove koji će koristiti i europskim društvima i gospodarstvima.

Međutim, iz prošlih kriza u kojima je dosad nezabilježen broj izbjeglica i nezakonitih migranata ušao u EU postalo je jasno da Europa nema odgovarajuće instrumente za suočavanje s pritiscima.

Stoga smo se na početku mandata ove Komisije obvezali uspostaviti zajednički sustav za bolje upravljanje migracijama u EU-u. Zbog toga smo predložili novi pakt o migracijama i azilu.

Nakon složenih političkih i pravnih pregovora države članice i Europski parlament postigli su dogovor o tom sveobuhvatnom skupu pravila, što Europi daje novi zamah nakon desetljeća blokada i stagnacije.

Novim pravilima osigurat ćemo bolju kontrolu naših vanjskih granica. Postupci azila i vraćanja te postupci na granici postat će brži i učinkovitiji, uz stroža vremenska ograničenja i stroža pravila za ograničavanje zlouporabe ili naknadnih zahtjeva, uz potrebna jamstva za pojedince. Odluke o vraćanju za osobe koje nemaju pravo boravka izdavat će se odmah.

Osim toga, sada imamo jasnija pravila o odgovornosti država članica, uz poboljšane mjere za ograničavanje sekundarnih kretanja.
Države članice pružat će jedne drugima potporu u okviru fleksibilnog, ali trajnog mehanizma solidarnosti. Svaka od njih moći će odabrati vrstu solidarnosti koju žele pružiti. Naša je Unija sada bolje opremljena za upravljanje migracijama.

Usporedno s izradom učinkovitijeg zakonodavstva Komisija je tijekom cijelog mandata podupirala države članice u rješavanju neposrednih izazova, od povećanog broja dolazaka na Sredozemlju do instrumentalizacije migracija u Bjelarusu, uz operativnu potporu i pomoć agencija EU-a. Nadalje, izgradili smo partnerstva s trećim zemljama radi borbe protiv krijumčarenja i povećanja broja vraćanja.

Na primjer, sveobuhvatno partnerstvo koje smo potpisali s Tunisom donosi obostrane koristi koje nadilaze migracije, od energije i obrazovanja do vještina i sigurnosti. Ono će poslužiti kao primjer sporazuma koji će se potpisati s drugim partnerskim zemljama kako bi se potaknula suradnja i poboljšalo upravljanje migracijama.

Posljednjih je godina Komisija Ursule von der Leyen mnogo puta pokazala kako se u suradnji s prijateljima i partnerima mogu prevladati golemi izazovi. Sposobnost EU-a da uspostavi snažne saveze u cijelom svijetu pridonijela je jačanju uloge Europe na globalnoj razini.

Prvi posjet sadašnjeg Kolegija povjerenika bio je posjet Africi. Rad Komisije predsjednice von der Leyen doveo je odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama na novu razinu, zahvaljujući bliskoj suradnji za potporu Ukrajini te u području energetike, klimatske politike, trgovine i tehnologije. Pridonio je i redefiniranju odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita. Dogovorili smo Windsorski okvir, zahvaljujući kojem su odnosi s jednim od naših najvažnijih partnera u Europi ponovno krenuli u pozitivnom smjeru.

Razvili smo i novu generaciju partnerstava, među kojima Global Gateway čini najveći europski globalni program ulaganja u povijesti. Ponudili smo strategiju Global Gateway u vrijednosti od 300 milijardi eura kako bi se ostvarila kvalitetna ulaganja i infrastrukturni projekti koji poštuju visoke okolišne i socijalne standarde i pridonose otvaranju radnih mjesta i ostvarivanju rasta na lokalnoj razini.

Cilj je strategije Global Gateway razvoj partnerstava koja koriste svima, uzimajući u obzir interese naših partnera i EU-a u geopolitičkoj perspektivi.

I rezultati su već tu. Odabrano je više od 200 vodećih projekata u vrijednosti od 66 milijardi eura, od čega valja izdvojiti strateška partnerstva za sirovine s Namibijom, Čileom i Argentinom, suradnju u području vodika iz obnovljivih izvora s Marokom i Egiptom i digitalni podmorski kabelski sustav pod nazivom Medusa, koji povezuje EU sa sjevernoafričkim zemljama. U planu su još mnogi drugi projekti.

U okviru pristupa Tima Europa, tj. suradnje institucija EU-a i država članica EU-a, strategija Global Gateway podupire čistu i digitalnu tranziciju u cijelom svijetu, ali i povećava utjecaj EU-a na svjetskoj sceni. 

Europa učvršćuje svoju reputaciju pouzdanog dugoročnog partnera i radi na obostranoj koristi.