13/Sv. 1

HR

Službeni list Europske unije

113

L 162/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.06.2007.

(1)

Europsko vijeće je u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. u svojim zaključcima naglasilo kako snažne i cjelovite energetske i prometne mreže predstavljaju temelj europskoga unutarnjeg tržišta te da će bolje korištenje postojećih mreža i izgradnja veza koje nedostaju omogućiti povećanje učinkovitosti i konkurentnosti te zajamčiti odgovarajuću razinu kvalitete i smanjivanje uskih grla, a time i bolju dugoročnu održivost. Te potrebe ulaze unutar okvira strategije koju su donijeli predsjednici država i vlada na Europskom vijeću 23. i 24. ožujka 2000. održanom u Lisabonu, a na koju se od tada redovito upućuje.

(2)

Europsko vijeće je u Bruxellesu 12. i 13. prosinca 2003. odobrilo europske mjere za rast, pozivajući Komisiju na prestrukturiranje troškova, ako bude potrebno, za ulaganja u fizički kapital, poglavito ulaganja u infrastrukturu transeuropskih mreža, čiji prioritetni projekti predstavljaju bitne elemente za jačanje povezanosti unutarnjeg tržišta.

(3)

Zastoji u dovršavanju učinkovitih transeuropskih veza, osobito prekograničnih odsjeka, vjerojatno će ozbiljno ugroziti konkurentnost Unije, država članica i rubnih područja, koja neće moći ili neće nastaviti u potpunosti uživati pogodnosti unutarnjeg tržišta.

(4)

U Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže (3), troškovi dovršavanja transeuropske prometne mreže od 2007. do 2020. procjenjuju se na 600 milijardi EUR. Sama ulaganja za prioritetne projekte u smislu Priloga III. toj Odluci predstavljaju gotovo 160 milijardi EUR za razdoblje od 2007. do 2013.

(5)

Kako bi se postigli ti ciljevi, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu za jačanjem i prilagođavanjem postojećih financijskih instrumenata povećanjem razine sufinanciranja Zajednice tako da se omogući primjena veće stope sufinanciranja Zajednice, osobito za projekte prekogranične naravi, s tranzitnom funkcijom ili premošćivanjem prirodnih prepreka.

(6)

U skladu s komunikacijom Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o „promidžbi prijevoza unutarnjim vodnim putovima ‚NAIADES’ ” i uzimajući u obzir održivu prirodu unutarnjih vodnih putova, posebnu pozornost valja pridati unutarnjim vodnim putovima.

(7)

Europski parlament je u svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2005. o političkim izazovima i proračunskim sredstvima za proširenje Unije za razdoblje od 2007. do 2013. (4) naglasio stratešku važnost prometnih mreža za dovršenje unutarnjeg tržišta i za bliskije odnose sa zemljama kandidatkinjama, pretkandidatkinjama i zemljama koje pripadaju „krugu prijatelja”. Štoviše, također je izrazio svoju spremnost da ispita inovativne financijske instrumente, kao što su zajmovna jamstva, europske koncesije, europski zajmovi i sredstva za subvencioniranje kamata.

(8)

Iznosima dodijeljenim transeuropskim mrežama u prometnom i energetskom sektoru (u daljnjem tekstu „TEN-T” odnosno „TEN-E”) u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom od 2007. do 2013., nije moguće udovoljiti svim potrebama koje proizlaze iz provedbe prioritetnih zadaća utvrđenih u Odluci br. 1692/96/EZ za TEN-T i Odluci br. 1364/2006/EZ (5) za TEN-E. Stoga je potrebno, kako bi se dopunili nacionalni izvori financiranja, kako javni tako i privatni, usmjeriti ta sredstva na određene kategorije projekata koje će zajamčiti najveću dodanu vrijednost za cijelu mrežu, osobito za prekogranične odsjeke, uključujući pomorske autoceste i projekte čiji je cilj uklanjanje uskih grla, kao što su prirodne prepreke, da se osigura nesmetano djelovanje infrastruktura TEN-T-a i TEN-E-a. Kako bi se olakšala usklađena provedba određenih projekata, mogu se imenovati europski koordinatori u skladu s člankom 17.a Odluke br. 1692/96/EZ.

(9)

Uzimajući u obzir činjenicu da se ostatak ulaganja u prioritetne projekte TEN-T-a procjenjuje na oko 250 milijardi EUR i da europski financijski referentni iznos za promet od 8 013 milijuna EUR predstavlja samo mali dio potrebnog proračuna za dovršavanje prioritetnih projekata, Komisija bi s pomoću europskih koordinatora, ondje gdje su oni imenovani, trebala provesti mjere pomoći i usklađivanja nastojanja država članica u području financiranja i dovršavanja planiranog TEN-T-a u skladu s utvrđenim rokom. Komisija bi trebala provesti odredbe koje se odnose na europske koordinatore iz Odluke br. 1692/96/EZ. Ona bi također trebala proučiti i zajedno s državama članicama pokušati riješiti dugoročni financijski problem izgradnje i rada cjelokupnog TEN-T-a, uzimajući u obzir da razdoblje izgradnje obuhvaća najmanje dva sedmogodišnja proračunska razdoblja te da je očekivani vijek trajanja infrastrukture najmanje jedno stoljeće.

(10)

Odlukom br. 1364/2006/EZ utvrđuju se ciljevi, prioritetni zadaci i projekti od zajedničkog interesa za razvoj TEN-E-a, uključujući prioritetne projekte, te se daje odgovarajuća prednost projektima od europskog interesa. Vrijednost ulaganja koje je potrebno kako bi se svim državama članicama omogućilo potpuno sudjelovanje na unutarnjem tržištu i dovršenje međusobnih veza sa susjednim državama, iznosi samo za prioritetne projekte u razdoblju između 2007. i 2013. oko 28 milijardi EUR.

(11)

Europsko vijeće je 12. i 13. prosinca 2003. također pozvalo Komisiju da nastavi proučavati potrebu za uspostavljanjem posebnog jamstvenog instrumenta Zajednice, namijenjenog pokrivanju određenih rizika nakon završetka izgradnje, a u okviru projekata TEN-T-a. Uzimajući u obzir energetiku, Europsko vijeće je pozvalo Komisiju da preusmjeri izdatke, bude li to potrebno, na ulaganja u fizički kapital radi poticanja rasta.

(12)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2236/95 od 18. rujna 1995. o određivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih mreža (6) već predstavlja stvarni napredak, s obzirom na to da dopušta višu razinu financiranja od 20 % za prioritetne projekte. Međutim, ona i dalje ovisi o provedbenim pravilima koja zahtijevaju pojednostavnjenje i ukupni proračun s ograničenim izvorima. Stoga se čini nužnim dopuniti nacionalno javno financiranje i privatno financiranje povećanjem pomoći Zajednice, kako u pogledu iznosa tako i razine pomoći, za jačanje poticajnog učinka sredstava Zajednice, što bi omogućilo izvođenje odabranih prioritetnih projekata.

(13)

Ovom je Uredbom prikladno utvrditi program za određivanje općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području TEN-T-a i TEN-E-a. Taj bi program, koji se mora provoditi u skladu s pravom Zajednice, osobito po pitanju zaštite okoliša, trebao pridonijeti jačanju unutarnjeg tržišta te poticajno utjecati na konkurentnost i rast u Zajednici.

(14)

Financijska potpora Zajednice iz proračuna za transeuropske mreže trebala bi, uz usredotočenje na projekte ili dijelove projekata koji predstavljaju najveću europsku dodanu vrijednost, biti takva da potakne sudionike na ubrzavanje provođenja prioritetnih projekata iz Odluka br. 1692/96/EZ i 1364/2006/EZ. Ona bi također trebala omogućiti financiranje ostalih europskih infrastrukturnih projekata od zajedničkog interesa, utvrđenih u tim Odlukama.

(15)

Financijska se potpora Zajednice dodjeljuje s ciljem razvoja projekata ulaganja u TEN-T i TEN-E, osiguravanja jakih financijskih obveza, pokretanja institucijskih ulagača i poticanja stvaranja financijskog partnerstva između javnog i privatnog sektora. U energetskom sektoru financijska je potpora uglavnom namijenjena kao pomoć za uklanjanje financijskih prepreka koje mogu nastati tijekom pripreme projekta i njegova razvoja prije samog početka izgradnje te treba biti usmjerena na prekogranične odsjeke prioritetnih projekata, kao i međusobnu povezanost susjednih zemalja.

(16)

Komisija je u svojoj komunikaciji Europskom parlamentu i Vijeću od 4. srpnja 2005. o uvođenju Europskog sustava signalizacije u željezničkom prometu ERTMS/ETCS naglasila važnost brzog i usklađenog prijelaza na taj sustav kako bi se osigurala interoperabilnost TEN-T-a. U tu je svrhu potrebna ciljana i privremena potpora Zajednice, kako za pružnu opremu, tako i za opremu na vozilima.

(17)

Za određene projekte međunarodne organizacije mogu zastupati dotične države članice. Za određene projekte Komisija može provedbu povjeriti zajedničkim poduzećima u smislu članka 171. Ugovora. Takve posebne situacije u smislu ove Uredbe nalažu proširenje koncepta korisnika financijskog doprinosa Zajednice.

(18)

Kako bi se odgovorilo na posebne zahtjeve svakog projekta i povećala učinkovitost i vrijednost financijske potpore Zajednice, oblik te potpore može biti raznovrstan: subvencije za studije i radove, subvencije za plaćanje raspoloživosti, subvencioniranje kamatnih stopa, zajmovna jamstva ili sudjelovanje u fondovima rizičnog kapitala. Bez obzira na njezin oblik, financijska potpora Zajednice mora biti dodijeljena u skladu s odredbama Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (7) i njezinim provedbenim pravilima, osim kada ta Uredba izričito odstupa od tih pravila. Izdavanje zajmovnih jamstava i sudjelovanje u fondovima rizičnog kapitala trebalo bi se temeljiti na tržišnim načelima, a cilj bi im trebao biti postizanje dugoročnog financiranja iz vlastitih sredstava.

(19)

Za provedbu financijske potpore Zajednice, namijenjene opsežnim projektima koji se izvode nekoliko godina, uputno je omogućiti višegodišnju obvezu Zajednice razlikovanjem financiranog projekta i godišnjih odobrenja za preuzimanje obveze. Samo će čvrste i privlačne financijske obveze, koje Zajednicu dugoročno obvezuju, omogućiti smanjivanje nesigurnosti povezane s dovršenjem tih projekata i potaknuti ulagače iz javnog i privatnog sektora. Projekti uključeni u višegodišnji program predstavljaju najveće prioritete u razvoju TEN-T-a, kako je navedeno u Odluci br. 1692/96/EZ i zahtijevaju stalno djelovanje Zajednice radi osiguranja njihova nesmetanog i učinkovitog dovršavanja.

(20)

Primjereno je potaknuti javno-privatne oblike financiranja, institucijske ili ugovorne, koji su se pokazali učinkovitima, s pravnim jamstvima usklađenim s pravom tržišnog natjecanja i unutarnjim tržištem te širiti dobru praksu među državama članicama.

(21)

Posebnu pozornost valja posvetiti učinkovitom usklađivanju svih mjera Zajednice, koje utječu na transeuropske mreže, osobito na financiranje iz strukturnih fondova i kohezijskih fondova te aktivnostima Europske investicijske banke (u daljnjem tekstu: EIB).

(22)

Ovom se Uredbom utvrđuje, za cijelo trajanje njezine provedbe, financijski okvir koji za proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka predstavlja glavni referentni iznos u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (8).

(23)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti danih Komisiji (9).

(24)

Uzimajući u obzir razvoj svakog sastavnog dijela TEN-T-a i TEN-E-a i njihovih stvarnih značajki i radi učinkovitijeg upravljanja, uputno je predvidjeti više odvojenih uredaba za područja koja su do sada bila obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 2236/95.

(25)

Ovom se Uredbom trebaju utvrditi opća pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području TEN-T-a i TEN-E-a u skladu s pravom i politikama Zajednice, osobito u području tržišnog natjecanja, zaštite okoliša, zdravlja, održivog razvoja, javne nabave i učinkovite provedbe politika Zajednice o interoperabilnosti.

(26)

Budući da cilj ove Uredbe, odnosno provedba TEN-T-a i TEN-E-a, države članice ne mogu dostatno ostvariti, te se zbog potrebe za usklađivanjem nacionalnih mjera on može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

1.

„projekt od zajedničkog interesa” znači projekt ili dio projekta, koji je prepoznat kao projekt od zajedničkog interesa za Zajednicu u području prometa u okviru Odluke br. 1692/96/EZ ili u području energetike u okviru Odluke br. 1364/2006/EZ;

2.

„prioritetni projekt” u području prometa znači projekt od zajedničkog interesa koji se nalazi na osi, ili neki drugi projekt naveden u Prilogu III. Odluci br. 1692/96/EZ ili u području energetike od zajedničkog interesa, koji se u okviru Odluke br. 1364/2006/EZ smatra prioritetnim za Zajednicu;

3.

„projekt od europskog interesa” u području energetike znači zreo projekt koji se nalazi na prioritetnoj osi iz Odluke br. 1364/2006/EZ i koji je prekogranične naravi ili ima znatan utjecaj na mogućnost prekograničnog tranzita;

4.

„dio projekta” znači svaka djelatnost koja je financijski, tehnički ili vremenski nezavisna i koja pridonosi dovršenju projekta;

5.

„prekogranični odsjek” znači prekogranični odsjeci iz članka 19.b Odluke br. 1692/96/EZ i prekogranične odsjeke koji preko trećih zemalja osiguravaju neprekinuto provođenje prioritetnog projekta između dviju država članica;

6.

„usko grlo” u području prometa znači prepreke za brzinu i/ili sposobnost koje onemogućuju osiguravanje neprekinutosti protoka prometa;

7.

„korisnik” znači jedna država članica ili više njih, međunarodne organizacije ili zajednička poduzeća u smislu članka 171. Ugovora, ili javna ili privatna poduzeća ili tijela koja su u potpunosti odgovorna za projekt i koja predlažu ulaganja svojih vlastitih sredstava ili sredstava trećih osoba s obzirom na izvođenje projekta;

8.

„studije” znači aktivnosti potrebne za pripremu provedbe projekta, uključujući pripremne studije, studije izvedivosti, evaluacijske i validacijske studije i sve ostale mjere tehničke podrške, uključujući prethodne aktivnosti utvrđivanja i razvoj projekta u cijelosti te odlučivanja o njegovu financiranju, kao što su izviđanje dotičnih lokacija i priprema financijskog paketa;

9.

„radovi” znači kupnja, nabava i uporaba sastavnih dijelova, sustava i službi, izvođenje građevinskih radova i oprema u vezi s projektom, prihvaćanje tehničkih uvjeta opreme i početak provedbe projekta;

10.

„troškovi projekta” znači ukupni troškovi koje snosi korisnik studija i radova koji se izravno odnose na izvođenje projekta i koji su za njega nužni;

11.

„prihvatljivi troškovi” znači dio troškova projekta koje Komisija razmatra za izračun financijske potpore Zajednice;

12.

„instrument zajmovnog jamstva” znači jamstvo koje je izdala EIB u korist rezervnog zajma za likvidnost za projekte od zajedničkog interesa u području prometa. On pokriva rizike otplate duga zbog nedovoljne potražnje i iz tog proizlazećega gubitka prihoda tijekom početnog razdoblja djelovanja projekta. Instrument zajmovnog jamstva koristi se samo za projekte čija se financijska održivost u potpunosti ili djelomično temelji na prihodima, cestarinama ili drugim prihodima koje plaćaju korisnici ili koji se plaćaju u njihovo ime;

13.

„plan isplate s obzirom na raspoloživost” znači financijski planovi za infrastrukturne projekte, koje je izgradio i kojima upravlja privatni ulagač, koji nakon faze izgradnje prima periodične isplate za izvršene infrastrukturne usluge. Razina isplate ovisi o stupnju dostignuća razine izvršenih radova iz ugovora. Isplate s obzirom na raspoloživost obavljaju se tijekom trajanja ugovora između naručitelja i subjekta koji je zadužen za promociju projekta, a služe za pokrivanje troškova izgradnje, financiranja, održavanja i operativnih troškova.

(a)

prioritetnim projektima;

(b)

projektima za uklanjanje uskoga grla, osobito u okviru prioritetnih projekata;

(c)

projektima koje su zajedno predložile ili poduprle najmanje dvije države članice, osobito onima koji uključuju prekogranične odsjeke;

(d)

projektima koji pridonose neprekinutosti mreže i optimizaciji njezine sposobnosti;

(e)

projektima koji pridonose poboljšanju kvalitete usluga koje se nude na TEN-T-u i kojima se, inter alia, kroz aktivnosti u području infrastrukture promiču sigurnost i zaštita korisnika te jamči interoperabilnost među nacionalnim mrežama;

(f)

projektima koji se odnose na razvoj i uporabu sustava za upravljanje željezničkim, cestovnim, zračnim, pomorskim prometom, prometom unutarnjim vodnim putovima i obalnim prometom, koji osiguravaju interoperabilnost među nacionalnim mrežama;

(g)

projektima koji pridonose dovršenju unutarnjeg tržišta; i

(h)

projektima koji pridonose ponovnom uravnoteženju načina prijevoza u korist onih koji su najmanje štetni po okoliš, kao što su unutarnji plovni putovi.

(a)

razvoju mreže radi jačanja gospodarskog i socijalnog povezivanja na način kojim će se smanjiti izoliranost ugroženijih i otočnih regija Zajednice;

(b)

optimizaciji sposobnosti mreže i dovršenju unutarnjeg energetskog tržišta, osobito projektima koji obuhvaćaju prekogranične odsjeke;

(c)

sigurnosti opskrbe energijom, raznolikosti izvora opskrbe energijom i osobito međusobnom povezivanju s trećim zemljama;

(d)

priključivanju na obnovljive izvore energije; i

(e)

sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti međusobno povezanih mreža.

(a)

zrelost projekta;

(b)

poticajni učinak posredovanja Zajednice u javnom i privatnom financiranju;

(c)

valjanost financijskog paketa;

(d)

socijalno-gospodarski učinci;

(e)

posljedice za okoliš;

(f)

potreba za prevladavanjem financijskih prepreka; i

(g)

složenost projekta, na primjer ona koja proizlazi iz potrebe premošćivanja prirodnih prepreka.

(a)

subvencije za studije ili radove;

(b)

u području prometa, subvencije za radove u okviru plana isplate s obzirom na raspoloživost;

(c)

subvencije na kamatne stope na zajmove koje je odobrila EIB ili druge javne ili privatne financijske institucije;

(d)

financijski doprinosi rezervacijama i kapitalu za jamstva koja izdaje EIB iz vlastitih sredstava u okviru instrumenta zajmovnog jamstva. Trajanje takvih jamstava ne smije prelaziti pet godina nakon datuma početka izvođenja projekta. U posebnim, opravdanim slučajevima može se dodijeliti jamstvo za razdoblje do sedam godina. Doprinos iz općeg proračuna Europske unije za instrument zajmovnog jamstva ne smije prelaziti 500 milijuna EUR. EIB dodjeljuje jednak iznos. Pristup Zajednice instrumentu zajmovnog jamstva, uključujući naknade za upravljanje i ostale odobrene troškove, mora se ograničiti na visinu doprinosa Zajednice instrumentu zajmovnog jamstva i time prestaje odgovornost općeg proračuna Europske unije. EIB snosi preostale rizike za sve djelatnosti. Glavni zahtjevi, uvjeti i postupci instrumenta zajmovnog jamstva utvrđeni su u Prilogu;

(e)

sudjelovanje u rizičnom kapitalu za investicijske fondove ili slična financijska poduzeća koja stavljaju naglasak na osiguravanje rizičnog kapitala za projekte transeuropske mreže i koja uključuju znatna ulaganja iz privatnog sektora; takvo sudjelovanje u rizičnom kapitalu ne smije prelaziti 1 % proračunskih sredstava iz članka 18.;

(f)

financijski doprinos djelatnostima koje u vezi s projektima obavljaju zajednička poduzeća.

(a)

za studije: 50 % prihvatljivih troškova, bez obzira na određeni projekt od zajedničkog interesa;

(b)

za radove:

(c)

za Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS):

(d)

za sustave upravljanja cestovnim, zračnim prometom, prometom unutarnjim vodnim putovima, pomorskim i obalnim prometom: najviše 20 % prihvatljivih troškova radova.

(a)

ukida, osim u valjano utemeljenim slučajevima, financijsku potporu dodijeljenu projektima ili dijelovima projekata koji nisu započeti u roku dvije godine nakon datuma određenoga kao početak projekta uz uvjete koji vrijede za dodjelu potpore;

(b)

može privremeno obustaviti, smanjiti ili prekinuti financijsku potporu:

(c)

može, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, zahtijevati vraćanje dodijeljene financijske potpore ako u roku četiri godine nakon datuma završetka projekta, utvrđenoga uz uvjete koji vrijede za dodjelu potpore, provedba projekta ili dijela projekta za koji je dodijeljena financijska potpora, nije završena.

(a)

kad je to potrebno, osobito nakon ukidanja, prekidanja ili smanjivanja financijske potpore ili po zahtjevu za vraćanje financijske potpore; ili

(b)

u slučaju kumulacije pomoći Zajednice za dio projekta.