EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2021.

SWD(2021) 724 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Poglavlje o stanju vladavine prava u Rumunjskoj

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2021) 700 final} - {SWD(2021) 701 final} - {SWD(2021) 702 final} - {SWD(2021) 703 final} - {SWD(2021) 704 final} - {SWD(2021) 705 final} - {SWD(2021) 706 final} - {SWD(2021) 707 final} - {SWD(2021) 708 final} - {SWD(2021) 709 final} - {SWD(2021) 710 final} - {SWD(2021) 711 final} - {SWD(2021) 712 final} - {SWD(2021) 713 final} - {SWD(2021) 714 final} - {SWD(2021) 715 final} - {SWD(2021) 716 final} - {SWD(2021) 717 final} - {SWD(2021) 718 final} - {SWD(2021) 719 final} - {SWD(2021) 720 final} - {SWD(2021) 721 final} - {SWD(2021) 722 final} - {SWD(2021) 723 final} - {SWD(2021) 725 final} - {SWD(2021) 726 final} - {SWD(2021) 727 final}

Mehanizam suradnje i provjere (CVM) uspostavljen je u trenutku pristupanja Europskoj uniji 2007. kao prijelazna mjera kako bi se Rumunjskoj olakšao nastavak reforme pravosuđa i jačanje borbe protiv korupcije 1 . U skladu s odlukom o uspostavi mehanizma te kako je istaknulo Vijeće, CVM se prestaje primjenjivati kada sva mjerila za Rumunjsku budu propisno ispunjena. Komisija je u svojim izvješćima iz siječnja 2017. donijela sveobuhvatnu procjenu napretka Rumunjske tijekom desetogodišnje provedbe CVM-a. Utvrdila je i put prema zaključenju provedbe mehanizma na temelju 12 konačnih ključnih preporuka koje bi, ako se poštuju, bile dovoljne za ostvarivanje ciljeva CVM-a pod uvjetom da drukčiji razvoj događaja ne utječe na tijek napretka. U izvješću iz studenoga 2018. zaključeno je da je došlo do nazadovanja ili da je trajnost napretka dovedena u pitanje te da treba donijeti osam dodatnih preporuka. U posljednjem izvješću Komisije u okviru CVM-a iz lipnja 2021. ocijenjen je napredak u pogledu 12 preporuka iz siječnja 2017. i osam dodatnih preporuka iz studenoga 2018. U izvješću je zaključeno da je od posljednjeg izvješća u okviru CVM-a iz 2019. zabilježen jasan pozitivan trend u pogledu parametara mjerila CVM-a te je pozdravljena činjenica da 2021. obilježava snažan novi zamah reformi i prestanak nazadovanja u odnosu na razdoblje 2017.–2019. Posljedično je ostvaren napredak u pogledu svih preostalih preporuka u okviru CVM-a, a mnoge od njih ispunit će se ako napredak ostane postojan 2 .

I.Pravosudni sustav

Rumunjski pravosudni sustav strukturiran je u četiri stupnja i za civilne i za vojne sudove: prvostupanjski okružni sudovi, redovni i specijalizirani sudovi, žalbeni sudovi 3 te Visoki i kasacijski sud. Visoki i kasacijski sud donosi prvostupanjske presude i odlučuje o žalbama u kaznenim predmetima za određene kategorije osoba 4 i o žalbama u određenim građanskim i upravnim predmetima. Jedna je od temeljnih uloga tog suda osigurati da drugi sudovi ujednačeno tumače i primjenjuju zakon. Vrhovno sudsko vijeće, koje ima zadaću jamčiti neovisnost sudstva, podijeljeno je na dva odjela, odnosno odjel za suce i odjel za državne odvjetnike. Svaki odjel ima isključivu nadležnost za zapošljavanje sudaca odnosno državnih odvjetnika i upravljanje njihovom karijerom te djeluje kao disciplinski sud u disciplinskim pitanjima. Državno odvjetništvo vodi glavni državni odvjetnik Ureda državnog odvjetnika pri Visokom i kasacijskom sudu. Ured državnog odvjetnika uključuje specijalizirane odjele s posebnom nadležnošću i organizacijom, Nacionalnu upravu za borbu protiv korupcije (DNA) i Upravu za istrage organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT), pod vodstvom glavnih tužitelja, te od 2018. Odjel za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava (SIIJ) 5 . Postoje i uredi tužitelja pri vojnim sudovima. Glavnog državnog odvjetnika i glavne tužitelje specijaliziranih uprava DNA i DIICOT imenuje predsjednik Republike na prijedlog ministra pravosuđa i nakon što zaprimi neobvezujuće mišljenje Vrhovnog sudskog vijeća 6 . Rumunjska sudjeluje u radu Ureda europskoga javnog tužitelja. Rumunjska Nacionalna unija odvjetničkih komora pravni je subjekt koji obavlja funkcije od javnog interesa i obuhvaća sve odvjetničke komore u Rumunjskoj, njih 41. Ustavni sud zadužen je za provjeru usklađenosti zakona s Ustavom i rješavanje sukoba ustavne prirode među javnim tijelima.

Neovisnost

Percepcija neovisnosti sudstva u široj javnosti prosječna je i znatno se poboljšala u odnosu na prethodne godine. Razina percepcije neovisnosti sudstva u javnosti sada je prosječna (51 %), što je porast u odnosu na 37 % 2020. 7 Razina percepcije neovisnosti sudstva među poduzećima je prosječna (45 %) i niža za osam postotnih bodova u odnosu na 2020. 8 Budući da javnost i dalje smatra da je uplitanje ili pritisak vlade i političara najčešći razlog uočenog nedostatka neovisnosti pravosuđa, uplitanje ili pritisak gospodarskih ili drugih posebnih interesa glavni je razlog za zabrinutost među poduzećima 9 .

Preispituju se izmjene zakonâ o pravosudnom sustavu iz razdoblja 2017.–2019. Izmjenama zakonâ o pravosudnom sustavu iz razdoblja 2017.–2019. uređen je status sudaca te organizacija pravosudnog sustava i Vrhovnoga sudskog vijeća 10 . Ti su zakoni ključni za neovisnost sudaca i dobro funkcioniranje sudstva. Izmjene zakonâ o pravosudnom sustavu, koje su još uvijek na snazi, znatno su utjecale na njegovu neovisnost, kvalitetu i učinkovitost 11 . Utvrđeni su znatni problemi, posebno s osnivanjem Odjela za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava (SIIJ), sustavom građanske odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika, programima prijevremenog umirovljenja, zapošljavanjem te statusom i imenovanjem visokopozicioniranih državnih odvjetnika 12 . Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020. i u Izvješću o napretku u okviru CVM-a za 2021. 13 , provedba izmijenjenih zakona ubrzo je potvrdila da je zabrinutost opravdana, a u godinama koje su slijedile pojavila su se nova pitanja. S obzirom na to da su izmijenjeni zakoni i dalje na snazi, još uvijek postoji zabrinutost u pogledu štetnog učinka na funkcioniranje pravosudnog sustava. Konkretno, iako je prošle godine smanjio razinu aktivnosti SIIJ je i dalje aktivan te još uvijek postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost 14 zbog njegova funkcioniranja. Tadašnji ministar pravosuđa stavio je 30. rujna 2020. na šestomjesečnu javnu raspravu nacrte sveobuhvatnih izmjena zakonâ o pravosudnom sustavu 15 . Ministar pravosuđa smatra da su ti nacrti dorađeni nakon analize zahtjeva iz Izvješća Europske komisije u okviru CVM-a, izvješćâ GRECO-a i mišljenja Venecijanske komisije. Nacrtima zakona žele se ispraviti negativni učinci izmjena iz razdoblja 2017./2019. i predložiti rješenja za mnoga pitanja iz izvješćâ u okviru CVM-a, posebno u pogledu ukidanja SIIJ-a, osnaživanja stručne neovisnosti državnih odvjetnika stavljanjem izvan snage zakonodavnih odredbi izmijenjenih 2018., građanskopravne odgovornosti sudaca, ograničenja slobode izražavanja sudaca te postupaka opoziva i imenovanja državnih odvjetnika na rukovodećim položajima. Vlada je u siječnju 2021. donijela memorandum u kojem izražava političku predanost rješavanju svih neprovedenih preporuka u okviru CVM-a. Planovi navedeni u memorandumu uključuju nacrt zakona kojim se ukida Odjel za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava (SIIJ) i izmjene zakonâ o pravosuđu, pri čemu je oboje izravno povezano s preporukama u okviru CVM-a. Na kraju javnog savjetovanja i nakon više krugova rasprava s pripadnicima sudstva, sadašnji je ministar pravosuđa 29. ožujka 2021. poslao tri nacrta izmjena zakonâ Vrhovnom sudskom vijeću radi dobivanja mišljenja. Ministar pravosuđa obvezao se da će nacrte zakona poslati na mišljenje Venecijanskoj komisiji istodobno sa slanjem parlamentu. Važno je da se tim zakonodavnim izmjenama štiti neovisnost sudstva u skladu s pravom EU-a i preporukama Vijeća Europe. Presuda Suda EU-a od 18. svibnja 2021. kojom je razmotren niz odredbi zakonâ o pravosudnom sustavu u kontekstu članka 2. i članka 19. stavka 1. UEU-a i odluke CVM-a, važan je iskorak, posebno u pogledu SIIJ-a i privremenih imenovanja na rukovodeće položaje u Pravosudnoj inspekciji, kao i osobne odgovornosti sudaca zbog sudske pogreške 16 . Sud EU-a podsjetio je i na to da država članica ne može izmijeniti svoje zakonodavstvo, posebno u pogledu organizacije pravosuđa, na način koji bi negativno utjecao na zaštitu vrijednosti vladavine prava 17 .

Parlament raspravlja o zasebnom nacrtu zakona u cilju raspuštanja Odjela za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava (SIIJ). Nacrt zakona objavljen je na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa 4. veljače 2021. Vrhovno sudsko vijeće izdalo je 11. veljače 2021. negativno mišljenje o tom nacrtu, tvrdeći da su potrebna dodatna jamstva za zaštitu sudaca od potencijalno štetnih istraga o korupciji 18 . Vlada je 18. veljače donijela nacrt zakona u nepromijenjenom obliku te ga je uputila parlamentu. Zastupnički dom donio je nacrt zakona 24. ožujka 2021., ali je dodao odredbe koje su, prema njegovu mišljenju, potrebne za zaštitu sudaca od istraga o korupciji i u kojima se predlaže da se zahtjev za odobrenje slanja sudu najprije šalje Vrhovnom sudskom vijeću za kaznena djela povezana s korupcijom 19 . Taj je prijedlog izazvao oštre kritike civilnog društva, velikog dijela sudstva i Vrhovnog sudskog vijeća 20 jer su smatrali da bi se njime mogla ograničiti odgovornost sudaca. O nacrtu zakona sada se raspravlja u senatu, kao vijeću za donošenje odluka. Ministar pravosuđa zatražio je 29. ožujka 2021. mišljenje Venecijanske komisije o nacrtu zakona, a posebno o dodatnim jamstvima, kako bi se osigurala usklađenost sa standardima Vijeća Europe. Venecijanska komisija u mišljenju od 5. srpnja 2021. pozdravlja namjeru Rumunjske da ukine SIIJ i ponovno uspostavi nadležnost specijaliziranih ureda državnih odvjetnika kao što su DNA i DIICOT, ali preporučuje uklanjanje izmjena Zastupničkog doma 21 . U svojoj presudi od 18. svibnja 2021. povezanoj sa SIIJ-om Sud je presudio da zakonodavstvo kojim se uspostavlja specijalizirani odjel tog tipa mora počivati na objektivnim i provjerljivim zahtjevima dobrog sudovanja, mora osigurati da se taj odjel ne upotrebljava kao instrument političkog nadzora aktivnosti sudaca i državnih odvjetnika te da svoju nadležnost mora izvršavati u skladu sa zahtjevima Povelje Europske unije o temeljnim pravima 22 . Kao sud koji je uputio zahtjev, Prizivni sud u Piteștiju bio je prvi sud koji je u presudi od 7. lipnja 2021. primijenio presudu Suda, utvrdivši da postojanje SIIJ-a nije opravdano objektivnim i provjerljivim zahtjevima u pogledu dobrog sudovanja i da stoga nije nadležan za ispitivanje predmeta koji se vodi pred njim 23 . Važno je da se pravna reforma koja je u tijeku u cilju ukidanja SIIJ-a i ponovne uspostave stvarne nadležnosti specijaliziranih državnih odvjetništva za predmete koji su u tijeku provodi u skladu s pravom EU-a, posebno presudom Suda Europske unije 24 i uzimajući u obzir europske standarde.

Sud Europske unije donio je prethodnu odluku o građanskopravnoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika. U Izvješću o vladavini prava za 2020. 25 spomenuta je zabrinutost zbog sustava građanskopravne odgovornosti uvedenog zakonima o pravosudnom sustavu u razdoblju 2017.–2019., posebno u pogledu ovlasti dodijeljenih Ministarstvu financija u tom kontekstu 26 , s obzirom na to da Ministarstvo na temelju tih ovlasti može procijeniti je li sudska pogreška počinjena u zloj vjeri ili krajnjom nepažnjom te protiv sudaca naknadno pokrenuti postupke za naknadu štete zbog štete prouzročene njihovim presudama. Vijeće Europe upozorilo je na mogući odvraćajući učinak koji bi taj novi sustav mogao imati na suce i državne odvjetnike, posebno u kombinaciji s osnivanjem novog Odjela za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava 27 . Presudom od 18. svibnja 2021. Sud EU-a donio je presudu o sustavu građanskopravne odgovornosti sudaca 28 , navodeći da mora jasno i precizno pružiti potrebna jamstva kojima se osigurava da se ni istraga ni tužba za naknadu štete ne mogu pretvoriti u instrument pritiska na sudske aktivnosti 29 . Novim nacrtima zakonâ o pravosudnom sustavu iz ožujka 2021., za koje je ministar pravosuđa zatražio mišljenje Vrhovnoga sudskog vijeća, predlažu se izmjene odredbi o građanskopravnoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika. Važno je da predložene izmjene na odgovarajući način odražavaju presudu Suda EU-a i uzmu u obzir relevantne europske standarde 30 .

Nacrti zakonâ o pravosudnom sustavu uključuju izmjene pravila kojima se uređuju imenovanje i odgovornost uprave Pravosudne inspekcije. Sud je ispitao usklađenost vladine ovlasti s člankom 2. i člankom 19. stavkom 1. UEU-a u pogledu provedbe privremenih imenovanja na rukovodeće položaje u Pravosudnoj inspekciji, koja je odgovorna za provedbu stegovnih postupaka protiv sudaca i državnih odvjetnika. U svojoj presudi od 18. svibnja 2021. Sud je utvrdio da, s obzirom na to da osobe na rukovodećim položajima u Pravosudnoj inspekciji mogu imati odlučujući utjecaj na njezin rad, pravila kojima se uređuje njihovo imenovanje moraju biti osmišljena tako da ne mogu izazvati utemeljenu sumnju u pogledu upotrebe ovlasti i funkcija tog tijela kao instrumenta pritiska na sudsku aktivnost ili političkog nadzora nad tom aktivnošću 31 . Posljednjih su godina pravosudne institucije, uključujući sâmo Vrhovno sudsko vijeće, iskazale zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti Pravosudne inspekcije, navodeći velik udio predmeta koje je Inspekcija pokrenula, a sud odbacio, činjenice da je glavni inspektor donosio sve odluke te 32 ograničenja nadzornih ovlasti Vrhovnoga sudskog vijeća 33 . Novim nacrtima zakonâ o pravosudnom sustavu iz ožujka 2021., za koje je ministar pravosuđa zatražio mišljenje Vrhovnoga sudskog vijeća, predlažu se izmjene odredbi o imenovanju glavnog inspektora i njegovih zamjenika te mehanizmi kontrole aktivnosti Pravosudne inspekcije.

Postupak razrješenja visokopozicioniranih državnih odvjetnika izmijenit će se nakon presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). ESLJP je 5. svibnja 2020. zaključio da bivša glavna tužiteljica nije mogla sudskim putem učinkovito osporiti razloge za smjenjivanje sa svojeg položaja 39 . U nacrtu izmjena zakonâ o pravosudnom sustavu 40 postupak preispitivanja pred upravnim sudom dodan je postupku za razrješenje državnih odvjetnika na najvišim položajima 41 . Vlada je predstavila akcijski plan za izvršenje presude u veljači 2021., a Odbor ministara Vijeća Europe ocijenio je njegovu provedbu u lipnju 2021. 42  

Kvaliteta

Manjak ljudskih resursa u pravosudnom sustavu i dalje izaziva zabrinutost. Do prosinca 2020. i dalje je bilo slobodno gotovo 10 % položaja sudaca i gotovo 16 % položaja državnih odvjetnika 43 , što utječe i na učinkovitost pravosudnog sustava. Iako je na temelju preporuka Venecijanske komisije i GRECO-a parlament u ožujku 2021. stavio izvan snage sustav prijevremenog umirovljenja sudaca iz 2018., kojim je omogućen odlazak u mirovinu nakon 20 godina službe, 2020. 44 je umirovljeno gotovo 300 sudaca i gotovo 150 u prvom tromjesečju 2021. 45 , čime se taj deficit dodatno povećao. Presuda Ustavnog suda o neustavnosti odredbe kojom se od Vrhovnoga sudskog vijeća traži odobravanje propisa o organizaciji i vođenju natječaja za prijam u službu sudačkog dužnosnika 46 dovela je do pravne praznine, zbog čega se 2020. nisu organizirali natječaji za zapošljavanje novih sudaca. Kako bi se premostila ta zakonodavna praznina, Ministarstvo pravosuđa podnijelo je 22. lipnja 2020. na javnu raspravu nacrt zakona o prijamu u službu pri Nacionalnom pravosudnom institutu, koji je senat donio 3. veljače 2021. No nakon što je skupina parlamentarnih zastupnika zatražila ex ante provjeru, Ustavni je sud predmetni zakon proglasio neustavnim 47 . Zbog toga je zakonodavstvom na snazi bilo onemogućeno organiziranje natječaja za prijam u službu sudačkog dužnosnika, što je dovelo do odgoda novih zapošljavanja i povećanja broja predmeta sudaca i tužitelja te posljedično većeg pritiska na suce i tužitelje, što utječe na kvalitetu i učinkovitost pravosuđa 48 . Novim zakonom, koji je parlament donio 28. lipnja 2021., uklonjen je prethodno navedeni pravni nedostatak te omogućeno da se natječaji za prijam u pravosudnu službu održe 2021. i 2022. Odlukom od 14. srpnja 2021. Ustavni sud proglasio je neustavnim odredbe tog zakona kojima bi se radni staž nužan za sudjelovanje u natječajima za imenovanje državnih odvjetnika DNA-a i DIICOT-a smanjio s deset na sedam godina.

Rad strateške pravosudne uprave nije bio učinkovit. Uspostavljena je 2017. radi rješavanja glavnih strateških pitanja pravosudnog sustava, kao poveznica među glavnim institucijama nadležnim za funkcioniranje pravosudnog sustava 49 . U izvješću u okviru CVM-a za 2021. potvrđeni su raniji nalazi o tome da strateška pravosudna uprava nije djelovala kako je predviđeno te da se akcijski plan i dalje uglavnom ne provodi 50 . Iako je krajem 2019. održano nekoliko sastanaka strateške pravosudne uprave, a stručna se institucijska suradnja mogla nastaviti, nisu postignuti konkretni rezultati. Početkom 2021. ministar pravosuđa počeo je ponovno sazivati sastanke te su održane prve rasprave o funkcioniranju strateške pravosudne uprave i o strategiji za ljudske resurse za razdoblje 2021./2022.

Ustavni sud utvrdio je da odluke u kaznenim stvarima moraju biti činjenično i pravno obrazložene u trenutku donošenja. Odredbe Zakona o kaznenom postupku omogućile su da se takve presude sastave najkasnije 30 dana nakon donošenja, što je dovelo do situacija u kojima je pravomoćna presuda morala biti izvršena dok osuđena osoba još nije bila upoznata s razlozima izricanja kazne. Ustavni sud utvrdio je 7. travnja 2021. da se sastavljanjem kaznene presude nakon njezina donošenja osuđenoj osobi oduzima pravo na pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje 51 . Taj vremenski odmak od donošenja odluke do objave obrazloženja već je istaknut kao dugotrajan problem 52 . Novim zakonom koji je stupio na snagu 12. svibnja 2021. zahtijeva se da se donošenje i objava obrazloženja presude u kaznenim predmetima odvijaju istodobno u određenom razdoblju nakon završetka rasprave.

Podaci pokazuju da općenito postoji dobra razina digitalizacije pravosudnog sustava. Velika količina informacija o pravosudnom sustavu bila je 2020. dostupna javnosti na internetu 53 . Sudovi se uvelike koriste digitalnom tehnologijom, kao što su elektronički sustav upravljanja predmetima, elektronička dodjela predmeta i tehnologija za komunikaciju na daljinu 54 . Uspostavljeni su i mehanizmi za izradu strojno čitljivih sudskih odluka u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima 55 . Međutim, dionici izvješćuju da su još uvijek potrebna poboljšanja 56 .

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do povećanja upotrebe digitalnih alata u pravosudnom sustavu. Tijekom 2020. povećao se broj videokonferencijskih sustava na sudovima, što je dovelo do većeg broja saslušanja putem videokonferencije 57 . Međutim, dionici izvješćuju da su saslušanja na daljinu i dalje ograničena jer suci još uvijek zagovaraju održavanje saslušanja uživo, a ne putem videokonferencije 58 . Ministarstvo pravosuđa najavilo je u rujnu 2020. nacrt zakona o pravosuđu na daljinu tijekom pandemije bolesti COVID-19, kojim bi se proširila mogućnost održavanja saslušanja putem videokonferencije 59 . U kaznenim stvarima nacrtom zakona predviđa se mogućnost da se osobe lišene slobode 60 saslušaju putem videokonferencije u mjestu pritvora bez njihove suglasnosti ako sud smatra da se time ne dovode u pitanje pravilno vođenje postupka te prava i interesi stranaka. Nacrtom zakona predviđa se i mogućnost da se osobe, osim onih lišenih slobode, saslušaju putem videokonferencije, ali samo uz njihovu suglasnost. Parlament je 28. travnja 2021. donio nacrt zakona 61 .

Učinkovitost

Ukupna učinkovitost u građanskim, upravnim i trgovačkim predmetima i dalje je stabilna. Trajanje prvostupanjskih postupaka u građanskim i trgovačkim predmetima 2019. blago se smanjilo u usporedbi s 2018. 62 , dok se u upravnim predmetima malo povećalo 63 . Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih i upravnih prvostupanjskih predmeta donekle se smanjila 64 i sada iznosi 100 %. Trajanje postupaka povezanih s određenim područjima prava EU-a i dalje je kratko 65 , osim u slučajevima pranja novca, u kojima se znatno povećalo 66 . Međutim, izazovi u pogledu radnog opterećenja razlikuju se među sudovima. Na primjer, niži građanski sudovi prijavili su posebno velik broj predmeta 67 , a situacija se pogoršala obustavom rada sudova tijekom izvanrednog stanja. Rumunjska je i dalje pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe u pogledu provedbe mjera za rješavanje pitanja predugog trajanja postupaka nakon presuda Europskog suda za ljudska prava 68 . Odbor ministara primijetio je da je reforma građanskog i kaznenog postupka, po svemu sudeći, uspješno okončana, ali da tek treba provesti procjenu učinka kako bi se ocijenio učinak tih mjera.

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Rumunjska je u velikoj mjeri uspostavila zakonodavni i institucijski okvir za borbu protiv korupcije. Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije na snazi je od 2016., a koordinaciju njezine provedbe osigurava Ministarstvo pravosuđa. Institucijski okvir za borbu protiv korupcije ostao je nepromijenjen. Posebno antikorupcijsko državno odvjetništvo, Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije (DNA), nadležno je za istragu predmeta koji se odnose na korupciju na srednjoj i visokoj razini, a Ured glavnoga državnog odvjetnika istražuje sve druge takve predmete. DNA istražuje i kaznena djela protiv financijskih interesa EU-a te određene kategorije teških kaznenih djela gospodarskog i financijskog kriminaliteta. U Ministarstvu unutarnjih poslova postoji posebna uprava za borbu protiv korupcije (DGA), nadležna za pitanja integriteta i korupcije u pogledu osoblja zaposlenog u Ministarstvu, uključujući policiju. Nacionalna agencija za integritet (ANI) obavlja administrativne istrage o sukobima interesa, nespojivostima i protupravnom stjecanju imovinske koristi te je odgovorna za praćenje i provjeru imovinskih kartica, uključujući imovinske kartice svih izabranih dužnosnika. Nacionalna agencija za upravljanje zaplijenjenom imovinom (ANABI) osigurava upravljanje zaplijenjenom i oduzetom imovinom stečenom kaznenim djelom te omogućava lakše ulaženje u trag i identifikaciju imovinske koristi.

Stručnjaci i rukovoditelji poduzeća smatraju da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje visoka. Prema indeksu percepcije korupcije koji je 2020. objavila organizacija Transparency International, Rumunjska je ostvarila 44 od 100 bodova i nalazi se na 19. mjestu u Europskoj uniji i 69. u svijetu 69 . Ta je percepcija relativno stabilna 70 tijekom posljednjih pet godina 71 .

Donošenje nove Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje 2021.–2025. jedan je od vladinih prioriteta. Napredak u pogledu Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije jedan je od ključnih prioriteta političkog programa vlade na nacionalnoj razini. Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije za razdoblje 2016.–2020. istekla je 2020. U tijeku su unutarnja evaluacija te vanjska revizija koje provodi OECD u cilju prikupljanja informacija za pripremu nove Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije (2021.–2025.). Ministarstvo pravosuđa kao koordinator strategije izvješćuje da je u provedbi strategije za razdoblje 2016.–2020. u mnogim uključenim upravama i javnim tijelima postiglo napredak, iako neujednačen, posebno u visokorizičnim područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje ili javna nabava. Napredak je uključivao poboljšanje postupaka za rješavanje osjetljivih pitanja, znatno smanjenje incidenata povezanih s integritetom, veću transparentnost i poboljšano pružanje usluga građanima, među ostalim zahvaljujući digitalizaciji. Ključne značajke te strategije smatraju se najboljom praksom među uključenim institucijama te će se prenijeti u sljedeću strategiju, posebno mehanizam za istorazinsko praćenje i participativni postupak donošenja odluka putem pet platformi za borbu protiv korupcije (pregrupiranje dionika). No Ministarstvo pravosuđa istaknulo je da se uz namjensku provedbu djelotvornost strategije posebno oslanja na političku volju da se potakne provedba mjera u svim uključenim upravama i javnim institucijama, među ostalim na lokalnoj razini. Evaluacije se završavaju, a Ministarstvo pravosuđa organiziralo je javno savjetovanje o novoj strategiji s pet platformi za borbu protiv korupcije (pregrupiranje dionika) te očekuje da će do kraja 2021. predložiti donošenje nove nacionalne strategije za borbu protiv korupcije. 

Poboljšana je djelotvornost istraga i sankcioniranja korupcije na srednjoj i visokoj razini. Imenovanjem novoga glavnog tužitelja Nacionalne uprave za borbu protiv korupcije i dodatnog osoblja na rukovodeće položaje 2020. pruženi su nov poticaj i institucijska stabilnost. To je dovelo do povećanja kvalitete istraga i postupaka pokrenutih pred sudom. DNA je 2020. ostvario bolje rezultate nego 2019., uz povećanje broja optužnica na visokoj razini i smanjenje broja neriješenih predmeta 72 . Napredak je postignut i na razini sudova, uz povećanje broja sudskih odluka 73 . Broj pritužbi građana i pritužbi po službenoj dužnosti o navodnim djelima korupcije povećao se 2020., čime je zabilježena promjena trenda smanjenja koji je trajao od 2015. DNA to smatra znakom vraćanja povjerenja javnosti u tu instituciju i njezinu ulogu, koje je bilo ozbiljno narušeno napadima u razdoblju 2017.–2019. U 2020. promijenjena je i komunikacijska politika DNA-a tako da se u priopćenjima za medije o pokretanju istraga više ne spominju imena osumnjičenika, čime se ograničava njihova izloženost javnosti.

Izmjene zakonâ o pravosudnom sustavu u razdoblju 2017.–2019. bile su velika prepreka dobrom funkcioniranju DNA-a, što će se nastaviti sve dok su na snazi 74 . Glavni problemi s kojima se suočavao pravosudni sustav bili su velik izazov za DNA 75 . DNA-ov manjak ljudskih resursa 76 pridonio je povećanju pritiska na tužitelje u vrijeme kada se DNA suočavao s dodatnim izazovom razvoja vlastitih tehničkih kapaciteta za provedbu sudskih naloga primjenom posebnih istražnih tehnika 77 . Osim toga, na djelotvorno postupanje u pojedinim slučajevima korupcije na visokoj razini i dalje negativno utječe Odjel za istraživanje kaznenih djela unutar pravosudnog sustava (SIIJ), koji i dalje intervenira u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini koje istražuje DNA. Problematična praksa povlačenja žalbi u tim predmetima prekinuta je nakon što je Ustavni sud u srpnju 2020. presudio da je prijenos žalbi SIIJ-u neustavan 78 . Povećan je i rizik od nekažnjavanja u predmetima povezanima s korupcijom na visokoj razini kojima se bavi SIIJ, posebno zbog njihova sporog rješavanja 79 . Smatra se da su tužitelji DNA-a pod pritiskom i zbog postupanja SIIJ-a u vezi s pritužbama koje osobe osuđene za korupciju podnose protiv tužiteljâ. Aktualne izmjene zakonâ o pravosudnom sustavu, uključujući ukidanje SIIJ-a, bit će važan korak za osiguravanje održivosti dobrog funkcioniranja DNA-a.

Trajna nesigurnost u pogledu izmjena Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku i dalje utječe na borbu protiv korupcije. Kako je istaknuto u Izvješću o vladavini prava za 2020. i u izvješću u okviru CVM-a iz 2021. 80 , nedostatak političkih i zakonodavnih rješenja za brzo donošenje niza dalekosežnih odluka Ustavnog suda kojima se od 2014. poništavaju ili tumače odredbe Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku još je jedna prepreka u borbi protiv korupcije 81 . I dalje su potrebne izmjene Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku 82 . Ta je situacija dovela do većeg broja prepreka i pravne nesigurnosti u pogledu istrage, kaznenog progona i sankcioniranja slučajeva korupcije na visokoj razini 83 . Posljedice su bile nerješavanje predmeta pred sudom, pravna nesigurnost u pogledu prihvatljivosti dokaza te ponovna pokretanja istraga ili suđenja 84 . Još uvijek nije poznato kako presude Ustavnog suda o sastavu tročlanih vijeća za predmete korupcije na visokoj razini i peteročlanih žalbenih vijeća Visokog i kasacijskog suda utječu na tekuće predmete povezane s korupcijom na visokoj razini 85 . Sud EU-a u nedavnoj je presudi smatrao da se načelu nadređenosti prava Unije protivi nacionalni propis ustavnog statusa kojim se niži sud lišava prava da po službenoj dužnosti izuzme iz primjene nacionalnu odredbu koja je obuhvaćena okvirom CVM-a i protivna pravu Unije. Ako se dokaže povreda Ugovora o EU-u ili Odluke u okviru CVM-a, načelom nadređenosti prava Unije od suda koji je uputio zahtjev zahtijeva se da izuzme iz primjene sporne odredbe, bez obzira na to jesu li zakonodavnog ili ustavnog podrijetla 86 . Važan politički korak poduzet je u veljači 2021. kada je parlament definitivno odbacio problematične izmjene zakonâ predložene tijekom 2018. i 2019. koje je Ustavni sud u cijelosti proglasio neustavnima.

Zastupnički dom utvrdio je kriterije za odlučivanje o zahtjevima za ukidanje imuniteta parlamentarnih zastupnika, ali senat još nije postupio u skladu s tim zahtjevima. U lipnju 2019. zastupnički dom izmijenio je poslovnik i posebno uputio na kriterije utvrđene u izvješću Venecijanske komisije o svrsi i ukidanju zastupničkog imuniteta 87 . Senat još nije donio takva pravila.

Nacionalna agencija za integritet (ANI) i dalje istražuje nespojivosti, sukobe interesa i protupravno stjecanje imovinske koristi 88 . Rad ANI-ja trebao bi se olakšati i izmjenom iz srpnja 2020. kojom se omogućuje elektroničko podnošenje objava podataka o imovini i interesima 89 , koje je postalo operativno u svibnju 2021. ANI navodi da je njegov proračun za 2020. bio dovoljan za izvršavanje zadaća jer je početno smanjeni proračun dopunjen kasnije tijekom godine 90 . ANI se suočava s određenom nesigurnošću u pogledu svojeg vodstva. Mjesto predsjednika slobodno je od prosinca 2019., a mandat potpredsjednika istječe kasnije ove godine 91 . Postupci odabira naposljetku su pokrenuti u travnju 2021.

Pravni okvir za integritet i dalje je rascjepkan. U Izvješću o vladavini prava za 2020. istaknuti su stalni problemi povezani s pravnim okvirom za integritet i potreba za stabilnošću, jasnoćom i čvrstim okvirom. Niz izmjena zakonâ o integritetu, posebno u razdoblju 2017.–2019., doveo je do slabljenja sposobnosti ANI-ja da obavlja svoj posao te je pogoršao već ionako rascjepkano pravno okruženje. Konkretno, dvama prijedlozima koji su stupili na snagu 2019. dodatno se povećala pravna nesigurnost u pogledu primjenjivog sustava integriteta i primjene sankcija 92 . Visoki i kasacijski sud pojasnio je tumačenje prava 2020. i 2021. Sud je presudio da se sankcija primjenjuje čak i ako se nespojivost odnosi na prethodni mandat te da bi se rok zastare od tri godine trebao odnositi na potrebu da ANI dovrši istragu u roku od tri godine od nastupa činjenica kojima se utvrđuje postojanje sukoba interesa ili nespojivosti (a ne na to da se sankcija ne primjenjuje nakon tri godine) 93 . ANI je pozdravio te odluke kojima se ponovno uspostavljaju jasnoća i sigurnost u pogledu mogućnosti izricanja sankcija nakon pravomoćne sudske odluke. Objedinjavanjem zakonâ o integritetu, nespojivostima i sukobima interesa omogućilo bi se da se u obzir uzmu sudska praksa i politike sprečavanja korupcije te osigurala stabilna osnova za budućnost.

Za vrijeme lokalnih i nacionalnih izbora 2020. ANI je pojačano informirao o pravilima o integritetu kandidata te je s relevantnim tijelima podijelio informacije o kandidatima kojima je zabranjeno obnašanje javne dužnosti. Prije lokalnih izbora održanih 20. rujna 2020. ANI se obratio središnjim i lokalnim izbornim tijelima kako bi obavijestio o kandidatima na koje bi se mogla primijeniti zabrana obnašanja javne dužnosti nakon izrečene sankcije zbog nespojivosti ili sukoba interesa u prethodnom mandatu 94 . Osim toga, nakon izbora ANI je sudovima, koji su nadležni za potvrđivanje mandata novoizabranih dužnosnika, poslao nominalni popis kandidata kojima je zabranjeno obnašati javne dužnosti u razdoblju od tri godine. Iako je nekolicini kandidata bilo onemogućeno da se kandidiraju, a drugima uskraćeno obnašanje dužnosti, sudovi su za otprilike polovinu kandidata kojima je izrečena zabrana presudili da mogu obnašati dužnost na koju su izabrani 95 . Kad je riječ o nacionalnim izborima, Odbor za potvrđivanje rumunjskog senata zatražio je od ANI-ja, u okviru postupka potvrđivanja nakon izbora, da ga obavijesti o konačnim i neopozivim sudskim odlukama o nespojivosti ili sukobu interesa koje se odnose na izabrane senatore. ANI je utvrdio da nijednom od izabranih senatora nije zabranjeno obnašati dužnost. Zastupnički dom zatražio je ANI-jevo stajalište o podacima koje je objavilo nekoliko zastupnika radi moguće nespojivosti 96 .

Elektronički sustav PREVENT za sprečavanje sukoba interesa u javnoj nabavi učinkovit je jer se broj otkrivenih sukoba interesa znatno smanjio. S pomoću sustava PREVENT 2020. analizirano je 19 140 postupaka javne nabave kako bi se utvrdili mogući sukobi interesa. Inspektori za integritet izdali su 2020. deset upozorenja o integritetu koja se odnose na iznos od približno 11,1 milijuna EUR. Tijekom izvanrednog stanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, javnim tijelima i pravnim subjektima u kojima je država glavni dioničar bila je dopuštena izravna kupnja materijala i opreme za borbu protiv pandemije koja se nije morala objavljivati u elektroničkom sustavu javne nabave i mogla je premašiti vrijednosni prag (oko 27 000 EUR) za objavljivanje u elektroničkom sustavu. To je značilo da se te izravne kupnje nisu provodile u elektroničkom sustavu te ih stoga sustav PREVENT nije provjeravao. Kako bi se riješio problem kontrole postupaka koji se provode izravnom nabavom, ANI je razvio mehanizam za analizu na temelju informacija dostupnih iz javnih izvora i skupova podataka o tim postupcima. Cilj tog mehanizma jest utvrditi sukobe interesa u postupcima javne nabave koji su zaobišli kontrolu sustava PREVENT. Do kraja siječnja 2021. ANI je s pomoću matrice rizika provjerio 580 postupaka izravne javne nabave provedenih u prvoj polovini 2020. i utvrdio 64 moguća incidenta povezana s integritetom (11 % postupaka), koji će se dodatno analizirati, a mogao bi se po službenoj dužnosti pokrenuti i postupak ocjenjivanja tih slučajeva.

Nacionalna agencija za upravljanje zaplijenjenom imovinom (ANABI) i dalje je u potpunosti aktivna. Misija je ANABI-ja osigurati djelotvornu stopu izvršenja naloga za oduzimanje koji se izdaju u kaznenim stvarima učinkovitim upravljanjem zaplijenjenom imovinom koju Agenciji prosljeđuju državni odvjetnici i suci. ANABI je 2021. počeo s petom godinom rada te i dalje razvija svoje aktivnosti. Agencija je na temelju stečenog iskustva uz potporu Ministarstva pravosuđa pokrenula javnu raspravu radi promicanja nacionalne strategije za poboljšanje sustava povrata imovine. Ta strategija i akcijski plan obuhvaćaju razdoblje 2021.–2025. i uključuju ciljeve u pogledu povećanih kapaciteta za praćenje imovine na nacionalnoj i međunarodnoj razini, poboljšane mehanizme suradnje među svim uključenim dionicima i odredbe o osnivanju Nacionalnog fonda za sprečavanje kriminala. Tim će se fondom podupirati mjere za zaštitu žrtava, sprečavanje kriminala i obrazovanje. 97 .

Ograničene odredbe o „rotirajućim vratima” postoje u Zakonu br. 161/200360 i uzastopnim nacionalnim strategijama za borbu protiv korupcije za državne službenike. Državni službenici koji su u obnašanju svoje funkcije provodili aktivnosti praćenja i kontrole nad poduzećima u državnom vlasništvu ne mogu biti zaposleni u tim poduzećima niti im pružati specijalizirane konzultantske usluge tri godine nakon odlaska iz javne službe. Međutim, ne postoje propisi o razdobljima mirovanja za ključne donositelje odluka.

Provedba Kodeksa ponašanja i nepostojanje pravila o lobiranju za zastupnike u parlamentu i dalje su problem. Kad je riječ o kodeksima ponašanja za zastupnike u parlamentu, GRECO je nedavno istaknuo neprovođenje pravila, kao i nedostatak pravila o tome kako zastupnici u parlamentu surađuju s lobistima te jasno definiranih ograničenja u pogledu darova, gostoprimstva, usluga i drugih povlastica 98 . Kako bi se kompenzirao različit pravni režim povezan s „rotirajućim vratima”, u okviru projekta koji financira EU razvijen je model postupka koji mogu primjenjivati sve relevantne javne institucije 99 .

U Rumunjskoj je 2004. donesen zakon o zaštiti zviždača, no u praksi se relativno slabo provodi. Ministarstvo pravosuđa objavilo je krajem 2020. da je u pripremi nacrt zakona kojim se prenosi Direktiva o zaštiti zviždača. Nacrt zakona i njegovo obrazloženje stavljeni su 5. ožujka 2021. na javnu raspravu na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Unatoč pandemiji bolesti COVID-19, kazneni progon korupcije i dalje je bio djelotvoran. Državno odvjetništvo i DNA obratili su osobitu pozornost na moguće probleme povezane s korupcijom u pogledu javne nabave tijekom pandemije bolesti COVID-19. Obrasci utvrđeni u DNA-u odnose se na slučajeve kršenja pravila javnog nadmetanja, podmićivanja javnih dužnosnika uključenih u postupke javne nabave te kupnju krivotvorenih proizvoda.

III.Medijski pluralizam i sloboda medija

Pravo na slobodu izražavanja i pravo na pristup svim informacijama od javnog interesa sadržani su u Ustavu. Misija i sastav medijskoga regulatornog tijela utvrđeni su Zakonom o audiovizualnim medijima. Nadležna tijela razmatraju izmjene tog zakona u kontekstu prenošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama 100 .

I dalje postoji zabrinutost u pogledu funkcioniranja i proračuna Nacionalnog vijeća za audiovizualne medije 101 . Nacionalno vijeće za audiovizualne medije (CNA) jest tijelo čija je zadaća zaštita javnog interesa u području audiovizualnih programa, osnovano zakonom kao autonomno javno tijelo pod parlamentarnim nadzorom. Djelovanje CNA-a bilo je prekinuto od veljače 2021., kad su istekli mandati četiriju od jedanaest članova 102 , do 11. svibnja, kada je parlament izglasao nove članove 103 . Čini se da je još uvijek neriješen problem proračunskih pitanja iz Izvješća o vladavini prava za 2020. 104 Nacrt zakona kojim se prenosi Direktiva (EU) 2018/1808 o audiovizualnim medijskim uslugama, za što su potrebna odgovarajuća financijska i proračunska sredstva, objavljen je radi javnog savjetovanja u ožujku 2021. Nacrtom zakona predviđa se da bi tijelo trebalo imati potreban proračun.

Nedostatak posebnih zaštitnih mjera za uredničku neovisnost i povezane norme i dalje izaziva zabrinutost. Kad je riječ o samoregulaciji u sektoru tiska, nije bilo promjena od Izvješća o vladavini prava za 2020., u kojem je izražena zabrinutost zbog nedostatka posebnih zaštitnih mjera za uredničku neovisnost i stručne norme, putem zakonodavstva ili samoregulacije. Zbog pandemije bolesti COVID-19 pogoršala se gospodarska situacija tiskanih medija i lokalnog tiska 105 , koji su već bili u poteškoćama, pa je provedba standardâ kvalitete znatno pala na ljestvici prioriteta 106 . U rezultatima dobivenima na temelju primjene alata za praćenje medijskog pluralizma 2021. kao glavni neriješeni problem navode se „prekarnost i loši radni uvjeti novinara” dok se komercijalni i vlasnički utjecaj na urednički sadržaj ocjenjuje izrazito visokorizičnim 107 .

Vlasništvo nad medijima još uvijek je nedovoljno transparentno 108 . Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., Zakonom o audiovizualnim medijima predviđa se obveza Vijeća da osigura transparentnost organizacije, funkcioniranja i financiranja masovnih medija u audiovizualnom sektoru. Na tisak i digitalni tisak ne primjenjuju se posebna pravila za medije, nego podliježu općim pravilima o transparentnosti vlasništva koja su uključena u pravo trgovačkih društava. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma skreće se pozornost na nove zakonske nedostatke 109 . Osim toga, poziva se na pravila o zaštiti podataka kako bi se izbjeglo objavljivanje određenih informacija o vlasništvu nad medijima koje je prethodno objavio CNA 110 . U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. koncentracija informativnih medija ocijenjena je visokorizičnom, posebno u tržišnom sektoru tiskanih vijesti, koji je vrlo malen u pogledu potražnje i broja tiskovina 111 .

Državno oglašavanje i dalje je važan izvor financiranja za medijski sektor. Smanjenje komercijalnog oglašavanja dovelo je do gubitka prihoda medijskih kuća, no čini se da ugovori o državnom oglašavanju izazivaju zabrinutost u pogledu uredničke autonomije 112 . Dionici izražavaju dodatnu zabrinutost u pogledu dodjele sredstava i navode, na primjer, ugovore o oglašavanju za događaje koji se za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 vjerojatno ne bi mogli održati 113 . 

Državna sredstva za informativne kampanje bila su važno sredstvo potpore medijima tijekom pandemije bolesti COVID-19. Hitnom uredbom br. 63 od 7. svibnja 2020. 114 dodijeljeno je približno 50 milijuna EUR za vladine medijske kampanje usmjerene na sprečavanje širenja bolesti COVID-19. Većina proračuna (53 %) zakonom je bila rezervirana za televizijske kampanje. Ukupno 364 podnositelja zahtjeva imala su koristi od programa 115 . Neke medijske kuće i drugi dionici kritizirali su sustav, smatrajući da se na temelju kriterija primjene prednost daje velikim medijima i pogoduje upotrebi clickbait naslova. Istaknuli su i rizik od sve manjeg povjerenja građana u medije, kao i rizike od političkog pritiska i autocenzure 116 .

I dalje postoji zabrinutost u pogledu provedbe okvira za pristup informacijama. Zakonom 117 se masovnim medijima jamči pristup informacijama od javnog interesa, među ostalim na tiskovnim konferencijama koje javna tijela moraju redovito organizirati 118 . Međutim, nedostatak pristupa informacijama i dalje se navodi kao važan izazov za novinare. Pitanja o kojima se i dalje izvješćuje, među ostalim i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, uključuju kašnjenje s pružanjem informacija ili njihovo uskraćivanje, nedostatak tiskovnih konferencija 119 i primjenu pravila o zaštiti podataka kako bi se ograničio pristup informacijama 120 . Nadalje, kada se odluke tijela koja odbijaju pružiti informacije osporavaju na sudu, na slične se situacije primjenjuju različita tumačenja 121 . Osim općih statističkih podataka, od ožujka 2021. nadležna tijela svakodnevno su stavljala na raspolaganje 122 neobrađene podatke o pandemiji bolesti COVID-19 i ažurirala ih. Unatoč tim nastojanjima, i dalje se čini se da je pristup informacijama dodatno otežan tijekom pandemije bolesti COVID-19, što je potaklo civilno društvo i novinare da pozovu na veću transparentnost 123 . Redovito praćenje koje provode rumunjska tijela otkrilo je da uprava različito primjenjuje pravni okvir, kao i da javna tijela nedovoljno određuju prioritete u pogledu mjera transparentnosti, pri čemu su razine usklađenosti najniže kod lokalnih tijela 124 . U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. kao čimbenici rizika navode se i dalje nedosljedna razina reakcije tijela vlasti te otežan pristup sudu radi pravne zaštite 125 . U kolovozu 2020. predložene su izmjene pravila provedbe pravnog okvira kako bi se riješila pojedina pitanja. Međutim, neke od predloženih odredbi kritizirane su jer bi mogle otežati pristup određenim informacijama 126 . Projekt za strategiju upravljanja komunikacijama vlade pokrenut je u ožujku 2021. 127  

I dalje se prijavljuju tužbe protiv istraživačkih novinara zbog klevete. Dva nedavna upozorenja na Platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara odnose se na uznemiravanje i zastrašivanje novinara 128 . Nadležni rumunjski sud odbacio je početkom 2021. još jednu tužbu protiv istraživačkih novinara zbog klevete koja se odnosi na članke o svjetskoj nogometnoj industriji. U nedavnoj presudi nakon tužbe zbog klevete, koju je gradonačelnik bukureštanskog okruga podnio protiv vodećih novina, prvostupanjski sud donio je odluku o uklanjanju nekoliko članaka objavljenih u tim novinama 129 . Prijavljeno je da je gradonačelnik podnio i kaznenu prijavu protiv novinara iz nekoliko novinskih kuća zbog osnivanja organizirane zločinačke skupine te iznude, koju istražuje Uprava za istrage organiziranog kriminala i terorizma 130 . Nadalje, civilno je društvo prijavilo slučajeve SLAPP-ova (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja) javnih institucija ili poslovnih ljudi protiv novinara, medija ili civilnog društva 131 .

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže

Rumunjska je republika s polupredsjedničkom predstavničkom demokracijom. Ima dvodomni parlament koji se sastoji od senata (gornji dom) i zastupničkog doma (donji dom). Vlada, zastupnici, senatori ili skupina od najmanje 100 000 građana imaju pravo na zakonodavnu inicijativu 132 . Ustavni sud jamac je nadređenosti Ustava i odgovoran je za preispitivanje zakona 133 .

I dalje postoji zabrinutost oko stabilnosti i predvidljivosti zakonodavstva. Redovni postupak za pripremu i donošenje zakona dobro je uređen, uključujući prošireni institucionalni sustav provjere i ravnoteže. Međutim, kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., 134 zakonodavstvo se prečesto mijenja, cilj izmjena često je nejasan, a zakoni koji iz njih proizlaze mogu biti proturječni. Parlament je u različitim područjima politika pokrenuo i donio brojne zakonodavne izmjene istih zakona, uključujući kontradiktorne promjene. Zakonodavno vijeće 135 izvješćuje da je zbog opetovanih neusklađenih izmjena i nedovoljne kodifikacije zakona koji su više puta mijenjani čak i pravnicima postalo teško znati stanje pozitivnih propisa. Poduzeća navode kako nedostatak stabilnog i predvidljivog zakonodavstva predstavlja izazov 136 . Stoga Zakonodavno vijeće sada inzistira na uvođenju obveze objavljivanja pročišćene verzije zakona pri svakoj izmjeni. Zakonom br. 24 o zakonodavnoj tehnici omogućuje se predlagatelju zakona da odluči o njegovoj ponovnoj objavi u pročišćenom obliku, no ta se mogućnost rijetko upotrebljava. Zakonodavno vijeće pokrenulo je i projekt za kodifikaciju zakonodavstva 137 . Međutim, parlamentarni postupak prema kojem izmjene ostaju predmetom rasprave dok se izričito ne uklone znači da parlament i dalje razmatra nekoliko dugotrajnih izmjena i postupaka. Parlament je u prvim mjesecima novoga zakonodavnog razdoblja definitivno odbio problematične izmjene u ključnim područjima koje su ostale neriješene iz razdoblja prethodne zakonodavne vlasti, što se smatralo pozitivnim korakom 138 .

Od posljednjeg izvješća u području pravosuđa nije donesena nijedna važna hitna uredba vlade. Na savjetodavnom referendumu održanom u svibnju 2019. većina građana glasovala je za zabranu primjene hitnih vladinih uredbi (HUV) u području pravosuđa 139 . To je ukazalo na zabrinutost zbog pretjerane uporabe HUV-ova, kojih je zabilježeno nekoliko u tom području od studenoga 2019. 140  Osim u području pravosuđa, 2020. velika većina HUV-ova donesena je u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 141 . U pogledu postupaka u parlamentu, 2020. se znatno smanjio broj hitnih postupaka povezanih s ključnim pravosudnim i antikorupcijskim pitanjima. U veljači 2021. parlament je hitnim parlamentarnim postupkom odbio prijedlog za razmatranje nacrta zakona o ukidanju SIIJ-a.

Broj procjena učinka i javnih savjetovanja prije donošenja zakonodavstva i dalje je ograničen. Unatoč nastojanjima Glavnog tajništva vlade da ojača kapacitete središnjih i lokalnih tijela u potkrepljivanju javnih odluka 142 , uporaba instrumenata utemeljenih na dokazima u oblikovanju politika i dalje je neujednačena, a mnoge su procjene regulatornog učinka površne 143 . Civilno je društvo izvijestilo da mnogi prijedlozi zakona podložni javnom savjetovanju ne utječu na proračun. Na razini Glavnog tajništva vlade 2020. doneseno je 65 normativnih akata, od kojih je objavljeno samo 12. Od 47 primljenih preporuka samo je jedna prihvaćena. Nepromijenjeno je ostalo 11 od 12 objavljenih normativnih akata 144 . Nevladin sektor i predstavnici medija u postupku oblikovanja politika sudjeluju tek povremeno 145 iako je internetska infrastruktura uspostavljena. Broj korisnika internetske platforme za savjetovanje i dalje je ograničen 146 . Glavno tajništvo vlade vodi popis nevladinih organizacija zainteresiranih za sudjelovanje u postupku donošenja odluka.

Nakon izvanrednog stanja proglašenog u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 uslijedilo je stanje pripravnosti, a hitne mjere podvrgnute su sudskom preispitivanju. Izvanredno stanje proglašeno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 ukinuto je 14. svibnja 2020. Nakon završetka izvanrednog stanja, 15. svibnja proglašeno je stanje pripravnosti 147 , koje je vlada potvrdila 18. svibnja 148 , prvotno na razdoblje od 30 dana. Vlada ga je produljivala uzastopnim odlukama, svaki put na razdoblje od 30 dana. Stanje pripravnosti i dalje je na snazi. Nakon presuda Ustavnog suda kojima je dovedena u pitanje pravna osnova izvanrednog stanja parlament je potvrdio stanje pripravnosti koje je proglasila vlada 149 . Tijekom 2020. i 2021. odjeli za upravne predmete te za porezne sporove Visokog i kasacijskog suda donijeli su konačnu pravomoćnu odluku u 12 predmeta koji su se odnosili na upravne akte donesene na temelju članka 15. zakona br. 136/2020 o uvođenju javnozdravstvenih mjera u situacijama epidemiološkog i biološkog rizika i primjenjive u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. U dvama predmetima sud je naložio poništenje upravnih akata 150 .

Mjere namijenjene rješavanju pitanja provedbe sudskih odluka i primjene sudske prakse sudova u radu javne uprave još se uvijek ne provode. Nakon što je utvrđeno da je prekršila članak 6. stavak 1. Europske konvencije o ljudskim pravima zbog propusta ili znatnog kašnjenja države ili pravnih subjekata za koje je država odgovorna u pogledu pridržavanja pravomoćnih nacionalnih sudskih odluka 151 , Rumunjska je i dalje pod pojačanim nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe u vezi s izvršenjem te presude 152 . U tom je kontekstu Rumunjska 2019. predložila akcijski plan Odboru ministara Vijeća Europe i potvrdila popis mjera za njegovo ispunjavanje 153 . Međutim, te mjere još nisu provedene 154 . Vlada je memorandumom od 27. studenoga 2020. odlučila zadužiti radnu skupinu za predlaganje novih pravnih rješenja kako bi se ispunili svi zahtjevi akcijskog plana, uključujući one u pogledu provedbe presuda kojima se državi ili pravnim subjektima za koje je država odgovorna nameće obveza izvršenja određenog akta (nenovčana obveza).

Presuda Ustavnog suda od 8. lipnja 2021. izaziva ozbiljnu zabrinutost jer se njome dovodi u pitanje načelo nadređenosti prava Unije. Ustavni sud u toj presudi 155 nije prihvatio zaključke Suda EU-a iz prethodne odluke od 18. svibnja 2021. te je općenito doveo u pitanje načelo nadređenosti prava Unije 156 . Utvrdio je da nacionalni sudovi nisu ovlašteni ispitivati usklađenost nacionalnih odredbi koje je Ustavni sud proglasio ustavnopravnima s pravom Unije i da nisu dužni ispunjavati obveze koje proizlaze iz odluke o CVM-u 157 . To može predstavljati znatnu prepreku sudovima koji pri odlučivanju o predmetima, osobito onima koji se odnose na SIIJ, primjenjuju zahtjeve prava Unije iz te prethodne odluke.

Neovisna tijela i dalje su bila aktivna tijekom pandemije bolesti COVID-19. Pučka pravobraniteljica 158 uputila je 2020. ukupno 18 prijava za neustavnost (prigovora i iznimaka), od kojih je jedanaest prihvaćeno u cijelosti ili djelomično, dvije su odbijene, a četiri još nisu riješene. Šest iznimaka neustavnosti prijavljenih Ustavnom sudu odnosilo se na mjere poduzete tijekom izvanrednog stanja i stanja pripravnosti. Uputila je i ukupno 65 dopisa i preporuka različitim ministrima u vezi s njihovim odlukama o izvanrednom stanju i stanju pripravnosti. Nakon što je odbio izvješća o radu pučke pravobraniteljice za posljednje tri godine, parlament ju je 16. lipnja 2021. razriješio dužnosti. Ustavni sud je 29. lipnja 2021. presudio da je ta odluka o razrješenju neustavna s obzirom na to da zakonom kojim se uređuju razrješenja nisu nedvojbeno utvrđeni slučajevi u kojima se primjenjuje ta sankcija, kao ni pravo na žalbu pred neovisnim i nepristranim sudom. Odluka o razrješenju stoga je ukinuta te je pučka pravobraniteljica vraćena na dužnost.

U parlamentu se raspravlja o prijedlogu spajanja Rumunjskog instituta za ljudska prava i Nacionalnog vijeća za borbu protiv diskriminacije. Nakon donošenja zakona kojim se mijenjaju zadaće i ovlasti Rumunjskog instituta za ljudska prava (IRDO-a) 159 , rumunjski predsjednik podnio je prigovor neustavnosti. U tom je kontekstu Ustavni sud cijeli zakon proglasio neustavnim. U senatu se raspravlja o zakonodavnom prijedlogu kojim bi se IRDO pripojio Nacionalnom vijeću za borbu protiv diskriminacije (CNCD). Međutim, velike razlike u pravnom statusu, misiji i zadaćama tih dviju institucija 160   stvaraju neizvjesnost u pogledu predloženog spajanja 161 .

Nove izmjene kojima se olakšava osnivanje udruga i zaklada stupile su na snagu 2020. Izmjenom vladine uredbe br. 26/2000 želi se olakšati ostvarivanje prava na udruživanje i smanjiti birokratsko opterećenje nevladinih organizacija 162 . Novim se odredbama posebno daje prednost elektroničkim dokumentima i pojednostavnjivanju postupaka i pravila o registraciji. Iako je nekoliko organizacija civilnog društva te promjene smatralo napretkom, pojavile su se i kritike, ponajviše u pogledu neusklađenosti izmjena 163 . Dionici izvješćuju da su ograničenja prava na slobodu okupljanja i udruživanja uvedena u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 negativno utjecala na organizacije civilnog društva 164 . Prostor za djelovanje civilnog društva i dalje se smatra suženim 165 .

Prilog I. Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2021. dostupan je na https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/upholding-rule-law/rule-law/rule-law-mechanism/2021-rule-law-report-targeted-stakeholder-consultation

Agerpres, „Novinar Cătălin Tolontan, saslušan pred DIICOT-om zbog tužbe gradonačelnika 4. okruga” (Jurnalistul Cătălin Tolontan, audiat la DIICOT în urma unei plângeri depuse de primarul Sectorului 4) od 20. svibnja 2021., ( https://www.agerpres.ro/justitie/2021/05/20/jurnalistul-catalin-tolontan-audiat-la-diicot-in-urma-unei-plangeri-depuse-de-primarul-sectorului-4--716788 ).

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2021.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku

Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom, 2020.

Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom, str. 18. ( https://cji.ro/wp-content/uploads/2020/09/Freedom-of-expression-report_final.pdf ).

Dumitrita Holdis (2020.), ReportIt: „Kad je tisak diskreditiran zbog državnog financiranja – Rumunjski mediji suočeni s financijskom i moralnom dilemom” ( https://www.mappingmediafreedom.org/2020/10/30/reportit-when-state-funding-discredits-the-press-the-romanian-media-is-facing-a-financial-and-moral-dilemma/ ).

Europska komisija (2018.), Public administration characteristics and performance in EU28 (Obilježja javne uprave i uspješnost u EU28), ( https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8123&furtherPubs=yes ).

Europska komisija (2020.), Izvješće o vladavini prava za 2020. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji.

Europska komisija (2021.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Expert Forum (2021.), Doprinos organizacije Expert Forum Izvješću o vladavini prava za 2021.

Funky citizens (2021.), Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021.

Glavna uprava za komunikaciju (2019.), Flash Eurobarometar br. 482: stavovi poduzećâ o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebno istraživanje Eurobarometra br. 502.: korupcija.

Glavno tajništvo vlade (2020.), Godišnje izvješće o transparentnosti odlučivanja (1. siječnja – 31. prosinca 2020.), Prilog br. 20 – PS 14/2019 na razini Glavnog tajništva vlade ( http://sgg.gov.ro/1/wp-content/uploads/2021/02/19022021-SGG-Raportul-de-evaluare-a-implementarii-Legii-nr.-52_2003-in-anul-2020-.pdf ).

Glavno tajništvo vlade (2021.), uvodna konferencija projekta „Strategija za upravljanje komunikacijom među tijelima rumunjske državne vlasti” ( http://sgg.gov.ro/1/conferinta-de-deschidere-a-proiectului-strategia-pentru-managementul-comunicarii-guvernamentale-a-romaniei-cod-sipoca-754/ ).

Holdis, Dumitrita (2020.), ReportIt: „Kad je tisak diskreditiran zbog državnog financiranja – Rumunjski mediji suočeni s financijskom i moralnom dilemom” ( https://www.mappingmediafreedom.org/2020/10/30/reportit-when-state-funding-discredits-the-press-the-romanian-media-is-facing-a-financial-and-moral-dilemma/ ).

Libertatea, „Drugi okružni sud presudio je u građanskom postupku u korist gradonačelnika Balute i pritom donio odluku o brisanju članaka o Goleacu! Odluka nije konačna.” od 24. svibnja 2021., 
( https://www.libertatea.ro/stiri/in-procesul-civil-judecatoria-sectorului-2-a-dat-dreptate-primarului-baluta-si-a-decis-si-stergerea-articolelor-despre-goleac-3566580 ).

Liberties (2021.), EU 2020.: Zahtijevanje demokracije ( https://www.liberties.eu/en/stories/rule-of-law-report-2021-democracy-demanding-on-democracy/43362 )

Nacionalna agencija za integritet (ANI), priopćenje o mjerama prevencije i informiranosti koje je donijela Nacionalna agencija za integritet u kontekstu organizacije lokalnih izbora 2020. ( https://www.integritate.eu/Comunicate.aspx?Action=1&NewsId=3005&currentPage=4&M=NewsV2&PID=20 ).

Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije (DNA), Izvješće o aktivnostima za 2020. ( http://www.pna.ro/obiect2.jsp?id=489 )

Nacionalno vijeće za audiovizualne medije, Brifing za medije o javnim sastancima Nacionalnog vijeće za audiovizualne medije, 10. veljače 2021. (https://www.cna.ro/article11090,11090.html).

Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara – Rumunjska ( https://www.coe.int/en/web/media-freedom/romania ).

Reporteri bez granica – Rumunjska ( https://rsf.org/en/romania ).

Reporteri bez granica i organizacija Active Watch (2021.), Otvoreno pismo rumunjskim tijelima kojim traže istragu o postupanju s kaznenom prijavom, ( https://rsf.org/en/news/romania-open-letter-rsf-and-activewatch-denounce-judicial-pressures-investigative-journalists ).

Rumunjska vlada (2021.), Informacije koje je dostavila Rumunjska za Izvješće o vladavini prava za 2021.

Ustavni sud Rumunjske, priopćenje za tisak od 7. travnja 2021. ( https://www.ccr.ro/comunicat-de-presa-7-aprilie-2021/ ).

Zaklada Bertelsmann, Izvješće o pokazateljima održivog upravljanja 2020., Izvješće za Rumunjsku ( https://www.sgi-network.org/docs/2020/country/SGI2020_Romania.pdf ).

Prilog II. Posjet Rumunjskoj

Službe Komisije održale su virtualne sastanke u travnju 2021. sa sljedećim dionicima:

·Udruženjem rumunjskih sudaca

·udruženjem „Mișcarea pentru apărarea statutului procurorilor”

·Centrom za neovisno novinarstvo

·organizacijom Expert Forum

·organizacijom Freedom House

·organizacijom Funky Citizens

·Visokim i kasacijskim sudom

·udruženjem Initiative for Justice

·pravnom komisijom Zastupničkog doma

·Zakonodavnim vijećem

·udruženjem medija – Cluj

·Ministarstvom pravosuđa

·Nacionalnom agencijom za upravljanje zaplijenjenom imovinom

·Nacionalnom upravom za borbu protiv korupcije

·Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije

·Nacionalnim vijećem za audiovizualne medije

·Nacionalnom agencijom za integritet

·Nacionalnim sindikatom rumunjskih sudaca

·pučkim pravobraniteljem

·Uredom državnog odvjetnika pri Visokom i kasacijskom sudu

·Forumom rumunjskih sudaca

·Glavnim tajništvom vlade

·Vrhovnim sudskim vijećem.

* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanaka sastala i sa sljedećim organizacijama:

·organizacijom Amnesty International

·Centrom za reproduktivna prava

·organizacijom CIVICUS

·Unijom za građanske slobode u Europi

·mrežom „Civilno društvo Europe”

·Konferencijom europskih crkava

·organizacijom EuroCommerce

·Europskim centrom za neprofitno pravo

·Europskim centrom za slobodu tiska i medija

·Europskim građanskim forumom

·Europskim udruženjem novinara

·Europskim partnerstvom za demokraciju

·Europskim forumom mladih

·zakladom Front Line Defenders

·organizacijom Human Rights House Foundation

·organizacijom Human Rights Watch

·organizacijom ILGA – Europa

·Međunarodnom komisijom pravnika

·Međunarodnom federacijom za ljudska prava

·Europskom mrežom Međunarodne organizacije za planirano roditeljstvo (IPPF EN)

·Međunarodnim institutom za medije

·nizozemskim Helsinškim odborom

·Institutom za europsku politiku otvorenog društva

·dionicima inicijative Philanthropy Advocacy

·organizacijom Protection International

·Reporterima bez granica

·organizacijom Transparency International EU

(1)      Mehanizam je uspostavljen Odlukom Komisije od 13. prosinca 2006. (C(2006) 928) na temelju zaključaka Vijeća ministara od 17. listopada 2006. (13339/06).

(2)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final.

(3)      Žalbeni sudovi donose prvostupanjske presude (za složenije predmete) i drugostupanjske presude u žalbama protiv odluka nižih sudova.

(4)      Kazneni odjel Visokog i kasacijskog suda, kao prvostupanjski sud, odlučuje u predmetima koji se odnose na kaznena djela koja su počinili senatori, zamjenici i rumunjski zastupnici u Europskom parlamentu, članovi vlade, suci Ustavnog suda, članovi Vrhovnoga sudskog vijeća, suci Visokog i kasacijskog suda i državni odvjetnici Ureda državnog odvjetnika pri Visokom i kasacijskom sudu.

(5)      Urede državnih odvjetnika pri žalbenim sudovima vode glavni tužitelji, a urede pridružene sudovima posebne nadležnosti i okružnim sudovima prvi tužitelji.

(6)      Glavni tužitelj Odjela za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava imenuje se u okviru posebnog postupka u kojem sudjeluju samo članovi Vrhovnoga sudskog vijeća.

(7)      Slika 48., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je na sljedeći način: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika smatra neovisnost sudstva dobrom i vrlo dobrom); niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(8)      Slika 50., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(9)      Slike 49. i 51., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(10)      Zakon br. 303/2004 o statusu sudaca i državnih odvjetnika, Zakon br. 304/2004 o pravosudnoj organizaciji i Zakon br. 317/2004 o Vrhovnom sudskom vijeću.

(11)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final; u Izvješću o vladavini prava za 2020., na 3. stranici poglavlja za Rumunjsku navodi se da produljena provedba zakonâ o pravosudnom sustavu u razdoblju 2018./2019. uzrokuje povećanu i trajnu nesigurnost u pogledu funkcioniranja pravosudnog sustava u cjelini, a posebno u pogledu neovisnosti, statusa i karijere pojedinih sudaca.

(12)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 5. Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final.

(13)      Ibid., str. 3.

(14)      Osobito u pogledu odvraćajućeg učinka na suce i državne odvjetnike (Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točka 219.).

(15)      Vidjeti bilješku 10.

(16)      Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točke od 179. do 241.

(17)      Ibid., točka 162. Vidjeti i presudu Suda od 20. travnja 2021., Repubblika protiv Il-Prim Ministru, predmet C-896/19, točka 64.

(18)      Vrhovno sudsko vijeće navodi da predloženo rješenje nije popraćeno jamstvima za provedbu načela neovisnosti sudstva osiguravanjem odgovarajuće zaštite sudaca i državnih odvjetnika od pritiska te prima na znanje opću obvezu zakonodavca da pruži odgovarajuća jamstva kako bi se osigurala stvarna neovisnost pravosuđa pri donošenju primjenjivih zakona.

(19)      U skladu s predloženom izmjenom suci bi mogli biti optuženi samo za kaznena djela povrede dobrog sudovanja, korupcije, zlouporabu položaja ili za kaznena djela izjednačena s korupcijom uz prethodno odobrenje odjela za suce ili odjela za državne odvjetnike Vrhovnoga sudskog vijeća.

(20)      Članovi Vrhovnoga sudskog vijeća imaju različita mišljenja o ukidanju SIIJ-a, potrebi za jamstvima i primjerenosti jamstava koje je predložio Zastupnički dom.

(21)      Venecijanska komisija ističe da se tim nizom izmjena „uvodi nova vrsta nepovredivosti za suce i državne odvjetnike u okviru vrlo osjetljivog područja (kaznenog progona) koja uvelike nadilazi funkcionalni imunitet”, kao i da „[k]azneni postupci koji nisu obuhvaćeni funkcionalnim imunitetom ne bi trebali biti u nadležnosti Vrhovnoga sudskog vijeća te bi se trebali pokretati izravno pred sudovima bez njegove prethodne provjere”. Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2021.)019), str. 14.

(22)      Sud je dodao da primjeri iz prakse SIIJ-a potvrđuju sumnje da taj odjel djeluje poput instrumenta političkog pritiska i izvršava ovlasti tako da utječe na tijek određenih kaznenih istraga ili sudskih postupaka koji se odnose, među ostalim, na korupciju na visokoj razini, što izaziva sumnje u njegovu objektivnost (Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točke 219. i 223.).

(23)      Pravosudna inspekcija pokrenula je 23. lipnja 2021. disciplinsku istragu protiv suca Žalbenog suda u Piteștiju koji je donio tu presudu zbog toga što je pri izvršavanju svojih dužnosti postupio u zloj vjeri ili krajnjom nepažnjom, pozivajući se na presudu Suda EU-a radi ocjene nadležnosti državnog odvjetništva.

(24)      Ibid.

(25)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 3.

(26)      Vidjeti posebno Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2018)017); Ad hoc izvješće GRECO-a o Rumunjskoj (pravilo 34.) AdHocRep(2018)2; Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE), Mišljenje Predsjedništva CCJE-a na zahtjev udruge „Forum rumunjskih sudaca” u pogledu stanja neovisnosti sudstva u Rumunjskoj. Savjetodavno vijeće europskih tužitelja (CCPE) (2019.), Mišljenje Predsjedništva CCPE-a na zahtjev rumunjskog Pokreta za zaštitu položaja državnih odvjetnika u pogledu stanja neovisnosti državnih odvjetnika u Rumunjskoj.

(27)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2018)017), točke 117. i 164.

(28)      Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19.

(29)      Sud je dodao da bi se pravo sudaca na obranu trebalo u potpunosti poštovati i da bi sud trebao odlučivati o njihovoj osobnoj odgovornosti (Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točka 241.).

(30)      Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točke od 66. do 71.

(31)      Sud je smatrao i da to nacionalno zakonodavstvo može izazvati spomenute dvojbe kada se njime, čak i privremeno, vladi te države članice dopušta provedba imenovanja na rukovodeće položaje tijela nadležnog za provedbu disciplinskih istraga i pokretanje stegovnih postupaka protiv sudaca i državnih odvjetnika, zanemarujući pritom redovni postupak imenovanja predviđen nacionalnim pravom (Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točka 207.).

(32)      Glavni inspektor podliježe samo vanjskoj reviziji koju nalaže sama Pravosudna inspekcija, a izvješće o reviziji potom pregledava samo nekoliko odabranih članova Vijeća.

(33) U skladu sa Zakonom br. 317/2004, plenarna je skupština Vrhovnoga sudskog vijeća do 2018. birala glavnog inspektora i njegova zamjenika putem natječaja koji je obuhvaćao pisani ispit, razgovor i predstavljanje projekta upravljanja. Prema zakonu koji je na snazi, Vrhovno sudsko vijeće imenuje samo glavnog inspektora nakon razgovora pred povjerenstvom sastavljenom od tri suca, jednoga državnog odvjetnika i jednog člana civilnog društva. Plenarna skupština Vijeća službeno imenuje kandidata, ali može uložiti prigovor samo na temelju činjenice da se pravila nisu poštovala. Zamjenika glavnog inspektora i direktore odjela imenuje glavni inspektor, koji sada ima i veće ovlasti za organiziranje inspekcije.

(34)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 5.

(35)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final. U izvješćima u okviru CVM-a preporučeno je ponovno pokretanje postupka imenovanja glavnoga državnog odvjetnika i poštovanje negativnih mišljenja Vrhovnog vijeća o imenovanju ili razrješenju tužitelja na rukovodećim položajima sve dok se ne uspostavi novi zakonodavni okvir u skladu s preporukom 1. iz siječnja 2017.

(36)      Konkretno, Venecijanska je komisija preporučila „razvoj sustava imenovanja kojim bi se odjelu za državne odvjetnike Vrhovnoga sudskog vijeća dala ključna i proaktivna uloga u postupku imenovanja kandidata na najviše položaje u sustavu kaznenog progona”. Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2019)014-e), točka 38.

(37)      Jedna od njih bila je glavna tužiteljica Uprave za istrage organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT). Nakon njezine ostavke u rujnu 2020., ta institucija ima privremenog voditelja.

(38)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2018)017), točka 52.

(39)      Presuda Europskog suda za ljudska prava od 5. svibnja 2020., Kövesi protiv Rumunjske, 3594/19, točka 157. Utvrđeno je da je Rumunjska prekršila članak 6. stavak 1. („Pravo na pošteno suđenje”) i članak 10. („Sloboda izražavanja”) Europske konvencije o ljudskim pravima u kontekstu razrješenja bivše glavne tužiteljice Uprave za borbu protiv korupcije. U tom je kontekstu ESLJP skrenuo pozornost na sve veću važnost koja se pridaje intervenciji tijela neovisnog o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u pogledu odluka koje utječu na imenovanje i razrješenje tužitelja. U pogledu slobode izražavanja ESLJP je naglasio i da bi razrješenje moglo imati odvraćajući učinak jer bi moglo odvratiti druge tužitelje i suce od sudjelovanja u javnoj raspravi o zakonodavnim reformama koje utječu na sudstvo i, općenitije, o pitanjima koja se odnose na neovisnost sudstva.

(40)      Vidjeti bilješku 36.

(41)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final, str. 9.

(42)      U svojoj odluci od 9. lipnja 2021. Odbor ministara Vijeća Europe pozvao je rumunjske vlasti da propisno informiraju Odbor o razvoju zakonodavnog postupka i svim promjenama koje se mogu unijeti u relevantne nacrte odredbi, posebno onima kojima se propisuje postupak razrješenja visokopozicioniranih tužitelja i popratne zaštitne mjere (CM/Del/Dec(2021)1406/H46-21).

(43)      Neznatno smanjenje u odnosu na 2019. (Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 7.).

(44)      Odjel za suce Vrhovnoga sudskog vijeća 2020. odobrio je 168 zahtjeva za umirovljenje, dok je odjel za tužitelje odobrio 126 takvih zahtjeva. Vidjeti old.csm1909.ro/csm/index.php?cmd=0301&tc=s .

(45)      Tijekom prva tri mjeseca 2021. umirovljeno je ukupno 145 pravosudnih dužnosnika, uključujući 106 sudaca i 39 državnih odvjetnika, što pokazuje uzlazni trend.

(46)      Odluka br. 121/2020 o izuzeću od neustavnosti odredaba članka 106. točaka (a) i (d) Zakona br. 303/2004 o statusu sudaca i državnih odvjetnika od 9. lipnja 2020.

(47)      Odluka Ustavnog suda od 17. ožujka 2021.

(48)      Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 35.: „sudovima bi trebalo dodijeliti dovoljan broj sudaca i odgovarajuće kvalificiranog pomoćnog osoblja”.

(49)      U njoj sudjeluju ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnoga sudskog vijeća, predsjednik Visokog i kasacijskog suda i glavni državni odvjetnik Ureda državnog odvjetnika pri Visokom i kasacijskom sudu.

(50)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final, str. 13. i 14.

(51)      Vidjeti odluku Ustavnog suda Rumunjske br. 233 od 7. travnja 2021. Nacionalna unija odvjetničkih komora istaknula je kašnjenje u obrazloženju odluka kao važno pitanje.

(52)      COM(2017) 33 i Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere (SWD(2017) 25), str. 20. „Vremenski odmak od donošenja odluke do objave obrazloženja može negativno utjecati i na usklađenost i kvalitetu odluka te potaknuti nagađanja o razlozima za odluku, kao i izazvati nepovjerenje ili kritike pravosudnih institucija”. Jednom od preostalih preporuka u okviru CVM-a potiče se stratešku pravosudnu upravu na pronalazak rješenjâ za kašnjenja u obrazloženju odluka; Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final, str. 13.

(53)      Slika 38., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(54)      Slika 40., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(55)      Slika 46., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(56)      Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 13.; Doprinos organizacije Expert Forum Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 2.

(57)      Doprinos Rumunjske Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 19.

(58)      Doprinos APADOR-a – Helsinškog odbora Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 9.

(59)      Vidjeti Ministarstvo pravosuđa, Nacrt zakona o određenim mjerama u području pravosuđa u kontekstu pandemije bolesti COVID-19.

(60)      Pritvor prije suđenja, služenje zatvorske kazne ili odgojna mjera oduzimanja slobode.

(61)      Zakon br. 114/2021 o mjerama u području pravosuđa u kontekstu pandemije bolesti COVID-19.

(62)      Slika 6., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(63)      Slika 8., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(64)      Slika 10., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(65)      Slike 16., 17., 18., 19. i 20., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(66)      Slika 21., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(67)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj.

(68)      U pogledu, na primjer, izvršenja presude od 26. studenoga 2013., Vlad protiv Rumunjske (zahtjev br. 40756/06), glavnog predmeta povezanog s predugim trajanjem građanskih i kaznenih postupaka i nedostatkom djelotvornoga pravnog lijeka.

(69) Transparency International, Indeks percepcije korupcije za 2020., str. 2. i 3. Razina percepcije korupcije kategorizirana je kako slijedi: niska (indeks percepcije korupcije u javnom sektoru među stručnjacima i rukovoditeljima poduzeća iznosi više od 79 bodova), relativno niska (između 79 i 60 bodova), relativno visoka (između 59 i 50 bodova), visoka (manje od 50 bodova).

(70)      Rezultat je 2015. iznosio 46 bodova, a 2020. iznosi 44 boda. Rezultat se znatno povećava/smanjuje ako se promijeni za više od pet bodova; poboljšava/pogoršava (ako se promijeni za četiri do pet bodova), relativno je stabilan (ako se promijeni za jedan do tri boda) u posljednjih pet godina.

(71) Podaci Eurobarometra o percepciji korupcije i iskustvu građana i poduzeća o kojima su izvijestili prethodne godine ažuriraju se svake druge godine. Najnoviji su dostupni podaci oni iz Posebnog izvješća Eurobarometra br. 502 (2020.) i izvješća Flash Eurobarometer br. 482 (2019.).

(72)      Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije (DNA), Izvješće o radu za 2020. Prijave su se 2020. uglavnom odnosile na javnu nabavu, primanje i davanje mita i prijevare povezane s fondovima EU-a. DNA je zabilježio i 105 prijava zbog korupcije povezane s borbom protiv pandemije bolesti COVID-19.

(73)      To povećanje odražava rezultate svih sudova koji se bave predmetima DNA-a. Visoki i kasacijski sud izvijestio je da je 2020. riješeno manje predmeta, da je postupanje u određenom broju predmeta obustavljeno i da je zabilježeno manje predmeta. DNA je izvijestio i o manjem udjelu oslobađajućih presuda 2020., iako je taj broj 2019. povećan zbog dekriminalizacije kaznenih djela.

(74)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 10. i11.

(75)      Opći problemi povezani s ljudskim resursima u pravosudnom sustavu koji utječu i na DNA uključuju ograničenja u pogledu imenovanja i znatan broj umirovljenja. Specifični problemi DNA-a uključuju to što je za rad u DNA-u uvjet u pogledu radnog staža naglo promijenjen na 10 godina, a selekcijski razgovori za nerukovodeća radna mjesta pred Vrhovnim sudskim vijećem održavaju se javno (za razliku od ostalih odjela državnog odvjetništva), što odvraća kandidate. Za voditelje odjela zahtijeva se 15 godina radnog staža.

(76)      U ožujku 2021. DNA je izvijestio da je popunjeno samo 75 % radnih mjesta (131 predložena i 14 imenovanih osoba za 145 radnih mjesta) i da su slobodna dva rukovodeća položaja. DNA je 9. lipnja 2021. pokrenuo poziv na podnošenje prijava za 42 mjesta tužitelja u središnjem uredu i njegovim područnim uredima.

(77)      Odlukom vlade DNA je ojačao svoje redove s 90 policijskih službenika.

(78)      Odluka Ustavnog suda od 7. srpnja 2020.

(79)      Izvješće o radu SIIJ-a: učinkovitost SIIJ-a još je jedan razlog za zabrinutost jer je 2020. bilo 6 600 neriješenih i malo zaključenih predmeta (500 zaključenih i dva upućena na rješavanje pred sudom). Niska učinkovitost dodatni je čimbenik rizika od nekažnjavanja u predmetima korupcije na visokoj razini.

(80)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final;

(81)      Ibid.

(82)      Ibid., str. 10.

(83)      DNA procjenjuje da je 2020. oslobođeno najmanje 45 osumnjičenika zbog odluka Ustavnog suda.

(84)      Nedavna Odluka CCR-a od 6. travnja 2021. dodatno utječe na najmanje 67 istraga DNA-a koje su u tijeku jer će biti potrebno njihovo ponovno pokretanje.

(85)      Iako se odluke Ustavnog suda ne primjenjuju na prethodne slučajeve u kojima je donesena pravomoćna presuda, one mogu imati posljedice na predmete koji su u tijeku. Odlukom vijeća od pet sudaca dopuštene su pod određenim uvjetima izvanredne žalbe u konačnim predmetima, dok bi odluka tročlanoga sudskog vijeća mogla podrazumijevati ponovno pokretanje suđenja s novim imenovanim vijećem. DNA izvješćuje da su na Visokom i kasacijskom sudu trenutačno obustavljeni postupci u osam predmeta koji obuhvaćaju 41 optuženika, da su u prvom stupnju ponovno pokrenuti postupci u 10 predmeta koji obuhvaćaju 107 optuženika i da je preliminarno vijeće ponovno pokrenulo postupke u pet predmeta koji obuhvaćaju 90 optuženika. Rješavanje zahtjeva za prethodnu odluku u tijeku je na Sudu.

(86)      Presuda Suda od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, točke 251. i 252.

(87)      Mišljenje Venecijanske komisije (CDL-AD(2014)011). To je u skladu s preporukama CVM-a i GRECO-a. U svojem izvješću iz ožujka 2021. GRECO navodi da je neslužbena obveza da državnoodvjetnička tijela podnesu cijeli spis tijekom kaznenog progona ministra ili bivšeg ministra koji je i zastupnik u parlamentu očito ukinuta dopisom. GRECO, četvrti evaluacijski krug – Drugo privremeno izvješće o usklađenosti koje uključuje Daljnje postupanje u vezi s ad ho. izvješćem (pravilo 34.).

(88)      Nacionalna agencija za integritet dovršila je 2020. 1 143 predmeta, a 175 predmeta konačno je i neopozivo. Iste godine primijenjene su 204 upravne novčane kazne zbog neprijavljivanja imovine i udjela u pravnom smislu, za nestegovne sankcije primijenjene nakon što je akt o utvrđivanju ostao pravomoćan te za nepoštovanje zakonskih odredbi.

(89)      Izmjena Zakona br. 176/2010 u pogledu integriteta u obnašanju javnih dužnosti i dostojanstva. Od 2022. elektroničko podnošenje bit će obvezno.

(90)      Početni proračun iznosio je 34 802 000 RON, dok je konačni proračun iznosio 37 432 000 RON.

(91)      Nijedan natječaj nije organiziran 2020. jer Nacionalno vijeće za integritet (CNI), tijelo koje nadzire djelovanje ANI-ja i nadležno je za organizaciju natječaja za odabir predsjednika i potpredsjednika, nije moglo postići kvorum. Senat nije predlagao nove članove od 2018. Naposljetku, Senat je u ožujku 2020. predložio 10 članova CNI-ja, nakon čega je odmah održan prvi sastanak.

(92)      Prvom izmjenom utvrđen je rok zastare od tri godine od nastupa činjenica kojima se utvrđuje postojanje sukoba interesa ili nespojivosti, što je rezultiralo zatvaranjem velikog broja predmeta koji su bili u tijeku i sumnjama u mogućnost izricanja sankcija. Drugom izmjenom uveden je sustav ublaženog sankcioniranja sukoba interesa za lokalne izabrane dužnosnike, za koji je ANI smatrao da ne omogućuje odvraćajuće sankcije.

(93)      Odluke 74/2020 od 16. studenoga 2020. i Odluka Visokog i kasacijskog suda 1/2021 od 18. siječnja 2021.

(94)      Zabrana se odnosila na više od 500 osoba; Nacionalna agencija za integritet (ANI), priopćenje o preventivnim mjerama i mjerama za postizanje bolje informiranosti koje je donijela Nacionalna agencija za integritet u kontekstu organizacije lokalnih izbora 2020.

(95)      Od ukupno 103 kandidata na lokalnim izborima kojima je izrečena zabrana: izabrano je 65 kandidata, prema informacijama dostupnima iz službenih izvora: za 15 izabranih dužnosnika uskraćeno je pravo obnašanja dužnosti na koju su izabrani, dok je za 49 izabranih dužnosnika to dopušteno.

(96)      U Statutu zastupnika i senatora propisano je da zastupnik u parlamentu ima rok od 15 dana za objavu podataka o nespojivosti i dodatnih 30 dana da odstupi s jedne od dužnosti zbog koje je došlo do nespojivosti dužnosti.

(97)      Slične odredbe bile su na snazi prije prosinca 2018., ali su stavljene izvan snage hitnom uredbom br. 114/2018. Akcijski plan priložen strategiji uključuje zakonodavne mjere za proširenje ovlasti Agencije te odredbe za nove alate koji su policiji i državnim odvjetnicima potrebni za bolju provedbu financijskih istraga. Te su mjere popraćene planom ulaganja za nove skladišne kapacitete za sudstvo i ANABI te programima osposobljavanja i mjerama transparentnosti. Očekuje se da će zakonodavni paket za provedbu glavnih odredbi strategije biti javno predstavljen u drugoj polovici 2021.

(98)      GRECO, četvrti evaluacijski krug – Drugo privremeno izvješće o usklađenosti koje uključuje Daljnje postupanje u vezi s ad hoc izvješćem (pravilo 34.).

(99)      Taj je model 18. ožujka 2021. objavljen na web-mjestu Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije. Provedba tog modela od strane javnih institucija ocijenit će se 2022.

(100)      Rumunjska je na 48. mjestu u svijetu prema Svjetskom indeksu slobode medija i na 21. mjestu u EU-u. Posljednjih je godina stanje relativno nepromijenjeno, od 2016. zauzima od 44. do 49. mjesta.

(101)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 13.

(102)      U javnoj izjavi od 10. veljače 2021. objavljeno je da će se javne sjednice Vijeća nastaviti nakon što parlament predloži članove za četiri slobodna mjesta u Vijeću; vidjeti Nacionalno vijeće za audiovizualne medije (CNA), konferencija za tisak o javnim sastancima CNA-a, 10. veljače 2021.

(103) Pagina de media, „Službeno. Parlament je glasao za nove članove CNA-a: Mircea Toma jedan je od njih”, 11. svibnja 2021.

(104)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku, str. 13., napominje se i da CNA ima ograničena financijska sredstva.

(105)      Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom 2020., str. 18.

(106)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj.

(107)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku, str. 15.; vidjeti i izvješće Reportera bez granica – Rumunjska.

(108)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 14.

(109)      U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku, str. 14., navedeno je kao primjer da „digitalno medijsko poduzeće može biti u vlasništvu drugog poduzeća koje je pak u vlasništvu subjekta u inozemstvu čiji vlasnici nisu otkriveni”.

(110)      Reporteri bez granica – Rumunjska.

(111)      U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku, str. 14. napominje se da je tržište tiskanih vijesti vrlo malo po broju čitatelja i tiskovina te da ga obilježava „gotovo 100-postotna koncentracija četiriju vodećih tiskovina”. Nadalje, navodi se da je „tržište digitalnih vijesti vrlo rascjepkano (s koncentracijom od 37 %), dok je koncentracija umjerenija na televiziji i radiju, gdje četiri najveća vlasnika privlače 65 % odnosno 59 % publike”. Upozorava se da je nedostatak podataka i dalje prepreka procjeni tržišnih udjela u internetskom okruženju, no napominje se da je za većinu Rumunja televizija i dalje glavni izvor vijesti.

(112)      Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom, str. 17. i 18.

(113)      Ibid., str. 19.

(114)      Hitna uredba za organiziranje i provođenje javnih informativnih kampanja u kontekstu epidemiološke situacije uzrokovane širenjem bolesti COVID-19, br. 63. od 7. svibnja 2020.

(115)      Informacije koje je objavilo Glavno tajništvo vlade 6. srpnja 2020. ( https://sgg.gov.ro/new/06-07-2020-anunt/ ).

(116)    Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom, str. 21., Doprinosi organizacija Funky Citizens i Expert Forum Izvješću o vladavini prava za 2021.; Dumitrita Holdis (2020.), ReportIt: „Kad je tisak diskreditiran zbog državnog financiranja – Rumunjski mediji suočeni s financijskom i moralnom dilemom”.

(117)      Zakon o pristupu informacijama, br. 544/2001, članak 17.

(118)      Uredba o uvođenju izvanrednog stanja na državnom području Rumunjske, br. 195. od 16. ožujka 2020.

(119)      Centar za neovisno novinarstvo (2020.), Temeljna prava pod opsadom, str. 10., Liberties (2021.), EU 2020.: Zahtijevanje demokracije; Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021., tijekom posjetâ zemlji spomenute su i poteškoće pri dobivanju informacija o glasnogovornicima.

(120)      Liberties (2021.), EU 2020.: Zahtijevanje demokracije, str. 157. i 158., Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021.

(121)      Prema doprinosu organizacije Expert Forum Izvješću o vladavini prava za 2021., za predmete na sudu protiv 42 policijska okruga u vezi s novčanim kaznama i sankcijama koje su se primjenjivale tijekom pandemije bolesti COVID-19 donesene su različite presude u prvostupanjskom (pri čemu je 21 donesena u korist tužitelja, a 20 policije) i žalbenom postupku.

(122)      Ministarstvo zdravstva, Transparentnost u vezi s bolešću COVID-19, https://data.gov.ro/dataset/transparenta-covid.

(123)      Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021., vidjeti i Reporteri bez granica – Rumunjska.

(124)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj.

(125)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Rumunjsku, str. 12

(126)      Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021.

(127)      Glavno tajništvo vlade, 22. ožujka 2021., uvodna konferencija projekta „Strategija za upravljanje komunikacijom među tijelima rumunjske državne vlasti”.

(128)       Prvo upozorenje odnosi se na tužbu podnesenu u studenome 2020. kojom se od istraživačkih novinara traži odšteta u iznosu većem od 488 000 EUR zbog članka o prodaji maski koje se smatraju neispravnima. Drugo upozorenje odnosi se na tužbu podnesenu u ožujku 2021. protiv novinara i medijskih kuća nakon članaka s navodima o seksualnom zlostavljanju i silovanju u jednoj pravoslavnoj srednjoj školi. Odgovor rumunjskih tijela na potonji slučaj dostupan je i na Platformi Vijeća Europe – Rumunjska, a u njemu navode da je spomenuti slučaj trenutačno pod istragom u skladu s Građanskim zakonikom i da je podnositelj osobno podnio tužbu.

(129)      Libertatea, „Drugi okružni sud presudio je u građanskom postupku u korist gradonačelnika Balute i pritom donio odluku o brisanju članaka o Goleacu! Odluka nije konačna.” od 24. svibnja 2021.

(130)      Agerpres, „Novinar Cătălin Tolontan, saslušan pred DIICOT-om zbog tužbe gradonačelnika 4. okruga” od 20. svibnja 2021.; Reporteri bez granica i organizacija Active Watch poslali su otvoreno pismo rumunjskim tijelima vlasti kojim traže istragu o tome kako se postupilo s kaznenom prijavom i u kojem izvješćuju da je „Uprava za istrage organiziranog kriminala i terorizma u Rumunjskoj (DIICOT) pokrenula unutarnju istragu”.

(131)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj. Prijavljeno je i najmanje pet slučajeva upotrebe javnih sredstava za pokrivanje troškova tužbi. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma navode se „povremeni slučajevi koji bi se mogli smatrati primjerima ove pojave (tj. SLAPP-a)”.

(132)      Ustav Rumunjske, članak 74. Građani koji ostvaruju svoje pravo na zakonodavnu inicijativu moraju pripadati najmanje jednoj četvrtini okrugâ zemlje, a u svakom od tih okruga ili u Općini Bukurešt potrebno je najmanje 5 000 potpisa za potporu takvoj inicijativi.

(133)      Ustav Rumunjske, članak 142.

(134)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 16. i 17.

(135)      Zakonodavno vijeće, koje je savjetodavno stručno tijelo parlamenta, daje mišljenje o svim novim nacrtima zakona i osigurava sustavno ujednačavanje i usklađivanje cijelog zakonodavstva.

(136)      Doprinos Austrijske gospodarske komore Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 24. Nedostatak pravne sigurnosti istaknut je i u kontekstu europskog semestra; Europski semestar: Izvješće za Rumunjsku 2020., SWD(2020) 522 final. Rumunjska se nalazi ispod prosjeka EU-a u pogledu stabilnosti i dostupnosti zakonodavstva, a dionici izvješćuju da je nesigurnost oko političkih i zakonodavnih odluka dovela do opće percepcije nepredvidljivosti sustava.

(137)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj.

(138)      Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku Rumunjske u okviru mehanizma suradnje i provjere, COM(2021) 370 final.

(139)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 16.

(140) Iznimke uključuju (i) mjere poduzete kako bi se osiguralo funkcioniranje pravosudnog sustava tijekom pandemije bolesti COVID-19; (ii) akt iz veljače 2020. o javnim nabavama kojim je uveden mogući novi stegovni postupak za suce i koji je proglašen neustavnim; (iii) HUV od 30. prosinca 2020. kojim se odgađa stupanje na snagu odredbi za povećanje broja sudaca potrebnih u određenim sudskim vijećima za koja se očekuje da će biti ukinuta u okviru revizije zakonâ o pravosudnom sustavu koja je u tijeku.

(141) U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 doneseno je 159 HUV-ova, a preostalih 68 za reguliranje drugih mjera.

(142)      Zakonom 24/2000 o izradi pravnih akata određena je početna obveza utvrđivanja učinaka nacrta propisa, a zahtjevi za procjene regulatornog učinka detaljnije su utvrđeni Odlukom vlade br. 1361 donesenom 2006. Prema tim odredbama svi propisi moraju biti popraćeni pojašnjenjem kojim se opisuju razlozi i ocjenjuju učinci nacrta prijedloga.

(143)      Vidjeti Izvješće o pokazateljima održivog upravljanja 2020., Izvješće za Rumunjsku, str. 28. i 29.

(144)      Godišnje izvješće o transparentnosti odlučivanja (1. siječnja – 31. prosinca 2020.), Prilog br. 20 – PS 14/2019 na razini Glavnog tajništva vlade (Prilog I.).

(145)      Europska komisija, Značajke i uspješnost javne uprave u EU28, travanj 2018.

(146)      Platformu consultare.gov.ro 2020. su posjetila 202 korisnika.

(147)      Odluka br. 24 Nacionalnog odbora za izvanredne situacije kojom se odobrava uspostava stanja pripravnosti i mjera za sprečavanje i kontrolu širenja zaraze u kontekstu epidemiološke situacije prouzrokovane širenjem virusa SARS-CoV-2.

(148)      Odluka vlade br. 394 od 18. svibnja 2020. o proglašenju stanja pripravnosti i mjerama koje se primjenjuju za vrijeme njegova trajanja u svrhu sprečavanja i suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19.

(149)      Zakon br. 55/2020 od 15. svibnja 2020. o mjerama koje se primjenjuju u svrhu sprečavanja i suzbijanja posljedica pandemije bolesti COVID-19.

(150)      Informacije koje je dostavila Rumunjska za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 44. i 45.

(151)      Presuda Europskog suda za ljudska prava od 6. rujna 2005., Săcăleanu grupa protiv Rumunjske (zahtjev br. 73970/01).

(152)      Odjel za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, Odluka CM/Del/Dec(2021)1398/H46-23 od 11. ožujka 2021.

(153)      Te mjere uključivale su izmjene pravnog okvira kako bi se zajamčili pravodobno izvršenje i mehanizam za nadzor i sprečavanje zakašnjelog izvršenja presuda u kojima država ima status dužnika, koji će se uspostaviti pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa.

(154)      Odbor ministara Vijeća Europe „ponovno je pozvao državna tijela da najkasnije do 15. lipnja 2021. dostave svoju analizu mogućeg sukoba između istraženih mogućnosti za osiguravanje provedbe novčanih naknada kada je dužnik društvo pod kontrolom države, kao i drugih međunarodnih obveza države te je od njih zatražio da obavijeste Odbor o svakom daljnjem napretku u razmatranju mjera koje su potrebne u tom području” i „izrazio duboku zabrinutost zbog dugotrajnog izostanka vidljivog napretka i pozvao tijela da udvostruče svoje napore kako bi osigurala brz završetak tog procesa”. Vidjeti CM/Del/Dec(2021)1398/H46-23, točke 6. i 7.

(155)      Odluka br. 390 Ustavnog suda od 8. lipnja 2021. o izuzeću neustavnosti odredbi članaka 88.1 – 889. Zakona br. 304/2004 o organizaciji pravosuđa i hitnoj uredbi vlade br. 90/2018 o određenim mjerama za djelovanje Odjela za istraživanje kaznenih djela počinjenih unutar pravosudnog sustava.

(156)      U točkama 251. i 252. Presude od 18. svibnja 2021., Asociaţia „Forumul Judecătorilor Din România” i dr., u spojenim predmetima C-83/19, C-127/19, C-195/19, C-294/19, C-355/19 i C-379/19, Sud EU-a podsjetio je na to da „načelo nadređenosti prava Unije [zahtijeva] da sud koji je uputio zahtjev ne primijeni sporne odredbe, bilo da su zakonodavnog ili ustavnog podrijetla”, te da se „mora tumačiti tako da sprečava zakonodavstvo države članice koja ima ustavni status, kako ga tumači Ustavni sud te države članice, prema kojem niži sud ne smije po službenoj dužnosti odustati od primjene nacionalne odredbe koja spada u opseg Odluke 2006/928, a koju u svjetlu presude Suda smatra suprotnom toj odluci ili drugom podstavku članka 19. stavka 1. UEU-a”.

(157)      U presudi od 18. svibnja 2021. Sud Europske unije pojasnio je da Rumunjska mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi ispunila mjerila u okviru CVM-a „uzimajući u obzir, prema načelu lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. UEU-a, izvješća koja je Komisija sastavila na temelju te odluke, a osobito preporuke iz tih izvješća”, pri čemu su tu obvezu dužna ispuniti „sva tijela te države članice”. Ibid., točke od 176. do 178.

(158)      Zahtjev za akreditaciju pučkog pravobranitelja koji je 2020. podnesen Europskoj mreži nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) još se razmatra.

(159)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Rumunjsku, str. 17.

(160)      IRDO ima status neovisnog tijela s pravnom osobnošću, dok je CNCD osnovan kao državno tijelo s pravnom osobnošću; misija je IRDO-a osigurati javnim tijelima, nevladinim organizacijama i rumunjskim građanima bolje poznavanje pitanja ljudskih prava, dok je misija CNCD-a da u nacionalno i međunarodno zakonodavstvo uvede načelo ravnopravnosti građana predviđeno rumunjskim Ustavom; naposljetku, glavna je zadaća IRDO-a organiziranje aktivnosti istraživanja, informiranja, obrazovanja i osposobljavanja u području ljudskih prava; dok CNCD izvršava zadaću ograničenu na područje provedbe načela jednakosti i nediskriminacije.

(161)      Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 272. i 273.

(162)      Doprinos Agencije za temeljna prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 7.; Doprinos APADOR-a – Helsinškog odbora Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 20.

(163)      Doprinos organizacije Funky Citizens Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 30., i informacije dobivene u kontekstu posjeta Rumunjskoj.

(164)      Doprinos APADOR-a – Helsinškog odbora Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 20.

(165)      Ocjene koje je dao CIVICUS; ocjene su na ljestvici od pet kategorija definirane kako slijedi: otvoreno, suženo, zapriječeno, potisnuto i zatvoreno.