L_2016252HR.01011801.xml

o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

1. Za potrebe ove Direktive unutarnji plovni putovi Unije razvrstavaju se na sljedeći način:

2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o izmjenama Priloga I. s ciljem izmjene klasifikacije plovnih putova, uključujući dodavanje i brisanje plovnih putova. Takve se izmjene Priloga I. mogu provesti samo na zahtjev dotične države članice, u odnosu na plovne putove na njezinu državnom području.

1. Države članice osiguravaju da su plovni ili plutajući objekti iz članka 2. stavka 1. koji plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4. izgrađeni i održavani u skladu s pravilima navedenima u ovoj Direktivi.

2. Usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta sa stavkom 1. potvrđuje se svjedodžbom izdanom u skladu s ovom Direktivom.

1. Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu izdaju nadležna tijela država članica u skladu s ovom Direktivom. Prilikom izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, države članice provjeravaju je li za dotični plovni ili plutajući objekt već izdana važeća svjedodžba iz članka 7.

2. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s predloškom predviđenim u Prilogu II.

3. Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode nadležna tijela za izdavanje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

4. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se plovnim ili plutajućim objektima nakon tehničkog pregleda koji se provodi prije puštanja plovnih ili plutajućih objekata u rad i s ciljem provjere usklađenosti plovnih ili plutajućih objekata s tehničkim pravilima iz priloga II. i V

5. Usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta s dodatnim pravilima iz članka 23. stavaka 1. i 2. provjerava se, prema potrebi, tijekom tehničkih pregleda predviđenih u stavku 4. ovog članka i u članku 29. ili tijekom tehničkog pregleda koji se provodi na zahtjev vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika.

6. Postupci za podnošenje zahtjeva za pregled i za utvrđivanje mjesta i vremena tog pregleda u djelokrugu su nadležnih tijela koja izdaju svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu. Nadležno tijelo određuje koje dokumente treba podnijeti. Postupak se provodi na način da se osigura održavanje pregleda u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva.

7. Nadležna tijela država članica, na zahtjev vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika, izdaju svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu plovnom ili plutajućem objektu koji ne podliježe ovoj Direktivi, ako taj plovni ili plutajući objekt ispunjava pravila utvrđena u ovoj Direktivi.

Na plovnim ili plutajućim objektima koji plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4. moraju se držati izvornici sljedećih dokumenata:

1. Plovni ili plutajući objekti na kojima se drži važeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu ili svjedodžba izdana na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom dobivaju dopunsku svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu u skladu s člankom 23. ove Direktive.

2. Dopunska svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s predloškom predviđenim u Prilogu II. i izdaju je nadležna tijela pod uvjetima utvrđenima za dotične plovne putove.

1. Nadležna tijela država članica mogu izdati privremenu svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu:

2. Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se samo ako se čini da je odgovarajuće osigurana plovnost plovnog ili plutajućeg objekta, plutajućeg objekta ili plutajućeg tijela. Ona se sastavlja uz upotrebu predloška predviđenog u Prilogu II.

3. Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sadržava uvjete koje nadležno tijelo smatra potrebnima te vrijedi:

1. Razdoblje važenja svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu koje se izdaju novoizgrađenim plovnim ili plutajućim objektima određuje nadležno tijelo te ono ne smije premašiti:

2. Za plovne ili plutajuće objekte koji su već u upotrebi prije nego što je obavljen tehnički pregled nadležno tijelo određuje razdoblje važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu za svaki slučaj posebno, s obzirom na rezultate pregleda. Međutim, razdoblje važenja ne smije premašiti razdoblja utvrđena u stavku 1.

Nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu može u skladu s prilozima II. i V. iznimno produljiti njezino važenje bez tehničkog pregleda za najviše šest mjeseci. Produljenje se naznačuje u toj svjedodžbi.

1. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu obnavlja se po isteku njezina razdoblja važenja u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6., nakon tehničkog pregleda radi provjere usklađenosti plovnog ili plutajućeg objekta s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu može obnoviti svako nadležno tijelo o kojem je Komisija obaviještena na temelju članka 6. stavka 3.

2. Kada se obnavljaju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, na plovne ili plutajuće objekte primjenjuju se prijelazne odredbe predviđene u prilogu II. pod uvjetima navedenima u tom Prilogu.

Svaka država članica utvrđuje uvjete pod kojima se važeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu koja je izgubljena ili oštećena može zamijeniti. Ti uvjeti obuhvaćaju, za plovne ili plutajuće objekte u odnosu na koje se zahtijeva zamjena svjedodžbe, davanje izjave o gubitku svjedodžbe u slučaju njezina gubitka, ili vraćanje oštećene svjedodžbe u slučaju njezina oštećenja. Na zamjenskoj svjedodžbi navodi se da je riječ o duplikatu.

U slučaju većih preinaka ili većih popravaka koji utječu na usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, taj se plovni ili plutajući objekt prije bilo kakve daljnje plovidbe podvrgava tehničkom pregledu predviđenom u članku 6.

Nakon tog pregleda mijenja se postojeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu kako bi se odrazile izmijenjene tehničke karakteristike plovnog ili plutajućeg objekta ili se ta svjedodžba povlači te se izdaje nova. Ako je nova svjedodžba izdana u državi članici koja nije država članica koja je izdala ili obnovila prvotnu svjedodžbu, nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu obavješćuje se o tome u roku od 30 dana od datuma izdavanja nove svjedodžbe.

Odbijanje izdavanja ili obnavljanja i povlačenje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

1. U svakoj odluci o neizdavanju ili neobnavljanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu navode se razlozi na kojima se ona temelji. Vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika obavješćuje se o tome te ga se informira o žalbenom postupku i rokovima koji se primjenjuju u dotičnoj državi članici.

2. Svaku važeću svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu može povući nadležno tijelo koje ju je izdalo ili obnovilo ako plovni ili plutajući objekt više nije usklađen s tehničkim pravilima navedenima u toj svjedodžbi.

Priznavanje svjedodžbi za plovidbu plovnih ili plutajućih objekata iz trećih zemalja

Do stupanja na snagu sporazumâ o uzajamnom priznavanju svjedodžbi za plovidbu između Unije i trećih zemalja nadležna tijela države članice mogu priznati svjedodžbe za plovidbu plovnih ili plutajućih objekata iz trećih zemalja za plovidbu unutar državnog područja te države članice.

Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela vode upisnik svih svjedodžbi koje su izdala ili obnovila na temelju članaka 6., 8., 9. i 12. Taj upisnik obuhvaća informacije sadržane u predlošku predviđenom u Prilogu II.

1. Države članice osiguravaju da se svakom plovnom ili plutajućem objektu dodijeli jedinstveni europski identifikacijski broj plovila (ENI) u skladu s prilozima II. i V.

2. Svaki plovni ili plutajući objekt ima samo jedan ENI, koji ostaje nepromijenjen tijekom cijelog njegova vijeka trajanja.

3. Pri izdavanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu nadležno tijelo u nju uključuje ENI.

4. Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode njezina nadležna tijela odgovorna za dodjeljivanje ENI-ja te o tome obavješćuje Komisiju, kao i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

1. Komisija vodi EHDB kako bi podržala upravne mjere za održavanje sigurnosti i jednostavnosti plovidbe te kako bi osigurala primjenu ove Direktive.

Svaka obrada osobnih podataka koju provode države članice provodi se u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

Svaka obrada osobnih podataka koju provodi Komisija provodi se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

2. Države članice osiguravaju da nadležna tijela za svaki plovni ili plutajući objekt bez odgode unesu u EHDB:

3. Podatke iz stavka 2. mogu obrađivati nadležna tijela država članica, ugovorne stranke Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom i treće zemlje kojima su povjerene zadaće povezane s primjenom ove Direktive i Direktive 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11), u sljedeće svrhe:

4. Nadležno tijelo države članice može prenijeti osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji pod uvjetom da to čini samo za svaki slučaj posebno te da su ispunjeni zahtjevi iz Uredbe (EU) 2016/679, a posebno oni navedeni u njezinom poglavlju V. Države članice osiguravaju da je prijenos potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka. Države članice osiguravaju da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija ne prenosi podatke nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako je za to dobila izričito pisano odobrenje i ispunila uvjete koje je utvrdilo nadležno tijelo države članice.

5. Komisija može, za svaki slučaj posebno, prenijeti osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ili im dati pristup EHDB-u pod uvjetom da je prijenos ili pristup potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001. Komisija osigurava da je prijenos ili pristup potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka. Komisija osigurava da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija ne prenosi podatke nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako je za to dobila izričito pisano odobrenje i ispunila uvjete koje je utvrdila Komisija.

6. Nadležno tijelo osigurava brisanje podataka povezanih s plovnim ili plutajućim objektom iz baze podataka iz stavka 1. nakon otpisa tog plovnog ili plutajućeg objekta.

7. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kojima se dodatno utvrđuju:

1. Države članice osiguravaju da nadležna tijela iz stavka 3. provode početne, periodične, posebne i dobrovoljne preglede iz ove Direktive.

2. Ta nadležna tijela ne moraju podvrgnuti, u cijelosti ili djelomično, plovne ili plutajuće objekte tehničkom pregledu ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo u skladu s člankom 21. očito da plovni ili plutajući objekt udovoljava, u cijelosti ili djelomično, tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

3. Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode njezina tijela odgovorna za provedbu tehničkih pregleda te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela i inspekcijskih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

4. Svaka država članica usklađuje se s posebnim pravilima u pogledu inspekcijskih tijela i zahtjeva za pregled koja su predviđena u prilozima II. i V.

1. Komisija donosi provedbene akte radi priznavanja klasifikacijskog društva koje ispunjava kriterije navedene u Prilogu VI. ili radi povlačenja priznanja, u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 2. i 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

2. Zahtjev za priznavanje Komisiji podnosi država članica u kojoj klasifikacijsko društvo ima sjedište ili društvo kćer ovlašteno za izdavanje potvrda o tome da plovni ili plutajući objekt udovoljava pravilima iz priloga II. i V. u skladu s ovom Direktivom. Tom zahtjevu prilažu se sve informacije i dokumentacija potrebni za provjeru ispunjenja kriterija za priznavanje.

3. Svaka država članica može podnijeti Komisiji zahtjev za povlačenje priznanja ako smatra da klasifikacijsko društvo više ne ispunjava kriterije navedene u Prilogu VI. Zahtjevu za povlačenje prilažu se dokumenti koji služe kao dokaz.

4. Klasifikacijska društva koja su do 6. listopada 2016. priznata u skladu s Direktivom 2006/87/EZ zadržavaju svoje priznanje.

5. Komisija objavljuje prvi put do 7. listopada 2017. i ažurira na odgovarajućim internetskim stranicama popis klasifikacijskih društava priznatih u skladu s ovim člankom. Države članice obavješćuju Komisiju o svim promjenama koje se odnose na nazive ili adrese klasifikacijskih društava čije su priznavanje zahtijevale.

1. Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela mogu u svakom trenutku kontrolirati drži li se na plovnom ili plutajućem objektu važeća svjedodžba u skladu s člankom 7. i udovoljava li plovni ili plutajući objekt pravilima za izdavanje takve svjedodžbe.

U slučaju neusklađenosti s pravilima nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka. Također zahtijevaju da vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik poduzme sve potrebne mjere za popravljanje situacije u roku koji utvrde nadležna tijela.

Nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu koja se drži na plovnom ili plutajućem objektu obavješćuje se o takvim neusklađenostima u roku od sedam dana od kontrole.

2. Ako se na plovnom ili plutajućem objektu ne drži važeća svjedodžba, može mu se spriječiti nastavak plovidbe.

3. Ako nadležna tijela tijekom kontrole utvrde da plovni ili plutajući objekt predstavlja očitu opasnost za osobe na njemu, okoliš ili sigurnost plovidbe, mogu spriječiti nastavak plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta dok se ne poduzmu potrebni koraci za popravljanje situacije.

Nadležna tijela mogu također propisati proporcionalne mjere kojima će se plovnom ili plutajućem objektu, prema potrebi, po završetku prijevoza omogućiti siguran nastavak plovidbe do mjesta na kojem će biti pregledan ili popravljen.

4. Država članica koja je spriječila nastavak plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta ili je obavijestila vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika o svojoj namjeri da je spriječi ako utvrđeni nedostaci ne budu ispravljeni, o odluci koju je donijela ili koju namjerava donijeti u roku od sedam dana obavješćuje nadležno tijelo države članice koje je izdalo ili zadnje obnovilo svjedodžbu plovnog ili plutajućeg objekta.

5. U svakoj se odluci o prekidu plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta, donesenoj prilikom provedbe ove Direktive, detaljno navode razlozi na kojima se ona temelji. O njoj se bez odgode obavješćuje dotičnu stranu, koju se istodobno informira o žalbenim postupcima dostupnima prema zakonima koji su na snazi u dotičnoj državi članici i o njihovim rokovima.

1. Države članice mogu, kada je to primjenjivo, podložno pravilima iz Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, donijeti tehnička pravila dodatno uz ona iz priloga II. i V. za plovne ili plutajuće objekte koji plove plovnim putovima 1. i 2. zone unutar njihova državnog područja. Takvim dodatnim pravilima obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu III.

2. Svaka država članica može u pogledu putničkih plovila koja plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima 3. zone zadržati tehnička pravila dodatno uz ona priloga II. i V. Takvim dodatnim pravilima obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu III.

3. Ako bi primjena prijelaznih odredaba iz Priloga II. rezultirala sniženjem postojećih nacionalnih sigurnosnih standarda, država članica nije dužna primjenjivati te prijelazne odredbe u pogledu putničkih plovila koja plove njezinim nepovezanim unutarnjim plovnim putovima. U tim okolnostima dotična država članica može zahtijevati da, od 30. prosinca 2008., takva putnička plovila koja plove njezinim nepovezanim unutarnjim plovnim putovima budu u potpunosti usklađena s tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

4. Država članica može dopustiti djelomičnu primjenu tehničkih pravila ili utvrditi tehnička pravila koja su manje stroga od onih iz priloga II. i V. u pogledu plovnih ili plutajućih objekata koji plove isključivo plovnim putovima 3. i 4. zone unutar njezina državnog područja. Manje strogim tehničkim pravilima ili djelomičnom primjenom tehničkih pravila obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu IV.

5. Ako država članica primjenjuje stavke 1., 2., 3. ili 4., ona o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma primjene. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka Komisija donosi provedbene akte radi odobravanja dodatnih tehničkih pravila. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

6. Usklađenost s izmijenjenim tehničkim pravilima u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 4. navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu ili u dopunskoj svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu.

1. Uz održavanje odgovarajuće razine sigurnosti države članice mogu odobriti odstupanja od cijele ove Direktive ili njezina dijela za:

2. Ne dovodeći u pitanje Revidiranu konvenciju o plovidbi Rajnom države članice mogu, u pogledu plovidbe unutar njihova državnog područja, odobriti odstupanja od ove Direktive za plovne ili plutajuće objekte koji obavljaju ograničene vožnje od lokalnog interesa ili u lučkim zonama. Odstupanja i vožnje ili zone za koje ona vrijede navode se u svjedodžbi plovnog ili plutajućeg objekta.

3. Države članice obavješćuju Komisiju o odstupanjima odobrenima u skladu sa stavcima 1. i 2. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Upotreba novih tehnologija i odstupanja za određene plovne ili plutajuće objekte

1. Kako bi se potaknule inovacije i upotreba novih tehnologija u unutarnjoj plovidbi, Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se dopuštaju odstupanja ili priznaje jednakovrijednost tehničkih specifikacija za određene plovne ili plutajuće objekte u pogledu:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

2. Nadležna tijela određene države članice navode u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja i priznavanja jednakovrijednosti iz stavka 1. koji se primjenjuju.

1. Nakon isteka važenja prijelaznih odredaba o tehničkim pravilima koja su utvrđena u Prilogu II. Komisija može donositi provedbene akte kojima se dopuštaju odstupanja od tehničkih pravila utvrđenih u tom Prilogu koja su bila predmetom navedenih prijelaznih odredaba, ako su ta pravila tehnički teško primjenjiva ili bi njihova primjena mogla prouzročiti nerazmjerne troškove.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

2. Nadležna tijela određene države članice navode u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja iz stavka 1. koja se primjenjuju.

Komisija na odgovarajućim internetskim stranicama objavljuje upisnik opreme koja je homologirana u skladu s prilozima II. i V.

Dokumenti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive koje su izdala nadležna tijela država članica u skladu s Direktivom 2006/87/EZ prije 6. listopada 2016. vrijede i dalje, do isteka njihova važenja.

Plovni ili plutajući objekti isključeni iz područja primjene Direktive 82/714/EEZ

1. Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se plovnim ili plutajućim objektima isključenima iz područja primjene Direktive Vijeća 82/714/EEZ (12), ali obuhvaćenima ovom Direktivom u skladu s člankom 2. stavkom 1. ove Direktive, nakon tehničkog pregleda s ciljem provjere usklađenosti plovnih ili plutajućih objekata s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. ovoj Direktivi. Taj tehnički pregled provodi se pri isteku važenja važeće svjedodžbe plovnog ili plutajućeg objekta, a u svakom slučaju najkasnije do 30. prosinca 2018.

2. Svako nepoštovanje tehničkih pravila iz priloga II. i V. navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Ako nadležna tijela smatraju da ti nedostaci ne predstavljaju očitu opasnost, plovni ili plutajući objekt iz stavka 1. ovog članka može nastaviti ploviti sve dok se ti dijelovi ili zone plovnog ili plutajućeg objekta koji nisu udovoljavali pravilima ne zamijene ili preinače, nakon čega ti dijelovi i zone moraju udovoljavati tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

3. Zamjena postojećih dijelova identičnim dijelovima ili dijelovima jednakovrijedne tehnologije i dizajna tijekom rutinskih popravaka i održavanja, ne smatra se zamjenom ili preinakom u smislu stavka 2.

4. Očita opasnost u smislu stavka 2. ovog članka pretpostavlja se osobito onda kada je riječ o utjecaju na pravila koja se odnose na konstrukcijsku čvrstoću, plovidbu ili mogućnost manevriranja ili na posebne karakteristike plovnih ili plutajućih objekata u skladu s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. Odstupanja predviđena u tehničkim pravilima iz priloga II. i V. ne utvrđuju se kao nedostaci koji predstavljaju očitu opasnost.

Prijelazne odredbe koje se odnose na privremena pravila u skladu s Direktivom 2006/87/EZ

Privremena pravila donesena u skladu s člankom 1.06 Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ vrijede i dalje, do isteka njihova važenja.

1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. s ciljem prilagođavanja Priloga II. kako bi se, bez nepotrebne odgode, ažuriralo upućivanje na najnoviju verziju standarda ES-TRIN i utvrdio datum njezine primjene.

2. Odstupajući od stavka 1., ako je to propisno opravdano odgovarajućom analizom te ne postoje mjerodavni i ažurirani međunarodni standardi za osiguravanje sigurnosti plovidbe ili ako bi se promjenama u postupku odlučivanja odbora CESNI ugrozili interesi Unije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. s ciljem izmjene Priloga II. radi osiguravanja odgovarajućih tehničkih pravila.

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbi priloga III. i IV. znanstvenom i tehničkom napretku.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbi Priloga V. radi ažuriranja i pojednostavnjenja administrativnih odredaba.

5. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbama Priloga VI. radi izmjene kriterijâ za priznavanje klasifikacijskih društava s ciljem osiguravanja sigurnosti plovidbe.

6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kako bi se ažurirala upućivanja u ovoj Direktivi na određene odredbe priloga II. i V. i kako bi se uzele u obzir izmjene provedene u tim prilozima.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 19. i 31. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 6. listopada 2016. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 19. i 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 19. i 31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1. Komisiji pomaže Odbor osnovan člankom 7. Direktive Vijeća 91/672/EEZ (13) (dalje u tekstu „Odbor”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora.

Prije 7. listopada 2021. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kojim se preispituje djelotvornost mjera uvedenih ovom Direktivom, posebno u pogledu usklađivanja tehničkih pravila i razvoja tehničkih standarda za unutarnju plovidbu. U izvješću se također preispituju mehanizmi za suradnju s međunarodnim organizacijama nadležnima za unutarnju plovidbu. Izvješću se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog radi dodatnog pojednostavnjenja suradnje i koordiniranja pri utvrđivanju standarda na koje se može upućivati u pravnim aktima Unije. Komisija podnosi slično izvješće nakon svake veće promjene u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 40. države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 7. listopada 2018., a koji se primjenjuju od tog datuma. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

3. Svaka država članica koja, na temelju odstupanja odobrenih u skladu s člankom 24. stavcima 1. i 2., nema plovne ili plutajuće objekte koji plove njezinim plovnim putovima koji podliježu ovoj Direktivi, nije dužna prenijeti poglavlje 2., članak 18. stavak 3. te članke 20. i 21.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu VII.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova Direktiva upućena je državama članicama osim Danske, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Cipra, Latvije, Malte, Portugala, Slovenije i Finske.

(3) Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i stajalište Vijeća u prvom čitanju od 16. lipnja 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu). Stajalište Europskog parlamenta od 14. rujna 2016.

(4) Direktiva 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 82/714/EEZ (SL L 389, 30.12.2006., str. 1.).

(5) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6) Direktiva 2009/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o uzajamnom priznavanju svjedodžbi o sposobnosti za plovidbu plovila unutarnje plovidbe (SL L 259, 2.10.2009., str. 8.).

(8) Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).

(9) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(10) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(11) Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152.).

(12) Direktiva Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 301, 28.10.1982., str. 1.).

(13) Direktiva Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991. o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima (SL L 373, 31.12.1991., str. 29.).

PRILOG I.

POPIS UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA UNIJE GEOGRAFSKI PODIJELJENIH NA 1., 2. I 3. ZONU

POGLAVLJE 1.

1. zona

Njemačka

Ems	Od crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven prema otvorenom moru do geografske širine 53° 30′ S i geografske dužine 6° 45′ I, tj. malo prema otvorenom moru od područja prekrcaja za plovila za prijevoz suhih tereta u Alte Emsu (1)

Poljska

Dio zaljeva Pomorska južno od crte koja spaja NordPerd na otoku Rugen i svjetionik Niechorze.

Dio Gdańskog zaljeva južno od crte koja spaja svjetionik Hel i plutaču na ulazu u luku Baltijsk.

Švedska

Jezero Vänern, omeđeno na jugu paralelom na geografskoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastugrund

Göta älv i Rivöfjorden, omeđeni na istoku mostom Älvsborg, na zapadu paralelom na geografskoj dužini koja prolazi kroz svjetionik Gäveskär, a na jugu paralelom na geografskoj širini koja prolazi kroz svjetionik Smörbådan

Ujedinjena Kraljevina

ŠKOTSKA
Blue Mull Sound	između Gutchera i Belmonta
Yell Sound	između Tofts Voe i Ulste
Sullom Voe	unutar crte koja se proteže od sjeveroistočnog rta otoka Gluss do sjevernog rta Calback Ness
Dales Voe	Zimi: unutar crte koja se proteže od sjevernog rta Kebister Ness do obale Breiwick na geografskoj dužini 1° 10,8′ Z
Dales Voe	Ljeti: kao za Lerwick
Lerwick	Zimi: unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od Scottle Holma do Scarfi Tainga na rijeci Bressay, a na jugu crtom koja se proteže od svjetionika Twageos Point do Whalpa Tainga na rijeci Bressay
Lerwick	Ljeti: unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od Brim Nessa do sjeveroistočnog kuta Inner Scorea, a na jugu crtom koja se proteže od južnog kraja Ness of Sounda do Kirkabisternessa
Kirkwall	između Kirkwalla i Rousaya, ali ne istočno od crte koja prolazi između Point of Graanda (Egilsay) i Galt Nessa (Shapinsay) ili između Head of Worka (Mainland) preko svjetla Helliar Holma do obale otoka Shapinsay; ne sjeverozapadno od jugoistočnog ruba otoka Eynhallow, ne prema otvorenom moru od crte koja prolazi između obale otoka Rousay na 59° 10,5′ S 002° 57,1′ Z i obale otoka Egilsay na 59° 10′ S 002° 56,4′ Z
Stromness	do Scape, ali ne izvan Scapa Flowa
Scapa Flow	unutar područja omeđenog crtama koje se protežu od rta Cletts na otoku Hoy do triangulacijske točke Thomson's Hill na otoku Fara te otuda do Gibraltar Piera na otoku Flotta; od St Vincent Piera na otoku Flotta do najzapadnije točke Claf of Flotta; od najistočnije točke Claf of Flotta do Needle Pointa na otoku South Ronaldsay i od Ness on Mainlanda do svjetionika Point of Oxan na otoku Graemsay i odatle do Bu Pointa na otoku Hoy; te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Zaljev Balnakiel	između Eilean Dubha i A'Chleita
Cromarty Firth	unutar crte koja se proteže od North Sutora do lukobrana Nairn te prema otvorenom moru od voda 2. zone
Inverness	unutar crte koja se proteže od North Sutora do lukobrana Nairn te prema otvorenom moru od voda 2. zone
Rijeka Tay – Dundee	unutar crte koja se proteže od Broughty Castlea do Tayporta te prema otvorenom moru od voda 2. zone
Firth of Forth i rijeka Forth	unutar crte koja se proteže od Kirkcaldyja do rijeke Portobello te prema otvorenom moru od voda 2. zone
Solway Firth	unutar crte koja se proteže od Southerness Pointa do Sillotha
Loch Ryan	unutar crte koja se proteže od Finnart's Pointa do Milleur Pointa te prema otvorenom moru od voda 2. zone
The Clyde	Vanjska granica: crta koja se proteže od Skipnessa do pozicije jednu milju južno od Garoch Heada i odatle do Farland Heada Unutarnja granica zimi: crta koja se proteže od svjetionika Cloch do gata Dunoon Unutarnja granica ljeti: crta koja se proteže od Bogany Pointa na otoku Bute do Skelmorlie Castlea i crta koja se proteže od Ardlamont Pointa do južnog ruba zaljeva Ettrick unutar Kyles of Butea Napomena: Od 5. lipnja do 5. rujna (uključujući te datume) navedena unutarnja ljetna granica proširena je crtom koja se proteže od točke udaljene dvije milje od obale Ayrshirea kod Skelmorlie Castlea do Tomont Enda, Cumbrae, i crtom koja se proteže od Portachur Pointa, Cumbrae, do Inner Brigurd Pointa, Ayrshire
Oban	unutar područja omeđenog na sjeveru crtom koja se proteže od svjetla Dunollie Pointa do Ard na Chruidha, a na jugu crtom koja se proteže od Rudha Seanacha do Ard na Cuilea
Kyle of Lochalsh	preko Loch Alsha do krajnjeg dijela Loch Duicha
Loch Gairloch	Zimi: nijedan Ljeti: južno od crte koja se proteže istočno od Rubha na Moinea do Eilan Horrisdalea i otuda do Rubha nan Eanntaga
SJEVERNA IRSKA
Belfast Lough	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Carrickfergusa do Bangora te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Loch Neagh	na udaljenosti većoj od 2 milje od obale
ISTOČNA OBALA ENGLESKE
Rijeka Humber	Zimi: unutar crte koja se proteže od New Hollanda do Paulla Ljeti: unutar crte koja se proteže od gata Cleethorpes do crkve Patrington te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
WALES I ZAPADNA OBALA ENGLESKE
Rijeka Severn	Zimi: unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicott Pilla, Portskewett Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Wye	Zimi: unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicot Pilla, Portskewett Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Newport	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Cardiff	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Barry	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Dock Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Swansea	unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana
Tjesnac Menai	unutar tjesnaca Menai od crte koja spaja svjetlo na otoku Llanddwyn s Dinas Dinlleuom i crta koje spajaju južni kraj otoka Puffin s Trwyn DuPointom i željezničkom postajom Llanfairfechan te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Dee	Zimi: unutar crte koja se proteže od Hilbre Pointa do Point of Aira Ljeti: unutar crte koja se proteže od Formby Pointa do Point of Aira te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Mersey	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Formby Pointa do Point of Aira te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Preston i Southport	unutar crte koja se proteže od Southporta do Blackpoola s unutrašnje strane obala te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Fleetwood	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Lune	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Heysham	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada
Morecambe	Zimi: nijedan Ljeti: unutar crte koja se proteže od Rossal Pointa do Humphrey Heada
Workington	unutar crte koja se proteže od Southerness Pointa do Sillotha te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
JUŽNA ENGLESKA
Rijeka Colne, Colchester	Zimi: unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea Ljeti: unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa
Rijeka Blackwater	Zimi: unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea Ljeti: unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Crouch i rijeka Roach	Zimi: unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea Ljeti: unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Temza s pritocima	Zimi: unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea Ljeti: unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Medway i Swale	Zimi: unutar crte koja se proteže od Colne Pointa do Whitstablea Ljeti: unutar crte koja se proteže od Clacton Piera do Reculversa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Chichester	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Luka Langstone	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Portsmouth	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Bembridge, Isle of Wight	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Cowes, Isle of Wight	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Southampton	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Beaulieu	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Jezero Keyhaven	s unutrašnje strane Isle of Wighta unutar područja omeđenog crtama koje se protežu na istoku od zvonika crkve u West Witteringu do crkve Svetog Trojstva u Bembridgeu, a na zapadu od Needlesa do Hurst Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Weymouth	unutar luke Portland te između rijeke Wey i luke Portland
Plymouth	unutar crte koja se proteže od Cawsanda do Breakwatera i Staddona te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Falmouth	Zimi: unutar crte koja se proteže od St Anthony Heada do Rosemulliona Ljeti: unutar crte koja se proteže od St Anthony Heada do Nare Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Camel	unutar crte koja se proteže od Stepper Pointa do Trebetherick Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Bridgewater	unutar spruda i u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone
Rijeka Avon (Avon)	Zimi: unutar crte koja se proteže od Blacknore Pointa do Caldicot Pilla, Portskewett Ljeti: unutar crte koja se proteže od Barry Piera do Steepholma i odatle do Brean Downa te u smjeru otvorenog mora od voda 2. zone

2. zona

Češka

Umjetno jezero Lipno

Njemačka

Ems	od crte koja se proteže preko Emsa blizu ulaza u luku Papenburg između crpne stanice Diemen i otvora nasipa kod Halkea do crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven
Jade	unutar crte koja spaja nekadašnje svjetlo u Schilligu i crkveni toranj u Langwardenu
Weser	od sjeverozapadnog ruba željezničkog mosta u Bremenu do crte koja spaja crkvene tornjeve u Langwardenu i Cappelu, uključujući rukavce Westergate, Rekumer Loch, Rechter Nebenarm i Schweiburg
Laba s Bütztfletherom Süderelbe (od km 0,69 do ušća u Labu), Ruthenstrom (od km 3,75 do ušća u Labu), Wischhafener Süderelbe (od km 8,03 do ušća u Labu)	od donje granice luke Hamburg do crte koja spaja navigacijsku oznaku Döse i zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand), uključujući Nebenelbe i pritoke Este, Lühe, Schwinge, Oste, Pinnau, Krückau i Stör (uvijek od ušća do brane)
Meldorfer Bucht	unutar crte koja spaja zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand) i glavu zapadnog gata u Büsumu
Eider	Od ušća kanala Gieselau (km 22,64) do crte između središta tvrđave (Tränke) i crkvenog tornja u Vollerwieku
Kanal Gieslau	Od ušća u Eider do ušća u kanal Nord-Ostsee
Flensburger Förde	Unutar crte koja spaja svjetionik Kegnäs i Birknack te sjeverno od njemačko-danske granice u Flensburger Fördeu
Schlei	unutar crte između glava gatova u Schleimündeu
Eckernförder Bucht	unutar crte koja spaja Boknis-Eck i sjeveroistočni rt kopna blizu Dänisch Nienhofa
Kieler Förde	unutar crte koja spaja svjetionik Bülk i spomenik pomorcima u Laboeu
Kanal Nord-Ostsee, uključujući Audorfer See i Schirnauer See	od crte koja spaja glave gatova u Brunsbüttelu do crte koja spaja ulazna svjetla u Kiel-Holtenau, uključujući Obereidersee i Enge, Audorfer See, Borgstedter See i Enge, Schirnauer See, Flemhuder See i kanal Achterwehrer
Trave	od sjeverozapadnog ruba pokretnog željezničkog mosta u Lübecku, uključujući Pötenitzer Wiek i Dassower See do crte koja spaja južnu unutrašnju i sjevernu vanjsku glavu gata u Travemündeu
Leda	od ulaza u predluku prevodnice Leer do ušća u Eems
Hunte	od luke Oldenburg i 140 m nizvodno od Amalienbrückea u Oldenburgu do ušća u Weser
Lesum	od stjecišta Hammea i Wümmea (km 0,00) do ušća u Weser
Este	od mirnog toka rijeke kod prevodnice Buxtehude (km 0,25) do ušća u Labu
Lühe	od mirnog toka rijeke kod Au-Mühlea u Horneburgu (km 0,00) do ušća u Labu
Schwinge	od sjevernog ruba prevodnice Salztor u Stadeu do ušća u Labu
Oste	od 210 m iznad središnje crte prometnog mosta preko brane Oste (km 69,360) do ušća u Labu
Pinnau	od jugozapadnog ruba željezničkog mosta u Pinnebergu do ušća u Labu
Krückau	od jugozapadnog ruba mosta koji vodi do/od Wedenkampa u Elmshornu do ušća u Labu
Stör	od mareografa Rensing do ušća u Labu
Freiburger Hafenpriel	od istočnog ruba ustave u Freiburg an der Elbi do ušća u Labu
Wismarbucht, Kirchsee, Breitling, Salzhaff i lučko područje Wismar	u smjeru otvorenog mora do crte koja se proteže od Hoher Wieschendorf Huka do svjetla u Timmendorfu i crte koja spaja svjetlo u Gollwitzu na otoku Poel i južni rt poluotoka Wustrow
Warnow, uključujući Breitling i rukavce	nizvodno od Mühlendamma od sjevernog ruba Geinitzbrückea u Rostocku prema moru do crte koja spaja sjeverne točke zapadnog i istočnog gata u Warnemündeu
Vode okružene kopnom, poluotoci Darβ i Zingst i otoci Hiddensee i Rügen (uključujući lučko područje Stralsund)	u smjeru otvorenog mora između poluotoka Zingst i otoka Bock: do geografske širine 54° 26′ 42″ S otoka Bock i Hiddensee: do crte koja spaja sjeverni rt otoka Bock i južni rt otoka Hiddensee otoka Hiddensee i otoka Rügen (Bug): do crte koja spaja jugoistočni rt Neubessin i Buger Haken
Kleine Jasmunder Bodden
Greifswalder Bodden	Bodden prema otvorenom moru do crte koja se proteže od istočne točke Thiessower Hakena (Südperd) do istočnog rta otoka Ruden i dalje do sjevernog rta otoka Usedom (54° 10′ 37″ S, 13° 47′ 51″ I)
Ryck	Istočno od mosta Steinbecker u Greifswaldu do crte koja povezuje glave gatova
Vode okružene kopnom i otok Usedom (Peenestrom, uključujući lučko područje Wolgast i Achterwasser, te Oder Haff)	prema istoku do granice s Republikom Poljskom u Stettiner Haffu
Uecker	od jugozapadnog ruba prometnog mosta u Uekermündeu do crte koja povezuje glave gatova

Napomena: U slučaju plovila čija je matična luka u drugoj državi, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II., str. 602.).

Francuska

Gironde od oznake kilometra (KP 48,50) do nizvodnog dijela točke Ile de Patirasa do poprečne granice mora određene crtom koja spaja Pointe de Grave i Pointe de Suzac;

Loara od Cordemaisa (KP 25) do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe de Mindin i Pointe de Penhoët;

Sena od početka kanala Tancarville do poprečne granice mora određene crtom od Cape Hodea na desnoj obali do točke na lijevoj obali gdje se spajaju planirani nasip i obala ispod Bervillea;

Vilaine od brane Arzal do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe du Scal i Pointe du Moustoir;

Ženevsko jezero.

Mađarska

Jezero Balaton

Nizozemska

Dollard

Eems

Waddenzee: uključujući veze sa Sjevernim morem

IJsselmeer: uključujući Markermeer i Ijmeer, ali isključujući Gouwzee

Nieuwe Waterweg i Scheur

Kanal Calland zapadno od luke Benelux

Hollands Diep

Breediep, Beerkanaal i povezane luke

Haringvliet i Vuile Gat: uključujući plovne putove između Goeree-Overflakkeea s jedne strane te Voorne-Puttena i Hoeksche Waarda s druge strane

Hellegat

Volkerak

Krammer

Grevelingenmeer i Brouwerschavensche Gat: uključujući sve plovne putove između Schouwen-Duivelanda i Goeree-Overflakkeea

Keten, Mastgat, Zijpe, Krabbenkreek, Istočna Schelde i Roompot: uključujuću plovne putove između Walcherena, Noord-Bevelanda i Zuid-Bevelanda s jedne strane i Schouwen-Duivelanda i Tholena s druge strane, a isključujući kanal Schelde-Rajna

Schelde i Zapadna Schelde te njezino morsko ušće: uključujući plovne putove između Zeeland Flandersa s jedne strane te Walcherena i Zuid-Bevelanda s druge strane, a isključujući kanal Schelde-Rajna

Poljska

Laguna Szczecin

Laguna Kamień

Laguna Visle

Zaljev Puck

Akumulacijsko jezero Włocławski

Jezero Śniardwy

Jezero Niegocin

Jezero Mamry

Švedska

Göta älv, omeđen na istoku mostom Göta älv, a na zapadu mostom Älvsborg

Ujedinjena Kraljevina

ŠKOTSKA
Scapa Flow	unutar područja omeđenog crtama koje se protežu od Whartha na otoku Flotta do Martello Towera na South Wallsu te od Point Clettsa na otoku Hoy do triangulacijske točke Thomson's Hilla na otoku Fara i odatle do Gibraltar Piera na otoku Flotta
Kyle of Durness	južno od Eilean Dubha
Cromarty Firth	unutar crte koja se proteže između North Sutora i South Sutora
Inverness	unutar crte koja se proteže od Fort Georgea do Chanonry Pointa
Zaljev Findhorn	unutar rta
Aberdeen	unutar crte koja se proteže od gata South Jetty do gata Abercromby Jetty
Montrose Basin	zapadno od crte koja se proteže od sjevera prema jugu preko ulaza u luku kod svjetionika Scurdie Ness
Rijeka Tay – Dundee	unutar crte koja se proteže od plimnog bazena (ribarski dok), Dundee do Craig Heada, East Newport
Firth of Forth i rijeka Forth	unutar Firth of Fortha, ali ne istočno od željezničkog mosta Forth
Dumfries	unutar crte koja se proteže od Airds Pointa do Scar Pointa
Loch Ryan	unutar crte koja se proteže od Cairn Pointa do Kircolm Pointa
Luka Ayr	s unutrašnje strane spruda
The Clyde	iznad voda 1. zone
Kyles of Bute	između Colintraivea i Rhubodacha
Luka Campbeltown	unutar crte koja se proteže od Macringan's Pointa do Ottercharach Pointa
Loch Etive	unutar jezera Etive iznad slapova Lora
Loch Leven	iznad mosta kod Ballachulisha
Loch Linnhe	sjeverno od svjetla u Corran Pointu
Loch Eil	cijelo jezero
Kaledonijski kanal	Loch Lochy, Loch Oich i Loch Ness
Kyle of Lochalsh	unutar Kyle Akina, ne zapadno od svjetla u Eilean Banu ili istočno od Eileanan Dubha
Loch Carron	između Stromemorea i Strome Ferry
Loch Broom, Ullapool	unutar crte koja se proteže od svjetla u Ullapool Pointu do Aultnaharriea
Kylesku	preko Loch Cairnbawna na području između najistočnije točke Garbh Eileana i najzapadnije točke Eilean na Rainicha
Luka Stornoway	unutar crte koja se proteže od Arnish Pointa do svjetionika Sandwick Bay, sjeverozapadna strana
The Sound of Scalpay	ne istočno od Berry Covea (Scalpay) i ne zapadno od Croc a Loina (Harris)
North Harbour, Scalpay i Tarbert Harbour	unutar jedne milje od obale otoka Harris
Loch Awe	cijelo jezero
Loch Katrine	cijelo jezero
Loch Lomond	cijelo jezero
Loch Tay	cijelo jezero
Loch Loyal	cijelo jezero
Loch Hope	cijelo jezero
Loch Shin	cijelo jezero
Loch Assynt	cijelo jezero
Loch Glascarnoch	cijelo jezero
Loch Fannich	cijelo jezero
Loch Maree	cijelo jezero
Loch Gairloch	cijelo jezero
Loch Monar	cijelo jezero
Loch Mullardach	cijelo jezero
Loch Cluanie	cijelo jezero
Loch Loyne	cijelo jezero
Loch Garry	cijelo jezero
Loch Quoich	cijelo jezero
Loch Arkaig	cijelo jezero
Loch Morar	cijelo jezero
Loch Shiel	cijelo jezero
Loch Earn	cijelo jezero
Loch Rannoch	cijelo jezero
Loch Tummel	cijelo jezero
Loch Ericht	cijelo jezero
Loch Fionn	cijelo jezero
Loch Glass	cijelo jezero
Loch Rimsdale/nan Clar	cijelo jezero
SJEVERNA IRSKA
Strangford Lough	unutar crte koja se proteže od Cloghy Pointa do Dogtail Pointa
Belfast Lough	unutar crte koja se proteže od Holywooda do Macedon Pointa
Larne	unutar crte koja se proteže od Larne Piera do trajektnog gata na otoku Magee
Rijeka Bann	od vanjskih krajeva lukobrana do mosta Toome
Lough Erne	gornji i donji Lough Erne
Lough Neagh	unutar dvije milje od obale
ISTOČNA OBALA ENGLESKE
Berwick	unutar lukobrana
Warkworth	unutar lukobrana
Blyth	unutar vanjskih glava gatova
Rijeka Tyne	od Dunston Staithesa do glava gatova u Tyneu
Rijeka Wear	od Fatfielda do glava gatova u Sunderlandu
Seaham	unutar lukobrana
Hartlepool	unutar crte koja se proteže od gata Middleton Jetty do glave gata Old Pier unutar crte koja spaja glavu gata North Pier i glavu gata South Pier
Rijeka Tees	unutar crte koja se proteže ravno prema zapadu od gata Government Jetty do brane Tees
Whitby	unutar glava gatova u Whitbyju
Rijeka Humber	unutar crte koja se proteže od North Ferribyja do South Ferribyja
Dok Grimsby	unutar crte koja se proteže od zapadnog gata plimnog bazena do istočnog gata ribarskih dokova, North Quay
Boston	unutar New Cuta
Rijeka Dutch	cijeli kanal
Rijeka Hull	od Beverley Becka do rijeke Humber
Kielder Water	cijelo jezero
Rijeka Ouse	ispod prevodnice Naburn
Rijeka Trent	ispod prevodnice Cromwell
Rijeka Wharfe	od stjecišta s rijekom Ouse do mosta Tadcaster
Scarborough	unutar glava gatova u Scarboroughu
WALES I ZAPADNA OBALA ENGLESKE
Rijeka Severn	sjeverno od crte koja se proteže ravno prema zapadu od Sharpness Pointa (51° 43,4′ S) do ustava Llanthony i Maisemore te prema otvorenom moru od voda 3. zone
Rijeka Wye	kod Chepstowa, sjeverno od geografske širine (51° 38,0′ S) do Monmoutha
Newport	sjeverno od prolaza nadzemnog dalekovoda kod Fifoots Pointsa
Cardiff	unutar crte koja se proteže od gata South Jetty do Penarth Heada i zatvorenih voda zapadno od brane Cardiff Bay
Barry	unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana
Port Talbot	unutar crte koja spaja vanjske krajeve lukobrana na rijeci Afran izvan zatvorenih dokova
Neath	unutar crte koja se proteže ravno u smjeru sjevera od vanjskog kraja tankerskog gata u zaljevu Baglan (51° 37,2′ S, 3° 50,5′ Z)
Llanelli i Burry Port	unutar područja omeđenog crtom koja se proteže od zapadnog gata u Burry Portu do Whiteford Pointa
Milford Haven	unutar crte koja se proteže od South Hook Pointa do Thorn Pointa
Fishguard	unutar crte koja spaja vanjske krajeve sjevernog i istočnog lukobrana
Cardigan	unutar tjesnaca kod Pen-Yr-Ergyda
Aberystwyth	unutar vanjskih krajeva lukobrana
Aberdyfi	unutar crte koja se proteže od željezničke postaje Aberdyfi do navigacijske oznake Twyni Bacha
Barmouth	unutar crte koja se proteže od željezničke postaje Barmouth do Penrhyn Pointa
Portmadoc	unutar crte koja se proteže od Harlech Pointa do Graig Ddua
Holyhead	unutar područja omeđenog glavnim lukobranom i crtom koja se proteže od glave lukobrana do Brynglas Pointa, Towyn Bay
Tjesnac Menai	unutar tjesnaca Menai od crte koja spaja Aber Menai Point i Belan Point do crte koja spaja gat Beaumaris i Pen-y-Coed Point
Conway	unutar crte koja se proteže od Mussel Hilla do Tremlyd Pointa
Llandudno	unutar lukobrana
Rhyl	unutar lukobrana
Rijeka Dee	iznad Connah's Quayja do vodocrpilišta Barrelwell Hill
Rijeka Mersey	unutar crte koja se proteže između svjetionika Rock i sjeverozapadnog doka Seaforth, isključujući ostale dokove
Preston i Southport	unutar crte koja se proteže od Lythama do Southporta te unutar dokova u Prestonu
Fleetwood	unutar crte koja se proteže od Low Lighta do Knotta
Rijeka Lune	unutar crte koja se proteže od Sunderland Pointa do Chapel Hilla uključujući dok Glasson
Barrow	unutar crte koja spaja Haws Point, otok Walney i navoz na otoku Roa
Whitehaven	unutar lukobrana
Workington	unutar lukobrana
Maryport	unutar lukobrana
Carlisle	unutar crte koja spaja Point Carlisle i Torduff
Coniston Water	cijelo jezero
Derwentwater	cijelo jezero
Ullswater	cijelo jezero
Windermere	cijelo jezero
JUŽNA ENGLESKA
Blakeney i luka Morston s prilazima	istočno od crte koja se proteže prema jugu od Blakeney Pointa do ušća rijeke Stiffkey
Rijeka Orwell i rijeka Stour	rijeka Orwell unutar crte koja se proteže od lukobrana Blackmanshead do Languard Pointa te u smjeru otvorenog mora od voda 3. zone
Rijeka Blackwater	svi plovni putovi unutar crte koja se proteže od krajnjeg jugozapadnog dijela otoka Mersea do Sales Pointa
Rijeka Crouch i rijeka Roach	rijeka Crouch unutar crte koja se proteže od Holliwell Pointa do Foulness Pointa, uključujući rijeku Roach
Rijeka Temza s pritocima	rijeka Temza iznad crte koja se proteže u smjeru sjever/jug preko krajnje istočne točke gata u pristaništu Denton, Gravensend do prevodnice Teddington
Rijeka Medway i Swale	rijeka Medway od crte koja se proteže od Garrison Pointa do Grain Towera, do prevodnice Allington; i Swale od Whitstablea do Medwaya
Rijeka Stour (Kent)	rijeka Stour iznad ušća do pristana kod Flagstaff Reacha
Luka Dover	unutar crta koje prolaze kroz istočni i zapadni ulaz u luku
Rijeka Rother	rijeka Rother iznad plimne signalne postaje kod Cambera do brane Scots Float te do ulaza u prevodnicu na rijeci Brede
Rijeka Adur i kanal Southwick	unutar crte koja se proteže preko ulaza u luku Shoreham do prevodnice na kanalu Southwick te do krajnjeg zapadnog dijela pristaništa Tarmac
Rijeka Arun	rijeka Arun iznad gata Littlehampton do marine Littlehampton
Rijeka Ouse (Sussex) Newhaven	rijeka Ouse od crte koja se proteže preko ulaznih gatova u luci Newhaven do sjevernog kraja North Quaya
Brighton	vanjska luka marine Brighton unutar crte koja se proteže od južnog kraja West Quaya do sjevernog kraja South Quaya
Chichester	unutar crte koja se proteže od Eastoke Pointa do zvonika crkve u West Witteringu te prema otvorenom moru od voda 3. zone
Luka Langstone	unutar crte koja se proteže od Eastney Pointa do Gunner Pointa
Portsmouth	unutar crte koja prolazi preko ulaza u luku od Port Blockhousea do Round Towera
Bembridge, Isle of Wight	unutar luke Brading
Cowes, Isle of Wight	rijeka Medina unutar crte koja se proteže od svjetla na lukobranu na istočnoj obali do svjetionika na zapadnoj obali
Southampton	unutar crte koja se proteže od Calshot Castlea do navigacijske oznake Hook
Rijeka Beaulieu	unutar rijeke Beaulieu, ne istočno od crte koja se proteže u smjeru sjever/jug kroz Inchmery House
Jezero Keyhaven	unutar crte koja se proteže ravno prema sjeveru od donjega svjetla u Hurst Pointu do močvare Keyhaven
Christchurch	The Run
Poole	unutar crte Chain Ferry između Sandbanksa i South Haven Pointa
Exeter	unutar crte koja se proteže u smjeru istok-zapad od Warren Pointa do obalne postaje za čamce za spašavanje nasuprot Checkstone Ledgea
Teignmouth	unutar luke
Rijeka Dart	unutar crte koja se proteže od Kettle Pointa do Battery Pointa
Rijeka Salcombe	unutar crte koja se proteže od Splat Pointa do Limebury Pointa
Plymouth	unutar crte koja se proteže od gata Mount Batten do Raveness Pointa preko otoka Drake; rijeka Yealm unutar crte koja se proteže od Warren Pointa do Misery Pointa
Fowey	unutar luke
Falmouth	unutar crte koja se proteže od St. Anthony Heada do Pendennis Pointa
Rijeka Camel	unutar crte koja se proteže od Gun Pointa do Brea Hilla
Rijeke Taw i Torridge	unutar crte u smjeru 200° od svjetionika na Crow Pointu do obale kod Skern Pointa
Bridgewater	južno od crte koja se proteže ravno u smjeru istoka od Stert Pointa (51° 13,0′ S)
Rijeka Avon (Avon)	unutar crte koja se proteže od gata Avonmouth do Wharf Pointa, do brane Netham

POGLAVLJE 2.

3. zona

Belgija

Morska Schelde (nizvodno od otvorenog sidrišta u Antwerpenu)

Bugarska

Dunav: od rkm 845,650 do rkm 374,100

Češka

Umjetna jezera: Brněnská (Kníničky), Jesenice, Nechranice, Orlík, Rozkoš, Slapy, Těrlicko, Žermanice i Nové Mlýny III

Jezera nastala vađenjem šljunka: Ostrožná Nová Ves i Tovačov

Njemačka

Dunav	od Kelheima (km 2 414,72 ) do njemačko-austrijske granice kod Jochensteina
Rajna s Lampertheimer Altrheinom (od km 4,75 do Rijna), Altrhein Stockstadt-Erfelden (od km 9,80 do Rijna)	od njemačko-švicarske granice do njemačko-nizozemske granice
Laba (Norderelbe), uključujući Süderelbe en Köhlbrand	od ušća kanala Laba-Seiten do donje granice luke Hamburg
Müritz

Francuska

Adour od Bec du Gavea do mora;

Aulne od prevodnice u Châteaulinu do poprečne granice mora omeđenog Passage de Rosnoënom;

Blavet od Pontivyja do Pont du Bonhommea;

Kanal Calais;

Charente od mosta na Tonnay-Charenteu do poprečne granice mora omeđenog crtom koja prolazi središtem nizvodnog svjetla na lijevoj obali i središtem Fort de la Pointea;

Dordogne od stjecišta s Lidoireom do Bec d'Ambèsa;

Garonne od mosta u Castet en Dortheu do Bec d'Ambèsa;

Gironde od Bec d'Ambèsa do poprečne crte na oznaci kilometra 48,50 i preko nizvodne točke Ile de Patirasa;

Hérault od luke Bessan do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Isle od stjecišta s Dronneom do stjecišta s Dordogneom;

Loara od stjecišta s Maineom do Cordemaisa (oznaka kilometra 25);

Marne od mosta u Bonneuilu (oznaka kilometra 169bis 900) i prevodnice u St Mauru do stjecišta sa Senom;

Rajna

Nive od brane Haïtze u Ustaritzu do stjecišta s Adourom;

Oise od prevodnice Janville do stjecišta sa Senom;

Orb od Sérignana do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Rhône od granice sa Švicarskom do mora, izuzev Petit Rhônea;

Saône od mosta Pont de Bourgogne u Chalon-sur-Saôneu do stjecišta s Rhôneom;

Sena od prevodnice u Nogent-sur-Seineu do početka kanala Tancarville;

Sèvre Niortaise od prevodnice u Maransu na poprečnoj granici mora nasuprot stražarnice do ušća;

Somme nizvodno od mosta Pont de la Portelette u Abbevilleu do vijadukta željezničke pruge koja povezuje Noyelles i Saint-Valéry-sur-Somme;

Vilaine od Redona (oznaka kilometra 89,345) do brane Arzal;

Jezero Amance;

Jezero Annecy;

Jezero Biscarosse;

Jezero Bourget;

Jezero Carcans;

Jezero Cazaux;

Jezero Der-Chantecoq;

Jezero Guerlédan;

Jezero Hourtin;

Jezero Lacanau;

Jezero Orient;

Jezero Pareloup;

Jezero Parentis;

Jezero Sanguinet;

Jezero Serre-Ponçon;

Jezero Temple.

Hrvatska

Dunav: od rkm 1 295 + 500 do rkm 1 433 + 100

Rijeka Drava: od rkm 0 do rkm 198 + 600

Rijeka Sava: od rkm 210 + 800 do rkm 594 + 000

Rijeka Kupa: od rkm 0 do rkm 5 + 900

Rijeka Una: od rkm 0 do rkm 15

Mađarska

Dunav: od rkm 1 812 do rkm 1 433

Dunav Moson: od rkm 14 do rkm 0

Dunav Szentendre: od rkm 32 do rkm 0

Dunav Ráckeve: od rkm 58 do rkm 0

Rijeka Tisa: od rkm 685 do rkm 160

Rijeka Drava: od rkm 198 do rkm 70

Rijeka Bodrog: od rkm 51 do rkm 0

Rijeka Kettős-Körös: od rkm 23 do rkm 0

Rijeka Hármas-Körös: od rkm 91 do rkm 0

Kanal Sió: od rkm 23 do rkm 0

Jezero Velence

Jezero Fertő

Nizozemska

Rajna

Sneekermeer, Koevordermeer, Heegermeer, Fluessen, Slotermeer, Tjeukemeer, Beulakkerwijde, Belterwijde, Ramsdiep, Ketelmeer, Zwartemeer, Veluwemeer, Eemmeer, Alkmaardermeer, Gouwzee, Buiten IJ, Afgesloten IJ, Noordzeekanaal, luka IJmuiden, lučko područje Rotterdam, Nieuwe Maas, Noord, Oude Maas, Beneden Merwede, Nieuwe Merwede, Dordsche Kil, Boven Merwede, Waal, kanal Bijlandsch, Boven Rijn, kanal Pannersdensch, Geldersche Ijsel, Neder Rijn, Lek, kanal Amsterdam-Rajna, Veerse Meer, kanal Schelde-Rajna do ušća u Volkerak, Amer, Bergsche Maas, Meuse nizvodno od Venloa, Gooimeer, Europort, Calandkanaal (istočno od luke Benelux), Hartelkanaal

Austrija

Dunav: od granice s Njemačkom do granice sa Slovačkom

Inn: od ušća do elektrane Passau-Ingling

Traun: od ušća do km 1,80

Enns: od ušća do km 2,70

March: do km 6,00

Poljska

—	rijeka Biebrza od ušća kanala Augustowski do ušća rijeke Narwije

—	rijeka Brda od spoja s kanalom Bydgoski u Bydgoszczu do ušća rijeke Visle

—	rijeka Bug od ušća rijeke Muchawiec do ušća rijeke Narwije

—	jezero Dąbie do granice s unutarnjim morskim vodama

—	kanal Augustowski od spoja s rijekom Biebrzom do državne granice, zajedno s jezerima koja se nalaze duž tog kanala

—	kanal Bartnicki od jezera Ruda Woda do jezera Bartęžek, zajedno s jezerom Bartęžek

—	kanal Bydgoski

—	kanal Elbląski od jezera Druzno do jezera Jeziorak i jezera Szeląg Wielki, zajedno s tim jezerima i jezerima duž kanala, te obilazni kanal u smjeru Zalewa od jezera Jeziorak do jezera Ewingi, uključujući to jezero

—	kanal Gliwicki zajedno s kanalom Kędzierzyński

—	kanal Jagielloński od spoja s rijekom Elbląg do rijeke Nogat

—	kanal Łączański

—	kanal Ślesiński s jezerima koja se nalaze duž tog kanala te jezero Gopło

—	kanal Żerański

—	rijeka Martwa Wisla od rijeke Visle u Przegalini do granice s unutarnjim morskim vodama

—	rijeka Narew od ušća rijeke Biebrza do ušća rijeke Visle, zajedno s jezerom Zegrzyński

—	rijeka Nogat od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

—	rijeka Noteć (gornji tok) od jezera Gopło do spoja s kanalom Górnonotecki i kanal Górnonotecki te rijeka Noteć (donji tok) od spoja s kanalom Bydgoski do ušća u rijeku Wartu

—	rijeka Nysa Łużycka od Gubina do ušća u rijeku Odru

—	rijeka Odra od grada Racibórza do spoja s Istočnom Odrom koja postaje rijeka Regalica od prokopa Klucz-Ustowo, zajedno s tom rijekom i njezinim pritocima do jezera Dąbie, te obilazni kanal rijeke Odre od prevodnice Opatowice do prevodnice u gradu Wroclawu

—	rijeka Zapadna Odra od brane u Widuchowi (704,1 km rijeke Odre) do granice s unutarnjim morskim vodama, zajedno s pritocima, te prokop Klucz-Ustowo koji povezuje rijeke Istočnu Odru sa Zapadnom Odrom

—	rijeka Parnica i prokop Parnicki od Zapadne Odre do granice s unutarnjim morskim vodama

—	rijeka Pisa od jezera Roś do ušća rijeke Narew

—	rijeka Szkarpawa od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

—	rijeka Warta od jezera Ślesińskie do ušća rijeke Odre

—

sustav Wielkie Jeziora Mazurskie koji obuhvaća jezera povezana rijekama i kanalima koji čine glavnu rutu od jezera Roś (uključujući to jezero) u Piszu do kanala Węgorzewski (uključujući taj kanal) u Węgorzewo, zajedno s jezerima Seksty, Mikołajskie, Tałty, Tałtowisko, Kotek, Szymon, Szymoneckie, Jagodne, Boczne, Tajty, Kisajno, Dargin, Łabap, Kirsajty i Święcajty, zajedno s kanalom Giźicky, kanalom Niegociński i kanalom Piękna Gora, te obilazni kanal jezera Ryńskie (uključujući to jezero) u Rynu do jezera Nidzkie (do 3 km, koji čini granicu s prirodnim rezervatom „Jezero Nidzkie”), zajedno s jezerima Beldany, Guzianka Mała i Guzianka Wielka

—	rijeka Visla od ušća rijeke Przemsza do spoja s kanalom Łączański te od ušća tog kanala u Skawinu do ušća rijeke Visle u Gdański zaljev, isključujući akumulacijsko jezero Włocławski

Rumunjska

Dunav: od srpsko-rumunjske granice (km 1 075) do Crnog mora duž kanala Sulina

Kanal Dunav – Crno more (duljine 64,410 km): od spoja s Dunavom na km 299,300 Dunava kod Cernavodă (odnosno km 64,410 kanala) do luke Constanta jug Agigea (km „0” kanala)

Kanal Poarta Albă – Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s kanalom Dunav – Crno more na km 29,410 kod Poarta Albă (odnosno km 27,500 kanala) do luke Midia (km „0” kanala)

Slovačka

Dunav: od rkm 1 880,26 do rkm 1 708,20

Kanal Dunav: od rkm 1 851,75 do rkm 1 811,00

Rijeka Váh: od rkm 0,00 do rkm 70,00

Rijeka Morava: od rkm 0,00 do rkm 6,00

Rijeka Bodrog: od rkm 49,68 do rkm 64,85

Umjetna jezera: Oravská Priehrada, Liptovská Mara, Zemplínska Šírava

Švedska

Kanal Trollhätte i Göta älv, od paralele na geografskoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastugrunds do mosta Göta älv

Jezero Mälaren

Luke u Stockholmu, omeđene na sjeverozapadu mostom Lidingö, na sjeveroistoku crtom koja prolazi kroz svjetionik Elfviksgrund u smjeru 135-315 stupnjeva, a na jugu mostom Skuru

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu, omeđeni na sjeveru prevodnicom Södertälje, a na jugu paralelom na 59° 09′ 00″ sjeverne geografske širine

Ujedinjena Kraljevina

ŠKOTSKA
Leith (Edinburgh)	unutar lukobrana
Glasgow	Strathclyde Loch
Kanal Crinan	od Crinana do Ardrishaiga
Kaledonijski kanal	dionice kanala
SJEVERNA IRSKA
Rijeka Lagan	od brane Lagan do Stranmillisa
ISTOČNA ENGLESKA
Rijeka Wear (nema utjecaja morskih mijena)	od starog željezničkog mosta, Durham, do mosta Prebends, Durham
Rijeka Tees	uzvodno od brane Tees
Dok Grimsby	unutar prevodnica
Dok Immingham	unutar prevodnica
Dokovi Hull	unutar prevodnica
Dok Boston	unutar vrata prevodnice
Aire and Calder Navigation	od dokova Goole do Leedsa; stjecište s kanalom Leeds – Liverpool; stjecište Bank Dole do Selbyja (prevodnica na rijeci Ouse); stjecište Castleford do Wakefielda (donja prevodnica)
Rijeka Ancholme	ustava Ferriby do Brigga
Kanal Calder i Hebble	Wakefield (donja prevodnica) do prevodnice Broadcut Top
Rijeka Foss	od stjecišta (Blue Bridge) s rijekom Ouse do Monk Bridgea
Kanal Fossdyke	stjecište s rijekom Trent do Bayford Poola
Dok Goole	unutar vrata prevodnice
Hornsea Mere	cijeli kanal
Rijeka Hull	od prevodnice Struncheon Hill do Beverley Becka
Kanal Market Weighton	prevodnica na rijeci Humber do prevodnice Sod Houses
Kanal New Junction	cijeli kanal
Rijeka Ouse	od prevodnice Naburn do Nun Monktona
Kanal Sheffield i Južni Yorkshire	prevodnica Keadby do prevodnice Tinsley
Rijeka Trent	prevodnica Cromwell do Shardlowa
Rijeka Witham	ustava Boston do Brayford Poolea (Lincoln)
WALES I ZAPADNA ENGLESKA
Rijeka Severn	iznad brana Llanthony i Maisemore
Rijeka Wye	iznad Monmoutha
Cardiff	jezero Roath Park
Port Talbot	unutar zatvorenih dokova
Swansea	unutar zatvorenih dokova
Rijeka Dee	iznad vodocrpilišta Barrelwell Hill
Rijeka Mersey	dokovi (isključujući dok Seaforth)
Rijeka Lune	iznad doka Glasson
Rijeka Avon (Midland)	prevodnica Tewkesbury do Eveshama
Gloucester	gradski dokovi u Gloucesteru, kanal Gloucester/Sharpness
Jezero Hollingworth	cijelo jezero
Manchesterski kanal	cijeli kanal i dokovi Salford, uključujući rijeku Irwell
Jezero Pickmere	cijelo jezero
Rijeka Tawe	između morske brane/marine i sportskog stadiona Morfa
Jezero Rudyard	cijelo jezero
Rijeka Weaver	ispod Northwicha
JUŽNA ENGLESKA
Rijeka Nene	Wisbech Cut i rijeka Nene do prevodnice Dog-in-a-Doublet
Rijeka Great Ouse	Kings Lynn Cut i rijeka Great Ouse ispod cestovnog mosta West Lynn
Yarmouth	ušće rijeke Yare od crte koja se proteže preko krajeva sjevernog i južnog ulaznog gata, uključujući Breydon Water
Lowestoft	luka Lowestoft ispod prevodnice Mutford do crte koja se proteže preko vanjskih gatova na ulazu u luku
Rijeke Alde i Ore	iznad ulaza u rijeku Ore do Westrow Pointa
Rijeka Deben	iznad ulaza u rijeku Deben do Felixstowe Ferryja
Rijeka Orwell i rijeka Stour	od crte koja se proteže od Fagbury Pointa do Shotley Pointa na rijeci Orwell do doka Ipswich; i od crte koja se proteže u smjeru sjever/jug kroz Erwarton Ness na rijeci Stour do Manningtreeja
Kanal Chelmer i Blackwater	istočno od prevodnice Beeleigh
Rijeka Temza s pritocima	rijeka Temza iznad prevodnice Teddington do Oxforda
Rijeka Adur i kanal Southwick	rijeka Adur iznad zapadnog kraja Tarmac Wharfa te unutar kanala Southwick
Rijeka Arun	rijeka Arun iznad marine Littlehampton
Rijeka Ouse (Sussex), Newhaven	rijeka Ouse iznad sjevernog kraja North Quaya
Bewl Water	cijelo jezero
Grafham Water	cijelo jezero
Rutland Water	cijelo jezero
Jezero Thorpe Park	cijelo jezero
Chichester	istočno od crte koja spaja Cobnor Point i Chalkdock Point
Christchurch	unutar luke Christchurch, isključujući The Run
Kanal Exeter	cijeli kanal
Rijeka Avon (Avon)	gradski dokovi u Bristolu brana Netham do brane Pulteney

(1) U slučaju plovila čija je matična luka drugdje, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960.(BGBl. 1963. II., str. 602.).

PRILOG V.

DETALJNE POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 2.01

Inspekcijska tijela

1.	Države članice osnivaju inspekcijska tijela.

Inspekcijska tijela sastoje se od predsjednika i stručnjakâ.

U svakom tijelu moraju biti najmanje sljedeći stručnjaci:

(a)	službenik iz uprave nadležne za unutarnju plovidbu;

(b)	stručnjak za projektiranje plovila unutarnje plovidbe i njihovih motora;

(c)	pomorski stručnjak s dozvolom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima, koja nositelja ovlašćuje za upravljanje plovilom koje treba pregledati.

3.	Predsjednika i stručnjake svakog tijela određuju nadležna tijela u državi članici u kojoj je inspekcijsko tijelo osnovano. Predsjednik i stručnjaci pri preuzimanju dužnosti daju pisanu izjavu da će svoje dužnosti obavljati potpuno neovisno. Od službenika se ne zahtijeva nikakva izjava.

4.	Inspekcijskim tijelima mogu pomagati specijalizirani stručnjaci u skladu s važećim nacionalnim odredbama.

Članak 2.02

(ostavljeno prazno)

Članak 2.03

Predočenje plovnog ili plutajućeg objekta na pregled

1.	Vlasnik ili njegov predstavnik predočuju plovni ili plutajući objekt bez tereta, očišćen i opremljen. Pruža svaku za pregled potrebnu pomoć, kao što je osiguravanje odgovarajućeg čamca i osoblja te oslobađanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu izravno dostupni ili vidljivi.

Inspekcijsko tijelo pri prvom pregledu zahtijeva pregled na suhom. Od pregleda na suhom može se odustati ako se predoči svjedodžba o klasi ili svjedodžba priznatog klasifikacijskog društva kojom se potvrđuje da konstrukcija udovoljava njegovim pravilima ili ako se predoči svjedodžba kojom se dokazuje da je nadležno tijelo već provelo pregled na suhom u druge svrhe. Ako se radi o periodičnom pregledu ili o pregledu kako je predviđeno u članku 14. ove Direktive, inspekcijsko tijelo može zahtijevati pregled izvan vode.

Inspekcijsko tijelo obavlja probne vožnje tijekom prvog pregleda motornog plovila ili konvoja ili ako su na brodskim sustavima poriva ili kormilarenja izvedene veće preinake.

3.	Inspekcijsko tijelo može zahtijevati dodatna operativna ispitivanja i druge popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje plovnog ili plutajućeg objekta.

Članak 2.04

(ostavljeno prazno)

Članak 2.05

(ostavljeno prazno)

Članak 2.06

(ostavljeno prazno)

Članak 2.07

Pojedinosti u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu i izmjene svjedodžbe

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik obavješćuje nadležno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasništva plovnog ili plutajućeg objekta, o svakoj promjeni u mjerama te o svakoj promjeni registracije ili matične luke i tom tijelu dostavlja svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu radi izmjene.

2.	Svako nadležno tijelo može u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodati bilo koji podatak ili promjenu.

3.	Ako nadležno tijelo u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu doda bilo koju izmjenu ili informaciju, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.08

(ostavljeno prazno)

Članak 2.09

Periodični pregled

1.	Plovni ili plutajući objekt podliježe periodičnom pregledu prije isteka važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu.

2.	Nadležno tijelo ponovno utvrđuje razdoblje važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s rezultatima tog pregleda.

3.	Razdoblje važenja upisuje se u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu i priopćuje tijelu koje je tu svjedodžbu izdalo.

4.	Ako se umjesto produljenja razdoblja važenja svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu zamjenjuje novom verzijom svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, prethodna svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu vraća se nadležnom tijelu koje ju je izdalo.

Članak 2.10

Dobrovoljni pregled

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik može u svakom trenutku dobrovoljno zatražiti pregled.

Po tom zahtjevu se postupa.

Članak 2.11

(ostavljeno prazno)

Članak 2.12

(ostavljeno prazno)

Članak 2.13

(ostavljeno prazno)

Članak 2.14

(ostavljeno prazno)

Članak 2.15

Troškovi

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik snosi sve troškove nastale zbog pregleda plovnog ili plutajućeg objekta i izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s posebnim cjenikom koji sastavlja svaka država članica.

Članak 2.16

Informacije

Osobama koje dokažu utemeljen interes nadležno tijelo može dopustiti da se upoznaju sa sadržajem svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu te tim osobama može izdati izvatke ili preslike svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu, ovjerene kao vjerodostojne i označene kao takve.

Članak 2.17

Upisnik svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Nadležna tijela čuvaju izvornike ili preslike svih svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu koje su izdala i u njih unose sve podatke i izmjene, zajedno sa svim poništenjima i zamjenama svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Nadležna tijela u skladu s time ažuriraju upisnik naveden u članku 17. ove Direktive.

Kako bi se provele upravne mjere za održavanje sigurnosti i jednostavnu plovidbu te za provedbu članaka od 2.02 do 2.15 ovog Priloga kao i članaka 6., 9., 10., 13., 14., 15., 20., 21. i 22. ove Direktive, pristup upisniku ograničen samo na čitanje u skladu s predloškom navedenim u Prilogu II. odobrit će se nadležnim tijelima drugih država članica, državama ugovornicama Konvencije iz Mannheima te, uz uvjet osiguravanja jednakovrijedne razine privatnosti, trećim zemljama na temelju administrativnih sporazuma.

Članak 2.18

Jedinstveni europski identifikacijski broj plovila

1.	Jedinstveni europski identifikacijski brod plovila (ENI) sastoji se od osam arapskih znamenaka u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Ako plovni ili plutajući objekt nema ENI u trenutku izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, ENI mu dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj je plovni ili plutajući objekt registriran ili u kojoj se nalazi njegova matična luka.

Kada je riječ o plovnim ili plutajućim objektima iz zemalja u kojima dodjeljivanje ENI-ja nije moguće, ENI koji se unosi u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodjeljuje nadležno tijelo koje izdaje svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

3.	Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik podnosi nadležnom tijelu zahtjev za dodjeljivanje ENI-ja. Vlasnik ili njegov predstavnik također je dužan na plovni ili plutajući objekt postaviti oznaku s ENI-jem koji je upisan u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.19

(ostavljeno prazno)

Članak 2.20

Obavijesti

Svaka država članica ili njezina nadležna tijela obavješćuju Komisiju i ostale države članice ili druga nadležna tijela o:

(a)	nazivima i adresama tehničkih službi koje su, zajedno s njihovim nacionalnim nadležnim tijelom, odgovorne za primjenu Priloga II.;

(b)	tehničkom listu, kako je prikazan u Prilogu II., o tipovima brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koje je od posljednje obavijesti izdano odobrenje;

(c)	priznatim homologacijama za brodske sustave za pročišćivanje voda na temelju normi različitih od onih utvrđenih u Prilogu II., za upotrebu na nacionalnim plovnim putovima država članica;

(d)	svakom povlačenju homologacije za brodske sustave za pročišćivanje otpadnih voda te o njihovim razlozima u roku od mjesec dana;

(e)	svim ovlaštenim posebnim sidrima nakon zahtjeva za smanjenje mase sidra, navođenjem oznake tipa i ovlaštenog smanjenja mase sidra. Nadležno tijelo daje ovlaštenje podnositelju zahtjeva najranije 3 mjeseca nakon obavijesti Komisiji pod uvjetom da potonja ne podnese prigovore;

(f)	opremi za radarsku navigaciju i pokazivačima brzine okreta za koju su izdali homologaciju. Ta obavijest uključuje dodijeljeni homologacijski broj kao i oznaku vrste, ime/naziv proizvođača, ime/naziv nositelja homologacije i datum homologacije;

(g)	nadležnim tijelima odgovornima za odobrenje specijaliziranih poduzeća koja mogu izvršiti instalaciju, zamjenu, popravak ili održavanje opreme za radarsku navigaciju i pokazivačâ brzine okreta.

Prilog I.:	Popis unutarnjih plovnih putova Unije geografski podijeljenih na 1., 2. i 3. zonu
Prilog II.:	Minimalna tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 1., 2., 3. i 4. zone
Prilog III.:	Područja mogućih dodatnih tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 1. i 2. zone te nepovezane 3. zone
Prilog IV.:	Područja mogućih sniženja tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 3. i 4. zone
Prilog V.:	Detaljne postupovne odredbe
Prilog VI.:	Klasifikacijska društva
Prilog VII.:	Korelacijska tablica

Direktiva 2006/87/EZ	Ova Direktiva
—	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
—	Članak 3.
Članak 1.	Članak 4.
—	Članak 5.
Članak 9.	Članak 6. stavci 1. i 3.
Članak 8. stavak 1.	Članak 6. stavci 2. i 4.
Članak 8. stavak 4.	Članak 6. stavak 5.
Članak 3.	Članak 7.
Članak 4.	Članak 8.
Članak 11. stavak 2.	Članak 9.
Članak 11. stavak 1.	Članak 10.
Članak 14.	Članak 11.
Članak 13.	Članak 12.
Članak 12.	Članak 13.
Članak 15.	Članak 14.
Članak 16.	Članak 15.
Članak 18.	Članak 16.
—	Članak 17.
—	Članak 18.
—	Članak 19.
Članak 10.	Članak 20.
—	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
Članak 5.	Članak 23.
Članak 6. obrisan je Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1)	—
Članak 7. stavci od 1. do 3.	Članak 24.
—	Članak 25.
—	Članak 26.
—	Članak 27.
—	Članak 28.
Članak 8. stavci 2. i 3.	Članak 29.
—	Članak 30.
Članak 20. stavak 1.	Članak 31.
Članak 20. stavak 2.	—
Članak 22.	—
—	Članak 32.
Članak 19.	Članak 33.
—	Članak 34.
Članak 24.	Članak 35.
Članak 21.	Članak 36.
Članak 23.	Članak 37. stavci 1. i 2.
Članak 7. stavak 4.	Članak 37. stavak 3.
—	Članak 38.
—	Članak 39.
Članak 25.	—
Članak 26.	—
Članak 27.	Članak 40.