(1)

Uredbom (EU) 2019/1896 slike stanja definiraju se kao skup georeferenciranih podataka i informacija u gotovo stvarnom vremenu primljenih od različitih tijela, senzora, platformi i drugih izvora, koji se prenose putem sigurnih komunikacijskih i informacijskih kanala te se mogu obrađivati, selektivno prikazivati i razmjenjivati s drugim relevantnim tijelima kako bi se postigla svjesnost o stanju i ojačala sposobnost reagiranja na vanjskim granicama i predgraničnom području, duž njih ili u njihovoj blizini. Ta definicija predstavlja razvoj koncepta kako je prvotno utvrđen u Uredbi (EU) br. 1052/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2), i koji odražava pristup temeljen na podacima kojim se korisnicima omogućuje odabir odgovarajućega grafičkog i korisničkog sučelja ovisno o operativnoj situaciji i njihovim potrebama u pogledu zapovijedanja i nadzora.

(2)

Uredbom (EU) 2019/1896 predviđena je izrada nacionalnih slika stanja, europske slike stanja i posebnih slika stanja na temelju prikupljanja, evaluacije, razvrstavanja, analize, tumačenja, stvaranja, vizualizacije i širenja informacija. Slike stanja trebaju se sastojati od tri odvojena sloja s informacijama, odnosno sloja s događajima, operativnog sloja i analitičkog sloja.

(3)

Potrebno je utvrditi pojedinosti o svakom sloju s informacijama u slikama stanja i pravila za izradu posebnih slika stanja. Nadalje je potrebno je utvrditi vrstu informacija koje treba navesti i postupke kojima se uređuje pružanje takvih informacija, kao i mehanizme kojima se osigurava kontrola kvalitete. Kako bi se osigurao koordinirani pristup kojim se poboljšava razmjena informacija, potrebno je precizirati i standardizirati izvješćivanje u Europskom sustavu nadzora granica (EUROSUR).

(4)

Kako bi se zajamčilo da je sloj s događajima u slici stanja dovoljno sveobuhvatan i detaljan, nacionalni koordinacijski centri i, gdje je primjenjivo, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) i međunarodni koordinacijski centri trebali bi dostavljati pravodobna izvješća o događajima koji bi mogli utjecati na vanjske granice.

(5)

Izvješćivanje o događajima s pomoću pokazatelja dopunjuje izvješća o pojedinačnim događajima. Pokazatelji olakšavaju procjenu ukupnog razvoja na dijelu granice i pridonose poboljšanoj svjesnosti o stanju, dok su izvješća o pojedinačnim događajima povezana s pravovremenim odgovorom na određeni događaj.

(6)

Izvješća o pojedinačnim događajima mogu zahtijevati poduzimanje hitnih mjera. Stoga je potrebno omogućiti pravovremeno prijavljivanje pojedinačnih događaja kako bi se omogućio pravovremeni odgovor na takve događaje. Čim se događaj otkrije, trebalo bi poslati početno izvješće i prikazati događaj u odgovarajućim slikama stanja. Kako bi se spriječilo kašnjenje koje bi moglo narušiti sposobnost brze reakcije, trebalo bi omogućiti slanje izvješća čija je valjanost djelomično potvrđena.

(7)

Istodobno, izdavanje izvješća u takvim okolnostima može dovesti do lažnih uzbuna. Autor i vlasnik slike stanja trebali bi procijeniti i naznačiti razinu pouzdanosti izvješća i događaja prikazanih u slici stanja. Prvo izvješće trebalo bi dopuniti drugim naknadnim izvješćima čim dodatne informacije budu dostupne.

(8)

Izvješćivanje o događajima u vezi s krivotvorenjem isprava i kriminalom u EUROSUR-u dopunit će obveze izvješćivanja predviđene Uredbom (EU) 2020/493 Europskog parlamenta i Vijeća (3) u okviru internetskog sustava za krivotvorene i vjerodostojne isprave (sustav FADO).

(9)

Izvješćivanje o pojedinačnim događajima povezanima s prekograničnim kretanjem robe i povezanom nezakonitom trgovinom na temelju ove Uredbe ne bi trebalo utjecati na postojeće obveze izvješćivanja, ograničenja ili nadležnosti u pogledu carinskog područja, kao i na sustavno kontrolno izvješćivanje, posebno u okviru drugog sustava kontrole uvoza („ICS2”) u skladu s člankom 186. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (4) ili na razmjenu informacija o riziku u okviru Carinskog sustava upravljanja rizicima („CRMS”) u skladu s člankom. 86 iste Uredbe i Carinskog informacijskog sustava („CIS”) uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (5). Time ujedno ne bi trebalo udvostručavati utvrđene mehanizme izvješćivanja koje provode države članice u vezi s carinskim pitanjima i učinkovitošću carine. Relevantne informacije mogle bi se dobiti iz postojećih izvora Komisije, ako su dostupni.

(10)

Kako bi se u operativnom sloju slika stanja osigurao dovoljno sveobuhvatan pregled, vlasnik slika stanja trebao bi primati izvješća o vlastitim resursima država članica, izvješća o operativnim planovima i izvješća s podacima o okruženju, uključujući posebno meteorološke i oceanografske informacije. U slučaju kada je razina utjecaja na dijelovima granice visoka ili kritična, potreba za koordinacijom uvjetuje detaljno izvješćivanje o operativnim planovima kako bi se bolje predvidio odgovor različitih uključenih tijela.

(11)

U operativnim planovima svake zajedničke operacije na granicama ili brze intervencije trebalo bi opisati operativna izvješća koja je potrebno sastavljati u okviru takvih operacija.

(12)

Vlasnik slika stanja trebao bi uspostaviti analitički sloj na temelju izvješća o analizi rizika. Svrha je tih izvješća poboljšati razumijevanje događaja na vanjskim granicama, što može olakšati predviđanje trendova, planiranje i provođenje operacija nadzora državnih granica i stratešku analizu rizika. Metodologije povezane s izvješćivanjem o analizi rizika i pripisivanje razina pouzdanosti trebale bi se temeljiti na zajedničkom integriranom modelu analize rizika (CIRAM).

(13)

Kako bi se osigurala dosljednost i olakšala razmjena informacija uz očuvanje sigurnosti, Agencija bi trebala integrirati i razviti svoje različite mreže i alate za analizu rizika u okviru EUROSUR-a, primjerice Frontexovu mrežu za analizu rizika (FRAN), Europsku mrežu za analizu rizika od krivotvorenja (EDF-RAN) ili Mrežu za analizu rizika pomorske obavještajne zajednice (MIC-RAN).

(14)

Pri izvješćivanju u EUROSUR-u trebalo bi uzeti u obzir specifičnu prirodu određenih aktivnosti nadzora državnih granica kao što je nadzor granica u zraku ili pomorski nadzor, ali i specifičnu prirodu određenih povezanih događaja kao što su sekundarna kretanja ili slučajevi traganja i spašavanja. Izvješćivanjem o takvim informacijama pridonosi se uspostavi europske slike stanja, uključujući analizu rizika i dodjelu razina utjecaja. K tomu, izvješćivanje o operacijama traganja i spašavanja migranata na kopnu i na moru trebalo bi doprinijeti zaštiti i spašavanju života migranata.

(15)

Vlasnik slike stanja trebao bi upravljati slikom stanja s ciljem pružanja jasnog razumijevanja situacije na svakom dijelu vanjske granice i za svako područje odgovornosti te kako bi se olakšala analiza rizika i sposobnosti reagiranja na odgovarajućoj razini.

(16)

Pri uspostavi posebnih slika stanja s trećim stranama EUROSUR-a države članice i Agencija trebale bi poštovati i promicati tehničke i operativne standarde za razmjenu informacija koje je razvila Agencija.

(17)

Potrebno je utvrditi operativne odgovornosti za izvješćivanje i održavanje slika stanja u vezi s tehničkim odgovornostima za rad i održavanje različitih tehničkih sustava i mreža kojima se podupire obrada informacija u EUROSUR-u.

(18)

Kako bi se osiguralo da su operativne odgovornosti za tehničku provedbu EUROSUR-a dovoljno detaljno definirane, potrebno je utvrditi tehničke komponente EUROSUR-a. Kako bi se upravljalo znatnom količinom informacija koje se obrađuju i smanjilo radno opterećenje operatora, razmjena informacija u EUROSUR-u trebala bi se automatizirati. Države članice i Agencija trebale bi razviti tehnička sučelja kojima se potiče međusobno povezivanje uređaja i upotrebljavati alate za potporu odlučivanju kako bi se operaterima EUROSUR-a pomoglo u obavljanju njihovih zadaća.

(19)

Pri utvrđivanju formata izvješća povezanih s plovilima od interesa u okviru tehničkih standarda za razmjenu informacija Agencija bi trebala iskoristiti, uz blisku suradnju s relevantnim nacionalnim tijelima, međunarodno dogovorene formate koji proizlaze iz relevantnog međunarodnog zakonodavstva, ponajprije Konvencije UN-a o pravu mora, običajnog prava mora i instrumenata koje izvodi Međunarodna pomorska organizacija (IMO) te njihovih varijanti u domaćem pravnom poretku država zastave.

(20)

Pri utvrđivanju formata izvješća povezanih sa zrakoplovima od interesa u okviru tehničkih standarda za razmjenu informacija, Agencija bi trebala nastojati iskoristiti, uz blisku suradnju s relevantnim nacionalnim tijelima, međunarodno dogovorene formate kao što su formati koje utvrdila Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO).

(21)

Sigurnost podataka u EUROSUR-u trebala bi biti takva da se osigurava autentičnost, dostupnost, integritet, povjerljivost i neosporivost izvješća te svih drugih podataka i informacija obrađenih u EUROSUR-u.

(22)

Podaci tehničkih komponenti EUROSUR-a sigurni su u mjeri u kojoj tehničke komponente imaju sposobnost otkrivanja i obrane, uz zadanu razinu pouzdanosti, od bilo kakve aktivnosti koja ugrožava sigurnost obrađenih podataka i informacija ili povezanih usluga koje se nude ili kojima se može pristupiti putem tih mreža i informacijskih sustava.

(23)

Sigurnost podataka EUROSUR-a zajednička je odgovornost država članica i Agencije.

(24)

Prijetnje kibersigurnosti stalno se razvijaju te ih kriminalne i terorističke mreže sve lakše provode u djelo. EUROSUR bi trebao osigurati odgovarajuću i ujednačenu zaštitu od kiberprijetnji na razini EU-a i na nacionalnim razinama. EUROSUR je okvir za razmjenu informacija koji obuhvaća različite stupnjeve tajnosti. Pri provedbi tehničkih komponenti EUROSUR-a relevantna nacionalna tijela i Agencija trebali bi osigurati da svaki korisnik ima odgovarajući pristup relevantnim informacijama koje odgovaraju njegovoj razini akreditacije i onome što on treba znati.

(25)

Pri puštanju u rad komunikacijske mreže do razine „Confidential EU”, Agencija bi trebala osigurati privremeno rješenje za one nacionalne komponente koje bi i dalje bile akreditirane samo na razini „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” ili na jednakovrijednim nacionalnim razinama klasifikacije.

(26)

U okviru pravila o sigurnosti podataka EUROSUR-a i kako bi se osigurao pravilan postupak akreditacije, ovom Uredbom osniva se zajednički Odbor za sigurnosnu akreditaciju („Odbor za akreditaciju”) unutar Agencije. U skladu s odredbama Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (6) takav Odbor potreban je u slučaju EUROSUR-a jer se EUROSUR sastoji od nekoliko međusobno povezanih sustava koji uključuju nekoliko strana.

(27)

Odbor za akreditaciju neovisno je tehničko tijelo koje ne utječe na funkcije upravnog odbora Agencije.

(28)

Prema načelu supsidijarnosti, odluke o sigurnosnoj akreditaciji trebale bi se temeljiti, u skladu s procesom određenim u strategiji za sigurnosnu akreditaciju, na odlukama o lokalnoj sigurnosnoj akreditaciji koje su donijela odgovarajuća državna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica.

(29)

Kako bi mogao brzo i učinkovito provoditi sve svoje aktivnosti, Odbor za akreditaciju treba moći osnovati odgovarajuća podređena tijela koja djeluju u skladu s njegovim uputama. U skladu s tim, trebao bi osnovati Odbor koji će mu pomagati u pripremi odluka.

(30)

Također je važno koordinirati aktivnosti sigurnosne akreditacije i rad tijela odgovornih za upravljanje sustavima i drugim relevantnim subjektima odgovornim za provedbu sigurnosnih odredaba.

(31)

S obzirom na posebnu prirodu i složenost EUROSUR-a, bitno je da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode u okviru zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i država članica ulaganjem napora u postizanje konsenzusa i uključivanjem svih stranaka zainteresiranih za sigurnost i za stalno praćenje rizika. Nadalje, tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije moraju se povjeriti stručnjacima s odgovarajućim stupnjem sigurnosne provjere koji su kvalificirani za akreditaciju složenih sustava.

(32)

Kako bi se osiguralo da Odbor za akreditaciju može ostvariti svoje zadaće, trebalo bi predvidjeti i da države članice dostavljaju Odboru svu potrebnu dokumentaciju, dodjeljuju propisno ovlaštenim osobama pristup klasificiranim informacijama u okviru EUROSUR-a i sustava potpore (uključujući komunikacijsku mrežu) i pristup svim područjima u okviru njihove nadležnosti te da na lokalnoj razini budu odgovorne za akreditaciju sigurnosti područja koja se nalaze unutar njihova državnog područja.

(33)

Dok je izravan pristup nacionalnom sustavu isključivo pravo predmetne države članice, osoblju Agencije mogao bi se odobriti izravan pristup nacionalnim sustavima u okviru EUROSUR-a kako bi pomagali nacionalnim tijelima u obavljanju njihovih zadaća.

(34)

Odredbe povezane sa sigurnošću podataka vanjskih komponenti EUROSUR-a trebale bi biti dio odredbi povezanih s EUROSUR-om u odgovarajućim radnim dogovorima i predlošcima sporazuma o statusu. U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća (7) te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Međutim, imajući u vidu da se Uredba (EU) 2019/817 temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska je 31. listopada 2019. u skladu s člankom 4. tog protokola obavijestila da je odlučila prenijeti Uredbu (EU) 2019/817 u svoje nacionalno zakonodavstvo.

(35)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(36)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (9).

(37)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (10).

(38)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (11).

(39)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europsku graničnu i obalnu stražu,

(a)

pravila za izvješćivanje u EUROSUR-u, uključujući vrstu informacija koje treba pružiti i rokove za izvješćivanje;

(b)

pojedinosti o slojevima s informacijama u slikama stanja;

(c)

načini utvrđivanja posebnih slika stanja;

(d)

odgovornosti povezane s izvješćivanjem i upravljanjem slikama stanja te odgovornosti za rad i održavanje različitih tehničkih sustava i mreža kojima se podupire EUROSUR;

(e)

pravila sigurnosti i zaštite podataka u EUROSUR-u;

(f)

mehanizam za osiguravanje kontrole kvalitete.

1.

„događaj” znači situacija koja će vjerojatno utjecati na vanjske granice u pogledu migracija, prekograničnog kriminala ili zaštite i spašavanja života migranata, uključujući granične incidente, ili koja može utjecati na funkcioniranje EUROSUR-a, uključujući bilo koju njegovu tehničku komponentu;

2.

„upravljanje slikom stanja” znači utvrđivanje i održavanje slike stanja i obrada svih informacija koje ona sadržava;

3.

„vlasnik” znači subjekt, agencija ili tijelo koje upravlja slikom stanja i odgovarajućim izvješćima;

4.

„obrada” znači svaka radnja koja se provodi nad podacima i metapodacima i informacijama sadržanima u izvješću, bez obzira na to jesu li te radnje automatizirane ili ne, uključujući prikupljanje, snimanje, organiziranje, strukturiranje, pohranu i izmjenu podataka, uvid u podatke, upotrebu podataka, njihov prijenos, objavljivanje, kombiniranje, brisanje, smanjenje razine povjerljivosti podataka i uništavanje tih podataka i metapodataka;

5.

„pokazatelj” znači mjerenje ili vrijednost koja se odnosi na događaje ili zadatke kojima se opisuje stanje na vanjskim granicama i koja pridonosi svjesnosti o stanju i analizi rizika ili podupire sposobnosti reagiranja;

6.

„tehnički pokazatelj” znači mjerenje ili vrijednost koja se odnosi na događaje ili zadaće i koja pridonosi svjesnosti o stanju i analizi rizika u vezi s funkcioniranjem EUROSUR-a ili podupire odgovarajuće sposobnosti reagiranja;

7.

„koordinacijski centar za spašavanje na moru” znači jedinica odgovorna za promicanje učinkovite organizacije službi za traganje i spašavanje i koordinaciju provođenja operacija traganja i spašavanja u okviru regije u kojoj se provodi traganje i spašavanje kako je navedeno u Međunarodnoj konvenciji o traganju i spašavanju na moru;

8.

„vanjski let” znači svaki let zrakoplova s posadom ili bespilotnog zrakoplova i njegovih putnika i/ili tereta prema državnim područjima država članica ili iz njih, koji nije unutarnji let kako je definiran u članku 2. točki 3. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

9.

„interni koordinacijski centar” znači koordinacijska struktura uspostavljena za koordinaciju zajedničke operacije ili brze intervencije na vanjskim granicama;

10.

„popis za praćenje” znači popis sumnjivih subjekata, resursa, ponašanja ili profila sastavljen na temelju analize rizika, s ciljem usmjeravanja sposobnosti otkrivanja i analize rizika europske granične i obalne straže i pokretanja odgovarajućih sposobnosti reagiranja;

11.

„tehničke komponente” znači sustavi i mreže koji se upotrebljavaju za potrebe EUROSUR-a, uključujući infrastrukturu, organizaciju, osoblje i informacijske resurse potrebne za potporu EUROSUR-u;

12.

„omogućavanje” znači omogućavanje neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka kako je definirano u Direktivi Vijeća 2002/90/EZ (13);

13.

„odbijanje ulaska” znači zabrana ulaska državljaninu treće zemlje na vanjskim granicama u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2016/399 jer ne ispunjuje sve uvjete ulaska utvrđene u članku 6. stavku 1. i ne pripada kategorijama osoba iz članka 6. stavka 5. te Uredbe te mu je izdan standardni obrazac za odbijanje u skladu s Prilogom V. Zakoniku o schengenskim granicama;

14.

„trgovina ljudima” znači kazneno djelo iz članka 2. Direktive 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14);

15.

„sigurnosna akreditacija” znači formalno ovlaštenje i odobrenje koje relevantno tijelo za sigurnosnu akreditaciju (SAA) izdaje za sustav ili mrežu EUROSUR-a za potrebe obrade podataka iz EUROSUR-a u njegovu operativnom okruženju nakon formalne potvrde valjanosti sigurnosnog plana i njegove pravilne provedbe;

16.

„operativni status” znači sposobnost resursa, jedinice, sustava ili centra da izvrši svoje operativne funkcije i opisuje se kao „potpuno operativno”, „ograničene operativne funkcije” ili „nedostupno”;

17.

„podsloj” znači sloj informacija ispod sloja s događajima, operativnog sloja ili sloja analize rizika u slici stanja.