Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52021XE2199

Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Nova slika Europe – Rezolucija EGSO-a o konferenciji o budućnosti Europe”

EESC 2021/02199

SL C 286, 16.7.2021, p. 1–5 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

16.7.2021   

HR

Službeni list Europske unije

C 286/1

Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Nova slika Europe – Rezolucija EGSO-a o konferenciji o budućnosti Europe”

(2021/C 286/01)

Izvjestitelji:

Stefano MALLIA (Skupina I.)

Oliver RÖPKE (Skupina II.)

Séamus BOLAND (Skupina III.)

Europski gospodarski i socijalni odbor Rezoluciju je usvojio na plenarnom zasjedanju održanom 27. i 28. travnja 2021. (sjednica od 27. travnja), s 226 glasova za, 1 protiv i 5 suzdržanih.

1.1.

 Konferencija o budućnosti Europe („konferencija”) Europi pruža jedinstvenu priliku za ponovno povezivanje i suradnju s europskim građanima i građankama, među ostalim putem aktera civilnog društva, kako bi im se omogućilo da smisleno izraze svoje mišljenje o zajedničkoj budućnosti. Sada je vrijeme da se ispuni obećanje iz članka 11. Ugovora o EU-u da će se građanima i predstavničkim udrugama omogućiti da objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije te da održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom.

1.2.

 Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da će uspjeh konferencije ovisiti i o sposobnosti da se predstavi nova slika Europe, utemeljena na stvarnosti svakodnevnog života, za koju europski građani i građanke mogu preuzeti odgovornost. Takva slika mora biti više od popisa postignuća – ona treba predstavljati konkretnu racionalnu i emocionalnu povezanost EU-a i njegovih građana i građanki. Strateške teme potrebno je sagledati iz zajedničke perspektive kako bi se izbjegla Europa neravnomjerne integracije (tzv. Europa à la carte) koja je na pomolu. Cilj je ponovno otkriti i obnoviti prijeko potreban osjećaj zajednice utemeljen na zajedničkim vrijednostima, stvarajući novi europski zamah za suočavanje s trenutačnim i budućim izazovima.

1.3.

 EGSO ima čvrste veze s akterima iz svih područja života (poslodavcima, sindikatima, civilnim društvom u cjelini) u svim državama članicama, stoga je u najboljem položaju da djelotvorno uključi organizirano civilno društvo „jer za to ima odgovarajuće mreže. To je njegova svrha i u tom području ima neosporno znanje i iskustvo”. Trajno sudjelovanje EGSO-a u cijelom procesu konferencije, uključujući u Izvršnom odboru, iznimno je važno.

1.4.

 EGSO mora biti u potpunosti uključen u upravljanje konferencijom; odlučan je u namjeri da iznese snažne i jasne prijedloge na temelju svoje slike i vizije EU-a u narednim desetljećima. Odbor ponovno ističe svoje čvrsto uvjerenje da se na konferenciji moraju iznijeti prijedlozi i rješenja koja će dovesti do stvarne opipljive razlike za građane i građanke EU-a. Stoga je ključno da se na konferenciji ostvari konkretan i mjerljiv napredak, a ne da ona rezultira samo neobvezujućim raspravama s građanima koje ne vode nikamo. U tom smislu prijedlog potpredsjednika Komisije Šefčoviča da se zaključci konferencije uključe u program rada Komisije za 2022. upućuje na pravi smjer. To je ključna točka na kojoj se temelji vjerodostojnost i ambicioznost tog cijelog političkog procesa.

1.5.

 U okviru upravljanja konferencijom trebalo bi definirati opseg i svrhu angažmana građana i civilnog društva, što bi trebalo navesti na početku. Poznavanje cilja instrumenata za sudjelovanje također može pomoći u usklađivanju ciljeva s dostupnim sredstvima, i u smislu osmišljavanja procesa i u pogledu proračuna. U sklopu upravljanja sigurno će biti potrebno posegnuti za različitim oblicima i metodama sudjelovanja, ovisno o fazi i razini u bilo kojem trenutku, te pronaći načine da se dopre do Europljana koji nisu motivirani za angažman. Političari i institucije trebali bi preuzeti doprinos građana i civilnog društva ili o njemu voditi računa u odlukama jer bi u protivnom vjerojatno oslabilo njihovo povjerenje u takve postupke. Moramo izbjeći previsoka očekivanja. S pomoću mehanizma za povratne informacije iz ideja iznesenih tijekom događanja u okviru konferencije razvit će se konkretne preporuke za buduća djelovanja EU-a.

1.6.

 Kratki vremenski okvir konferencije nameće ograničenja svim sudionicima, stoga bi je trebalo shvatiti kao polazište kontinuiranog procesa usmjerenog na povećanje suradnje s europskim građanima i građankama, koji bi se temeljio na tom početnom razdoblju. Ta bi se prilika trebala iskoristiti za promjenu paradigme i razine ambicije u svim područjima politika, uključujući gospodarsku, socijalnu i okolišnu politiku.

1.7.

 Svi akteri moraju pratiti rasprave konferencije i pristupiti im otvorena duha, bez unaprijed donesenih zaključaka o sljedećim koracima i razmatrajući sve opcije. U tom su pogledu posljednjih godina pokrenute neke inicijative i instrumenti EU-a, koje je sada potrebno provesti. Trebalo bi promicati redovito praćenje provedbe, kao i najnovije informacije o napretku postignutom na razini EU-a u pogledu usvojenih mjera i dostupnih instrumenata.

2.   Nova slika Europe – Europa: sjajno mjesto za život i uspjeh

2.1.

 U tom kontekstu EGSO predlaže novu sliku Europe u kojoj se njezina davna i nedavna povijest povezuju sa sadašnjošću i iznosi vizija budućnosti koja se temelji na prekograničnoj suradnji, jačanju veza među građanima i građankama Europe i na vrijednostima solidarnosti, socijalne pravde, međugeneracijske suradnje, rodne ravnopravnosti, održivog blagostanja te pravedne zelene i digitalne tranzicije. Nužno je zadobiti veću potporu javnosti tim vrijednostima kako bi se preispitali naši modeli rasta i upravljanja u smjeru održivosti, izgradilo ravnopravnije društvo i organizacije civilnog društva postavile u središte obnove i oporavka.

Našim je građanima i građankama potrebna Europa koja:

—

uviđa da su akteri civilnog društva čuvari općeg dobra i da imaju presudnu ulogu u pronalaženju rješenja za zajedničke izazove s kojima se Europa suočava;

—

naglasak stavlja na pravedan i održiv oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19, kojim se utire put prema uključivijem društvu i gradi dugoročna konkurentnost, uzimajući u potpunosti u obzir međusobno isprepletene socijalne, gospodarske, demokratske, demografske i klimatske krize u državama članicama EU-a, potrebu za zelenom i digitalnom tranzicijom te dugoročne strukturne promjene uzrokovane pandemijom. Europskom gospodarstvu treba pružiti punu potporu kako bi se oporavilo od gubitaka, uzimajući u obzir potrebu za uzlaznom konvergencijom, većom kohezijom, socijalnom zaštitom, pojačanim ulaganjima u javne usluge, ostvarenjem ciljeva održivog razvoja i smanjenjem siromaštva;

—

podržava gospodarski i socijalni oporavak, poduzetništvo, pravednu tranziciju, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, obrazovanje i stjecanje vještina, inovacije, infrastrukturna i socijalna ulaganja, dekarbonizaciju, digitalizaciju, dovršetak jedinstvenog tržišta te ekonomsku i monetarnu integraciju;

—

štiti sve svoje građane i građanke, uključujući najmarginaliziranije, štiteći njihovo zdravlje, sigurnost i dobrobit, kao i okoliš i biološku raznolikost;

—

poštuje i promiče raznolikost, rodnu ravnopravnost, temeljna prava, demokraciju, socijalni dijalog i uključivo upravljanje;

—

promiče mir, sigurnost i napredak u svijetu putem multilateralizma, promicanja demokracije i vladavine prava, ljudskih prava, socijalnog dijaloga, ciljeva održivog razvoja, diplomacije te otvorene, pravedne i održive trgovine.

2.2.

 EGSO jednoglasno prepoznaje da je dvostruka tranzicija, zelena i digitalna, od ključne važnosti za jačanje održive konkurentnosti, solidarnosti i otpornosti Europe u suočavanju s budućim krizama. Pandemija bolesti COVID-19 najozbiljnija je kriza s kojom se EU suočio od svojeg osnutka. S njome se povećala potreba da EU pruži odlučne i dosljedne odgovore za poboljšanje političke, zdravstvene, gospodarske i socijalne dimenzije EU-a. Ova je konferencija jedinstvena prilika da EU ostvari taj cilj.

Potreba za zajedničkim europskim pristupom izraženija je zbog utjecaja bolesti COVID-19 na naše građane i građanke, društva i gospodarstva. Pandemija je pokazala da postoji snažan razlog za zajedničko djelovanje, ali je razotkrila i slabosti u načinu na koji se Europa nosi s takvim temeljnim izazovima. U doba permanentne krize EU će morati ojačati svoje kapacitete za suočavanje s krizom kako bi se ostvarili rezultati koje europski građani i građanke žele i zaslužuju.

2.3.

 Kriza je pokazala i da bi EU trebao uložiti veće napore kako bi osigurao da poduzeća, radnici, kao i osobe suočene sa siromaštvom i socijalnom isključenošću, budu primjereno zaštićeni od utjecaja nedavnih i budućih izazova. COVID-19 također je jasno ukazao na to da je potrebno podržati održivu konkurentnost i da je potrebno povećati ulaganja u kvalitetno zdravstvo, skrb, obrazovanje i socijalne usluge diljem EU-a. Od ključne će važnosti biti daljnje poboljšanje koordinacije u području zdravlja na razini EU-a, bolje rješavanje prekograničnih prijetnji zdravlju i jačanje zdravstvenih sustava EU-a.

2.4.

 EU može računati na ključne prednosti, kao što su unutarnje tržište, koje je jedno od najvećih tržišta na svijetu, skup temeljnih neupitnih vrijednosti (1) koje su sastavni dio europskog društva i demokracije, te solidarnost, kao što je pokazao ambiciozan Mehanizam za otpornost i oporavak, koji iziskuje učinkovitu provedbu nacionalnih planova oporavka. Krajnji cilj EU-a mora biti jačanje našeg modela socijalnog tržišnog gospodarstva, u kojem održivo i konkurentno gospodarstvo idu ruku pod ruku s dobro razvijenim socijalnim politikama. Sljedeći je korak ostvarenje europskog zelenog plana, koji EGSO podržava od samog početka. Zeleni plan nova je europska strategija rasta, u čijem su središtu blagostanje, održivost i socijalna pravda. Ostvarenje pravednog prijelaza na klimatski neutralan način života, poticanje kvalitetnih radnih mjesta i promicanje održivog poduzetništva i inovacija, uključujući kružno gospodarstvo i socijalnu ekonomiju, bit će ključni za ostvarenje Europe blagostanja.

2.5.

 Međutim, EU se suočava s velikim izazovima: pandemija će dovesti do povećanja, a ne smanjenja nejednakosti među državama članicama i unutar njih. Zbog toga je potrebno uzeti u obzir obje strane medalje: s jedne strane, potrebno je dodatno ojačati održivu konkurentnost europskog gospodarstva i poduzeća svih veličina, posebno MSP-ova, a s druge strane, Europa bi trebala usvojiti ambiciozniju i konkretniju socijalnu dimenziju u kojoj nitko ne bi bio zapostavljen.

2.6.

 Kako bi zaštitio svoje vrijednosti i ostvario svoje prioritete, EU mora imati i pozitivnu ulogu na međunarodnom gospodarskom planu. U svijetu obilježenom snažnim tržišnim natjecanjem i napetostima, ne samo na gospodarskoj nego i na političkoj razini, EU mora postati globalni akter koji može djelotvornije braniti svoje interese i vrijednosti. Potrebno je pronaći ravnotežu između postizanja određenog stupnja otvorene strateške autonomije, kako bi se održala sposobnost EU-a da djeluje u ključnim gospodarskim područjima, i spremnosti na suradnju kako bi se pronašla rješenja za zajedničke izazove kao što su klimatske promjene i ojačao multilateralni sustav utemeljen na pravilima.

2.7.

 Pandemija je istaknula važnost snažne i otporne europske industrijske baze. Europa mora imati ambicioznu industrijsku politiku koja pokreće dvostruku tranziciju – digitalizaciju i održivost – uz istodobno jačanje globalne konkurentnosti Europe. Nova industrijska politika koja se temelji na nizu različitih politika (uključujući trgovinu, vještine, ulaganja, istraživanje i energiju) mora stalno predviđati koji će biti ključni budući gospodarski sektori i pokretači, stvarajući okvirne uvjete, uključujući potrebne profile vještina, kako bi europska industrija mogla zadržati vodeći položaj u području globalne tehnologije i inovacija, osiguravajući visokokvalitetna radna mjesta i održivi rast za Europu. Istodobno postizanje konkurentnosti, održivosti i socijalne pravde očuvat će europski socioekonomski model za budućnost.

2.8.

 Iznimno je važno da EU iskoristi tu priliku za modernizaciju i preobrazbu svojih industrijskih sektora i njihovih lanaca opskrbe kako bi ostali konkurentni u svijetu s nižim emisijama. Da bi riješili izazove dugoročne transformacije, oblikovatelji politika, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i ključni dionici u tim zemljama i regijama trebaju predvidjeti promjene i aktivno upravljati tranzicijom. Socijalni dijalog, informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika i organizacija koje ih zastupaju imaju ključnu ulogu u upravljanju tranzicijama na način usmjeren prema budućnosti. To će biti od presudne važnosti za Europu jer ona može uspjeti samo ako poduzeća i radnike postavi u središte oporavka i budućih politika. Konkurentnost i uključivost moraju ići ruku pod ruku: s gospodarskog stajališta, najuspješnije države članice one su s najvišim socijalnim standardima, a ne obratno.

3.   Uloga EGSO-a

3.1.

 Jačanje uloge samog EGSO-a iziskuje dokazivanje njegove važnosti i dodane vrijednosti kao savjetodavnog tijela, na temelju njegove jedinstvene uloge u premošćivanju jaza (1) između tvoraca politika i civilnog društva, (2) između različitih aktera civilnog društva i (3) između aktera na nacionalnoj i europskoj razini. Potrebno je prije svega pokrenuti transnacionalnu raspravu koja bi objedinila europske rasprave na razini država članica.

3.2.

 Stajalište EGSO-a trebalo bi biti rezultat istinske rasprave, polazeći od doprinosa aktera civilnog društva i razvijeno od baze prema vrhu. Taj je pristup jedini kojim se jamči razmatranje svih stajališta i donose jasni i učinkoviti rezultati.

3.3.

 Potrebno je uspostaviti suradnju s Odborom regija (OR) i organizirati zajedničke misije na lokalnoj razini („Going local”) uz puno poštovanje različitih, ali komplementarnih nadležnosti tih dviju institucija.

3.4.

 EGSO je pozvan da preko svojih članova i članica na plenarnom zasjedanju konferencije i preko svojih promatrača i promatračica u Izvršnom odboru djeluje kao institucionalni posrednik između konferencije i nacionalnih organizacija civilnog društva.

3.5.

 EGSO ima ad hoc skupinu koja je donijela odluku o planu djelovanja sa sljedećim ciljevima:

—

poboljšanje načina suradnje i povezivanja s akterima civilnog društva, osobito mobiliziranjem organizacija članova EGSO-a na terenu i interakcijom s njima;

—

unapređenje i jačanje uloge i utjecaja EGSO-a;

—

pružanje strukturiranog doprinosa civilnog društva donošenju politika EU-a davanjem relevantnih prijedloga Vijeću, Europskom parlamentu i Europskoj komisiji o tome kako poboljšati funkcioniranje EU-a i rad EGSO-a u okviru zakonodavnog postupka.

3.6.

 davanje povratnih informacija o raspravama i dijalozima u državama članicama i u okviru konferencije na plenarnom zasjedanju EGSO-a uz sudjelovanje zastupnika u Europskom parlamentu, članova OR-a, povjerenika i ministara Vijeća.

4.   Zaključci

Budućnost koju želimo: civilno društvo u vodećoj ulozi

4.1.

 EGSO smatra da je Europskoj uniji potrebna snažna i zajednička vizija.

U tom smislu Europu treba smatrati: (1) čuvarom zajedničkih temeljnih vrijednosti, kao što su sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava, (2) globalnim pobornikom održivosti, otvorene i poštene trgovine i multilateralizma, (3) oazom jedinstvenog ekonomskog i socijalnog modela temeljenog na poštenom tržišnom natjecanju i solidarnosti na području bez unutarnjih granica i (4) pokretačem održivog blagostanja, čija je okosnica snažno europsko civilno društvo.

4.2.

 Konferencija o budućnosti Europe trebala bi poslužiti kao sredstvo za uvođenje dugotrajnih promjena u EU-u, uključujući povećanu i značajniju uključenost građana i organiziranog civilnog društva u europsku javnu sferu. Kao prvi korak u tom procesu, civilno društvo mora raditi prema načelu partnerstva, blisko surađivati, umrežavati se, razmjenjivati dobre prakse i nastojati postići konsenzus.

4.3.

 Organizacije civilnog društva ključne su za pronalaženje rješenja za današnje izazove. EGSO poziva EU i nacionalne vlasti da prepoznaju ključnu ulogu organiziranog civilnog društva u izgradnji povjerenja i oblikovanju mišljenja javnosti te kao pozitivnih pokretača promjena. Također je nužno da EU podupre središnju ulogu organizacija civilnog društva u promicanju i obrani europskih vrijednosti, demokracije, temeljnih prava i vladavine prava u sklopu borbe protiv povećanja neliberalizma, populizma i „smanjenja prostora za građansko djelovanje”.

4.4.

 Za obnovu i socioekonomski oporavak EU-a bit će iznimno važno osigurati djelotvornu uključenost svih dijelova društva u zajedničko osmišljavanje, sudjelovanje, provedbu i procjenu politika EU-a, posebno nacionalnih planova za oporavak i otpornost, kao i budućih nacionalnih programa reformi, upotrebom postojećih struktura savjetovanja, kao što je postupak europskog semestra, te izričitim priznavanjem aktera civilnog društva kao ključnih provedbenih partnera i korisnika.

4.5.

 Kako bi se zamislila i izgradila ta otporna, ravnopravna i održiva društva, bit će potrebne inicijative „odozdo prema gore” koje se temelje na novim definicijama dobrobiti i razvoja koje nadilaze bruto domaći proizvod (BDP), uz istodobno poštovanje mišljenja i prava građana i građanki. Osim toga, nužno je da se ograničenja prava uvedena tijekom pandemije ne nastave nakon krize bolesti COVID-19.

4.6.

 Naposljetku, EGSO smatra da je također ključno stalno ocjenjivati predložene mjere i djelovanja u području politika. EGSO će odlučno doprinijeti tom procesu kroz svoje iskustvo i znanje u ostvarivanju dijaloga s građanima i građankama iz svih dijelova društva u svim državama članicama EU-a.

Bruxelles, 27. travnja 2021.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1)  Članak 2. UEU-a

Top