32022R1214

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
Delegirana uredba - 2022/1214 - EN - EUR-Lex

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32022R1214

Help

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (Tekst značajan za EGP)

C/2022/631

SL L 188, 15.7.2022, p. 1–45 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/1214/oj

HTML

PDF

Official Journal

15.7.2022

Službeni list Europske unije

L 188/1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1214

оd 9. ožujka 2022.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (1), a posebno njezin članak 8. stavak 4., članak 10. stavak 3. i članak 11. stavak 3.,

budući da:

(1)

Kriteriji tehničke provjere utvrđeni u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 (2) odnose se na nekoliko sektora i ekonomskih djelatnosti koji bi mogli pridonijeti Unijinim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena odnosno prilagodbe klimatskim promjenama. Ti su sektori i djelatnosti odabrani zbog njihova udjela u ukupnim emisijama stakleničkih plinova i njihova dokazanog potencijala za izbjegavanje, smanjenje ili uklanjanje emisija stakleničkih plinova. Osim toga, dokazano je da ti sektori i djelatnosti mogu omogućiti izbjegavanje, smanjenje ili uklanjanje emisija stakleničkih plinova u drugim sektorima i djelatnostima ili za njih osigurati dugoročno skladištenje tih emisija.

(2)

Ukupna potrošnja energije stvara oko 75 % izravnih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Stoga energetski sektor ima važnu ulogu u daljnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova. Zato su kriterijima tehničke provjere utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 obuhvaćeni brojni sektori i ekonomske djelatnosti iz lanca opskrbe energijom, od proizvodnje električne ili toplinske energije iz različitih izvora, prijenosnih i distribucijskih mreža do skladištenja, toplinskih crpki te proizvodnje bioplina i biogoriva. Delegirana uredba (EU) 2021/2139, međutim, ne sadrži kriterije tehničke provjere za ekonomske djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije unatoč njihovu potencijalu za doprinos dekarbonizaciji gospodarstva Unije.

(3)

Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 21. travnja 2021. („Taksonomija EU-a, korporativno izvješćivanje o održivosti, preferencije u pogledu održivosti i fiducijarne obveze: usmjeravanje financiranja radi ostvarivanja Europskog zelenog plana”) i Komunikaciji Komisije od 6. srpnja 2021. („Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”), utvrđivanje kriterija tehničke provjere za proizvodnju energije iz prirodnog plina odgođeno je zbog potrebe za dodatnom tehničkom procjenom, osobito tranzicijske uloge prirodnog plina u dekarbonizaciji gospodarstva (3). Odgođeno je i utvrđivanje kriterija tehničke provjere za djelatnosti proizvodnje nuklearne energije jer se čekala dubinska stručna procjena, koja je započela 2020., o tome može li se životni ciklus nuklearne energije, osobito nuklearnog otpada, smatrati kompatibilnim sa zahtjevom iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 da djelatnost ne smije nanositi štetu drugim okolišnim ciljevima. U svjetlu tih procjena treba priznati da djelatnosti proizvodnje energije iz prirodnog plina i nuklearne energije mogu pridonijeti dekarbonizaciji gospodarstva Unije.

(4)

U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, koji se odnosi na prijelazne ekonomske djelatnosti, potrebno je utvrditi kriterije tehničke provjere za proizvodnju električne energije, visokoučinkovitu kogeneraciju električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnju energije za sustave učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja iz prirodnog plina ako su emisije stakleničkih plinova iz prirodnog plina ispod odgovarajuće granične vrijednosti. Osim toga, potrebno je utvrditi kriterije tehničke provjere za korištenje prirodnog plina za proizvodnju električne energije, visokoučinkovitu kogeneraciju električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnju energije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje ako takva proizvodnja električne energije, visokoučinkovita kogeneracija električne energije i energije za grijanje/hlađenje te proizvodnja energije za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje još nisu u skladu s tom odgovarajućom graničnom vrijednosti jer je za tranziciju, osim korištenja klimatski neutralnih energenata i više ulaganja u ekonomske djelatnosti i sektore koji su već niskougljični, nužno znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova u drugim ekonomskim djelatnostima i sektorima za koje ne postoji tehnološki i ekonomski izvediva alternativa. Sve bi te ekonomske djelatnosti trebalo svrstati u prijelazne u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 jer ta tehnološki i ekonomski izvediva alternativna rješenja možda neće u dovoljnoj mjeri biti komercijalno dostupna za kontinuirano i pouzdano pokriće potražnje. Osobito je za proizvodnju električne energije primjereno osigurati alternativni pristup izravnog ograničenja emisija stakleničkih plinova. Prema tom alternativnom pristupu, kojim bi se u razdoblju od dvadeset godina trebali postizati slični rezultati, postrojenja mogu ostvariti takve rezultate ograniči li se broj radnih sati ili ranijim prelaskom na obnovljive ili niskougljične plinove. Kriteriji tehničke provjere trebali bi olakšati ubrzano napuštanje izvora energije s višim emisijama, uključujući kruta fosilna goriva. Osim toga, da bi se ispunili zahtjevi iz članka 10. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2020/852, kriterijima tehničke provjere za korištenje prirodnog plina trebalo bi osigurati i čvrste dokaze da se iz obnovljivih izvora ne može proizvesti energija iste snage i da za svako postrojenje postoje učinkoviti planovi, u skladu s najboljim rezultatima iz tog sektora, za potpuni prelazak na obnovljive izvore ili niskougljične plinove do određenog datuma. U konačnici, kriteriji tehničke provjere trebali bi omogućiti vremenski ograničeno priznavanje doprinosa tih djelatnosti dekarbonizaciji.

(5)	Obnovljivi izvori energije imat će temeljnu ulogu u ostvarenju klimatskih i okolišnih ciljeva Unije. Stoga bi trebalo povećavati ulaganja u obnovljive izvore energije da bi se zadovoljile potrebe tržišta energenata u Uniji za većim količinama energije iz obnovljivih izvora i čiste energije.

(6)

Djelatnosti iz sektora nuklearne energije su niskougljične djelatnosti, a ta energija nije energija iz obnovljivih izvora kako je definirana u članku 2. drugom podstavku točki 1. Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i kako je navedeno u članku 10. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2020/852 i ne pripada u druge kategorije ekonomskih djelatnosti iz točaka od (b) do i. tog stavka. Te bi ekonomske djelatnosti iz sektora nuklearne energije trebalo svrstati u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 jer nema tehnološki i ekonomski izvedive alternative koja bi u dovoljnoj mjeri kontinuirano i pouzdano zadovoljila potražnju za energijom. Osim toga, u konačnom izvješću Tehničke stručne skupine za održivo financiranje iz ožujka 2020. (5) navodi se da „u proizvodnoj fazi nuklearne energije gotovo da i nema emisija stakleničkih plinova” te da su „dokazi o mogućem znatnom doprinosu nuklearne energije ciljevima ublažavanja klimatskih promjena uvjerljivi i jasni”. Štoviše, u nekoliko planova država članica nuklearna je energija zajedno s energijom iz obnovljivih izvora uključena u izvore energije koji će se koristiti radi ostvarenja klimatskih ciljeva, uključujući cilj dekarbonizacije do 2050. iz Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (6). U konačnici, nuklearna energija osigurava stabilnu opskrbu energijom i time olakšava uvođenje nestalnih obnovljivih izvora energije i ne ograničava njihov razvoj, kako je propisano člankom 10. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2020/852. Stoga bi trebalo smatrati da su djelatnosti iz sektora nuklearne energije u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852.

(7)

Stručnjaci u svojoj znanstvenoj reviziji (7) zaključuju da bi kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti iz sektora nuklearne energije trebali osigurati nenanošenje bitne štete drugim okolišnim ciljevima zbog potencijalnih rizika koji proizlaze iz dugoročnog skladištenja i konačnog odlaganja nuklearnog otpada. Ti bi kriteriji tehničke provjere stoga trebali odražavati najviše standarde nuklearne sigurnosti, zaštite od radioaktivnog zračenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, na temelju zahtjeva utvrđenih u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”) i propisima donesenima na temelju tog ugovora, osobito Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom (8). Ta direktiva sadržava cilj nuklearne sigurnosti visoke razine u svim fazama životnog ciklusa svakog nuklearnog postrojenja, uključujući odabir lokacije, projektiranje, izgradnju, puštanje u pogon i rad i stavljanje izvan pogona takvih postrojenja. Tom se direktivom osobito traže znatna poboljšanja sigurnosti pri projektiranju novih reaktora, uključujući tzv. reaktore generacije III+, za koje bi trebalo koristiti najsuvremenija saznanja i tehnologiju, vodeći računa o najnovijim međunarodnim sigurnosnim zahtjevima. Tim se zahtjevima omogućuje učinkovito ostvarenje cilja nuklearne sigurnosti, što uključuje primjenu načela dubinske obrane i kulturu djelotvorne sigurnosti. Tim se zahtjevima osigurava minimalan učinak velikih opasnosti koje su posljedica čovjekova djelovanja, uključujući potrese i poplave, kao i sprečavanje nesreća, neuobičajenog rada, kvarova ili gubitka kontrolnih sustava, među ostalim zaštitnim strukturama ili rezervnim sustavima hlađenja i opskrbe električnom energijom.

(8)

Na tržištu se pojavilo gorivo za nuklearne elektrane otporno na nesreće, koje omogućuje dodatnu zaštitu od nesreća koje nastaju zbog strukturnih oštećenja goriva ili reaktora. Kako bi se uzela u obzir ta najnovija tehnološka dostignuća, u kriterijima tehničke provjere trebalo bi utvrditi zahtjev za korištenje tog goriva, imajući u vidu postupak izdavanja dozvole za to gorivo u Uniji.

(9)

U svijetu su u tijeku istraživanje i razvoj novih tehnologija za nuklearne reaktore u kojima se, među ostalim, primjenjuje zatvoreni gorivni ciklus ili koncepti samoobnovljivosti goriva i koji proizvode minimalnu količinu visokoradioaktivnog otpada („reaktori IV. generacije”). Iako ti reaktori IV. generacije još nisu komercijalno održivi, za njih bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere u svjetlu njihova potencijalnog doprinosa cilju dekarbonizacije i smanjenja radioaktivnog otpada.

(10)

U brojnim državama članicama nuklearna energija je jedan od izvora energije budućnosti i čimbenik njihove dekarbonizacije. Scenariji koje je Komisija ocijenila osnova su za dekarbonizirani energetski sustav koji se uvelike temelji na obnovljivim izvorima energije i nuklearnoj energiji stabilne instalirane snage u odnosu na postojeće razine. Radni vijek zastarjelih nuklearnih postrojenja koja su trenutačno u upotrebi treba produljiti sigurnosnim poboljšanjima, a zastarjela zamijeniti novoizgrađenim nuklearnim postrojenjima. To je kontinuiran proces koji bi trebao osigurati dostupnost potrebne snage za dekarbonizaciju energetskog sustava do 2050., a prema potrebi i nakon 2050. Prema tome, do i nakon 2050. bit će potrebna znatna ulaganja u nuklearnu energiju. Za nove nuklearne elektrane treba osigurati najnaprednija tehnološka rješenja. Kriterijima tehničke provjere za takve nove nuklearne elektrane trebalo bi stoga predvidjeti redovite revizije svakog ulagačkog projekta i tehničke parametre najbolje dostupne tehnologije u svjetlu rezultata kontinuiranog istraživanja, razvoja i tehnoloških poboljšanja. Trebalo bi utvrditi datume za postupno uvođenje novih tehnologija kompatibilnih s održivom dekarbonizacijom, čim postanu dostupne.

(11)

U Prilogu II. Ugovoru o Euratomu i Uredbi Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 (9) utvrđene su granične vrijednosti i drugi zahtjevi koji se odnose na informiranje Komisije o ulaganjima u nuklearnu energiju. Kako bi se u svrhu ostvarenja ciljeva taksonomije osigurala najveća razina usklađenosti s načelima i zahtjevima iz propisa o Euratomu, uključujući cilj nuklearne sigurnosti, Komisija bi trebala dati mišljenje o takvim ulaganjima, neovisno o tome je li u Prilogu II. Ugovoru o Euratomu i Uredbi (Euratom) br. 2587/1999 propisana kakva obavijest. Iz istog bi razloga trebalo na odgovarajući način obraditi sva pitanja primjene članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i kriterije tehničke provjere koje Komisija u svojem mišljenju navede.

(12)

S obzirom na dugotrajnost ulaganja u nove kapacitete za proizvodnju nuklearne energije, produljenje radnog vijeka odabranih postojećih nuklearnih postrojenja moglo bi kratkoročno do dugoročno pridonijeti dekarbonizaciji energetskog sustava. Kriterijima tehničke provjere takvo bi produljenje, međutim, trebalo uvjetovati modifikacijama i sigurnosnim poboljšanjima, kako bi se osigurala usklađenost tih nuklearnih postrojenja s najvišim ostvarivim sigurnosnim standardima i svim sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u propisima donesenima na temelju Ugovora o Euratomu.

(13)

U svjetlu očekivanog tehnološkog i znanstvenog razvoja, ulaganja u izgradnju i siguran rad novih nuklearnih postrojenja primjenom najboljih dostupnih tehnologija koje nadležna tijela država članica do određenog datuma odobre u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom, trebala bi podlijegati kriterijima tehničke provjere i vremenskim ograničenjima koji će poticati razvoj i buduću primjenu reaktora IV. generacije sa zatvorenim gorivnim ciklusom ili samoobnovljivim gorivom, čim postanu komercijalno dostupni. Ta bi vremenska ograničenja trebalo na odgovarajući način preispitivati u svjetlu napretka razvoja takvih tehnologija.

(14)

Kriterijima tehničke provjere koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena odnosno prilagodbu klimatskim promjenama trebalo bi osigurati da ekonomske djelatnosti ne nanose bitnu štetu drugim okolišnim ciljevima. Za djelatnosti u sektoru nuklearne energije osobito je potrebno osigurati da dugoročno odlaganje otpada ne uzrokuje znatnu i dugoročnu štetu u okolišu, kako se navodi u članku 17. stavku 1. točki (d) podtočki iii. Uredbe (EU) 2020/852. Stoga je primjereno u kriterijima tehničke provjere utvrditi specifične zahtjeve za fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati, u skladu s načelom da bi proizvođač otpada trebao snositi troškove njegova zbrinjavanja te za sav radioaktivni otpad propisati operativna konačna odlagališta, što bi trebalo spriječiti izvoz radioaktivnog otpada radi njegova odlaganja u trećim zemljama. U nekoliko država članica već sad se nisko i srednje radioaktivni otpad zbrinjava u pripovršinskim odlagalištima, a u nekoliko desetljeća rada tih pripovršinskih odlagališta stečeno je znatno iskustvo i znanje o zbrinjavanju otpada. Za visokoradioaktivni otpad i istrošeno gorivo, duboko geološko odlaganje najsuvremenije je i u stručnoj zajednici široko prihvaćeno rješenje u cijelom svijetu, kao najsigurnija i najodrživija opcija krajnjeg zbrinjavanja visokoradioaktivnog otpada i istrošenog goriva koje se smatra otpadom. Države članice i dalje snose odgovornost za svoje politike zbrinjavanja svojeg istrošenog goriva i nisko, srednje ili visokoradioaktivnog otpada, ali bi trebale u svoje nacionalne politike uključiti planiranje i provedbu opcija zbrinjavanja, osobito u nacionalne programe za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, i time obuhvatiti sve vrste istrošenog goriva i radioaktivnog otpada i sve faze zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, od njihova nastanka do odlaganja. Sadržaj nacionalnih programa utvrđen je u Direktivi Vijeća 2011/70/Euratom (10) i obuhvaća ključne pokazatelje uspješnosti za transparentno praćenje napretka. Države članice dužne su redovito izvješćivati Komisiju o napretku provedbe nacionalnih programa. Izvješća država članica iz 2021. pokazuju da je postignut znatan napredak u realizaciji prvih dubokih geoloških odlagališta na državnim područjima Unije. Državama članicama postaju dostupna realistična rješenja za razvoj i rad takvih odlagališta do 2050. Stoga se uključivanjem odgovarajućeg zahtjeva u kriterije tehničke provjere osigurava nenanošenje bitne štete u okolišu.

(15)

Nefinancijska i financijska poduzeća trebaju ulagačima osigurati visok stupanj transparentnosti njihovih ulaganja u djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije za koje bi trebalo utvrditi kriterije tehničke provjere. U svrhu te transparentnosti, za nefinancijska i financijska poduzeća bi trebalo utvrditi specifične zahtjeve za objavljivanje informacija. Kako bi se osigurala usporedivost informacija koje se objavljuju ulagačima, te bi informacije trebalo iskazati u obrascu u kojem se udio djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije jasno navodi u nazivniku i, prema potrebi, brojniku ključnih pokazatelja uspješnosti tih poduzeća. Kako bi se ulagačima u financijske proizvode iz članaka 5. i 6. Uredbe (EU) 2020/852 osigurao visok stupanj transparentnosti u smislu izloženosti prema djelatnostima u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije za koje su utvrđeni kriteriji tehničke provjere, Komisija će izmijeniti ili predložiti izmjenu okvira za objavljivanje informacija koje se odnose na te financijske proizvode, kako je primjereno radi pune transparentnosti u cijelom životnom ciklusu tih financijskih proizvoda. Kako bi krajnji ulagači mogli jasno identificirati te informacije, Komisija će razmotriti izmjenu zahtjeva o uslugama financijskog savjetovanja i savjetovanja o osiguranju koje pružaju distributeri.

(16)

Kako bi se povećalo povjerenje ulagača, usklađenost s kriterijima tehničke provjere koji se odnose na djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije trebala bi provjeriti neovisna treća strana. Kako bi se osigurala nepristrana i pažljiva provjera usklađenosti, neovisna treća strana trebala bi imati resurse i stručnost za tu provjeru, trebala bi biti neovisna da se izbjegne svaki sukob interesa s vlasnikom ili ulagačem i ne bi smjela sudjelovati u razvoju ili obavljanju takvih djelatnosti u sektoru prirodnog plina. Osim mehanizma za provjeru, na financijska i nefinancijska poduzeća mogu se primjenjivati posebni zahtjevi za provjeru iz drugih propisa Unije o održivom financiranju, koji se odnose na usklađenost s kriterijima tehničke provjere. U skladu s člankom 26. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) 2020/852, Komisija bi trebala preispitati odredbe potrebne za uspostavu mehanizama za provjeru usklađenosti s kriterijima utvrđenima u toj uredbi.

(17)

Sektorima prirodnog plina i nuklearne energije svojstven je brzi tehnološki razvoj. Stoga je potrebno redovito preispitivati kriterije tehničke provjere za djelatnosti proizvodnje energije u tim sektorima, kako je propisano člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) 2020/852. Pritom bi, u skladu s uvjetima iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852, trebalo preispitati primjerenost rokova utvrđenih u kriterijima tehničke provjere.

(18)

Delegiranu uredbu (EU) 2021/2139 i Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2021/2178 (11) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenama Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 ne nalažu se nikakva ulaganja, nego im je cilj olakšati financijskim tržištima i ulagačima da pod striktnim uvjetima identificiraju relevantne djelatnosti u sektorima prirodnog plina i nuklearne energije koje su potrebne za tranziciju energetskih sustava država članica prema klimatskoj neutralnosti u skladu s Unijinim klimatskim ciljevima i preuzetim obvezama.

(19)

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 utvrđene u ovoj Uredbi blisko su povezane. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se dionicima omogućio sveobuhvatan pregled i olakšala primjena Uredbe (EU) 2020/852, te je odredbe potrebno objediniti u jednoj uredbi.

(20)

Nefinancijskim i financijskim poduzećima treba dati dovoljno vremena da procijene jesu li njihove ekonomske djelatnosti koje se odnose na prirodni plin i nuklearnu energiju usklađene s kriterijima tehničke provjere utvrđenima u ovoj Uredbi i na temelju te procjene izvijeste u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2021/2178. Datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi stoga odgoditi do 1. siječnja 2023.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2139

Delegirana uredba (EU) 2021/2139 mijenja se kako slijedi:

(1)

umeće se sljedeći članak 2.a:

„Članak 2.a

Preispitivanje

Komisija prilikom preispitivanja iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852 preispituje i procjenjuje potrebu za izmjenom datuma iz Priloga I. odjeljaka 4.27. i 4.28., odjeljka 4.29. točke 1. podtočke (b), odjeljka 4.30. točke 1. podtočke (b) i odjeljka 4.31. točke 1. podtočke (b).

Pri preispitivanju datuma iz točke 2. odjeljaka 4.27. i 4.28. Priloga I. uzima se u obzir tehnološki napredak komercijalizacije goriva otpornog na nesreće u Uniji i svijetu.”;

(2)	Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

(3)	Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjene Delegirane uredbe (EU) 2021/2178

Delegirana uredba (EU) 2021/2178 mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 8. dodaju se sljedeći stavci 6., 7. i 8.:

„6. Nefinancijska i financijska poduzeća dužna su objaviti iznos i udio:

(a)	ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom iz odjeljaka 4.26., 4.27. i 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku i brojniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(b)	ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljaka 4.26., 4.27. i 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(c)	taksonomski neprihvatljivih djelatnosti u sektoru nuklearne energije, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti.

7. Nefinancijska i financijska poduzeća dužna su objaviti iznos i udio:

(a)	ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom iz odjeljaka 4.29., 4.30. i 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku i brojniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(b)	ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljaka 4.29., 4.30. i 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti;

(c)	taksonomski neprihvatljivih djelatnosti u sektoru prirodnog plina, u nazivniku svojih ključnih pokazatelja uspješnosti.

8. Informacije iz stavaka 6. i 7. iskazuju se u tabličnom obliku koristeći obrasce iz Priloga XII. ovoj Uredbi.”;

(2)	tekst iz Priloga III. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog XII.

Članak 3.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. ožujka 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 198, 22.6.2020., str. 13.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(3) Komunikacija Komisije od 21. travnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „Taksonomija EU-a, korporativno izvješćivanje o održivosti, preferencije u pogledu održivosti i fiducijarne obveze: usmjeravanje financiranja radi ostvarivanja Europskog zelenog plana”, (COM/2021/188 final) i Komunikacija Komisije od 6. srpnja 2021. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”, COM(2021) 390 final).

(4) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(5) Izvješće Tehničke stručne skupine dostupno je na: https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/business_economy_euro/banking_and_finance/documents/200309-sustainable-finance-teg-final-report-taxonomy_en.pdf

(6) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(7) Izvješće Zajedničkog istraživačkog centra: Technical assessment of nuclear energy with respect to the „do no significant harm” criteria of Regulation (EU) 2020/852 („Taxonomy Regulation” ) (Tehnička procjena nuklearne energije s obzirom na kriterij „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2020/852 („Uredba o taksonomiji”) dostupno je na: https://ec.europa.eu/info/file/210329-jrc-report-nuclear-energy-assessment_en

(8) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 od 2. prosinca 1999. o određivanju ulagačkih projekata koje treba dostaviti Komisiji u skladu s člankom 41. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 315, 9.12.1999., str. 1.).

(10) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

(11) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 od 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

PRILOG I.

U Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139 umeću se sljedeći odjeljci 4.26., 4.27., 4.28., 4.29., 4.30. i 4.31.:

„4.26 Pretkomercijalne faze naprednih tehnologija za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa

Opis djelatnosti

Istraživanje, razvoj, demonstracija i uvođenje inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije za koja su nadležna tijela država članica izdala dozvolu u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i u kojima se proizvodi energija iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE M72 i M72.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom (1) 1 i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom (2) 2;

(b)

država članica poštuje odredbe Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju („Ugovor o Euratomu”) i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2009/71/Euratom, Direktive 2011/70/Euratom i Direktive Vijeća 2013/59/Euratom (*3) *3 te odredbe primjenjivih propisa Unije o okolišu donesenih na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*4) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*5) *5;

(c)	država članica od datuma odobrenja projekta ima osnovan fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati;

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom (6) 6;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornost za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

Projekt je dio istraživačkog programa koji financira Unija ili je Komisija obaviještena o projektu u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća (Euratom) br. 2587/1999, ako je primjenjiva bilo koja od tih odredaba, Komisija je dala svoje mišljenje o projektu u skladu s člankom 43. Ugovora o Euratomu te su na odgovarajući način obrađena sva pitanja iznesena u mišljenju koja su relevantna za primjenu članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i ispunjeni su kriteriji tehničke provjere utvrđeni u ovom odjeljku.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Komisija na temelju izvješća preispituje primjerenost akumuliranih sredstava fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fonda za razgradnju nuklearnih postrojenja iz točke 1. podtočke (c) i napredak u provedbi dokumentiranog plana iz točke 1. podtočke (f) te može uputiti mišljenje dotičnoj državi članici.

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenose propisi iz točke 1. podtočaka (a) i (b), među ostalim u pogledu evaluacije, posebno testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana na području Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju („IAEA”) i Udruženja zapadnoeuropskih nuklearnih regulatora („WENRA”), i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Radioaktivni otpad iz točke 1. podtočaka (e) i (f) zbrinjava se u državi članici u kojoj je nastao, osim ako postoji sporazum između dotične države članice i države članice odredišta, kako je utvrđeno u Direktivi 2011/70/Euratom. U tom slučaju država članica odredišta ima programe za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i njegovo odlaganje te primjereno operativno odlagalište u skladu sa zahtjevima iz Direktive 2011/70/Euratom.

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost proizvodnje ili s ciljem proizvodnje električne energije upotrebom nuklearne energije. Emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz nuklearne energije niže su od granične vrijednosti od 100 g CO2e/kWh.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom koji se provode u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

Utvrđuju se i uklanjanju rizici uništavanja okoliša koji se odnose na očuvanje kvalitete vode i izbjegavanje nestašice vode, u skladu s planom upravljanja korištenjem i zaštitom vode, koji je izrađen u suradnji s relevantnim dionicima.

Kako bi se ograničile termalne anomalije povezane s ispuštanjem otpadne topline, operateri kopnenih nuklearnih elektrana s jednoprotočnim mokrim hlađenjem koje uzimaju vodu iz rijeke ili jezera dužni su kontrolirati:

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

Djelatnosti u sektoru nuklearne energije u skladu su sa zahtjevima za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz Direktive 2000/60/EZ i Direktive 2013/51/Euratom o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Izrađen je plan zbrinjavanja neradioaktivnog i radioaktivnog otpada kojim se na kraju vijeka trajanja osigurava maksimalna ponovna upotreba ili recikliranje takvog otpada u skladu s hijerarhijom otpada, među ostalim na temelju ugovora s partnerima o zbrinjavanju otpada i uključivanjem u financijske projekcije ili službenu projektnu dokumentaciju.

Tijekom rada i razgradnje količina radioaktivnog otpada smanjuje se na najmanju moguću mjeru, a maksimalno se povećava količina materijala za slobodno otpuštanje u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i u skladu sa zahtjevima za zaštitu od zračenja utvrđenima u Direktivi 2013/59/Euratom.

Uspostavljen je plan financiranja da bi se osigurala odgovarajuća sredstva za sve aktivnosti razgradnje te za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Preporukom 2006/851/Euratom.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Neradioaktivne emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje. Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz nuklearnih elektrana ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom (*7) *7 i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s odredbom Direktive 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Za lokacije/aktivnosti na osjetljivim područjima sa stajališta biološke raznolikosti ili u blizini tih područja koje bi mogle znatno utjecati na ta područja (uključujući mrežu zaštićenih područja Natura 2000, spomenike svjetske baštine Unesco-a i ključna područja bioraznolikosti te druga zaštićena područja) provedena je odgovarajuća procjena, ovisno o slučaju, te se na temelju njezinih zaključaka provode potrebne mjere ublažavanja.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.27 Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih elektrana za proizvodnju električne ili toplinske energije, među ostalim za proizvodnju vodika, primjenom najboljih dostupnih tehnologija

Za potrebe ovog odjeljka najbolje dostupne tehnologije znači tehnologije koje u potpunosti ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom i u potpunosti poštuju najnovije tehničke parametre IAEA-inih normi te sigurnosne ciljeve i referentne razine WENRA-e.

Opis djelatnosti

Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih postrojenja za koja su nadležna tijela država članica do 2045. izdala građevinsku dozvolu, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika (nova nuklearna postrojenja) te poboljšanja njihove sigurnosti.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom;

(b)

država članica poštuje odredbe Ugovora o Euratomu i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2009/71/Euratom, Direktive 2011/70/Euratom i Direktive 2013/59/Euratom te odredbe primjenjivih propisa Unije o okolišu koji su doneseni na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU i Direktive 2000/60/EZ;

(c)	država članica od datuma odobrenja projekta ima osnovan fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona, koji se mogu kombinirati;

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornosti za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

U okviru projekta u potpunosti se primjenjuje najbolja dostupna tehnologija i od 2025. gorivo otporno na nesreće. Tehnologiju je certificiralo i odobrilo nacionalno regulatorno tijelo za sigurnost.

Komisija je obaviještena o projektu u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999, ako je primjenjiva bilo koja od tih odredaba, Komisija je dala svoje mišljenje o projektu u skladu s člankom 43. Ugovora o Euratomu te su na odgovarajući način obrađena sva pitanja iznesena u mišljenju koja su relevantna za primjenu članka 10. stavka 2. i članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i ispunjeni su kriteriji tehničke provjere utvrđeni u ovom odjeljku.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Komisija od 2025., a najmanje svakih 10 godina, na temelju ocjene Skupine europskih regulatora za nuklearnu sigurnost („ENSREG”) preispituje tehničke parametre koji su u skladu s najboljom dostupnom tehnologijom.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru; (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom); poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e, i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Pri obavljanju djelatnosti proizvodi se električna energija upotrebom nuklearne energije. Emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz nuklearne energije niže su od granične vrijednosti od 100 g CO2e/kWh.

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom provedene u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.28 Proizvodnja električne energije iz nuklearne energije u postojećim postrojenjima

Opis djelatnosti

Modifikacija postojećih nuklearnih postrojenja radi produljenja razdoblja sigurnog rada nuklearnih postrojenja koja iz nuklearne energije proizvode električnu energiju ili toplinsku energiju („nuklearne elektrane”), koju su do 2040. odobrila nadležna tijela država članica u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije djelatnost je iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava sve kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Opći kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i načelo „ne nanosi bitnu štetu”

Projekt povezan s ekonomskom djelatnošću („projekt”) nalazi se u državi članici koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	država članica u potpunosti je prenijela u nacionalno pravo Direktivu Vijeća 2009/71/Euratom i Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom;

(b)

(c)	fond za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i fond za razgradnju nuklearnih postrojenja, koji se mogu kombinirati; država članica osnovala je od datuma odobrenja projekta

(d)	država članica dokazala je da će na kraju procijenjenog korisnog vijeka trajanja nuklearne elektrane imati na raspolaganju sredstva koja odgovaraju procijenjenom trošku zbrinjavanja radioaktivnog otpada i stavljanja nuklearnih postrojenja izvan pogona u skladu s Preporukom 2006/851/Euratom;

(e)

država članica raspolaže operativnim konačnim odlagalištima za sav radioaktivni otpad vrlo niske, niske i srednje radioaktivnosti o kojima je Komisija obaviještena u skladu s člankom 41. Ugovora o Euratomu ili člankom 1. stavkom 4. Uredbe Vijeća 2587/1999 i koja su uključena u nacionalni program ažuriran u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom;

(f)

za projekte odobrene nakon 2025. država članica ima dokumentirani plan s detaljnim koracima za uspostavu i početak rada odlagališta visokoradioaktivnog otpada do 2050., u kojem su opisani svi sljedeći elementi:

i.	koncepti ili planovi i tehnička rješenja za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja;

ii.	koncepti ili planovi za razdoblje nakon zatvaranja odlagališta, uključujući razdoblje tijekom kojega je potrebno provoditi odgovarajuće kontrole te sredstva potrebna kako bi se dugoročno sačuvalo znanje o tom odlagalištu;

iii.	odgovornost za provedbu plana i ključni pokazatelji uspješnosti za praćenje njezina napretka;

iv.	procjene troškova i planovi financiranja.

Za potrebe točke (f) države članice mogu koristiti planove izrađene u okviru nacionalnog programa propisanog člancima 11. i 12. Direktive 2011/70/Euratom.

U okviru poboljšanog projekta provode se sva razumno izvediva poboljšanja sigurnosti, a od 2025. upotrebljava se gorivo otporno na nesreće. Tehnologiju je certificiralo i odobrilo nacionalno regulatorno tijelo za sigurnost.

Dotična država članica obvezala se Komisiji svakih pet godina za svaki projekt dostaviti izvješće o svim sljedećim elementima:

(a)	primjerenost akumuliranih sredstava iz točke 1. podtočke (c);

(b)	stvarni napredak u provedbi plana iz točke 1. podtočke (f).

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisima kojima se prenose propisi iz točke 1. podtočaka (a) i (b), među ostalim u pogledu evaluacije, posebno testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Dodatni kriteriji koji se odnose na znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Dodatni kriteriji koji se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

Djelatnost je u skladu sa zahtjevima iz članka 6. točke (b), članka 8.b stavka 1. točke (a) i članka 8.c točke (a) Direktive 2009/71/Euratom.

Djelatnost ispunjava zahtjeve iz Direktive 2009/71/Euratom koja se provodi u skladu s međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e u vezi s ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Za projekt je dostupan odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.29 Proizvodnja električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva. Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.7. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.8. ovog Priloga.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u nekoliko oznaka NACE, osobito D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje električne energije iz plinovitih fosilnih goriva niže su od 100 g CO2e/kWh.

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju podataka specifičnih za projekt, ako postoje, te na temelju Preporuke 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili korištenje obnovljivih ili niskougljičnih plinova), taj postupak ispunjava kriterije iz odgovarajućeg odjeljka ovog Priloga, ovisno o slučaju.

Ako se CO2 koji nastaje u postupku proizvodnje električne energije hvata u svrhu podzemnog skladištenja, taj se CO2 prevozi i skladišti pod zemljom u skladu s kriterijima tehničke provjere iz odjeljaka 5.11. i 5.12. ovog Priloga.

(b)

Postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	izravne emisije stakleničkih plinova djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije ili godišnje izravne emisije stakleničkih plinova djelatnosti ne prelaze prosjek od 550 kg CO2e/kW kapaciteta postrojenja tijekom 20 godina;

ii.	energija koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iii.	djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost proizvodnje električne energije s visokim emisijama u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

iv.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja za više od 15 %;

postrojenje je projektirano i izgrađeno za plinovita goriva iz obnovljivih izvora i/ili niskougljična plinovita goriva, a prelazak na potpuno korištenje obnovljivih i/ili niskougljičnih plinovitih goriva odvija se do 31. prosinca 2035., u skladu s preuzetom obvezom i provjerljivim planom koje je odobrilo upravljačko tijelo poduzeća;

vi.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % tijekom životnog vijeka novopostavljenog proizvodnog kapaciteta;

vii.

ako se djelatnost obavlja na državnom području države članice u kojoj se za proizvodnju energije koristi ugljen, ta se država članica obvezala na postupno ukidanje proizvodnje energije iz ugljena i o tome je izvijestila u integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (*8) ili u drugom instrumentu.

Usklađenost s kriterijima iz točke 1. podtočke (b) provjerava neovisna treća strana. Neovisni vanjski ovjerovitelj ima potrebne resurse i stručnost za provedbu takve provjere. Neovisni vanjski ovjerovitelj ne smije biti u sukobu interesa s vlasnikom ili ulagačem niti smije sudjelovati u razvoju ili obavljanju djelatnosti. Neovisni vanjski ovjerovitelj s dužnom pažnjom provodi provjeru usklađenosti s kriterijima tehničke provjere. Konkretno, neovisna treća strana svake godine objavljuje i Komisiji dostavlja izvješće u kojem se:

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	prema potrebi procjenjuje je li putanja godišnjih izravnih emisija stakleničkih plinova te djelatnosti vjerodostojno usklađena s postizanjem prosječne granične vrijednosti tijekom 20 godina iz točke 1. podtočke (b) i.;

(c)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Pri procjeni iz točke 1. podtočke (b) neovisni vanjski ovjerovitelj posebno uzima u obzir planirane godišnje izravne emisije stakleničkih plinova za svaku godinu putanje, ostvarene godišnje izravne emisije stakleničkih plinova, planirane i ostvarene radne sate te planiranu i ostvarenu upotrebu plinova iz obnovljivih izvora ili niskougljičnih plinova.

Komisija na temelju izvješća koja su joj dostavljena može uputiti mišljenje relevantnim operaterima. Ona ta izvješća uzima u obzir pri preispitivanju iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i istjecanja se saniraju.

Ako se pri obavljanju djelatnosti miješaju plinovita fosilna goriva s plinovitim ili tekućim biogorivima, poljoprivredna biomasa koja se koristi za proizvodnju biogoriva ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka od 2. do 5. Direktive (EU) 2018/2001, a šumska biomasa ispunjava kriterije iz članka 29. stavaka 6. i 7. te direktive.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, uključujući zaključke o takvim tehnikama za velike uređaje za loženje.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama primjenjivima na velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.30 Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad kombiniranih postrojenja za proizvodnju energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva. Ta djelatnost ne uključuje visokoučinkovitu kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.19. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.20. ovog Priloga.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznake NACE D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu iz kogeneracije energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih goriva niže su od 100 g CO2e po 1 kWh energije iz kogeneracije.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

Ako se u postrojenjima primjenjuje neki postupak smanjenja emisija (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika ili uporabu dekarboniziranih goriva), taj postupak usklađen je s odgovarajućim odjeljcima ovog Priloga, ovisno o slučaju. Kad se hvata CO2 koji nastaje u proizvodnji električne energije, on mora ispunjavati zahtjeve za granične vrijednosti emisija iz točke 1. ovog odjeljka i prevozi se i skladišti u skladu s kriterijima tehničke provjere za prijevoz i skladištenje CO2 iz odjeljka 5.11. Odnosno 5.12. ovog Priloga.

(b)

postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	djelatnošću se ostvaruju uštede primarne energije od najmanje 10 % u usporedbi s referentnim vrijednostima za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije; uštede primarne energije izračunavaju se na temelju formule iz Direktive 2012/27/EU;

ii.	izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije;

iii.

električna energija i/ili energija za grijanje/hlađenje koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iv.

djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost kombinirane proizvodnje energije za grijanje/hlađenja i električne energije s visokim emisijama, odvojenu djelatnost proizvodnje energije za grijanje/hlađenja ili odvojenu djelatnost proizvodnje električne energije u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

v.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja;

vi.

vii.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % po kWh izlazne energije;

viii.

obnovom postrojenja ne povećava se njegov proizvodni kapacitet;

ix.

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Komisija na temelju izvješća koja su joj dostavljena može uputiti mišljenje dotičnim operaterima. Ona ta izvješća uzima u obzir pri preispitivanju iz članka 19. stavka 5. Uredbe (EU) 2020/852.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, među ostalim i za istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i sva istjecanja se saniraju.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.31 Proizvodnja energije za grijanje/hlađenja iz plinovitih fosilnih goriva u učinkovitom sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za proizvodnju toplinske energije u kojima se energija za grijanje/hlađenje proizvodi iz plinovitih fosilnih goriva priključenih na sustav učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja u smislu članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU. Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju energije za grijanje/hlađenje u sustavu učinkovitog centraliziranog grijanja isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.23. ovog Priloga te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.24. ovog Priloga.

Djelatnost je razvrstana u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Ekonomska djelatnost iz ove kategorije prijelazna je djelatnost iz članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos ublažavanju klimatskih promjena

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)

Emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu proizvodnje energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih goriva niže su od 100 g CO2e/kWh. Uštede emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu izračunavaju se na temelju Preporuke Komisije 2013/179/EU ili, alternativno, u skladu s normom ISO 14067:2018 ili ISO 14064-1:2018.

Kvantificirane emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom ciklusu provjerava neovisna treća strana.

(b)

postrojenja za koje je građevinska dozvola izdana do 31. prosinca 2030. ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

i.	toplinska energija proizvedena tom djelatnošću upotrebljava se u učinkovitom sustavu centraliziranog grijanja i hlađenja kako je definiran u Direktivi 2012/27/EU;

ii.	izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh izlazne energije;

iii.

energija za grijanje/hlađenje koju treba zamijeniti ne može se proizvesti iz obnovljivih izvora energije, na temelju usporedne procjene s najisplativijom i tehnički izvedivom obnovljivom alternativom za isti utvrđeni kapacitet; rezultat te usporedne procjene objavljuje se i o njemu se savjetuje s dionicima;

iv.	djelatnost zamjenjuje postojeću djelatnost proizvodnje energije za grijanje/hlađenje s visokim emisijama u kojoj se upotrebljavaju kruta ili tekuća fosilna goriva;

v.	novopostavljeni proizvodni kapacitet ne premašuje kapacitet zamijenjenog postrojenja;

vi.

vii.	zamjenom se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % po kWh izlazne energije;

viii.

obnovom postrojenja ne povećava se njegov proizvodni kapacitet;

ix.

(a)	certificira razina izravnih emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (b) i.;

(b)	procjenjuje je li putanja djelatnosti vjerodostojno usklađena sa zahtjevima iz točke 1. podtočke (b) v.

Djelatnost ispunjava jedan od sljedećih kriterija:

(a)	pri izgradnji se ugrađuje mjerna oprema za praćenje fizičkih emisija, kao što je istjecanje metana, ili se uvodi program za otkrivanje i saniranje istjecanja;

(b)	pri radu se izvješćuje o fizičkom mjerenju emisija i sva istjecanja se saniraju.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

2.	Prilagodba klimatskim promjenama

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka A ovom Prilogu.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

(*1) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(*2) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

(*3) Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17.1.2014., str. 1.).

(*4) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012.,str. 1.).

(*5) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(*6) Preporuka Komisije 2006/851/Euratom od 24. listopada 2006. o upravljanju financijskim sredstvima za razgradnju nuklearnih postrojenja, istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada (SL L 330, 28.11.2006., str. 31.).

(*7) Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7.11.2013., str. 12.).

(*8) Uredba (EU) br. 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.)”.

PRILOG II.

U Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, umeću se sljedeći odjeljci 4.26., 4.27., 4.28., 4.29., 4.30. i 4.31.:

„4.26 Pretkomercijalne faze naprednih tehnologija za proizvodnju energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa

Opis djelatnosti

Istraživanje, razvoj, demonstracija i uvođenje inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije za koja su dozvolu izdala nadležna tijela država članica u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i koja proizvode energiju iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa.

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE M72 i M72.1 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

Fizički klimatski rizici značajni za djelatnost utvrđeni su u tablici u Dodatku A ovom Prilogu na temelju sveobuhvatne procjene klimatskih rizika i osjetljivosti koja se provodi u sljedećim fazama:

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (1) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (2), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (3) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (4) ili plavu i zelenu infrastrukturu (5);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Djelatnost je u skladu s odredbama Ugovora o Euratomu i propisa donesenih na temelju tog ugovora, a posebno Direktive 2013/59/Euratom, Direktive 2009/71/Euratom i Direktive 2011/70/Euratom te odredbama primjenjivih propisa Unije o okolišu koji su doneseni na temelju članka 192. UFEU-a, a posebno Direktive 2011/92/EU i Direktive 2000/60/EZ;

Djelatnost je u skladu s nacionalnim propisom kojim se prenosi Direktiva 2009/71/Euratom, među ostalim u pogledu evaluacije testiranjem otpornosti nuklearnih elektrana na području Unije na stres u ekstremnim prirodnim opasnostima, uključujući potrese. U skladu s tim, djelatnost se obavlja na državnom području države članice u kojoj je operater nuklearnog postrojenja:

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Djelatnost ispunjava zahtjeve Direktive 2009/71/Euratom, dopunjene najnovijim međunarodnim smjernicama IAEA-e i WENRA-e, i time doprinosi jačanju otpornosti novih i postojećih nuklearnih elektrana na ekstremne prirodne opasnosti, uključujući poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s regulatornim okvirom EU-a.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu. Neradioaktivne emisije su ispod ili u rasponu razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje. Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.27 Izgradnja i siguran rad novih nuklearnih elektrana za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, među ostalim za proizvodnju vodika, primjenom najboljih dostupnih tehnologija

Opis djelatnosti

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.22 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (6) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (7), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (8) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (9) ili plavu i zelenu infrastrukturu (10);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, i/ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.28 Proizvodnja električne energije iz nuklearne energije u postojećim postrojenjima

Opis djelatnosti

Djelatnost je razvrstana u oznake NACE D35.11 i F42.2 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (11) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (12), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (13) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (14) ili plavu i zelenu infrastrukturu (15);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

(a)	podnio dokaz nuklearne sigurnosti, čiji su opseg i razina detalja prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju (članak 6. točka (b) Direktive 2009/71/Euratom);

(b)	poduzeo mjere dubinske obrane kako bi, među ostalim, osigurao da se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru (članak 8.b stavak 1. točka (a) Direktive 2009/71/Euratom);

(c)	proveo odgovarajuću procjenu specifičnu za lokaciju i postrojenje kad dotični operater podnosi zahtjev za dozvolu za izgradnju ili rad nuklearne elektrane (članak 8.c točka (a) Direktive 2009/71/Euratom).

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

(a)	najvišu temperaturu prihvatnog slatkovodnog tijela nakon miješanja, i

(b)	najveću razliku između temperature ispuštene rashladne vode i temperature prihvatnog slatkovodnog tijela.

Kontrola temperature provodi se u skladu s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, ili graničnim vrijednostima u skladu s pravom Unije.

Djelatnost je u skladu s normama Industry Foundation Classes (IFC).

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Relevantni elementi u ovom odjeljku obuhvaćeni su izvješćima država članica Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/70/Euratom.

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Radioaktivna ispuštanja u zrak, vodna tijela i zemlju (tlo) u skladu su s pojedinačnim uvjetima iz dozvole za posebne operacije, ako je primjenjivo, i/ili nacionalnim graničnim vrijednostima u skladu s Direktivom 2013/51/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Istrošeno gorivo i radioaktivni otpad zbrinjavaju se sigurno i odgovorno u skladu s Direktivom 2011/70/Euratom i Direktivom 2013/59/Euratom.

Dostupan je odgovarajući kapacitet za privremeno skladištenje za projekt, uspostavljeni su nacionalni planovi za odlaganje kako bi se smanjilo trajanje privremenog skladištenja u skladu s odredbom Direktive 2011/70/Euratom kojom se skladištenje radioaktivnog otpada, uključujući dugoročno skladištenje, smatra privremenim rješenjem, ali ne i alternativom odlaganju.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

Procjena utjecaja na okoliš dovršena je prije izgradnje nuklearne elektrane, u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Provode se potrebne mjere ublažavanja i kompenzacijske mjere.

Lokacije/aktivnosti ne smiju štetiti stanju očuvanosti staništa ili vrsta prisutnih u zaštićenim područjima.

4.29 Proizvodnja električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja ili rad postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.29. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.7. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.8. Priloga I.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (16) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (17), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (18) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (19) ili plavu i zelenu infrastrukturu (20);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

Emisije iz uređaja za loženje ulazne toplinske snage veće od 1 MW, ali niže od graničnih vrijednosti iz zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje, niže su od graničnih vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga II. Direktivi (EU) 2015/2193.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.30 Visokoučinkovita kogeneracija energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za kombiniranu proizvodnju energije za grijanje/hlađenja i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.30. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje visokoučinkovitu kogeneraciju energije za grijanje/hlađenje i električne energije isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.19. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.20. Priloga I.

Ekonomske djelatnosti u ovoj kategoriji mogu biti razvrstane u oznake NACE D35.11 i D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (21) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (22), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (23) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (24) ili plavu i zelenu infrastrukturu (25);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.

4.31 Proizvodnja energije za grijanje/hlađenja iz plinovitih fosilnih goriva u učinkovitom sustavu centraliziranoga grijanja i hlađenja

Opis djelatnosti

Izgradnja, obnova i rad postrojenja za proizvodnju topline u kojima se proizvodi energija za grijanje/hlađenje iz plinovitih fosilnih goriva priključena na učinkovit sustav centraliziranog grijanja i hlađenja u smislu članka 2. točke 41. Direktive 2012/27/EU koja ispunjavaju kriterije iz Priloga I. odjeljka 4.31. točke 1. podtočke (a). Ta djelatnost ne uključuje proizvodnju energije za grijanje/hlađenje u učinkovitom sustavu centraliziranoga grijanja i hlađenja isključivo iz obnovljivih nefosilnih plinovitih i tekućih goriva iz odjeljka 4.23. Priloga I. te bioplina i tekućih biogoriva iz odjeljka 4.24. Priloga I.

Djelatnost je razvrstana u oznaku NACE D35.30 u skladu sa statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti utvrđenom Uredbom (EZ) br. 1893/2006.

Kriteriji tehničke provjere

Znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama

1.	Pri obavljanju djelatnosti primjenjuju se fizička i nefizička rješenja („rješenja za prilagodbu”) kojima se znatno smanjuju najvažniji fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost.

(a)	provodi se analiza djelatnosti kako bi se utvrdilo koji bi fizički klimatski rizici s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu mogli utjecati na obavljanje ekonomske djelatnosti za vrijeme njezina očekivanog trajanja;

(b)	procijeni li se da bi djelatnost mogla biti izložena jednom ili više fizičkih klimatskih rizika s popisa iz Dodatka A ovom Prilogu, provodi se procjena klimatskih rizika i osjetljivosti da bi se utvrdila značajnost fizičkih klimatskih rizika za ekonomsku djelatnost;

(c)	procjena rješenja za prilagodbu kojima se mogu smanjiti utvrđeni fizički klimatski rizici.

Procjena klimatskih rizika i osjetljivosti razmjerna je opsegu djelatnosti i njezinu očekivanom trajanju:

(a)	za djelatnosti s očekivanim trajanjem kraćim od 10 godina, procjena se provodi barem na temelju klimatskih projekcija najmanjeg primjerenog opsega;

(b)

za sve druge djelatnosti procjena se provodi na temelju najsuvremenijih klimatskih projekcija visoke razlučivosti u nekoliko budućih scenarija (26) u skladu s očekivanim trajanjem djelatnosti, uključujući barem scenarije klimatskih projekcija za razdoblje od 10 do 30 godina u slučaju velikih ulaganja.

Klimatske projekcije i procjena učinaka temelje se na najboljim primjerima iz prakse i dostupnim smjernicama, uzimajući u obzir najsuvremenija znanstvena dostignuća u području analize osjetljivosti i rizika i s time povezane metodologije u skladu s najnovijim izvješćima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (27), stručno ocijenjenim znanstvenim publikacijama i modelima iz otvorenih izvora (28) ili uz naknadu.

Uvedena rješenja za prilagodbu:

(a)	nemaju nepovoljan učinak na prilagodbu ili razinu otpornosti drugih ljudi, prirode, kulturne baštine, imovine i drugih ekonomskih djelatnosti na fizičke klimatske rizike;

(b)	koliko god je moguće oslanjaju se na prirodna rješenja (29) ili plavu i zelenu infrastrukturu (30);

(c)	u skladu su s lokalnim, sektorskim, regionalnim ili nacionalnim planovima i strategijama za prilagodbu;

(d)	prate se i mjere na temelju unaprijed utvrđenih pokazatelja, a kada odstupaju od tih pokazatelja poduzimaju se sanacijske mjere;

(e)	uvedeno fizičko rješenje koje podrazumijeva obavljanje djelatnosti za koju su u ovom Prilogu utvrđeni kriteriji tehničke provjere u skladu je s kriterijem nenanošenja bitne štete utvrđenim za tu djelatnost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

1.	Ublažavanje klimatskih promjena

Izravne emisije stakleničkih plinova koje nastaju obavljanjem djelatnosti niže su od 270 g CO2e/kWh.

3.	Održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka B ovom Prilogu.

4.	Prelazak na kružno gospodarstvo

Nije primjenjivo

5.	Sprečavanje i kontrola onečišćenja

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka C ovom Prilogu.

Nema znatnih prijenosa onečišćenja s medija na medij.

6.	Zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

Djelatnost je u skladu s kriterijima iz Dodatka D ovom Prilogu.”

(1) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(2) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(3) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(4) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(5) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(6) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(7) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(8) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(9) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(10) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(11) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(12) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(13) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(14) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(15) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(16) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(17) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(18) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(19) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(20) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(21) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(22) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(23) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(24) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(25) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

(26) Budući scenariji uključuju reprezentativne putanje koncentracije RCP2.6, RCP4.5, RCP6.0 i RCP8.5 Međuvladina panela o klimatskim promjenama.

(27) Izvješća o procjeni klimatskih promjena: učinci, prilagodba i osjetljivost, koje povremeno objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), tijelo Ujedinjenih naroda za procjenu znanstvenih podataka o klimatskim promjenama, https://www.ipcc.ch/reports/.

(28) Kao što su usluge programa Copernicus kojim upravlja Europska komisija.

(29) Prirodna rješenja definirana su kao „rješenja koja su nadahnuta i podržana prirodom, troškovno učinkovita, korisna za okoliš, društvo i gospodarstvo, i pridonose otpornosti. Takva rješenja lokalno prilagođenim, resursno učinkovitim i sustavnim intervencijama u gradove, krajolike i morske krajolike donose više i raznolikije prirode, prirodnih obilježja i procesa. Zato su prirodna rješenja korisna za bioraznolikost i omogućuju brojne usluge ekosustava (verzija od [datum donošenja]: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/research-area/environment/nature-based-solutions_en/).

(30) Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura – Povećanje europskog prirodnog kapitala, COM/2013/249 final.

PRILOG III.

„PRILOG XII.

Standardni obrasci za objavu iz članka 8. stavaka 6. i 7.

Informacije iz članka 8. stavaka 6. i 7. iskazuju se kako slijedi, za svaki primjenjivi ključni pokazatelj uspješnosti (KPI).

Obrazac 1 – Djelatnosti u sektorima nuklearne energije i prirodnog plina

Redak	Djelatnosti u sektoru nuklearne energije
1.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti istraživanja, razvoja, demonstracije i uvođenja inovativnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz nuklearnih procesa s minimalnim otpadom iz gorivnog ciklusa, ili im je izloženo.	DA/NE
2.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje i sigurnog rada novih nuklearnih postrojenja za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe sustava centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika, te poboljšanja njihove sigurnosti primjenom najboljih dostupnih tehnologija, ili im je izloženo.	DA/NE
3.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnost sigurnog rada postojećih nuklearnih postrojenja za proizvodnju električne energije ili procesne topline, među ostalim za potrebe centraliziranog grijanja ili industrijskih procesa kao što je proizvodnja vodika iz nuklearne energije, te poboljšanja njihove sigurnosti, ili im je izloženo.	DA/NE
	Djelatnosti u sektoru prirodnog plina
4.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje ili rada postrojenja za proizvodnju električne energije iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE
5.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje, obnove i rada kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju energije za grijanje/hlađenje i električne energije iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE
6.	Poduzeće obavlja ili financira djelatnosti izgradnje, obnove i rada postrojenja za proizvodnju toplinske energije za grijanje/hlađenje iz plinovitih fosilnih goriva, ili im je izloženo.	DA/NE

Obrazac 2 – Ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom (nazivnik)

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos i udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		CCM + CCA		Ublažavanje klimatskih promjena (CCM)		Prilagodba klimatskim promjenama (CCA)
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni primjenjivi ključni pokazatelj uspješnosti

Obrazac 3 – Ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom (brojnik)

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos i udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		(CCM + CCA)		Ublažavanje klimatskih promjena		Prilagodba klimatskim promjenama
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom, u brojniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti		100 %

Obrazac 4 – Ekonomske djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom

Redak	Ekonomske djelatnosti	Udio (informacije se iskazuju u novčanim iznosima i postocima)
		(CCM + CCA)		Ublažavanje klimatskih promjena		Prilagodba klimatskim promjenama
		Iznos	%	Iznos	%	Iznos	%
1.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom iz odjeljka 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom, koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio ekonomskih djelatnosti koje su taksonomski prihvatljive, ali nisu usklađene s taksonomijom, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti

Obrazac 5 – Taksonomski neprihvatljive ekonomske djelatnosti

Redak	Ekonomske djelatnosti	Iznos	Postotak
1.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 1. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.26. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
2.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 2. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.27. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
3.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 3. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.28. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
4.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 4. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.29. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
5.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 5. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.30. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
6.	Iznos i udio ekonomske djelatnosti iz retka 6. obrasca 1 koja je taksonomski neprihvatljiva u skladu s odjeljkom 4.31. priloga I. i II. Delegiranoj uredbi 2021/2139, u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
7.	Iznos i udio drugih taksonomski neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti koje nisu navedene u recima od 1. do 6., u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti
8.	Ukupni iznos i udio taksonomski neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti u nazivniku primjenjivog ključnog pokazatelja uspješnosti

”

Top

Choose the experimental features you want to try