: 32006R1881 — HR — 01.09.2014

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontaminante u hrani ( 1 ), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 466/2001 od 8. ožujka 2001. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani ( 2 ) mnogo je puta znatno izmijenjena. Potrebno je ponovno izmijeniti najveće dopuštene količine određenih kontaminanata da bi se uzele u obzir nove informacije i razvoj u Codexu Alimentariusu. Istodobno, tekst treba, prema potrebi, pojasniti. Stoga treba zamijeniti Uredbu (EZ) br. 466/2001.

(2)	Bitno je, radi zaštite javnog zdravlja, zadržati kontaminante na razinama koje su toksikološki prihvatljive.

(3)	S obzirom na razlike između zakona država članica i posljedični rizik od narušavanja tržišnog natjecanja, za neke su kontaminante potrebne mjere Zajednice da bi se osiguralo jedinstvo tržišta uz poštovanje načela proporcionalnosti.

(4)

Najveće dopuštene količine treba utvrditi na strogoj razini koju je moguće razumno postići primjenom dobre poljoprivredne, ribarstvene i proizvođačke prakse te uzimajući u obzir rizik povezan s potrošnjom hrane. U slučaju kontaminanata za koje se smatra da su genotoksične kancerogene tvari ili u slučajevima kad je trenutačna izloženost stanovništva ili osjetljivih skupina stanovništva blizu prihvatljivog unosa ili ga premašuje, najveće dopuštene količine treba utvrditi na najnižoj razini koja je razumno ostvariva (ALARA). Takvi pristupi osiguravaju da subjekti u poslovanju s hranom u najvećoj mogućoj mjeri primjenjuju mjere za sprečavanje i smanjenje kontaminacije s ciljem zaštite javnog zdravlja. Nadalje, radi zaštite zdravlja dojenčadi i male djece, koji su osjetljiva skupina, primjereno je utvrditi najniže maksimalne količine, koje se mogu postići strogom selekcijom sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu. Takva stroga selekcija sirovina primjerena je i za proizvodnju određene specifične hrane, kao što su mekinje za izravnu prehranu ljudi.

(5)

Da bi se omogućila primjena najvećih dopuštenih količina na sušenu, razrijeđenu i prerađenu hranu te složenu hranu, za koju nisu utvrđene specifične najveće dopuštene količine na razini Zajednice, subjekti u poslovanju s hranom trebaju dostaviti specifične faktore koncentracije i razrjeđenja, zajedno s odgovarajućim eksperimentalnim podacima koji opravdavaju predloženi faktor.

(6)	Da bi se osigurala učinkovita zaštita javnog zdravlja, proizvodi koji sadrže kontaminante koji premašuju najveće dopuštene količine ne bi se trebali stavljati na tržište kao takvi, nakon miješanja s drugom hranom ili koristiti kao sastojak u drugoj hrani.

(7)

Prepoznato je da sortiranje ili drugi načini fizikalne obrade omogućavaju smanjenje sadržaja aflatoksina u pošiljkama kikirikija, orašastih plodova, sušenog voća i kukuruza. Da bi se smanjio učinak na trgovinu, primjereno je dopustiti veći sadržaj aflatoksina za te proizvode koji nisu namijenjeni izravnoj prehrani ljudi ili se ne koriste kao sastojak u hrani. U tim slučajevima, najveće dopuštene količine aflatoksina treba utvrditi uzimajući u obzir učinkovitost gore navedenih načina obrade za smanjenje sadržaja aflatoksina u kikirikiju, orašastim plodovima, sušenom voću i kukuruzu na razine ispod najvećih dopuštenih količina utvrđenih za te proizvode namijenjene izravnoj prehrani ljudi ili korištenju kao sastojka u hrani.

(8)	Da bi se omogućila učinkovita primjena najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u određenoj hrani, za takve je slučajeve primjereno predvidjeti odgovarajuće odredbe o označivanju.

(9)

Zbog klimatskih uvjeta u nekim državama članicama, teško je osigurati da najveće dopuštene količine ne budu premašene za svježu zelenu salatu i svježi špinat. Tim državama članicama treba dozvoliti da privremeno i dalje odobravaju stavljanje na tržište svježe zelene salate i svježeg špinata, uzgojenog i namijenjenog potrošnji na njihovom državnom području, čiji sadržaj nitrata premašuje najveće dopuštene količine. Proizvođači zelene salate i špinata s poslovnim nastanom u državama članicama koje daju gore navedena odobrenja trebaju postupno mijenjati svoje metode uzgoja primjenom dobre poljoprivredne prakse preporučene na nacionalnoj razini.

(10)

Određene vrste riba podrijetlom iz baltičke regije mogu sadržavati velike količine dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. Značajan udio tih ribljih vrsta iz baltičke regije neće udovoljavati najvećim dopuštenim količinama te bi, zbog toga, bile isključene iz prehrane. Postoje naznake da bi isključivanje ribe iz prehrane moglo imati negativan učinak na zdravlje u baltičkoj regiji.

(11)

Švedska i Finska imaju sustav koji može osigurati da potrošači budu u potpunosti informirani o preporukama o prehrani koje se odnose na ograničenja potrošnje ribe iz baltičke regije identificiranjem osjetljivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici. Stoga je Finskoj i Švedskoj primjereno odobriti odstupanje tako da može privremeno stavljati na tržište određene vrste riba podrijetlom iz baltičke regije, koje su namijenjene potrošnji na njihovom državnom području, s razinama dioksina i dioksinima sličnih PCB-a višim od utvrđenih u ovoj Uredbi. Moraju se provesti potrebne mjere kako bi se osiguralo da se riba i riblji proizvodi koji nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Finska i Švedska svake godine izvješćuju Komisiju o rezultatima svog praćenja razina dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u ribi iz baltičke regije te o mjerama za smanjenje izloženosti ljudi dioksinima i dioksinima sličnim PCB-ima iz baltičke regije.

(12)

Da bi se osigurala jedinstvena primjena najvećih dopuštenih količina, nadležna tijela u cijeloj Zajednici trebaju primjenjivati iste kriterije uzorkovanja i iste kriterije učinkovitosti analize. Nadalje, važno je da se o analitičkim rezultatima izvješćuje i da ih se tumači na jedinstven način. Mjere koje se odnose na uzorkovanje i analizu navedene u ovoj Uredbi predviđaju jedinstvena pravila o izvješćivanju i tumačenju.

(13)	Za određene kontaminante, države članice i zainteresirane stranke trebaju pratiti njihove razine i izvješćivati o njima, kao i izvješćivati o napretku u pogledu primjene preventivnih mjera, da bi se Komisiji omogućila procjena potrebe za izmjenom postojećih mjera ili usvajanjem dodatnih mjera.

(14)	Sve najveće dopuštene količine usvojene na razini Zajednice mogu biti predmet preispitivanja kako bi se uzeo u obzir napredak u znanstvenim i tehničkim spoznajama te poboljšanja dobre poljoprivredne, ribarstvene i proizvođačke prakse.

(15)	Mekinje i klice mogu se stavljati na tržište za izravnu prehranu ljudi te je stoga primjereno utvrditi najveću dopuštenu količinu za deoksinivalenol i zearalenon u tim proizvodima.

(16)	Codexom Alimentariusom nedavno je utvrđena najveća dopuštena količina za olovo u ribi, koju je Zajednica prihvatila. Stoga je primjereno na odgovarajući način izmijeniti trenutačnu odredbu za olovo u ribi.

(17)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla ( 3 ), definirana je hrana životinjskog podrijetla te stoga u nekim slučajevima treba izmijeniti stavke u vezi s hranom životinjskog podrijetla u skladu s terminologijom korištenom u toj Uredbi.

(18)	Potrebno je osigurati da se najveće dopuštene količine za kontaminante ne primjenjuju na hranu koja je zakonito stavljena na tržište Zajednice prije dana primjene tih najvećih dopuštenih količina.

(19)

U pogledu nitrata, povrće je najveći izvor čovjekovog unosa nitrata. Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 22. rujna 1995. ( 4 ) naveo da je ukupni unos nitrata uobičajeno mnogo manji od prihvatljivog dnevnog unosa (PDU) od 3,65 mg/kg tjelesne težine. Međutim, preporučuje se nastaviti s naporima na smanjenju izloženosti nitratima putem hrane i vode.

(20)	Budući da klimatski uvjeti imaju velik utjecaj na razine nitrata u određenom povrću kao što je zelena salata i špinat, treba utvrditi različite najveće dopuštene količine nitrata ovisno o godišnjem dobu.

(21)

U pogledu aflatoksina, Znanstveni odbor za hranu izrazio je u svom mišljenju od 23. rujna 1994. da su aflatoksini genotoksične kancerogene tvari ( 5 ). Na temelju tog mišljenja, primjereno je ograničiti ukupni sadržaj aflatoksina u hrani (zbroj aflatoksina B1, B2, G1 i G2) kao i pojedinačni sadržaj aflatoksina B1 koji je daleko najtoksičniji sastojak. U svjetlu razvoja analitičkih postupaka treba razmotriti moguće smanjenje trenutačne najveće dopuštene količine aflatoksina M1 u hrani za dojenčad i malu djecu.

(22)

U pogledu okratoksina A (OTA), Znanstveni odbor za hranu 17. rujna 1998. donio je znanstveno mišljenje ( 6 ). U okviru Direktive Vijeća 93/5/EEZ od 25. veljače 1993. o pomoći Komisiji i suradnji država članica u znanstvenom razmatranju pitanja koja se odnose na hranu ( 7 ) (SCOOP) provedena je procjena unosa OTA hranom među stanovnicima Zajednice ( 8 ). Uzimajući u obzir nove znanstvene informacije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), na zahtjev Komisije, 4. travnja 2006. donijela je ažurirano znanstveno mišljenje u pogledu okratoksina A u hrani ( 9 ) i utvrdila prihvatljivi tjedni unos od (TWI) od 120 ng/kg tjelesne težine.

(23)

Na temelju tih mišljenja, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za žitarice, proizvode od žitarica, grožđice, prženu kavu, vino, sok od grožđa te hranu za dojenčad i malu djecu, koji svi znatno pridonose općoj izloženosti ljudi OTA ili izloženosti osjetljivih skupina potrošača kao što su djeca.

(24)

Primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za OTA u hrani kao što je sušeno voće osim grožđica, kakao i proizvodi od kakaa, začini, mesni proizvodi, sirova kava, pivo i slatki korijen, te preispitivanje postojećih najvećih dopuštenih količina, posebno za OTA u grožđicama i soku od grožđa, bit će razmotreni u svjetlu nedavnog znanstvenog mišljenja EFSA-e.

(25)	U pogledu patulina Znanstveni odbor za hranu je na sastanku od 8. ožujka 2000. odobrio privremeni maksimalni prihvatljivi dnevni unos (PMTDI) od 0,4 μg/kg tjelesne težine za patulin ( 10 ).

(26)	Godine 2001., u okviru Direktive 93/5/EEZ provedena je zadaća SCOOP „Procjena unosa patulina hranom među stanovništvom država članica EU-a” ( 11 ).

(27)

Na temelju te procjene i uzimajući u obzir PMDTI, potrebno je utvrditi najveće dopuštene količine za patulin u određenoj hrani radi zaštite potrošača od neprihvatljive kontaminacije. Te najveće dopuštene količine treba preispitati i, prema potrebi, smanjiti uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama te provedbu Preporuke Komisije 2003/598/EZ od 11. kolovoza 2003. o sprečavanju i smanjenju kontaminacije patulinom u soku od jabuke i sastojcima soka od jabuke u drugim pićima ( 12 ).

(28)

U pogledu toksina Fusarium plijesni, Znanstveni odbor za hranu usvojio je nekoliko mišljenja, kojima je ocijenio deoksinivalenol u prosincu 1999 ( 13 ). utvrđujući prihvatljivi dnevni unos (TDI) od 1 μg/kg tjelesne težine, zearalenon u lipnju 2000 ( 14 ). utvrđujući privremeni TDI od 0,2 μg/kg tjelesne težine, fumonizine u listopadu 2000 ( 15 ). (ažurirano u travnju 2003 ( 16 ).) utvrđujući TDI od 2 μg/kg tjelesne težine, nivalenol u listopadu 2000 ( 17 ). utvrđujući privremeni TDI od 0,7 μg/kg tjelesne težine, toksine T-2 i HT-2 u svibnju 2001 ( 18 ). utvrđujući zajednički privremeni TDI od 0,06 μg/kg tjelesne težine te trihotecene kao skupinu u veljači 2002. ( 19 ).

(29)	U okviru Direktive 93/5/EEZ u rujnu 2003. provedena je i dovršena zadaća SCOOP „Prikupljanje podataka o pojavi toksina Fusarium plijesni u hrani i procjena unosa hranom među stanovništvom država članica EU-a” ( 20 ).

(30)

Na temelju znanstvenih mišljenja i procjene unosa hranom, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za deoksinivalenol, zearalenon i fumonizine. U pogledu fumonizina, rezultati kontrolnog praćenja nedavnih berbi upućuju na to da kukuruz i proizvodi od kukuruza mogu biti u vrlo velikoj mjeri kontaminirani fumonizinima te je primjereno poduzeti mjere da bi se izbjegao ulazak tako neprihvatljivo jako kontaminiranog kukuruza i proizvoda od kukuruza u prehrambeni lanac.

(31)

Procjene unosa upućuju na to da prisutnost toksina T-2 i HT-2 može izazvati zabrinutost za javno zdravlje. Stoga je potrebno i velik je prioritet razvoj pouzdane i osjetljive metode, sakupljanje više podataka o pojavi te više ispitivanja/istraživanja čimbenika povezanih s prisutnošću toksina T-2 i HT-2 u žitaricama i proizvodima od žitarica, a posebno u zobi i proizvodima od zobi.

(32)

Zbog istovremene pojave nije potrebno razmotriti posebne mjere za 3-acetildeoksinivalenol, 15-acetildeoksinivalenol i fumonizin B3, budući da bi mjere koje se odnose posebno na deoksinivalenol i fumonizin B1 i B2 također zaštitile stanovništvo od neprihvatljive izloženosti 3-acetildeoksinivalenolu, 15-acetildeoksinivalenolu i fumonizinu B3. To isto primjenljivo je i na nivalenol, za koji se može uočiti određeni stupanj istovremene pojave s deoksinivalenolom. Nadalje, procjenjuje se da je izloženost ljudi nivalenolu znatno ispod t-TDI. U pogledu drugih trihotecena razmotrenih u gore navedenoj zadaći SCOOP, kao što su 3-acetildeoksinivalenol, 15-acetildeoksinivalenol, fusarenon-X, T2-triol, diacetoksiscirpenol, neosolaniol, monoacetoksiscirpenol i verukol, ograničeni raspoloživi podaci upućuju na to da oni nisu široko rasprostranjeni i da su njihove nađene razine općenito niske.

(33)

Klimatski uvjeti tijekom rasta, a posebno u fazi cvjetanja, imaju velik utjecaj na sadržaj toksina Fusarium plijesni. Međutim, dobra poljoprivredna praksa, kojom se faktori rizika smanjuju na minimum, može u određenoj mjeri spriječiti kontaminaciju gljivicom Fusarium. Preporuka Komisije 2006/583/EZ od 17. kolovoza 2006. o sprečavanju i smanjenju toksina Fusarium plijesni u žitaricama i proizvodima od žitarica ( 21 ) sadrži opća načela za sprečavanje i smanjenje kontaminacije žitarica toksinima Fusarium plijesni (zearalenonom, fumonizinima i trihotecenima), koju treba provesti izradom nacionalnih kodeksa prakse temeljenih na tim načelima.

(34)

Treba utvrditi najveće dopuštene količine toksina Fusarium plijesni za neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se prvim stupnjem prerade ako se na samu jezgru zrna ne primjenjuje nikakvo fizičko djelovanje. Ljuštenje se smatra obradom prvog stupnja.

(35)

Budući da stupanj do kojeg se toksini Fusarium plijesni u neprerađenim žitaricama uklanjaju čišćenjem i preradom može varirati, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za proizvode od žitarica namijenjene krajnjem potrošaču kao i za glavne sastojke hrane podrijetlom od žitarica, kako bi se imalo provedivo zakonodavstvo u interesu osiguranja zaštite javnog zdravlja.

(36)

Za kukuruz još nisu točno poznati svi čimbenici uključeni u stvaranje toksina Fusarium plijesni, a posebno zearalenona i fumonizina B1 i B2. Stoga je subjektima u poslovanju s hranom u lancu žitarica odobreno određeno vremensko razdoblje za provedbu istraživanja o izvorima stvaranja tih mikotoksina i identifikaciji mjera upravljanja koje treba poduzeti da bi se u što većoj razumno mogućoj mjeri spriječila njihova prisutnost. Predlaže se da se najveće dopuštene količine koje se temelje na trenutačno dostupnim podacima o pojavi primjenjuju od 2007., ako se do tog vremena ne utvrde posebne maksimalne količine na temelju novih podataka o njihovoj pojavi i stvaranju.

(37)	S obzirom na niske razine kontaminacije toksinima Fusarium plijesni koji se nalaze u riži, nisu predložene najveće dopuštene količine za rižu ili proizvode od riže.

(38)

Do 1. srpnja 2008. treba razmotriti preispitivanje najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon, fumonizin B1 i B2 te primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za toksine T-2 i HT-2 u žitaricama i proizvodima od žitarica, uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama o tim toksinima u hrani.

(39)

U pogledu olova, Znanstveni odbor za hranu 19. lipnja 1992. usvojio je mišljenje ( 22 ) u kojem je odobrio privremeni prihvatljivi tjedni unos (PTWI) od 25 μg/kg tjelesne težine koji je Svjetska zdravstvena organizacija predložila 1986. godine. U svom mišljenju Znanstveni odbor za hranu zaključio je da se ne čini da srednja razina olova u hrani predstavlja razlog za neposrednu zabrinutost.

(40)

U okviru Direktive 93/5/EEZ 2004. godine provedena je zadaća SCOOP 3.2.11. „Procjena izloženosti stanovništva država članica EU-a arsenu, kadmiju, olovu i živi putem hrane” ( 23 ). S obzirom na tu procjenu i mišljenje Znanstvenog odbora za hranu, primjereno je poduzeti mjere za smanjenje prisutnosti olova u hrani u što je moguće većoj mjeri.

(41)

U pogledu kadmija, Znanstveni odbor za hranu je u svom mišljenju od 2. lipnja 1995. ( 24 ) odobrio PTWI od 7 μg/kg tjelesne težine i preporučio poduzimanje većih napora za smanjenje izloženosti kadmiju hranom, budući da je hrana glavni izvor čovjekovog unosa kadmija. Procjena izloženosti hranom provedena je u zadaći SCOOP 3.2.11. S obzirom na tu procjenu i mišljenje Znanstvenog odbora za hranu, primjereno je poduzeti mjere za smanjenje prisutnosti kadmija u hrani u što je moguće većoj mjeri.

(42)

U pogledu žive, EFSA je 24. veljače 2004. usvojila mišljenje o živi i metil-živi u hrani ( 25 ) te odobrila privremeni prihvatljivi tjedni unos od 1,6 μg/kg tjelesne težine. Metil-živa je kemijski oblik koji izaziva najveću zabrinutost i može sačinjavati više od 90 % ukupne žive u ribi i plodovima mora. Uzimajući u obzir rezultate zadaće SCOOP 3.2.11., EFSA je zaključila da razine žive nađene u hrani, osim u ribi i plodovima mora, izazivaju manju zabrinutost. Oblici žive prisutni u drugoj hrani pretežno nisu metil-živa te se stoga smatra da predstavljaju manji rizik.

(43)

Pored utvrđivanja najvećih dopuštenih količina, ciljano savjetovanje potrošača je u slučaju metil-žive primjeren pristup za zaštitu osjetljivih skupina stanovništva. Zbog toga je informativna obavijest o metil-živi u ribi i proizvodima ribarstva objavljena na internetskoj stranici Opće uprave za zdravstvo i zaštitu potrošača Europske komisije ( 26 ). Nekoliko država članica je također izdalo savjete o tom pitanju koje je relevantno za njihovo stanovništvo.

(44)	U pogledu anorganskog kositra, Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 12. prosinca 2001. ( 27 ) zaključio da razine anorganskog kositra od 150 mg/kg u pićima u limenoj ambalaži i razine od 250 mg/kg u drugoj hrani u limenoj ambalaži mogu kod nekih osoba dovesti do iritacije želuca.

(45)

Radi zaštite javnog zdravlja od ovog zdravstvenog rizika potrebno je utvrditi najveće dopuštene količine za anorganski kositar u hrani u limenoj ambalaži i pićima u limenoj ambalaži. Dok ne budu na raspolaganju podaci o osjetljivosti dojenčadi i male djece na anorganski kositar u hrani, potrebno je zbog predostrožnosti zaštititi zdravlje ove osjetljive skupine stanovništva i utvrditi manje dopuštene količine.

(46)

U pogledu 3-monokloropropan-1,2-diola (3-MCPD-a), Znanstveni odbor za hranu 30. svibnja 2001. usvojio je znanstveno mišljenje u pogledu 3-MCPD-a u hrani ( 28 ), kojim ažurira svoje mišljenje od 16. prosinca 1994. ( 29 ) na temelju novih znanstvenih podataka, i utvrdio prihvatljivi dnevni unos (TDI) od 2 μg/kg tjelesne težine za 3-MCPD.

(47)

U okviru Direktive 93/5/EEZ, u lipnju 2004 ( 30 ). provedena je i dovršena zadaća SCOOP „Prikupljanje i usporedba podataka o razinama 3-MCPD-a i srodnih tvari u hrani”. Unosu 3-MCPD-a hranom najviše pridonosi umak od soje i proizvodi na bazi umaka od soje. Određena druga hrana koja se jede u velikim količinama, kao što su kruh i tjestenina, također je znatno doprinosila unosu u nekim zemljama, zbog njezine velike potrošnje više nego zbog visokih razina 3-MCPD-a prisutnih u toj hrani.

(48)

U skladu s tim, treba utvrditi najveće dopuštene količine za 3-MCPD u hidroliziranom proteinu povrća (HVP) i umaku od soje, uzimajući u obzir rizik povezan s potrošnjom te hrane. Države članice trebaju ispitati prisutnost 3-MCPD-a u drugoj hrani da bi se razmotrila potreba za utvrđivanjem najveće dopuštene količine za druge vrste hrane.

(49)

U pogledu dioksina i PCB-a, Znanstveni odbor za hranu 30. svibnja 2001. donio je mišljenje o dioksinima i dioksinima sličnim PCB-ima u hrani ( 31 ), kojim ažurira svoje mišljenje od 22. studenoga 2000. ( 32 ) o utvrđivanju prihvatljivog tjednog unosa (TWI) od 14 pg toksičnog ekvivalenta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-TEQ)/kg tjelesne težine za dioksine i dioksinima slične PCB-e.

(50)

Dioksini, kako su navedeni u ovoj Uredbi, obuhvaćaju skupinu od 75 kongenera polikloriranih dibenzo-p-dioksina (PCDD) i 135 kongenera polikloriranih dibenzofurana (PCDF), od kojih 17 izaziva zabrinutost s toksikološkog stajališta. Poliklorirani bifenili (PCB) jesu skupina od 209 različitih kongenera koji se mogu podijeliti u dvije skupine s obzirom na njihova toksikološka svojstva: 12 kongenera pokazuje toksikološka svojstva slična dioksinima te se zato često nazivaju dioksinima slični PCB-i. Ostali PCB-i ne pokazuju toksičnost sličnu dioksinima, već imaju drukčiji toksikološki profil.

(51)

Svaki kongener dioksina ili dioksinima sličnih PCB-a pokazuje različitu razinu toksičnosti. Da bi se mogla zbrojiti toksičnost tih različitih kongenera, uveden je pojam faktora ekvivalentnosti toksičnosti (TEF) kako bi se olakšala procjena rizika i regulatorna kontrola. To znači da se analitički rezultati koji se odnose na sve pojedinačne kongenere dioksina i dioksinima sličnih PCB-a koji su zabrinjavajući s toksikološkog stajališta izražavaju mjerljivom jedinicom tj. ekvivalentom toksičnosti TCDD (TEQ).

(52)	Procjene izloženosti, uzimajući u obzir zadaću SCOOP „Procjena unosa dioksina i srodnih PCB-a hranom među stanovništvom država članica EU-a”, dovršenu u lipnju 2000 ( 33 )., upućuju na to da značajan udio stanovništva Zajednice ima unos hranom veći od TWI-ja.

(53)

S toksikološkog stajališta, sve utvrđene razine trebaju se primjenjivati i na dioksine i na dioksinima slične PCB-e, ali 2001. godine na razini Zajednice utvrđene su najveće dopuštene količine samo za dioksine, ne i za dioksinima slične PCB-e, s obzirom na to da su u to vrijeme postojali vrlo ograničeni podaci o raširenosti dioksinima sličnih PCB-a. Međutim, od 2001. godine na raspolaganju je više podataka o prisutnosti dioksinima sličnih PCB-a te su stoga 2006. godine utvrđene najveće dopuštene količine za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a budući da je to najprimjereniji pristup s toksikološkog stajališta. Da bi se osigurao neometan prijelaz, razine dioksina i dalje se trebaju primjenjivati u prijelaznom razdoblju pored razina za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. U tom prijelaznom razdoblju hrana mora biti u skladu s najvećim dopuštenim količinama dioksina i s najvećim dopuštenim razinama za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. Do 31. prosinca 2008. razmotrit će se ukidanje zasebnih najvećih dopuštenih količina za dioksine.

(54)

S ciljem poticanja proaktivnog pristupa za smanjenje dioksina i dioksinima sličnih PCB-a prisutnih u hrani i hrani za životinje, Preporukom Komisije 2006/88/EZ od 6. veljače 2006. o smanjenju prisutnosti dioksina, furana i PCB-a u hrani za životinje i hrani ( 34 ) utvrđene su razine djelovanja. Te razine djelovanja predstavljaju alat kojim nadležna tijela i subjekti utvrđuju slučajeve u kojima je primjereno utvrditi izvor kontaminacije i poduzeti mjere za njeno smanjenje ili uklanjanje. Budući da su izvori dioksina i dioksinima sličnih PCB-a različiti, određene su zasebne razine djelovanja za dioksine s jedne strane i za dioksinima slične PCB-e s druge strane. Ovaj proaktivni pristup za aktivno smanjenje dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za životinje i hrani te, posljedično, primjenjivih najvećih dopuštenih količina, treba preispitati u određenom vremenskom razdoblju s ciljem utvrđivanja manjih razina. Stoga će se do 31. prosinca 2008. razmotriti znatno smanjenje najvećih dopuštenih količina za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a.

(55)

Subjekti trebaju uložiti dodatne napore za postupno povećanje svoje sposobnosti uklanjanja dioksina, furana i dioksinima sličnih PCB-a iz ulja iz morskih organizama. Znatno manja razina, koja treba biti razmotrena do 31. prosinca 2008., mora se temeljiti na tehničkim mogućnostima najučinkovitijeg postupka dekontaminacije.

(56)

U pogledu utvrđivanja najvećih dopuštenih količina za drugu hranu do 31. prosinca 2008., osobitu pažnju treba obratiti na potrebu utvrđivanja posebnih manjih najvećih dopuštenih količina dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za dojenčad i malu djecu u svjetlu podataka dobivenih u okviru programa praćenja dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za dojenčad i malu djecu iz 2005., 2006. i 2007. godine.

(57)

U pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika, Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 4. prosinca 2002. ( 35 ) zaključio da su neki policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) genotoksične kancerogene tvari. Zajednički stručni odbor FAO/WHO za prehrambene aditive (JECFA) 2005. godine proveo je procjenu rizika za PAH i procijenio granice izloženosti (MOE) za PAH kao osnovu za savjete o spojevima koji su i genotoksični i kancerogeni ( 36 ).

(58)

Prema Znanstvenom odboru za hranu, benzo(a)piren može se koristiti kao pokazatelj za pojavu i učinak kancerogenih PAH-a u hrani, uključujući također benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(g,h,i)perilen, krizen, ciklopenta(c,d)piren, dibenz(a,h)antracen, dibenzo(a,e)piren, dibenzo(a,h)piren, dibenzo(a,i)piren, dibenzo(a,l)piren, indeno(1,2,3-cd)piren i 5-metilkrizen. Dodatne analize relativnih omjera tih PAH-a u hrani bile bi potrebne da bi se u budućnosti mogla preispitati primjerenost zadržavanja benzo(a)pirena kao pokazatelja. Pored toga, potrebno je analizirati benzo(c)fluoren, sukladno preporuci JECFA-e.

(59)	PAH može kontaminirati hranu tijekom postupaka dimljenja i postupaka grijanja i sušenja kod kojih produkti sagorijevanja mogu doći u neposredan dodir s hranom. Pored toga, onečišćenje okoliša može uzrokovati kontaminaciju PAH-om, posebno u ribi i proizvodima ribarstva.

(60)

U okviru Direktive 93/5/EEZ 2004., provedena je posebna zadaća SCOOP „Prikupljanje podataka o pojavi PAH-a u hrani” ( 37 ). Velike razine nađene su u sušenom voću, ulju komine maslina, dimljenoj ribi, ulju iz sjemenki grožđa, dimljenim mesnim proizvodima, svježim mekušcima, začinima/umacima i kondimentima.

(61)

Radi zaštite javnog zdravlja potrebne su najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u određenoj hrani koja sadrži masti i ulja te u hrani u kojoj bi postupci dimljenja ili sušenja mogli uzrokovati velike razine kontaminacije. Najveće dopuštene količine su, također, potrebne u hrani kod koje onečišćenje okoliša može uzrokovati velike razine kontaminacije, posebno u ribi i proizvodima ribarstva, na primjer kao posljedica izlijevanja nafte iz brodova.

(62)

U određenoj hrani, kao što je sušeno voće i dodaci prehrani, nađen je benzo(a)piren, ali na temelju dostupnih podataka ne mogu se donijeti zaključci o tome koje su razine razumno ostvarive. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se razjasnilo koje su razine razumno ostvarive u toj hrani. U međuvremenu treba primjenjivati najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u relevantnim sastojcima, kao što su ulja i masti koje se koriste u dodacima prehrani.

(63)	Najveće dopuštene količine za PAH i primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za PAH u kakao maslacu treba preispitati do 1. travnja 2007., uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama u pogledu pojave benzo(a)pirena i drugih kancerogenih PAH-a u hrani.

(64)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

1. Hrana navedena u Prilogu ne smije se stavljati na tržište ako sadrži kontaminant naveden u Prilogu u količini koja premašuje najveću dopuštenu količinu utvrđenu u Prilogu.

2. Najveće dopuštene količine navedene u Prilogu primjenjuju se na jestivi dio dotične hrane, osim ako u Prilogu nije navedeno drukčije.

1. Kod primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u Prilogu na hranu koja je sušena, razrijeđena, prerađena ili složena, uzima se u obzir sljedeće:

2. Kada nadležno tijelo provodi službenu kontrolu, subjekt u poslovanju s hranom mora dostaviti i obrazložiti specifične faktore koncentracije ili razrjeđenja za dotične postupke sušenja, razrjeđivanja, prerade i/ili miješanja ili za dotičnu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu i/ili složenu hranu.

Ako subjekt u poslovanju s hranom ne dostavi potreban faktor koncentracije ili razrjeđenja ili ako nadležno tijelo smatra da taj faktor nije prikladan s obzirom na dano obrazloženje, nadležno tijelo samo određuje taj faktor, na temelju dostupnih podataka i s ciljem maksimalne zaštite zdravlja ljudi.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ako na razini Zajednice nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine kontaminanata za tu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu ili složenu hranu.

4. Ako zakonodavstvom Zajednice nisu predviđene posebne najveće dopuštene količine za hranu za dojenčad i malu djecu, države članice mogu predvidjeti strože razine.

1. Hrana koja nije u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se koristiti kao sastojak hrane.

2. Hrana koja je u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se miješati s hranom koja premašuje te najveće dopuštene količine.

3. Hrana koja se podvrgava sortiranju ili drugoj fizikalnoj obradi radi smanjenja razina kontaminacije ne smije se miješati s hranom namijenjenom izravnoj prehrani ljudi ili s hranom namijenjenom za korištenje kao sastojak druge hrane.

4. Hrana koja sadrži kontaminante navedene u odjeljku 2. Priloga (Mikotoksini) ne smije se namjerno detoksicirati kemijskim postupcima.

Posebne odredbe za kikiriki, druge sjemenke uljarica, orašaste plodove, sušeno voće, rižu i kukuruz

Kikiriki, druge sjemenke uljarica, orašasti plodovi, sušeno voće, riža i kukuruz koji nisu u skladu s odgovarajućim najvećim dopuštenim količinama aflatoksina utvrđenim u točkama 2.1.5., 2.1.6., 2.1.7., 2.1.8., 2.1.10. i 2.1.11. Priloga mogu se stavljati na tržište pod uvjetom da ta hrana:

Posebne odredbe za kikiriki, druge sjemenke uljarica, njihove proizvode i žitarice

Na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. i na originalnom popratnom dokumentu mora biti jasno naznačena predviđena uporaba. Taj popratni dokument mora biti jasno povezan s pošiljkom tako da je naveden identifikacijski kod na svakoj pojedinoj vreći, kutiji itd. pošiljke. Osim toga, poslovna djelatnost primatelja pošiljke navedena u popratnom dokumentu mora biti u skladu s predviđenom uporabom.

Ako nije jasno naznačeno da njihova predviđena uporaba nije za prehranu ljudi, najveće dopuštene količine utvrđene u točkama 2.1.5. i 2.1.11. Priloga primjenjuju se na sav kikiriki, druge sjemenke uljarica i njihove proizvode i žitarice koje se stavljaju na tržište.

U pogledu izuzeća kikirikija i drugih sjemenki uljarica namijenjenih drobljenju i primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u točki 2.1.1. Priloga, izuzeće se primjenjuje samo na pošiljke na kojima je jasno naznačena uporaba uz navod: „proizvod namijenjen drobljenju i proizvodnji rafiniranog biljnog ulja”. Taj se navod mora nalaziti na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. i na originalnom popratnom dokumentu ili dokumentima. Krajnje odredište mora biti pogon za drobljenje.

Osim ako zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru nije označena kao takva („zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru”), primjenjuju se najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu za zelenu salatu uzgojenu na otvorenom.

4. Odstupajući od članka 1., Finska, Švedska i Latvija mogu odobriti stavljanje na svoje tržište divljeg lososa (Salmo salar) i od njega dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije i namijenjenih potrošnji na svom državnom području s razinama dioksina i/ili dioksinima sličnih PCB-a i/ili PCB-a koji nisu slični dioksinima većim od razina utvrđenih u točki 5.3. Priloga, pod uvjetom da postoji sustav kojim se osigurava da potrošači budu u potpunosti obaviješteni o preporukama o prehrani u pogledu ograničenja konzumacije divljeg lososa iz baltičke regije i od njega dobivenih proizvoda od strane identificiranih ranjivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici.

Finska, Švedska i Latvija nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 5.3. Priloga ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama.

Finska, Švedska i Latvija jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju za učinkovito obavješćivanje identificiranih ranjivih skupina stanovništva o preporukama o prehrani i kojima se osigurava da se divlji losos i od njega dobiveni proizvodi koji nisu sukladni s najvećim dopuštenim količinama, ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Nadalje, one moraju dokazati učinkovitost tih mjera.

5. Odstupajući od članka 1., Finska i Švedska mogu odobriti stavljanje na svoje tržište divlje haringe veće od 17 cm (Clupea harengus), divlje zlatovčice (Salvelinus spp.), divlje riječne paklare (Lampetra fluviatilis) i divlje pastrve (Salmo truta) i od njih dobivenih proizvoda podrijetlom iz baltičke regije i namijenjenih potrošnji svom državnom području s razinama dioksina i/ili dioksinima sličnih PCB-a i/ili PCB-a koji nisu slični dioksinima većim od razina utvrđenih u točki 5.3. Priloga, pod uvjetom da postoji sustav kojim se osigurava da potrošači budu u potpunosti informirani o preporukama o prehrani u pogledu ograničenja konzumacije divlje haringe veće od 17 cm, divlje zlatovčice, divlje riječne paklare i divlje pastrve iz baltičke regije i od njih dobivenih proizvoda od strane identificiranih ranjivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici.

Finska i Švedska nastavljaju primjenjivati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se divlja haringa veća od 17 cm, divlja zlatovčica, divlja riječna paklara i divlja pastrva i od njih dobiveni proizvodi koji nisu u skladu s točkom 5.3. Priloga ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama.

Finska i Švedska jednom godišnje obavješćuju Komisiju o mjerama koje poduzimaju za učinkovito obavješćivanje identificiranih ranjivih skupina stanovništva o preporukama o prehrani i kojima se osigurava da se te ribe i od njih dobiveni proizvodi koji nisu sukladni s najvećim dopuštenim količinama, ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Nadalje, one moraju dokazati učinkovitost tih mjera.

6. Odstupajući od stavka 1. Irska, Španjolska, Hrvatska, Cipar, Latvija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina mogu odobriti stavljanje na svoje tržište tradicionalnog dimljenog mesa i mesnih proizvoda, koji su dimljeni na njihovom području i namijenjeni za potrošnju na njihovom području s količinom PAH-ova većom od one navedene u točki 6.1.4. Priloga, ako ti proizvodi udovoljavaju najvećim dopuštenim količinama primjenjivim prije 1. rujna 2014., tj. 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena.

Te će države članice nastaviti pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenom mesu i mesnim proizvodima te će uspostaviti programe za provedbu dobrih praksi dimljenja kad god je to moguće, u okviru ograničenja ekonomske izvedivosti i onog što je moguće postići, a da ne dođe do gubitka tipičnih organoleptičkih svojstava tih proizvoda.

U roku od tri godine od primjene ove Uredbe situaciju će se ponovno ocijeniti na temelju svih dostupnih informacija, s namjerom da se utvrdi popis dimljenog mesa i mesnih proizvoda za koje bi se odobrenje odstupanja za lokalnu proizvodnju i potrošnju nastavilo bez vremenskog ograničenja.

7. Odstupajući od stavka 1. Irska, Latvija, Rumunjska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina mogu odobriti stavljanje na svoje tržište tradicionalne dimljene ribe i proizvoda ribarstva koji su dimljeni na njihovom području i namijenjeni za potrošnju na njihovom području s količinom PAH-ova većom od one navedene u točki 6.1.5. Priloga ako ti proizvodi udovoljavaju najvećim dopuštenim količinama primjenjivim prije 1. rujna 2014., tj. 5,0 μg/kg za benzo(a)piren i 30,0 μg/kg za zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena.

Te će države članice nastaviti pratiti prisutnost PAH-ova u tradicionalno dimljenoj ribi i proizvodima ribarstva te će uspostaviti programe za provedbu dobrih praksi dimljenja kad god je to moguće, u okviru ograničenja ekonomske izvedivosti i onog što je moguće postići, a da ne dođe do gubitka tipičnih organoleptičkih svojstava tih proizvoda.

U roku od tri godine od primjene ove Uredbe situaciju će se ponovno ocijeniti na temelju svih dostupnih informacija, s namjerom da se utvrdi popis dimljene ribe i proizvoda ribarstva za koje bi se odobrenje odstupanja za lokalnu proizvodnju i potrošnju nastavilo bez vremenskog ograničenja.

Uzorkovanje i analiza za službenu kontrolu najvećih dopuštenih količina navedenih u Prilogu provodi se u skladu s uredbama Komisije (EZ) br. 1882/2006 ( 38 ), (EZ) br. 401/2006 ( 39 ), (EZ) br. 1883/2006 ( 40 ) te direktivama Komisije 2001/22/EZ ( 41 ), 2004/16/EZ ( 42 ) i 2005/10/EZ ( 43 ).

1. Države članice prate razine nitrata u povrću koje može sadržavati značajne količine, a posebno u zelenom lisnatom povrću, i redovito dostavljaju rezultate EFSA-i.

2. Države članice i zainteresirane strane svake godine Komisiji dostavljaju rezultate provedenih istraživanja i podatke o napretku u pogledu primjene preventivnih mjera za izbjegavanje kontaminacije okratoksinom A, deoksinivalenolom, zearalenonom, fumonizinom B1 i B2 te toksinima T-2 i HT-2. Te rezultate Komisija stavlja na raspolaganje državama članicama. Povezani podaci o pojavnosti prijavljuju se EFSA-i.

3. Države članice izvješćuju Komisiju o nalazima aflatoksina dobivenim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1152/2009 ( 44 ). Države članice trebaju izvješćivati EFSA-u o nalazima u pogledu furana, etilkarbamata, perfluoroalkiliranih tvari i akrilamida dobivenim u skladu s preporukama Komisije 2007/196/EZ ( 45 ), 2010/133/EU ( 46 ), 2010/161/EU ( 47 ) i 2010/307/EU ( 48 ).

4. Podatke o pojavnosti kontaminanata koje su prikupile države članice trebalo bi, prema potrebi, priopćavati i EFSA-i.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Ova se Uredba ne primjenjuje na proizvode koji su stavljeni na tržište prije danâ navedenih u točkama (a) do (f) u skladu s odredbama primjenjivim na odgovarajući dan:

Teret dokazivanja kada su proizvodi stavljeni na tržište snosi subjekt u poslovanju s hranom.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Odjeljak 2.: Mikotoksini

Hrana (3)		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
▼M5
2.1.	Aflatoksini	B1	Zbroj B1, B2, G1 i G2	M1
2.1.1.	Kikiriki i druge sjemenke uljarica (40) koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane, osim: — kikirikija i drugih sjemenki uljarica namijenjenih drobljenju i proizvodnji rafiniranog biljnog ulja	8,0 (7)	15,0 (7)	—
2.1.2.	Bademi, pistacije i koštice marelice koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	12,0 (7)	15,0 (7)	—
2.1.3.	Lješnjaci i brazilski oraščići koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	8,0 (7)	15,0 (7)
2.1.4.	Orašasti plodovi, osim orašastih plodova navedenih u točkama 2.1.2. i 2.1.3. koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0 (7)	10,0 (7)	—
2.1.5.	Kikiriki i druge sjemenke uljarica (40) i proizvodi od njih namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane, osim: — sirovih biljnih ulja namijenjenih za rafiniranje — rafiniranih biljnih ulja	2,0 (7)	4,0 (7)	—
2.1.6.	Bademi, pistacije i koštice marelice namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (41)	8,0 (7)	10,0 (7)	—
2.1.7.	Lješnjaci i brazilski oraščići namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane (41)	5,0 (7)	10,0 (7)
2.1.8.	Orašasti plodovi, osim orašastih plodova navedenih u točkama 2.1.6. i 2.1.7., i proizvodi od njih, namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	2,0 (7)	4,0 (7)	—
▼M12
2.1.9.	Sušeno voće, osim suhih smokava, koje se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0	10,0	—
2.1.10.	Sušeno voće, osim suhih smokava, i prerađeni voćni proizvodi namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	2,0	4,0	—
▼M5
2.1.11.	Sve žitarice i svi proizvodi od žitarica, uključujući prerađene proizvode na bazi žitarica, osim hrane navedene u točkama 2.1.12., 2.1.15. i 2.1.17.	2,0	4,0	—
2.1.12.	Kukuruz i riža koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane	5,0	10,0	—
2.1.13.	Sirovo mlijeko (8), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko proizvodnju mliječnih proizvoda	—	—	0,050
2.1.14.	Sljedeće vrste začina: Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu) Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma) Mješavine začina koje sadržavaju jedan ili više gore navedenih začina	5,0	10,0	—
2.1.15.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (9)	0,10	—	—
2.1.16.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad (6) (10)	—	—	0,025
2.1.17.	Hrana za posebne medicinske potrebe (11) (12) namijenjena isključivo dojenčadi	0,10	—	0,025
▼M12
2.1.18.	Suhe smokve	6,0	10,0	—
▼B
2.2.	Okratoksin A
2.2.1.	Neprerađene žitarice	5,0
▼M11
2.2.2.	Svi proizvodi dobiveni iz neprerađenih žitarica, uključujući prerađene proizvode od žitarica te žitarice namijenjene izravnoj prehranu ljudi, osim hrane iz točaka 2.2.9., 2.2.10. i 2.2.13.	3,0
▼B
2.2.3.	Grožđice (sve vrste)	10,0
2.2.4.	Pržena zrna kave i mljevena pržena kava, osim instant kave	5,0
2.2.5.	Instant kava	10,0
2.2.6.	Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 vol. %) i voćno vino (13)	2,0 (14)
2.2.7.	Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (15)	2,0 (14)
2.2.8.	Sok od grožđa, rekonstituirani koncentrirani sok od grožđa, nektar od grožđa, mošt i rekonstiturirani koncentrirani mošt od grožđa, za izravnu prehranu ljudi (16)	2,0 (14)
2.2.9.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (9)	0,50
2.2.10.	Hrana za posebne medicinske potrebe (11) (12), isključivo namijenjena dojenčadi	0,50
▼M11
2.2.11.	Začini, uključujući sušene začine
	Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar) Myristica fragrans (muškatni oraščić) Zingiber officinale (đumbir) Curcuma longa (kurkuma)	15 μg/kg
	Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu)	30 μg/kg do 31.12.2014. 15 μg/kg od 1.1.2015.
	Mješavine začina koje sadržavaju jedan od gore navedenih začina	15 μg/kg
▼M4
2.2.12.	Slatki korijen (Glycyrrhiza glabra, Glycyrrhiza inflate i druge vrste)
2.2.12.1.	Korijen slatkog korijena, sastojak za biljne vodene tinkture	20 μg/kg
2.2.12.2.	Ekstrakt slatkog korijena (42), koji se koristi u hrani za posebna pića i slatkiše	80 μg/kg
▼M11
2.2.13.	Pšenični gluten koji se ne prodaje izravno potrošaču	8,0
▼B
2.3.	Patulin
2.3.1.	Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (16)	50
2.3.2.	Alkoholna pića (17), jabukovača i druga fermentirana pića dobivena od jabuka ili koja sadrže jabučni sok	50
2.3.3.	Jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.3.4. i 2.3.5.	25
2.3.4.	Jabučni sok i jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za dojenčad i malu djecu (18), označeni i stavljeni na tržište kao takvi (6)	10,0
2.3.5.	Dječja hrana, osim prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (5) (6)	10,0
▼M1
2.4.	Deoksinivalenol (19)
2.4.1.	Neprerađene žitarice (20) (21), osim tvrde pšenice, zobi i kukuruza	1 250
2.4.2.	Neprerađena tvrda pšenica i zob (20) (21)	1 750
2.4.3.	Neprerađeni kukuruz (20), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (37)	1 750 (22)
2.4.4.	Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje i klice kao konačni proizvod stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.4.7., 2.4.8. i 2.4.9.	750
2.4.5.	Tjestenina (suha) (23)	750
2.4.6.	Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak	500
2.4.7.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (9)	200
2.4.8.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	750 (22)
2.4.9.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	1 250 (22)
2.5.	Zearalenon (19)
2.5.1.	Neprerađene žitarice (20) (21), osim kukuruza	100
2.5.2.	Neprerađeni kukuruz (20), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog preradi mokrom meljavom	350 (22)
2.5.3.	Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje i klice kao konačni proizvod stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.5.6., 2.5.7., 2.5.8., 2.5.9. i 2.5.10.	75
2.5.4.	Rafinirano kukuruzno ulje	400 (22)
2.5.5.	Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak, osim snack proizvoda od kukuruza i žitarica za doručak na bazi kukuruza	50
2.5.6.	Kukuruz za izravnu prehranu ljudi, snack proizvodi od kukuruza i žitarice za doručak na bazi kukuruza	100 (22)
2.5.7.	Prerađena hrana na bazi žitarica (osim prerađene hrane na bazi kukuruza) te hrana za dojenčad i malu djecu (5) (9)	20
2.5.8.	Prerađena hrana na bazi kukuruza za dojenčad i malu djecu (5) (9)	20 (22)
2.5.9.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	200 (22)
2.5.10.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	300 (22)
2.6.	Fumonizini	Zbroj B1 i B2
2.6.1.	Neprerađeni kukuruz (20), osim neprerađenog kukuruza namijenjenog za preradu mokrom meljavom (37)	4 000 (24)
2.6.2.	Kukuruz za izravnu prehranu ljudi, hrana na bazi kukuruza za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.6.3. i 2.6.4.	1 000 (24)
2.6.3.	Žitarice za doručak na bazi kukuruza i snack proizvodi od kukuruza	800 (24)
2.6.4.	Prerađena hrana na bazi kukuruza i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (9)	200 (24)
2.6.5.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona uvrštene pod oznaku CN 1103 13 ili 1103 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica > 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	1 400 (24)
2.6.6.	Frakcije meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona, uvrštene pod oznaku CN 1102 20 40 i drugi proizvodi meljave kukuruza s veličinom čestica ≤ 500 mikrona koji se ne upotrebljavaju za izravnu prehranu ljudi uvršteni pod oznakom CN 1904 10 10	2 000 (24)
▼B
2.7.	Toksini T-2 i HT-2 (19)	Zbroj toksina T-2 i HT-2
2.7.1.	Neprerađene žitarice (20) i proizvodi od žitarica
▼M14
2.8.	Citrinin
2.8.1.	Dodaci prehrani na osnovi riže fermentirane crvenim kvascem Monascus purpureus	2 000 (1)
▼B

Odjeljak 3.: Metali

Hrana (3)		Najveće dopuštene količine (mg/kg mokre težine)
3.1.	Olovo
3.1.1.	Sirovo mlijeko (8), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda	0,020
3.1.2.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad (6) ►M3 (10) ◄	0,020
3.1.3.	Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (8)	0,10
3.1.4.	Iznutrice goveda, ovaca, svinja i peradi (8)	0,50
3.1.5.	Mišićno meso riba (25) (26)	0,30
▼M6
3.1.6.	Ljuskavci (Crustaceae) (27): mišićno tkivo krakova i abdomena (44). U slučaju rakova i sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura), mišićno tkivo iz krakova.	0,50
▼B
3.1.7.	Školjkaši (27)	1,5
3.1.8.	Glavonošci (bez utrobe) (27)	1,0
▼M6
3.1.9.	Mahunarke (28), žitarice i zrna mahunarki	0,20
3.1.10.	Povrće, osim kupusnjača, lisnatog povrća, svježeg bilja i svježih gljiva i morskih algi (28). Za krumpir se najveća dopuštena količina odnosi na oguljeni krumpir.	0,10
3.1.11.	Kupusnjače, lisnato povrće (43) i sljedeće gljive (28): Agaricus bisporus (plemenita pečurka), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (Shiitakee gljiva).	0,30
▼B
3.1.12.	Voće, osim bobičastog i sitnog voća (28)	0,10
3.1.13	Bobičasto i sitno voće (28)	0,20
3.1.14.	Masti i ulja, uključujući mliječnu mast	0,10
3.1.15.	Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (16)	0,050
3.1.16.	Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina), jabukovača, kruškovača i voćno vino (13)	0,20 (29)
3.1.17.	Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (15)	0,20 (29)
▼M3
3.1.18.	Dodaci prehrani (39)	3,0
▼M16
3.2.	Kadmij
3.2.1.	Povrće i voće, osim korjenastog i gomoljastog povrća, lisnatog povrća, svježeg začinskog bilja, lisnatih kupusnjača, stabljičastog povrća, gljiva i morske trave (28)	0,050
3.2.2.	Korjenasto i gomoljasto povrće (osim celera korjenaša, pastrnjaka, turovca i hrena), stabljičastog povrća (osim celera) (28). Za krumpir se najveće dopuštene količine odnose na oguljeni krumpir	0,10
3.2.3.	Lisnato povrće, svježe začinsko bilje, lisnate kupusnjače, celer, celer korjenaš, pastrnjak, turovac, hren i sljedeće gljive (28): Agaricus bisporus (plemenita pečurka ili šampinjon), Pleurotus ostreatus (bukovača), Lentinula edodes (shitake)	0,20
3.2.4.	Gljive, osim navedenih u točki 3.2.3. (28)	1,0
3.2.5.	Zrnje žitarica osim pšenice i riže	0,10
3.2.6.	— Pšenično zrnje, zrna riže — Pšenične mekinje i pšenične klice za izravnu potrošnju — Zrna soje	0,20
3.2.7.	Posebni kakao i čokoladni proizvodi kako je niže navedeno (49)
	— Mliječna čokolada s < 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,10 od 1. siječnja 2019.
	— Čokolada s < 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova; mliječna čokolada s ≥ 30 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,30 od 1. siječnja 2019.
	— Čokolada s ≥ 50 % ukupne suhe tvari kakaovih dijelova	0,80 od 1. siječnja 2019.
	— Kakao prah koji se prodaje krajnjem potrošaču ili kao sastojak zaslađenog kakao praha koji se prodaje krajnjem potrošaču (čokoladni napitak)	0,60 od 1. siječnja 2019.
3.2.8.	Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (8)	0,050
3.2.9.	Konjsko meso, osim iznutrica (8)	0,20
3.2.10.	Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (8)	0,50
3.2.11.	Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (8)	1,0
3.2.12.	Mišićno meso riba (25) (26), osim vrsta navedenih u točkama 3.2.13., 3.2.14. i 3.2.15.	0,050
3.2.13.	Mišićno meso sljedećih riba (25) (26): skuša (Scomber species), tuna (Thunnus species, Katsuwonus pelamis, Euthynnus species), Sicyopterus lagocephalus	0,10
3.2.14.	Mišićno meso sljedećih riba (25) (26): trup rumbac (Auxis species)	0,15
3.2.15.	Mišićno meso sljedećih riba (25) (26): inćuna (Engraulis species) sabljarke (Xiphias gladius) srdele (Sardina pilchardus)	0,25
3.2.16.	Ljuskavci (27): mišićno meso iz kliješta i abdomena (44). U slučaju rakova i rakovima sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) mišićno meso iz kliješta	0,50
3.2.17.	Školjkaši (27)	1,0
3.2.18.	Glavonošci (bez utrobe) (27)	1,0
3.2.19.	Početna hrana za dojenčad i prijelazna hrana (10) (30)
	— hrana za dojenčad u prahu proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina	0,010 od 1. siječnja 2015.
	— tekuća hrana za dojenčad proizvedena od bjelančevina kravljega mlijeka ili hidrolizata bjelančevina	0,005 od 1. siječnja 2015.
	— hrana za dojenčad u prahu, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka	0,020 od 1. siječnja 2015.
	— tekuća hrana za dojenčad, proizvedena od izolata bjelančevina soje, samih ili u mješavini s bjelančevinama kravljega mlijeka	0,010 od 1. siječnja 2015.
3.2.20.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (30)	0,040 od 1. siječnja 2015.
3.2.21.	Dodaci prehrani (39) osim dodataka prehrani navedenih u točki 3.2.22.	1,0
3.2.22.	Dodaci prehrani (39) koji se isključivo ili uglavnom sastoje od suhe morske trave, proizvoda dobivenih od morske trave ili od sušenih školjkaša	3,0
▼B
3.3.	Živa
▼M6
3.3.1.	Proizvodi ribarstva (27) i mišićno meso riba (25) (26), osim vrsta navedenih u točki 3.3.2. Najveća dopuštena količina za ljuskavce odnosi se na mišićno tkivo krakova i abdomena (44). U slučaju rakova i sličnih ljuskavaca, (Bradhyura i Anomura) odnosi se na mišićno meso iz krakova.	0,50
▼M3
3.3.2.	Mišićno meso sljedećih riba (25) (26): grdobine (Lophius species) atlantskog soma (Anarhichas lupus) palamide (Sarda sarda) jegulje (Anguilla species) zvjezdooka (Hoplostethus species) grenadira (Coryphaenoides rupestris) velike ploče (Hippoglossus hippoglosus) kingklipa (Genypterus capensis) marlina (Makaira species) patarače (Lepidorhombus species) trlja (Mullus species) ružičaste jegulje (Genypterus blacodes) štuke (Esox lucius) pastirice atlantske (Orcynopsis unicolor) ugotice (Tricopterus minutes) portugalskog morskog soma (Centroscymnus coelolepis) raže (Raja species) škarpine (Sebastes marinus, S. Mentella, S.viviparus) lepezaste sabljarke (Istiophorus platypterus) zmijičnjaka repaša (Lepidopus caudatus, Aphanopus carbo) arbuna (Pagellus species) morskog psa (sve vrste) lokarde (Lepidocybium flavobrunneum, Ruvettus pretiosus, Gempylus serpens) jesetre (Acipenser species) sabljarke (Xiphias gladius) tunja (Thunnus species, Euthynnus species, Katsuwonus pelamis)	1,0
▼M3
3.3.3.	Dodaci prehrani (39)	0,10
▼B
3.4.	Kositar (anorganski)
3.4.1.	Hrana u limenoj ambalaži osim pića	200
3.4.2.	Pića u limenoj ambalaži, uključujući sokove od voća i povrća	100
3.4.3.	Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u limenoj ambalaži, osim suhih i praškastih proizvoda (5) (30)	50
3.4.4.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži (uključujući početno i prijelazno mlijeko), osim suhih i praškastih proizvoda ►M3 (10) ◄ (30)	50
3.4.5.	Hrana za posebne medicinske potrebe u limenoj ambalaži (11) (30), isključivo namijenjena dojenčadi, osim suhih i praškastih proizvoda	50

Odjeljak 5.: Dioksini i PCB-i (32)

Hrana		Najveće dopuštene količine
Hrana		Zbroj dioksina (WHO-PCDD/F-TEQ) (33)	Zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (WHO-PCDD/F-TEQ) (33)	Zbroj PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 38, PCB 153 i PCB 180 (ICES-6) (33)
5.1.	Meso i mesni proizvodi (osim jestivih iznutrica) sljedećih životinja (8):
	— goveda i ovaca	2,5 pg/g masti (34)	4,0 pg/g masti (34)	40 ng/g masti (34)
	— peradi	1,75 pg/g masti (34)	3,0 pg/g masti (34)	40 ng/g masti (34)
	— svinja	1,0 pg/g masti (34)	1,25 pg/g masti (34)	40 ng/g masti (34)
▼M13
5.2.	Jetra kopnenih životinja iz točke 5.1. osim jetara ovce i iz njih dobivenih proizvoda	0,30 pg/g mokre težine	0,50 pg/g mokre težine	3,0 ng/g mokre težine
	Ovčja jetra i iz njih dobiveni proizvodi	1,25 pg/g mokre težine	2,00 pg/g mokre težine	3,0 ng/g mokre težine
▼M9
5.3.	Mišićno tkivo riba i proizvodi ribarstva i od njih dobiveni proizvodi (26) (35), osim: — divljih jegulja, — divlje slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi — riblja jetra i od nje dobiveni proizvodi — ulja iz morskih organizama Najveća dopuštena količina za ljuskavce (Crustacea) odnosi se na mišićno meso krakova i abdomena (44). Kada se radi o rakovima i rakovima sličnim ljuskavcima (kratkorepi morski rakovi – Brachyura i Anomura) tada se odnosi na mišićno tkivo krakova.	3,5 pg/g mokre težine	6,5 pg/g mokre težine	75 ng/g mokre težine
5.4.	Mišićno tkivo divlje slatkovodne ribe, osim diadromnih vrsta riba ulovljenih u slatkoj vodi i od njih dobiveni proizvodi (26)	3,5 pg/g mokre težine	6,5 pg/g mokre težine	125 ng/g mokre težine
5.5.	Mišićno tkivo divlje jegulje (Anguilla anguilla) i od nje dobiveni proizvodi	3,5 pg/g mokre težine	10,0 pg/g mokre težine	300 ng/g mokre težine
5.6.	Riblja jetra i od nje dobiveni proizvodi, osim ulja iz morskih organizama iz točke 5.7.	—	20,0 pg/g mokre težine (38)	200 ng/g mokre težine (38)
5.7.	Ulja iz morskih organizama (ulje iz tijela ribe, ulje iz riblje jetre i ulja iz drugih morskih organizama) namijenjena za prehranu ljudi	1,75 pg/g masti	6,0 pg/g masti	200 ng/g masti
5.8.	Sirovo mlijeko (8) i mliječni proizvodi (8), uključujući maslac	2,5 pg/g masti (34)	5,5 pg/g masti (34)	40 ng/g masti (34)
5.9.	Kokošja jaja i proizvodi od jaja (8)	2,5 pg/g masti (34)	5,0 pg/g masti (34)	40 ng/g masti (34)
5.10.	Masti sljedećih životinja:
	— goveda i ovaca	2,5 pg/g masti	4,0 pg/g masti	40 ng/g masti
	— peradi	1,75 pg/g masti	3,0 pg/g masti	40 ng/g masti
	— svinja	1,0 pg/g masti	1,25 pg/g masti	40 ng/g masti
5.11.	Miješane životinjske masti	1,5 pg/g masti	2,50 pg/g masti	40 ng/g masti
5.12.	Bilja ulja i masti	0,75 pg/g masti	1,25 pg/g masti	40 ng/g masti
5.13.	Hrana za dojenčad i malu djecu (6)	0,1 pg/g mokre težine	0,2 pg/g mokre težine	1,0 ng/g mokre težine

(1) Najveću dopuštenu količinu treba preispitati do 1. siječnja 2016. na temelju informacija o izloženosti citrininu iz druge hrane i ažuriranih informacija o toksičnosti citrinina, osobito u pogledu karcinogenosti i genotoksičnosti.

(2) Najveća dopuštena količina odnosi se na razinu eruka kiseline, računano na ukupne količine masnih kiselina u masnoj komponenti u hrani.

(3) U pogledu voća, povrća i žitarica, upućuje se na hranu navedenu u relevantnoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 178/2006 (SL L 29, 2.2.2006., str. 3.). To znači, inter alia, da je heljda (Fagopyrum sp) uključena u „žitarice”, a proizvodi od heljde u „proizvode od žitarica”. ►M3 Najveća dopuštena količina za voće ne primjenjuje se za orašaste plodove. ◄

(4) Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu.

(5) ►M6 Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (SL L 339, 6.12.2006., str. 16.). ◄

(6) Najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili nakon pripreme prema uputama proizvođača).

(7) ►M5 Najveće dopuštene količine odnose na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analiziraju kikiriki i orašasti plodovi u ljusci, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio, osim u slučaju brazilskih oraščića. ◄

(8) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25.6.2004., str. 22.).

(9) Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(10) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 2006/141/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.).

(11) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske potrebe (SL L 91, 7.4.1999., str. 29.).

(12) U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(13) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vinom (SL L 179, 14.7.1999., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (SL L 157, 21.6.2005., str. 29.).

(14) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode proizvedene od berbe iz 2005. godine nadalje.

(15) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila za određivanje, opis i predstavljanje aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. Najveća dopuštena količina za OTA primjenljiva na ta pića je funkcija udjela vina i/ili mošta od grožđa prisutnog u gotovom proizvodu.

(16) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.).

(17) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića (SL L 160, 12.6.1989., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

(18) ►M6 Dojenčad i mala djeca kako su definirani u Direktivi 2006/141/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.) i Direktivi 2006/125/EZ ◄

(19) Za potrebe primjene najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon te toksine T-2 i HT-2 utvrđenih u točkama 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u „žitarice” i proizvodi od riže nisu uključeni u „proizvode od žitarica”.

(20) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade. „Prvi stupanj prerade” znači svaka fizikalna ili toplinska obrada zrna ili na zrnu, osim sušenja. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se prvim stupnjem prerade ako se na samu jezgru zrna ne primjenjuje nikakvo fizičko djelovanje i cijelo zrno ostane netaknuto nakon čišćenja i sortiranja. U sustavima integrirane proizvodnje i prerade, najveće dopuštene količine primjenjuju se na neprerađene žitarice, ako su namijenjene za prvi stupanj prerade.

(21) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na požete i preuzete žitarice, od tržišne godine 2005./2006., u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (SL L 100, 20.4.2000., str. 31.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1068/2005 (SL L 174, 7.7.2005., str. 65.).

(25) Riba navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategoriji (a), osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00 , s popisa iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.), kako je zadnje izmijenjena Aktom o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

(26) Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu.

(27) Hrana obuhvaćena kategorijama (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, prema potrebi (vrste kako su navedene u relevantnoj stavci). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane te složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. ►M16 U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus), najveća dopuštena količina odnosi se samo na mišić aduktor i gonade. ◄

(28) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivog dijela.

(29) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od berbe voća iz 2001. nadalje.

(31) Najveća dopuštena količina dana je za tekući proizvod koji sadrži 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba razmjerno prilagoditi u skladu sa sadržajem suhe tvari u proizvodu.

(32) ►M9 Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

(33) Gornje koncentracije: gornje koncentracije izračunavaju se na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

(34) ►M9 Najveća dopuštena količina izražena na temelju masti ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti. Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća primjenjiva količina je količina na temelju proizvoda koja odgovara količini na temelju proizvoda za hranu koja sadrži 2 % masti, izračunatoj iz najveće dopuštene količine utvrđene na temelju masti pomoću sljedeće formule: Najveća dopuštena količina izražena na temelju proizvoda za hranu koja sadrži manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena na temelju masti za tu hranu × 0,02. ◄

(35) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (a), (b), (c), (e) i (f) s popisa u članku 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, osim riblje jetre iz točke 5.11.

(36) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (b), (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

(37) Izuzeće se primjenjuje samo za kukuruz za koji je jasno vidljivo, na primjer putem označivanja, odredišta, da je namijenjen za upotrebu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba).

(38) U slučaju konzervirane riblje jetre, najveća dopuštena količina se primjenjuje na cijeli jestivi sadržaj konzerve.

(39) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani u obliku u kojem se stavljaju u prodaju.

(40) Sjemenke uljarica obuhvaćenih oznakama CN 1201 , 1202 , 1203 , 1204 , 1205 , 1206 , 1207 i proizvodi dobiveni od njih oznake CN 1208 ; sjemenke dinje obuhvaćene su oznakom ex 1207 99 .

(41) Ako se dobiveni/prerađeni proizvodi dobivaju/prerađuju isključivo ili skoro isključivo od dotičnih orašastih plodova, najveće dopuštene količine utvrđene za odgovarajuće orašaste plodove primjenjuju se i na njihove dobivene/prerađene proizvode. U drugim se slučajevima članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. primjenjuju na dobivene/prerađene proizvode.

(42) Najveća dopuštena količina odnosi se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, dobiven tako da se 1 kg ekstrakta dobiva od 3 do 4 kg korijena sladića).

(43) Najveća dopuštena količina za lisnato povrće ne odnosi se na svježe začinsko bilje (obuhvaćeno oznakom 0256000 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 396/2005).

(45) Donje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su za sve četiri tvari dobivene vrijednosti ispod granice određivanja jednake nuli.

(46) Meso i mesni proizvodi koji su bili podvrgnuti toplinskoj obradi što može rezultirati nastajanjem PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru.

(47) Kada se analiziraju konzervirani proizvodi, analiza se provodi na sadržaju čitave limenke. Kako bi se odredila najveća dopuštena količina za složene proizvode primjenjuje se članak 2. stavak 1. točka (c) i članak 2. stavak 2.

(48) Najveća dopuštena količina se ne primjenjuje na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina veća od 2,5 mg/kg posljedica odobrene uporabe ciromazina kao insekticida. Vrijednost melamina ne smije prelaziti vrijednost ciromazina.

(49) Za određene proizvode od kakaa i čokolade primjenjuju se definicije utvrđene u točkama A. 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.).

( 1 ) SL L 37, 13.2.1993., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

( 2 ) SL L 77, 16.3.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 199/2006 (SL L 32, 4.2.2006., str. 32.).

( 3 ) SL L 139, 30.4.2004., str. 55., kako je ispravljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1662/2006 (SL L 320, 18.11.2006., str. 1.).

( 4 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 38. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o nitratima i nitritima, str. 1., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_38.pdf.

( 5 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 35. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o aflatoksinima, okratoksinu A i patulinu, str. 45.

( 6 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o okratoksinu A (izraženo 17. rujna 1998.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out14_en.html.

( 7 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.7. „Procjena unosa okratoksina A hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/task_3-2-7_en.pdf.

( 9 ) Mišljenje Stručnog odbora o kontaminantima u prehrambenom lancu EFSA-e na zahtjev Komisije u pogledu okratoksina A u hrani, http://www.efsa.europa.eu/etc/medialib/efsa/science/contam/contam_opinions/1521.Par.0001.File.dat/contam_op_ej365_ochratoxin_a_food_en1.pdf.

( 10 ) Zapisnik sa 120. sastanka Znanstvenog odbora za hranu održanog 8. i 9. ožujka 2000. u Bruxellesu, izjava u Zapisniku o patulinu, http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out55_en.pdf.

( 11 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.8. „Procjena unosa patulina hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/3.2.8_en.pdf.

( 13 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 1.: Deoksinivalenol (DON), (izraženo 2. prosinca 1999.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out44_en.pdf.

( 14 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 2.: Zearalenon (ZEA), (izraženo 22. lipnja 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out65_en.pdf.

( 15 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 3.: Fumonizin B1 (FB1) (izraženo 17. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out73_en.pdf.

( 16 ) Ažurirano mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o fumonizinu B1, B2 i B3 (izraženo 4. travnja 2003.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out185_en.pdf.

( 17 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 4.: Nivalenol (izraženo 19. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out74_en.pdf.

( 18 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 5.: Toksin T-2 i toksin HT-2 (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out88_en.pdf.

( 19 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 6.: Skupna ocjena toksina T-2, toksina HT-2, nivalenola i deoksinivalenola (usvojeno 26. veljače 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out123_en.pdf.

( 20 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.10. „Prikupljanje podataka o pojavi toksina Fusarium plijesni u hrani i procjena unosa hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/task3210.pdf.

( 22 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 32. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o „Potencijalnom riziku po zdravlje zbog prisutnosti olova u hrani i piću”, str. 7., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_32.pdf.

( 23 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.11. „Procjena izloženosti stanovništva država članica EU-a arsenu, kadmiju, olovu i živi putem hrane”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-11_heavy_metals_report_en.pdf.

( 24 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o kadmiju, str. 67., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

( 25 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za kontaminante u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) na zahtjev Komisije u pogledu žive i metil-žive u hrani (usvojeno 24. veljače 2004.), http://www.efsa.eu.int/science/contam/contam_opinions/259/opinion_contam_01_en1.pdf.

( 26 ) http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/information_note_mercury-fish_12-05-04.pdf.

( 27 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o akutnim rizicima od kositra u hrani u limenoj ambalaži (usvojeno 12. prosinca 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out110_en.pdf.

( 28 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), kojim se ažurira mišljenje Znanstvenog odbora za hranu iz 1994. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out91_en.pdf.

( 29 ) Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), str. 31., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

( 30 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.9. „Prikupljanje i usporedba podataka o razinama 3-monokloropropandiola (3-MCPD) i srodnih tvari u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-9_final_report_chloropropanols_en.pdf.

( 31 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani. Ažurirano mišljenje temeljeno na novim znanstvenim spoznajama na raspolaganju od usvajanja mišljenja Znanstvenog odbora za hranu od 22. studenog 2000. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out90_en.pdf.

( 32 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani (usvojeno 22. studenog 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out78_en.pdf.

( 33 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.5. „Procjena unosa dioksina i srodnih PCB-a hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/library/pub/pub08_en.pdf.

( 35 ) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o rizicima po zdravlje ljudi od policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani (izraženo 4. prosinca 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out153_en.pdf.

( 36 ) Procjena određenih kontaminanata u hrani – Izvješće Zajedničkog stručnog odbora FAO/WHO za prehrambene aditive, 64. sastanak, Rim, 8. do 17. veljače 2005., str. 1. i str. 61., WHO Technical Report Series, br. 930, 2006. - http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_930_eng.pdf.

( 37 ) Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.12. „Prikupljanje podataka o pojavi policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_ 3-2-12_final_report_pah_en.pdf.

( 41 ) SL L 77, 16.3.2001., str. 14. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/4/EZ (SL L 19, 21.1.2005., str. 50.).

( 49 ) Najveću dopuštenu količinu treba preispitati do 1. siječnja 2016. na temelju informacija o izloženosti citrininu iz druge hrane i ažuriranih informacija o toksičnosti citrinina, osobito u pogledu karcinogenosti i genotoksičnosti.

( 50 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na razinu eruka kiseline, računano na ukupne količine masnih kiselina u masnoj komponenti u hrani.

( 51 ) U pogledu voća, povrća i žitarica, upućuje se na hranu navedenu u relevantnoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 178/2006 (SL L 29, 2.2.2006., str. 3.). To znači, inter alia, da je heljda (Fagopyrum sp) uključena u „žitarice”, a proizvodi od heljde u „proizvode od žitarica”. ►M3 Najveća dopuštena količina za voće ne primjenjuje se za orašaste plodove. ◄

( 52 ) Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu.

( 53 ) ►M6 Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 2006/125/EZ od 5. prosinca 2006. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (SL L 339, 6.12.2006., str. 16.). ◄

( 54 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili nakon pripreme prema uputama proizvođača).

( 55 ) ►M5 Najveće dopuštene količine odnose na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analiziraju kikiriki i orašasti plodovi u ljusci, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio, osim u slučaju brazilskih oraščića. ◄

( 56 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25.6.2004., str. 22.).

( 57 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

( 58 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 2006/141/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.).

( 59 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske potrebe (SL L 91, 7.4.1999., str. 29.).

( 60 ) U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

( 61 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vinom (SL L 179, 14.7.1999., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (SL L 157, 21.6.2005., str. 29.).

( 62 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode proizvedene od berbe iz 2005. godine nadalje.

( 63 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila za određivanje, opis i predstavljanje aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. Najveća dopuštena količina za OTA primjenljiva na ta pića je funkcija udjela vina i/ili mošta od grožđa prisutnog u gotovom proizvodu.

( 64 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.).

( 65 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića (SL L 160, 12.6.1989., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

( 66 ) Dojenčad i mala djeca kako su definirani u Direktivi 2006/141/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.) i Direktivi 2006/125/EZ

Dojenčad i mala djeca kako su definirani u Direktivi 2006/141/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.) i Direktivi 2006/125/EZ

( 67 ) Za potrebe primjene najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon te toksine T-2 i HT-2 utvrđenih u točkama 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u „žitarice” i proizvodi od riže nisu uključeni u „proizvode od žitarica”.

( 68 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade. „Prvi stupanj prerade” znači svaka fizikalna ili toplinska obrada zrna ili na zrnu, osim sušenja. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se prvim stupnjem prerade ako se na samu jezgru zrna ne primjenjuje nikakvo fizičko djelovanje i cijelo zrno ostane netaknuto nakon čišćenja i sortiranja. U sustavima integrirane proizvodnje i prerade, najveće dopuštene količine primjenjuju se na neprerađene žitarice, ako su namijenjene za prvi stupanj prerade.

( 69 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na požete i preuzete žitarice, od tržišne godine 2005./2006., u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (SL L 100, 20.4.2000., str. 31.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1068/2005 (SL L 174, 7.7.2005., str. 65.).

( 71 ) Tjestenina (suha) znači tjestenina sa sadržajem vode od otprilike 12 %.

( 73 ) Riba navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategoriji (a), osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00 , s popisa iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.), kako je zadnje izmijenjena Aktom o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

( 74 ) Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu.

( 75 ) Hrana obuhvaćena kategorijama (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, prema potrebi (vrste kako su navedene u relevantnoj stavci). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane te složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. ►M16 U slučaju jakovljevih kapica (Pecten maximus), najveća dopuštena količina odnosi se samo na mišić aduktor i gonade. ◄

( 76 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivog dijela.

( 77 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od berbe voća iz 2001. nadalje.

( 79 ) Najveća dopuštena količina dana je za tekući proizvod koji sadrži 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba razmjerno prilagoditi u skladu sa sadržajem suhe tvari u proizvodu.

( 80 ) Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzo-furana (PCDF) izraženi kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koristeći faktor ekvivalentne toksičnosti (WHO-TEF)) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB-a) izražen kao toksični ekvivalenti WHO koristeći faktore WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za zdravlje ljudi na temelju zaključaka sa stručnog zasjedanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – Međunarodni program za sigurnost kemikalija (IPCS) održanog u Ženevi u lipnju 2005. (Martin van den Berg et al., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinima kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine. Toksikološke znanosti 93 (2), 223-241 (2006))

( 81 ) Gornje koncentracije: gornje koncentracije izračunavaju se na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

( 82 ) Najveća dopuštena količina izražena na temelju masti ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti. Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća primjenjiva količina je količina na temelju proizvoda koja odgovara količini na temelju proizvoda za hranu koja sadrži 2 % masti, izračunatoj iz najveće dopuštene količine utvrđene na temelju masti pomoću sljedeće formule:

Najveća dopuštena količina izražena na temelju masti ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 2 % masti. Za hranu koja sadrži < 2 % masti, najveća primjenjiva količina je količina na temelju proizvoda koja odgovara količini na temelju proizvoda za hranu koja sadrži 2 % masti, izračunatoj iz najveće dopuštene količine utvrđene na temelju masti pomoću sljedeće formule:

Najveća dopuštena količina izražena na temelju proizvoda za hranu koja sadrži manje od 2 % masti = najveća dopuštena količina izražena na temelju masti za tu hranu × 0,02.

( 83 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (a), (b), (c), (e) i (f) s popisa u članku 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, osim riblje jetre iz točke 5.11.

( 84 ) Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (b), (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

( 85 ) Izuzeće se primjenjuje samo za kukuruz za koji je jasno vidljivo, na primjer putem označivanja, odredišta, da je namijenjen za upotrebu samo u preradi mokrom meljavom (proizvodnja škroba).

( 86 ) U slučaju konzervirane riblje jetre, najveća dopuštena količina se primjenjuje na cijeli jestivi sadržaj konzerve.

( 87 ) Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dodatke prehrani u obliku u kojem se stavljaju u prodaju.

( 88 ) Sjemenke uljarica obuhvaćenih oznakama CN 1201 , 1202 , 1203 , 1204 , 1205 , 1206 , 1207 i proizvodi dobiveni od njih oznake CN 1208 ; sjemenke dinje obuhvaćene su oznakom ex 1207 99 .

( 89 ) Ako se dobiveni/prerađeni proizvodi dobivaju/prerađuju isključivo ili skoro isključivo od dotičnih orašastih plodova, najveće dopuštene količine utvrđene za odgovarajuće orašaste plodove primjenjuju se i na njihove dobivene/prerađene proizvode. U drugim se slučajevima članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2. primjenjuju na dobivene/prerađene proizvode.

( 90 ) Najveća dopuštena količina odnosi se na čisti i nerazrijeđeni ekstrakt, dobiven tako da se 1 kg ekstrakta dobiva od 3 do 4 kg korijena sladića).

( 91 ) Najveća dopuštena količina za lisnato povrće ne odnosi se na svježe začinsko bilje (obuhvaćeno oznakom 0256000 u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 396/2005).

( 93 ) Donje granice koncentracije se izračunavaju pod pretpostavkom da su za sve četiri tvari dobivene vrijednosti ispod granice određivanja jednake nuli.

( 94 ) Meso i mesni proizvodi koji su bili podvrgnuti toplinskoj obradi što može rezultirati nastajanjem PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru.

( 95 ) Kada se analiziraju konzervirani proizvodi, analiza se provodi na sadržaju čitave limenke. Kako bi se odredila najveća dopuštena količina za složene proizvode primjenjuje se članak 2. stavak 1. točka (c) i članak 2. stavak 2.

( 96 ) Najveća dopuštena količina se ne primjenjuje na hranu za koju se može dokazati da je prisutnost melamina veća od 2,5 mg/kg posljedica odobrene uporabe ciromazina kao insekticida. Vrijednost melamina ne smije prelaziti vrijednost ciromazina.

( 97 ) Za određene proizvode od kakaa i čokolade primjenjuju se definicije utvrđene u točkama A. 2., 3. i 4. Priloga I. Direktivi 2000/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2000. o kakau i čokoladnim proizvodima namijenjenima prehrani ljudi (SL L 197, 3.8.2000., str. 19.).


		No	page	date
►M1	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1126/2007 od 28. rujna 2007.	L 255	14	29.9.2007
►M2	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 565/2008 od 18. lipnja 2008.	L 160	20	19.6.2008
►M3	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 629/2008 od 2. srpnja 2008.	L 173	6	3.7.2008
►M4	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 105/2010 od 5. veljače 2010.	L 35	7	6.2.2010
►M5	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 165/2010 od 26. veljače 2010.	L 50	8	27.2.2010
►M6	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 420/2011 od 29. travnja 2011.	L 111	3	30.4.2011
►M7	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 835/2011 od 19. kolovoza 2011.	L 215	4	20.8.2011
►M8	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1258/2011 od 2. prosinca 2011.	L 320	15	3.12.2011
►M9	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1259/2011 od 2. prosinca 2011.	L 320	18	3.12.2011
M10	COMMISSION REGULATION (EU) No 219/2012 of 14 March 2012 (*)	L 75	5	15.3.2012
►M11	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 594/2012 od 5. srpnja 2012.	L 176	43	6.7.2012
►M12	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1058/2012 od 12. studenoga 2012.	L 313	14	13.11.2012
►M13	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1067/2013 оd 30. listopada 2013.	L 289	56	31.10.2013
►M14	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 212/2014 оd 6. ožujka 2014.	L 67	3	7.3.2014
M15	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 362/2014 оd 9. travnja 2014.	L 107	56	10.4.2014
►M16	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 488/2014 оd 12. svibnja 2014.	L 138	75	13.5.2014
►M17	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 696/2014 оd 24. lipnja 2014.	L 184	1	25.6.2014
►M18	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1327/2014 оd 12. prosinca 2014.	L 358	13	13.12.2014

Hrana (3)		Najveće dopuštene količine (mg NO3/kg)
1.1.	Svježi špinat (Spinacia oleracea) (4)		3 500
1.2.	Prerađeni, duboko smrznuti ili smrznuti špinat		2 000
1.3.	Svježa zelena salata (Lactuca sativa L.) (uzgojena u zatvorenom prostoru i na otvorenom), osim zelene salate navedene u točki 1.4.	ubrana od 1. listopada do 31. ožujka:
		zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	5 000
		zelena salata uzgojena na otvorenom	4 000
		ubrana od 1. travnja do 30. rujna:
		zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	4 000
		zelena salata uzgojena na otvorenom	3 000
1.4.	Zelena salata vrste „Iceberg”	zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru	2 500
1.4.	Zelena salata vrste „Iceberg”	zelena salata uzgojena na otvorenom	2 000
1.5.	Rukola (Eruca sativa, Diplotaxis sp, Brassica tenuifolia, Sisymbrium tenuifolium)	ubrana od 1. listopada do 31. ožujka:	7 000
1.5.		ubrana od 1. travnja do 30. rujna:	6 000
1.6.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (6)		200

Hrana		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
6.1.	Benzo(a)piren, benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen	Benzo(a)piren	Zbroj benzo(a)pirena, benz(a)antracena, benzo(b)fluorantena i krizena (45)
6.1.1.	Ulja i masti (osim kakao maslaca i kokosovog ulja) za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak u hrani	2,0	10,0
6.1.2.	Kakao zrna i proizvodi od njih	5,0 μg/kg masti od 1.4.2013.	35,0 μg/kg masti od 1.4.2013. do 31.3.2015. 30,0 μg/kg masti od 1.4.2015.
6.1.3.	Kokosovo ulje za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak u hrani	2,0	20,0
6.1.4.	Dimljeno meso i dimljeni mesni proizvodi	5,0 do 31.8.2014. 2,0 od 1.9.2014.	30,0 od 1.9.2012. do 31.8.2014. 12,0 od 1.9.2014.
6.1.5.	Mišićno meso dimljene ribe i dimljeni proizvodi ribarstva (26) (36), osim proizvoda ribarstva navedenih u točkama 6.1.6 i 6.1.7. Najveća dopuštena količina za dimljene rakove primjenjuje se na mišićno meso iz krakova i abdomena (44). U slučaju dimljenih rakova i rakova sličnih ljuskavaca (Brachyura i Anomura) ona se primjenjuje na mišićno meso iz krakova.	5,0 do 31.8.2014. 2,0 od 1.9.2014.	30,0 od 1.9.2012. do 31.8.2014. 12,0 od 1.9.2014.
6.1.6.	Dimljene papaline i konzervirane papaline (26) (47) (sprattus sprattus); školjkaši (svježi, rashlađeni ili smrznuti) (27); toplinski obrađeno meso i toplinski obrađeni mesni proizvodi (46) koji se prodaju kao gotovi proizvod	5,0	30,0
6.1.7.	Školjkaši (36) (dimljeni)	6,0	35,0
6.1.8.	Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (5) (30)	1,0	1,0
6.1.9.	Početna hrana i prijelazna hrana, uključujući i početnu mliječnu hranu za dojenčad i prijelaznu mliječnu hranu za dojenčad (10) (30)	1,0	1,0
6.1.10.	Dijetalna hrana za posebne medicinske potrebe (11) (30) namijenjena posebno za dojenčad	1,0	1,0

Hrana		Najveće dopuštene količine (mg/kg)
7.1.	Melamin
7.1.1.	Hrana, osim početne i prijelazne hrane za dojenčad (48)	2,5
7.1.2.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad u prahu	1

Hrana (3)		Najveće dopuštene količine (g/kg)
8.1.	Eruka kiselina
8.1.1.	Biljna ulja i masti	50 (2)
8.1.2.	Hrana koja sadržava dodana biljna ulja i masti, osim hrane iz točke 8.1.3.	50 (2)
8.1.3.	Početna i prijelazna hrana za dojenčad (10)	10 (2)

Hrana (3)		Najveće dopuštene količine (μg/kg)
4.1.	Hidrolizirani protein povrća (31)	20
4.2.	Umak od soje (31)	20

Kongener	TEF vrijednost
Dibenzo-p-dioksini („PCDD-i”)
2,3,7,8-TCDD	1
1,2,3,7,8-PeCDD	1
1,2,3,4,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDD	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDD	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDD	0,01
OCDD	0,0003
Dibenzofurani („PCDF-i”)
2,3,7,8-TCDF	0,1
1,2,3,7,8-PeCDF	0,03
2,3,4,7,8-PeCDF	0,3
1,2,3,4,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,7,8,9-HxCDF	0,1
2,3,4,6,7,8-HxCDF	0,1
1,2,3,4,6,7,8-HpCDF	0,01
1,2,3,4,7,8,9-HpCDF	0,01
OCDF	0,0003
„Dioksinima slični” PCB-i Ne orto PCB-i + Mono orto PCB-i
Ne orto PCB-i
PCB 77	0,0001
PCB 81	0,0003
PCB 126	0,1
PCB 169	0,03
Mono orto PCB-i
PCB 105	0,0003
PCB 114	0,0003
PCB 118	0,0003
PCB 123	0,0003
PCB 156	0,0003
PCB 157	0,0003
PCB 167	0,0003
PCB 189	0,0003
Korištene kratice: „T” = tetra; „Pe” = penta; „Hx” = heksa; „Hp” = hepta; „O” = okta; „CDD” = klordibenzodioksin; „CDF” = klordibenzofuran; „CB” = klorbifenil.