EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.6.2016.
COM(2016) 431 final
2016/0197(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu
{SWD(2016) 213 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 29.6.2016.
COM(2016) 431 final
2016/0197(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu
{SWD(2016) 213 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Od rane 2011. gospodarstvo Jordana znatno je pogođeno tekućim nemirima u regiji, posebno u susjednom Iraku i Siriji. U kombinaciji s oslabljenim globalnim okruženjem ti su regionalni nemiri negativno utjecali na vanjske prihode te opteretili javne financije. Niži priljevi od turizma i izravnih stranih ulaganja, blokirane trgovinske rute te stalni poremećaji u pritoku prirodnog plina iz Egipta, zbog kojih je Jordan morao zamijeniti uvoz plina iz Egipta skupljim gorivima za proizvodnju električne energije, usporili su rast i otežali vanjski i fiskalni položaj Jordana. Sukob u Siriji utjecao je na Jordan ne samo tako što je omeo trgovinu sa Sirijom i preko Sirije, već i time što je uzrokovao priljev od oko 1,3 milijuna izbjeglica iz Sirije u Jordan, što je povećalo pritisak na fiskalni položaj, javne usluge i infrastrukturu te zemlje.
U 2012. Jordan i MMF dogovorili su prvi program prilagodbe, uz potporu trogodišnjeg stand-by aranžmana u iznosu od 2 milijarde USD. Taj je program uspješno dovršen u kolovozu 2015. Program MMF-a nadopunjen je prvom makrofinancijskom pomoći Europske unije (EU) u iznosu od 180 milijuna EUR (makrofinancijska pomoć I.), koju su Europski parlament i Vijeće donijeli u prosincu 2013. te je isplaćena u dvije tranše, od 100 milijuna EUR u veljači 2015. i 80 milijuna EUR u listopadu 2015.
Iako je zemlja napredovala u pogledu makroekonomske stabilizacije i reforme u okviru prvog programa koji je imao potporu MMF-a, EU-a i drugih donatora, trajni sukobi u susjednoj Siriji i Iraku nastavili su ometati vanjsku trgovinu Jordana i potkapati povjerenje ulagača i turista, te se gospodarska situacija u 2015. ponovno pogoršala. U tom kontekstu jordanska vlada pozvala je na povećanu potporu međunarodne zajednice radi rješavanja gospodarskih posljedica krize u Siriji, posebno prisutnosti velikog broja sirijskih izbjeglica u Jordanu. Na konferenciji „Potpora Siriji i regiji”, održanoj u Londonu 4. veljače 2016., međunarodna zajednica obvezala se osigurati oko 10 milijardi EUR za pomoć zemljama koje su najviše pogođene sirijskom izbjegličkom krizom. Od tog iznosa 2,39 milijardi EUR iznos je koji se EU obvezao osigurati za zemlje pogođene sirijskom izbjegličkom krizom, uključujući zajam u iznosu od 200 milijuna EUR za potrebe drugog programa makrofinancijske pomoći za Jordan (makrofinancijska pomoć II.). Dopisom Ministarstva planiranja i međunarodne suradnje povjereniku za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu od 3. ožujka 2016. jordanske vlasti formalizirale su svoj zahtjev za novu makrofinancijsku pomoć EU-a 1 . Predloženi novi program makrofinancijske pomoći bit će dio takozvanog Pakta između EU-a i Jordana (priloženog prioritetima partnerstva između EU-a i Jordana), dokumenta o kojemu EU i Jordan raspravljaju te koji bi sadržavao precizne obveze obiju strana (uključujući financijsku pomoć EU-a) usmjerene na rješavanje niza prioriteta politika.
Istovremeno, Jordan i MMF pregovaraju o idućem financijskom aranžmanu, čija se provedba očekuje u drugoj polovini 2016. Aranžmanom, koji će vjerojatno imati oblik proširenog fonda, poduprlo bi se novi gospodarski program kojim bi vjerojatno bile obuhvaćene 3 godine.
U tom kontekstu, u skladu s obvezom preuzetom na konferenciji u Londonu, Europska komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću prijedlog odluke o pružanju nove makrofinancijske pomoći Jordanu u iznosu do 200 milijuna EUR, u obliku srednjoročnih zajmova. Predloženi iznos čini se opravdan s obzirom na ažuriranu procjenu potreba te zemlje za vanjskim financiranjem, veličinu očekivanog programa MMF-a, ideju raspodjele tereta i raspoloživi prostor za manevar u proračunu EU-a.
Predložena makrofinancijska pomoć EU-a Jordanu bi pomogla pokriti dio preostalih potreba za vanjskim financiranjem, za razdoblje 2016. – 2017., procijenjenih na oko 3,2 milijarde USD. Budući da je predviđeno da bi pomoć bila potpora proračunu, novom pomoći (kao i onom prethodnom) pomoglo bi se Jordanu i da pokrije dio fiskalnih troškova povezanih sa sirijskom izbjegličkom krizom.
Kako je objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije priloženom uz ovaj Prijedlog, Komisija smatra, među ostalim i na temelju procjene političke situacije koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći.
•Opći kontekst
Nakon razdoblja snažnog rasta od prosječno 6,5 % tijekom razdoblja 2000. – 2009., rast BDP-a Jordana usporio je na prosječno 2¾ % u razdoblju 2011. – 2014. Iako se u 2014. rast oporavio i dosegnuo 3,1 %, pogoršanje krize u Siriji u 2015., koje je utjecalo na trgovinu, turizam i povjerenje ulagača, te usporavanje gospodarskog rasta zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu, glavnih trgovinskih partnera Jordana i važnog izvora turizma, doznaka i financijskih priljeva, pridonijeli su ponovnom usporavanju rasta, koji je u 2015. pao na 2,4 %.
Usporavanje gospodarstva dovelo je do znatnog rasta nezaposlenosti. Nakon pada sa 12,6 % u 2013 na 11,9 % u 2014., stopa nezaposlenosti ponovno je narasla, na 14,6 % u prvom tromjesečju 2016. Osobito je visoka stopa nezaposlenosti mladih i žena (33 % odnosno 23,7 %, u prvom tromjesečju 2016.).
Uz nagli pad cijena hrane i cijena povezanih s gorivom, potrošačke cijene pale su za 0,9 % u 2015. (ali uz temeljnu inflaciju od oko 2 %, što djelomično odražava potražnju sirijskih izbjeglica). Očekuje se da će se inflacija potrošačkih cijena ove godine donekle oporaviti s obzirom na stabilizaciju ili djelomični oporavak cijena goriva, ali i da će ostati niska (u rasponu 1 % – 1,5 %). Uzimajući u obzir trendove smanjenja inflacije i slabljenje rasta, Središnja banka Jordana smanjila je rediskontnu stopu, sa 4,25 % na početku 2015. na 3,75 % u srpnju 2015.
Nakon što mu je naglo porastao fiskalni deficit u razdoblju 2012. – 2013., Jordan je znatno napredovao u pogledu fiskalne konsolidacije, što je uglavnom rezultat mjera prilagodbe poduzetih u kontekstu programa MMF-a (uključujući uvođenje novog zakona o porezu na dohodak u 2015.) i pada cijena nafte, što je omogućilo znatno smanjenje gubitka u poslovanju NEPCO-a (nacionalno elektroenergetsko poduzeće) i prijenosa državnih sredstava tom poduzeću. Tako je ukupni fiskalni saldo, koji uključuje prijenose NEPCO-u i WAJ-u (jordansko tijelo nadležno za vode) i bespovratna sredstva, pao s najviše vrijednosti od oko 11 % BDP-a u 2013. na 3,5 % BDP-a u 2015.
Međutim, poboljšanje osnovnog fiskalnog položaja nije toliko znatno promatra li se primarni deficit središnje države, isključujući bespovratna sredstva i prijenose NEPCO-u i WAJ-u. Ta se vrijednost pogoršala u 2015. (rast na 5,2 % BDP-a) te je i dalje za više od tri postotna boda BDP-a viša od vrijednosti koju je predvidio MMF. Kombinirani deficit središnje države i NEPCO-a (odnosno zbroj spomenutog primarnog deficita i gubitka u poslovanju NEPCO-a) i dalje je iznad 6 % BDP-a te je znatno viši od ciljne vrijednosti u okviru stand-by aranžmana MMF-a (3,5 % BDP-a).
Trajna krhkost fiskalnog položaja Jordana dodatno je naglašena činjenicom da je ta zemlja i dalje vrlo ovisna o inozemnim potporama (za koje se očekuje da će u nadolazećim godinama ostati na nižoj razini, što odražava utjecaj nižih cijena nafte na financije donatora iz Vijeća za suradnju u Zaljevu) te rizikom da će se cijene nafte oporaviti u većoj mjeri nego što se trenutačno pretpostavlja. Nadalje, Jordan se i dalje mora nositi sa znatnim fiskalnim troškovima povezanima sa sirijskim izbjeglicama, što se uglavnom odražava u većim rashodima za subvencije, zdravlje, obrazovanje i infrastrukturu. Prema procjeni jordanskih vlasti izravni i neizravni troškovi povezani s primanjem sirijskih izbjeglica od početka sukoba u Siriji dosegnuli su iznos od oko 6,6 milijardi USD.
Zbog velikih zajmova od stranih donatora te izdavanja međunarodnih obveznica, bruto javni dug Jordana dodatno se povećao, na 93,4 % BDP-a krajem 2015., čime se nastavlja trend rasta duga primjetan od 2008., kad je udio duga u BDP-u iznosio 60,2 %. Međutim, prema mišljenju MMF-a dinamika javnog duga održiva je, pod uvjetom da ta zemlja nastavlja ostvarivati dodatnu srednjoročnu fiskalnu prilagodbu te primati znatna bespovratna sredstva od međunarodne zajednice.
Iako je Jordan od 2013. znatno smanjio deficit tekućeg računa (što je rezultat fiskalne konsolidacije, pada cijena nafte i prelaska na jeftinije vrste goriva), on je i dalje vrlo velik, te je u 2015. iznosio 11,7 % BDP-a. Pogoršanje sukoba u Siriji i Iraku u 2015. negativno je utjecalo na izvoz, turizam i na povjerenje ulagača. Izvoz se smanjio za 6,6 % kao rezultat poremećaja trgovinskih ruta, a prihodi od turizma pali su za 7,1 %, što je odraz znatnog pada broja dolazaka turista, sa 4,1 milijun u 2014. na 3,7 milijuna u 2015. Time je djelomično kompenziran pad uvoza u kontekstu slabijeg rasta i niskih cijena nafte. Vanjski pritisci bili su prisutni i u prvom tromjesečju 2016. te su doveli do znatnog povećanja trgovinskog deficita (za 13 % na godišnjoj osnovi), što odražava novi pad izvoza i prihoda od turizma. Očekuje se da će deficit tekućeg računa, isključujući bespovratna sredstva, u razdoblju 2016. – 2017. i dalje iznositi približno 10 % BDP-a (odnosno oko 6 % BDP-a uključujući inozemne potpore).
Pad izravnih stranih ulaganja, sa 1,8 milijardi USD u 2014. na oko 1,2 milijardi USD u 2015., stvorio je dodatan pritisak na vanjski položaj. Unatoč padu izravnih stranih ulaganja kapitalni račun i financijski račun zabilježili su neto priljev od 2,2 milijarde USD u 2015., u usporedbi s neto priljevom od 1,2 milijarde USD u 2014. To je rezultat izdavanja dviju euroobveznica s jamstvom Ministarstva financija SAD-a, u ukupnoj vrijednosti od 1,5 milijardi USD, u lipnju, te izdavanja jedne euroobveznice bez jamstva, u vrijednosti od 500 milijuna USD, u studenome.
Međunarodne neto pričuve u ožujku 2016. dosegnule su povoljnu razinu od 13,4 milijarde USD, što je odgovaralo uvozu tijekom otprilike 7 mjeseci sljedeće godine. Međunarodne pričuve, uključujući zlato, iznosile su oko 15 milijardi USD.
U kontekstu programâ prilagodbe i reformi koji su provedeni uz podršku MMF-a, Svjetske banke i prvog programa makrofinancijske pomoći EU-a, dovršenoga u listopadu 2015., jordanske vlasti ostvarile su znatan napredak u nizu ključnih područja strukturnih reformi. To je uključivalo reformu subvencija za gorivo te uvođenje kompenzacijskog sustava prijenosa gotovinskog novca, nastojanja za diversifikacijom izvora energije, poreznu reformu i unapređenje postojećeg investicijskog okvira. Međutim Jordan je i dalje suočen sa znatnim izazovima u području strukturnih reformi. Porezna osnovica i dalje je niska i uključuje mnoge porezne olakšice, te još ima prostora za jačanje porezne uprave i daljnju reformu oporezivanja dohotka kako bi se povećali prihodi i progresivnost poreza. Tim bi reformama trebalo poduprijeti fiskalnu konsolidaciju. Osim toga, jordansko je tržište rada nefleksibilno, a prisutna je i neusklađenost vještina, što doprinosi velikoj nezaposlenosti, posebno među mladima, uz vrlo niske stope sudjelovanja žena na tržištu rada. Potrebno je i dalje nastojati diversificirati izvore energije i povećati energetsku učinkovitost, kako bi se zadovoljilo povećanu potražnju za električnom energijom i smanjilo ovisnost Jordana o nafti. Još jedan ključni izazov u pogledu reformi jest vodni sektor, u kojemu prijenosi novca WAJ-u i dalje znatno opterećuju proračun. Trebalo bi i dodatno ojačati poslovno i ulagačko okruženje, što je ključno za poticanje ulaganja u kontekstu trenutačnih teških okolnosti u regiji. Osim toga, potrebno je ojačati i gospodarsko upravljanje i transparentnost, među ostalim tako da se nastoji poboljšati upravljanje javnim financijama, primjerice donošenjem novog zakonodavstva o Uredu za revizije i modernizacijom upravljanja dugom.
Predviđanja koja je MMF izradio u veljači 2016. upućuju na znatne potrebe bilance plaćanja u razdoblju 2016. – 2017., uz procijenjeni ukupni manjak u vanjskom financiranju od 3,2 milijarde USD (2 milijarde USD u 2016. i 1,2 milijarde USD u 2017.). Taj manjak u financiranju uglavnom se može pripisati trima čimbenicima: kontinuirano visokom deficitu tekućeg računa, očekivanim velikim zahtjevima za amortizaciju duga, posebno u 2016., i potrebi zadržavanja razborite razine deviznih pričuva. Predloženim novim programom makrofinancijske pomoći, u iznosu od 200 milijuna EUR, pokrilo bi se 7,4 % procijenjenog preostalog manjka u financiranju (nakon odbitka neto financiranja MMF-a i očekivane isplate zajmova Svjetske banke koji se temelje na politikama).
Kao i prethodnih godina očekuje se da će ostali donatori (uključujući Francusku, Japan, SAD i zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu i Arapski monetarni fond te EU preko proračunske potpore u obliku bespovratnih sredstava, koja se financira u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo) osigurati znatna dodatna sredstva u nadolazećem razdoblju, čime će se osigurati razumna raspodjela tereta potpore donatora.
•Postojeće odredbe u području obuhvaćenom prijedlogom
Europski parlament i Vijeće 11. prosinca 2013. donijeli su Odluku br. 1351/2013 kojom je Jordanu pružena prva makrofinancijska pomoć, u iznosu od 180 milijuna EUR 2 . Ta je pomoć u potpunosti isplaćena tijekom 2015.
•Usklađenost s drugim politikama i ciljevima politika Unije
EU i Jordan s godinama su razvili bliske političke i gospodarske odnose. Godine 2010. između EU-a i Jordana dogovoren je „napredni status” partnerstva, kojim su obuhvaćena proširena područja suradnje. Pravna je osnova za odnos između EU-a i Jordana Sporazum o pridruživanju koji je stupio na snagu 1. svibnja 2002. te različiti instrumenti suradnje i dijaloga uspostavljeni u okviru europske politike susjedstva. Jordan je i članica Unije za Mediteran. EU namjerava pomoći Jordanu u provedbi njegova vlastitog procesa reforme na temelju prioriteta i mjera utvrđenih u Jedinstvenom okviru za potporu, donesenom za razdoblje 2014. – 2017. Kao odgovor na sukobe u Siriji i Iraku te u cilju daljnjeg jačanja čvrstog i višedimenzionalnog odnosa EU-a i Jordana dvije su strane započele razgovore o novom sporazumu o prioritetima partnerstva, koji bi trebao poslužiti kao smjernica za odnose između EU-a i Jordana za razdoblje 2016. – 2018. Prioriteti partnerstva obuhvaćaju ispunjenje međusobnih obveza, utvrđenih u Paktu EU-a i Jordana, o kojemu se također trenutačno raspravlja. Jordan je uspostavio važne gospodarske veze s EU-om. EU je u 2014. bio drugi najveći trgovinski partner Jordana, s udjelom u trgovanju od 15,5 %, nakon Saudijske Arabije s 17,7 % i prije SAD-a (treći trgovinski partner, s udjelom od 8,5 %). U tijeku je pripremni postupak za pokretanje pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine (DCFTA). Svrha DCFTA-a bila bi poboljšati mogućnosti pristupa tržištu i ulagačku klimu te poticati bolju gospodarsku integraciju između EU-a i Jordana. Iako pravi pregovori o DCFTA-i još uvijek nisu pokrenuti, strane su pokrenule razgovore o privremenom ublažavanju pravila o podrijetlu koje EU primjenjuje u njihovoj bilateralnoj trgovini. Očekuje se da će se tom inicijativom, koja je dio potpore EU-a Jordanu u pogledu trenutačne sirijske izbjegličke krize, potaknuti jordanski izvoz u EU te stvoriti dodatne mogućnosti zapošljavanja i za Jordance i za sirijske izbjeglice.
Makrofinancijska pomoć EU-a bila bi dopuna bespovratnim sredstvima mobiliziranima u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i drugih programa EU-a te posebno u pogledu uvjeta predviđenih u okviru paketa proračunske potpore koje provodi EU. Pružanjem potpore jordanskim vlastima u donošenju primjerenog okvira za makroekonomsku politiku i strukturne reforme makrofinancijskom pomoći EU-a doprinijelo bi se povećanju dodane vrijednosti i učinkovitosti ukupnih financijskih intervencija EU-a, uključujući intervencije u okviru drugih financijskih instrumenata.
Jordan je poduzeo važne korake prema jačanju demokratskih prava i vladavine prava. Osnovani su Ustavni sud i neovisno izborno povjerenstvo, a jordanski parlament donio je niz važnih zakona, uključujući Izborni zakon i Zakon o političkim strankama te zakone o decentralizaciji i općinama.
Iako mora dodatno ojačati svoje demokratske institucije i pravni okvir te postići da demokracija bolje zastupa različite društvene i etničke skupine, Jordan je unatoč teškom regionalnom okruženju uspio napredovati u tom pogledu te i dalje djeluje kao čimbenik stabilizacije i umjerenosti u regiji.
U tom kontekstu smatra se da će Jordan ispuniti političke preduvjete za odobrenje makrofinancijske pomoći, posebno u pogledu poštovanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava te uvjeta da je to zemlja s kojom EU održava bliske političke i gospodarske odnose. Detaljna procjena ispunjenosti tih političkih kriterija za makrofinancijsku pomoć, koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, priložena je radnom dokumentu službi Komisije koji prati ovaj Prijedlog. Prijedlog nove makrofinancijske pomoći u skladu je i s obvezom EU-a da podrži gospodarsku i političku tranziciju Jordana.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Sažetak predloženih mjera
EU će Jordanu staviti na raspolaganje makrofinancijsku pomoć u ukupnom iznosu od najviše 200 milijuna EUR, u obliku srednjoročnog zajma. Ta će pomoć pridonijeti pokrivanju preostalih potreba Jordana za vanjskim financiranjem u razdoblju 2016. – 2017., kako ih je utvrdila Komisija na temelju procjena MMF-a.
Isplata pomoći planirana je u dva obroka zajma, od kojih će svaki iznositi 100 milijuna EUR. Isplata prvog obroka očekuje se krajem 2016. Drugi obrok, ovisno o nizu mjera politike, mogao bi biti isplaćen u drugom tromjesječju 2017. Komisija će upravljati tom pomoći. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.
Kao što je uobičajeno kod instrumenta makrofinancijske pomoći, isplate bi ovisile o uspješnim revizijama programa u okviru novog financijskog aranžmana MMF-a. Osim toga, Komisija i jordanske vlasti ugovorili bi i posebne mjere strukturnih reformi u memorandumu o razumijevanju. Komisija će se usmjeriti na strukturne reforme za poboljšanje ukupnog makroekonomskog upravljanja i uvjeta za održivi razvoj. Kako je prethodno navedeno, tim bi se mjerama reforme podržalo plan reformi vlasti i dopunilo programe dogovorene s MMF-om, Svjetskom bankom i ostalim donatorima, te programe politike povezane s proračunskom potporom EU-a. One bi bile u skladu s prioritetima gospodarske reforme dogovorenima između EU-a i Jordana u kontekstu Jedinstvenog okvira za potporu za razdoblje 2014. – 2017. te s drugim strateškim dokumentima (uključujući buduće prioritete partnerstva i Pakt s Jordanom). Osim toga, one bi se nastavljale na strukturne reforme provedene u okviru programa makrofinancijske pomoći I.
Odluka da se makrofinancijska pomoć u potpunosti isplati u obliku zajmova opravdana je razinom gospodarskog razvoja Jordana (mjerenog dohotkom po glavi stanovnika) i pokazateljima duga. To je u skladu i s tretmanom koji Svjetska banka i MMF-a primjenjuju na Jordan. Jordan u svakom slučaju ne ispunjava uvjete za koncesijsko financiranje Međunarodne razvojne agencije ili MMF-ova Fonda za smanjenje siromaštva i rast.
•Pravna osnova
Pravna je osnova Prijedloga članak 212. UFEU-a.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Načelo supsidijarnosti primjenjuje se jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve obnove kratkoročne makroekonomske stabilnosti u Jordanu te se oni bolje mogu ostvariti na razini Europske unije. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora kako bi se maksimalno povećali opseg i učinkovitost pomoći.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarenje ciljeva kratkoročne makroekonomske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.
Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu budućeg proširenog fonda, iznos predložene nove makrofinancijske pomoći odgovara iznosu od 7,4 % preostalog manjka u financiranju za razdoblje 2016. – 2017. To je u skladu sa standardnim pravilima raspodjele tereta za programe makrofinancijske pomoći. S obzirom na pomoć koju su Jordanu obećali ostali bilateralni i multilateralni donatori, smatra se da je ta razina sudjelovanja u pružanju pomoći primjerena za EU.
•Odabir instrumenta
Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni ni dostatni za postizanje tih makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju i doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja bilance plaćanja i proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Pridonoseći uspostavi primjerenog sveobuhvatnog okvira za politike, makrofinancijskom pomoći može se povećati učinkovitost mjera koje se financiraju u Jordanu u okviru drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Savjetovanja sa zainteresiranim stranama
Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Jordana. Tijekom pripreme ovog prijedloga za makrofinancijsku pomoć službe Komisije savjetovale su se s MMF-om i Svjetskom bankom, koji su već pokrenuli velike programe financiranja te pripremaju nove programe. Komisija se 2. lipnja 2016. savjetovala s Gospodarskim i financijskim odborom, koji je podržao prijedlog. Komisija je bila i u redovitom kontaktu s jordanskim vlastima.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Komisija će prije prave provedbe pomoći provesti operativnu procjenu za potvrdu kvalitete i pouzdanosti javnih financijskih krugova i administrativnih postupaka, uz pomoć vanjskih stručnjaka. Rezultati te procjene, koji će se podijeliti s jordanskim vlastima i delegacijom EU-a radi daljnjeg rada na područjima koja bi se moglo poboljšati, mogli bi se odraziti i u uvjetima politike predložene makrofinancijske pomoći.
•Procjena učinka
Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredan je instrument za hitne slučajeve, usmjeren na rješavanje ozbiljnih poteškoća povezanih s bilancom plaćanja u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet od uvjeta provedbe procjene učinka u skladu sa Smjernicama za bolju regulativu Komisije (SWD(2015) 111 final) zbog političkog imperativa brzog djelovanja u hitnoj situaciji koja zahtijeva brz odgovor.
Prijedlozi Komisije za makrofinancijsku pomoć općenito se temelje na iskustvu stečenom iz ex-post evaluacija prijašnjih programa u susjedstvu EU-a. Kao i prva makrofinancijska pomoć, druga makrofinancijska pomoć i prateći program gospodarske prilagodbe i reforme pridonijet će smanjenju kratkoročnih financijskih potreba Jordana, uz istodobnu podršku mjerama usmjerenima na jačanje srednjoročne bilance plaćanja i fiskalne održivosti te povećanje održivog rasta, čime se dopunjuje program koji će se dogovoriti s MMF-om. Mjerama će se vjerojatno obuhvatiti reforme u područjima kao što su upravljanje javnim financijama i drugi aspekti gospodarskog upravljanja, porezna reforma, jačanje socijalne sigurnosne mreže, reforme energetskog i vodnog sektora, trgovina i ulaganja te tržište rada, uključujući mjere za lakšu integraciju sirijskih izbjeglica na jordanskom tržištu rada.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Planirana pomoć pružila bi se u obliku zajma i financirala bi se operacijom zaduživanja koju će u ime EU-a provoditi Komisija. Utjecaj pomoći na proračun odgovara izdvajanju rezervacija Jamstvenog fonda EU-a za vanjska djelovanja, u iznosu od 9 % plaćenih iznosa, iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda“). Uz pretpostavku da će prva isplata zajma (100 milijuna EUR) biti provedena u 2016., a druga isplata zajma (100 milijuna EUR) u 2017., u skladu s pravilima kojima se uređuje mehanizam jamstvenog fonda, rezervacije će biti izdvojene u proračunima za razdoblje 2018. – 2019. Na temelju sadašnjih predviđanja iskorištenosti proračunske linije 01 03 06 Komisija ocjenjuje da je utjecaj programa na proračun prihvatljiv.
5.OSTALI DIJELOVI
•Klauzula o preispitivanju / reviziji / vremenskom ograničenju valjanosti
Prijedlog sadržava klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti. Predložena makrofinancijska pomoć stavlja se na raspolaganje na dvije i pol godine, s početkom od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju.
2016/0197 (COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnima parlamentima,
djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Odnosi između Europske unije („Unija“) i Hašemitske Kraljevine Jordana („Jordan“) razvijaju se u okviru europske politike susjedstva (EPS). Jordan je 24. studenoga 1997. potpisao Sporazum o pridruživanju s EU-om, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2002. Na temelju Sporazuma o pridruživanju EU i Jordan postupno su uspostavili područje slobodne trgovine tijekom prijelaznog razdoblja od 12 godina. Osim toga, 2007. stupio je na snagu i sporazum o daljnjoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda. Godine 2010. između EU-a i Jordana dogovoren je napredni status partnerstva čime su područja suradnje proširena. Protokol o mehanizmima za rješavanje trgovinskih sporova između EU-a i Jordana, parafiran u prosincu 2009., stupio je na snagu 1. srpnja 2011. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja dodatno su razvijeni u kontekstu Sporazuma o pridruživanju u okviru EPS-a i Jedinstvenog okvira za potporu donesenog za razdoblje 2014. – 2017.
(2)Od 2011. Jordan je pokrenuo niz političkih reformi za jačanje parlamentarne demokracije i vladavine prava. Osnovani su Ustavni sud i neovisno izborno povjerenstvo, a jordanski parlament donio je niz važnih zakona, uključujući Izborni zakon i Zakon o političkim strankama te zakone o decentralizaciji i općinama.
(3)Gospodarstvo Jordana znatno je pogođeno tekućim nemirima u regiji, posebno u susjednom Iraku i Siriji. U kombinaciji s oslabljenim globalnim okruženjem ti su regionalni nemiri negativno utjecali na vanjske prihode te opteretili javne financije. Pogođeni su turizam i priljevi izravnih stranih ulaganja, blokirane trgovinske rute i ometen pritok prirodnog plina iz Egipta. Osim toga, na jordansko gospodarstvo utjecao je i veliki priljev sirijskih izbjeglica, koji je povećao pritisak na njegov fiskalni položaj, javne usluge i infrastrukturu.
(4)Od izbijanja sukoba u Siriji 2011. Unija je izrazila nedvosmislenu predanost potpori Jordanu na njegovu putu ka rješavanju gospodarskih i društvenih posljedica krize u Siriji, posebno u pogledu prisutnosti velikog broja sirijskih izbjeglica na njegovu državnom području. Povećala je svoju financijsku potporu Jordanu, ojačala suradnju u mnogim područjima, uključujući civilno društvo, izborni sustav, sigurnost, regionalni razvoj te socijalne i gospodarske reforme. Unija je ponudila i mogućnost sklapanja sporazuma o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine.
(5)U tom teškom gospodarskom i financijskom kontekstu jordanske vlasti i Međunarodni monetarni fond (MMF) dogovorili su u kolovozu 2012. prvi program gospodarske prilagodbe, uz potporu trogodišnjeg stand-by aranžmana u iznosu od 2 milijarde USD. Taj je program uspješno dovršen u kolovozu 2015. U okviru tog programa Jordan je znatno napredovao u pogledu fiskalne konsolidacije (čemu je pridonio i pad cijena nafte) i niza strukturnih reformi.
(6)U prosincu 2012. Jordan je od Unije zatražio dodatnu makrofinancijsku pomoć. Kao odgovor na to u prosincu 2013. 3 donesena je makrofinancijska pomoć u iznosu od 180 milijuna EUR, u obliku zajmova (makrofinancijska pomoć I.). Memorandum o razumijevanju u kojemu se definiraju uvjeti politike povezani s tom prvom makrofinancijskom pomoći stupio je na snagu 18. ožujka 2014. Nakon provedbe dogovorenih mjera politike, 10. veljače 2015. isplaćena je prva tranša makrofinancijske pomoći I., a druga je tranša isplaćena 15. listopada 2015.
(7)Od izbijanja krize u Siriji EU je Jordanu dodijelio gotovo 1,13 milijarde EUR. To obuhvaća, uz 180 milijuna EUR iz prvog programa makrofinancijske pomoći, i 500 milijuna EUR u okviru redovnog programa bilateralne suradnje za Jordan koji se financira iz Europskog instrumenta za susjedstvo, oko 250 milijuna EUR iz humanitarnog proračuna i više od 30 milijuna EUR iz Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru. Nadalje, Europska investicijska banka stavila je od 2011. na raspolaganje zajmove u iznosu od 264 milijuna EUR.
(8)Pogoršanje krize u Siriji u 2015. teško je pogodilo Jordan, s posljedicama za trgovinu, turizam i ulagačko povjerenje. Na Jordan je negativno utjecalo i smanjenje financijske potpore zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu, potaknutog padom cijena nafte. Kao posljedica toga došlo je do ponovnog usporavanja rasta, povećala se nezaposlenost te su se pojavile nove fiskalne potrebe i potrebe za vanjskim financiranjem.
(9)U toj teškoj situaciji Unija je potvrdila predanost podržavanju Jordana u njegovim gospodarskim i društvenim izazovima i procesu reforme. Ta je predanost posebno istaknuta na konferenciji „Potpora Siriji i regiji”, održanoj u Londonu 4. veljače 2016., na kojoj se EU obvezao osigurati 2,39 milijarde EUR u razdoblju 2016. – 2017. kao financijsku potporu zemljama koje je najviše pogodila izbjeglička kriza, uključujući Jordan. Politička i gospodarska potpora Unije jordanskom procesu reformi u skladu je s politikom Unije prema regiji južnog Mediterana, kako je utvrđeno u kontekstu EPS-a.
(10)Slijedom pogoršanja gospodarske i financijske situacije u Jordanu, MMF i Jordan pokrenuli su i razgovore o idućem aranžmanu, koji bi mogao imati oblik proširenog fonda („program MMF-a”) te bi se njime vjerojatno obuhvatilo razdoblje od tri godine, s početkom u drugom semestru 2016. Cilj novog programa MMF-a bilo bi ublažiti kratkoročne poteškoće s bilancom plaćanja Jordana te istodobno potaknuti provedbu snažnih mjera prilagodbe.
(11)S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i prognoza, Jordan je u ožujku 2016. od Unije zatražio dodatnu makrofinancijsku pomoć.
(12)Budući da je Jordan obuhvaćen EPS-om, trebao bi se smatrati državom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.
(13)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu bilanci plaćanja, čija je svrha riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja bilance plaćanja.
(14)S obzirom na to da u bilanci plaćanja Jordana još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je makrofinancijska pomoć Unije Jordanu, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladan odgovor na zahtjev Jordana za potporu gospodarskoj stabilizaciji, u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Jordanu, nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana MMF-a.
(15)Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti podržati ponovno uspostavljanje održivog stanja vanjskog financiranja Jordana, čime bi se pružila potpora njegovu gospodarskom i društvenom razvoju.
(16)Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Jordana za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir sposobnost Jordana za financiranje vlastitim sredstvima, a pogotovo međunarodne pričuve kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopuniti programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Jordanu te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.
(17)Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.
(18)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti vanjsku politiku Unije prema Jordanu. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe programa makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.
(19)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podupirati posvećenost Jordana vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njegovu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.
(20)Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Jordan bi trebao poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi biti jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Jordanu te promicanje strukturnih reformi usmjerenih na potporu održivom i uključivom rastu, stvaranje radnih mjesta i fiskalnu konsolidaciju. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.
(21)Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Jordan bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere vezane uz sprečavanje i borbu protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud obavlja revizije.
(22)Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća (kao proračunskog tijela).
(23)Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.
(24)Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.
(25)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 4 .
(26)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti provedbe te radi učinkovitosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s jordanskim vlastima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te Uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima koji u toj Uredbi nisu predviđeni. S obzirom na mogući značajan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, za aktivnosti iznad tog praga primjereno je primijeniti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Jordanu, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na smanjenje, obustavu ili ukidanje pomoći,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
1.Unija Jordanu stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 200 milijuna EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi u Jordanu. Ta pomoć pridonosi pokrivanju potreba bilance plaćanja Jordana kako su određene programom MMF-a.
2.Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije daje se na raspolaganje Jordanu u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije posuditi potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i u obliku zajma dodijeliti ih Jordanu. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.
3.Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Jordana te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Jordana, Jedinstvenom okviru za potporu za razdoblje 2014. – 2017. i budućim prioritetima partnerstva. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, te tim institucijama pravovremeno dostavlja relevantne dokumente.
4.Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na razdoblje od dvije i pol godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.
5.Ako se potrebe Jordana za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć obustavlja ili ukida.
Članak 2.
1.Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije jest da Jordan poštuje učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, i vladavinu prava, te jamči poštovanje ljudskih prava.
2.Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.
3.Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 5 .
Članak 3.
1.Komisija se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. dogovara s jordanskim vlastima o jasno određenim uvjetima gospodarske politike i financijskim uvjetima, s naglaskom na strukturne reforme i zdrave javne financije, kojima treba podlijegati makrofinancijska pomoć Unije, a ti će uvjeti biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju („memorandum o razumijevanju”). Uvjeti gospodarske politike i financijski uvjeti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje je Jordan proveo uz potporu MMF-a.
2.Cilj uvjeta navedenih u stavku 1. posebno je jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti u sustavu upravljanja javnim financijama u Jordanu, uključujući i u pogledu korištenja makrofinancijske pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se na odgovarajući način uzimaju u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i poštene trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.
3.Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o zajmu koji će sklopiti Komisija i jordanske vlasti.
4.Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, kao i jesu li gospodarske politike Jordana u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.
Članak 4.
1.U skladu s uvjetima iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u obliku zajma s isplatom u dva obroka. Iznos svakog obroka utvrđuje se u memorandumu o razumijevanju iz članka 3.
2.Iznosi makrofinancijske pomoći Unije dovode do, prema potrebi, izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 6 .
3.Komisija odlučuje o isplati obroka podložno ispunjenju svih sljedećih uvjeta:
(a)preduvjet utvrđen u članku 2.;
(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme uz potporu nepreventivnog kreditnog aranžmana s MMF-om i
(c)zadovoljavajuća provedba uvjeta gospodarske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u memorandumu o razumijevanju.
Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.
4.Ako se uvjeti iz stavka 3. kontinuirano ne ispunjavaju, Komisija privremeno obustavlja ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U tom slučaju Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima obustave ili ukidanja.
5.Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Središnjoj banci Jordana. U skladu s odredbama koje se trebaju dogovoriti u memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se prenijeti jordanskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.
Članak 5.
1.Operacije zaduživanja i kreditiranja povezane s makrofinancijskom pomoći Unije izvršavaju se u eurima s istim datumom valute, ne smiju prouzročiti promjenu ročnosti za Uniju niti je smiju izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.
2.Ako okolnosti to dopuštaju i na zahtjev Jordana, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete kreditiranja uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ista podudara s odgovarajućom odredbom u uvjetima zaduživanja.
3.Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako Jordan to zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijelo prvotno zaduživanje ili jedan njegov dio, ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Poslovi refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne smiju imati za posljedicu produljenje dospijeća predmetnog zaduživanja ili povećanje iznosa glavnice nepodmirene na dan refinanciranja ili restrukturiranja.
4.Sve troškove koji su nastali za Uniju, a koji se odnose na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom, snosi Jordan.
5.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.
Članak 6.
1.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 8 .
2.Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.
3.Ugovor o zajmu koji se sklapa s jordanskim vlastima sadržava odredbe kojima se:
(a)osigurava da Jordan redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije ispravno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke kod kojih je došlo do protupravnog prisvajanja;
(b)osigurava zaštita financijskih interesa Unije, a posebno predviđanjem posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 9 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 10 te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 11 ;
(c)Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;
(d)Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena;
(e)osigurava da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, da je Jordan sudjelovao u bilo kojem aktu prijevare ili korupcije ili u nekoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije.
4.Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija s pomoću operativne procjene ocjenjuje kvalitetu jordanskih financijskih propisa, administrativne postupke te mehanizme unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.
Članak 7.
1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 8.
1.Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:
(a)ispituje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;
(b)procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Jordana, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;
(c)navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Jordana te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.
2.Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj se njome pridonijelo ciljevima pomoći.
Članak 9.
Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
1.4.Ciljevi
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
1.7.Predviđene metode upravljanja
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu
1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 12
Područje politike: Glava 01 – Gospodarski i financijski poslovi
Aktivnost: 03 – Međunarodni gospodarski i financijski poslovi
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa
„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja: promicanje napretka izvan EU-a”
Glavno područje kojim se bavi Glavna uprava za ekonomske i financijske poslove odnosi se na:
1. Poticanje provedbe europske politike susjedstva produbljivanjem ekonomske analize, jačanjem dijaloga o politikama i savjeta o gospodarskim aspektima akcijskih planova.
2. Razvoj, praćenje i provedba makrofinancijske pomoći za partnerske treće zemlje, u suradnji s odgovarajućim međunarodnim financijskim institucijama.
1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Posebni cilj br. 1: „Promicanje napretka izvan EU-a: potpora makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći”
Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Međunarodni gospodarski i financijski poslovi.
1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj
Predložena pomoć sastoji se od 200 milijuna EUR u obliku zajma EU-a Hašemitskoj Kraljevini Jordanu („Jordan”) i cilj joj je pridonijeti održivijem stanju bilance plaćanja. Ta pomoć, koja će se isplatiti u dva obroka, pomoći će zemlji ublažiti gospodarske i socijalne poteškoće prisutne zbog nestabilnosti u regiji i zbrinjavanja izbjeglica iz Sirije. Njome će promicati i strukturne reforme usmjerene na povećanje održivog gospodarskog rasta, smanjenje makroekonomskih slabosti i poboljšanje upravljanja javnim financijama.
1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja
Vlasti će biti dužne redovito izvješćivati službe Komisije o nizu pokazatelja i dostaviti sveobuhvatni izvještaj o poštovanju dogovorenih uvjeta politike prije isplate drugog obroka pomoći.
Službe Komisije nastavit će nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih krugova i administrativnih postupaka u Jordanu koja će biti provedena tijekom pripreme ovog programa. Delegacija EU-a u Jordanu uz to će redovito izvješćivati o pitanjima koja se odnose na praćenje pomoći. Službe Komisije ostat će u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi imale koristi od njihovih uvida na temelju njihovih tekućih aktivnosti u Jordanu.
Prijedlogom zakonodavne odluke predviđeno je i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću i Europskom parlamentu koje sadržava ocjenu provedbe ove pomoći. Nezavisna ex post evaluacija pomoći provest će se unutar dvije godine nakon isteka razdoblja provedbe.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti
Isplata pomoći ovisi o zadovoljavajućim rezultatima provedbe gospodarskog programa isplata između Jordana i MMF-a koji se očekuje u drugoj polovini 2016. Osim toga, Komisija s jordanskim vlastima ugovara posebne uvjete politike, navedene u memorandumu o razumijevanju, koji se trebaju ispuniti prije nego što Komisija odobri isplatu drugog obroka.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a
Pomažući državi da prevlada gospodarski šok uzrokovan nestabilnošću u regiji i priljevom izbjeglica iz Sirije, predložena makrofinancijska pomoć pridonijet će promicanju makroekonomske stabilnosti, gospodarskih reformi i političkog napretka u zemlji. Dopuna sredstvima koja su međunarodne financijske institucije, EU i drugi donatori stavili na raspolaganje, pridonosi ukupnoj učinkovitosti paketa financijske potpore koju pruža međunarodna donatorska zajednica.
Predloženim programom jača se i vladina predanost reformama te njezina težnja za ostvarivanjem bližih odnosa s EU-om. Taj se rezultat, među ostalim, ostvaruje odgovarajućim uvjetima za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se drugim zemljama u regiji pokazati da EU i dalje pomaže zemljama koje u razdoblju gospodarskih poteškoća odlučno kreću u političke reforme.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Od 2004. provedeno je ukupno šesnaest ex post evaluacija u vezi s programima makrofinancijske pomoći. U tim je evaluacijama zaključeno da se programima makrofinancijske pomoći zaista pridonosi, iako ponekad skromno i neizravno, poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomskoj stabilnosti i postizanju strukturnih reformi u zemlji koja prima pomoć. U većini slučajeva programi makrofinancijske pomoći imali su pozitivan učinak na bilancu plaćanja zemlje korisnice i pomogli su smanjiti proračunska ograničenja. Dovela je i do nešto većeg gospodarskog rasta.
1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima
EU je među glavnim donatorima Jordana. Financijska pomoć namijenjena Jordanu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo (ENPI) za razdoblje 2007. – 2013. iznosi ukupno 589 milijuna EUR. Taj iznos obuhvaća dodatno financiranje odobreno putem programa SPRING koji se temelji na poticajima. Pomoć EU-a Jordanu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) za razdoblje 2014. – 2017. može iznositi od minimalno 312 milijuna EUR do maksimalno 382 milijuna EUR. Jordan će imati pravo na regionalni uzajamni fond EU-a „fond Madad” uspostavljen u prosincu 2014. za potporu Siriji i susjednim zemljama, uključujući Jordan. Prva serija programa u iznosu od 41 milijun EUR iz fonda Madad odobrena je u svibnju 2015. Ta su sredstva dopunjena financiranjem u okviru drugih instrumenata EU-a kao što je Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF). Osim na programe bilateralne suradnje, Jordan ima pravo i na razne regionalne programe, uglavnom u području vladavine prava i pravosuđa, zaštite okoliša i klime, migracija te kulture i mladih. Jordan sudjeluje i u inicijativama koje su otvorene svim partnerskim zemljama u okviru europske politike susjedstva, kao što su Erasmus+ kojim se povećava mobilnost i suradnja s EU-om u području visokog obrazovanja, TAIEX i SIGMA. Nadalje, Jordan isto tako ima pravo na dodatna sredstva u okviru nekoliko tematskih programa i instrumenata EU-a, uključujući Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), program „nedržavni akteri i tijela lokalne vlasti” te program „azil i migracije”. Isto tako Europska investicijska banka Jordanu pruža potporu ugovorenim zajmovima u ukupnom iznosu od 264,9 milijuna EUR od 2011., od čega 115,9 milijuna EUR u 2015. Konačno, makrofinancijska pomoć I. od 180 milijuna EUR, koja je odobrena u 2013., provedena je na zadovoljavajući način te je u cijelosti isplaćena u 2015.
Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a je u tome što pridonosi stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održive bilance plaćanja i stanja proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Makrofinancijskom pomoći ne osigurava se redovita financijska potpora niti je ona namijenjena za potporu gospodarskom i socijalnom razvoju zemalja koje primaju pomoć. Makrofinancijska pomoć ukida se u trenutku kada država ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja. Poslije toga trebali bi se primjenjivati redoviti instrumenti EU-a za pomoć i suradnju.
Makrofinancijska pomoć isto bi tako trebala nadopunjavati intervencije međunarodnih financijskih institucija, a to su osobito program prilagodbe i reforme uz podršku proširenog fonda MMF-a i zajmovi razvojne politike Svjetske banke.
1.6.Trajanje i financijski utjecaj
X Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja
X Prijedlog/inicijativa na snazi 2 i pol godine od stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 4. Odluke
X Financijski utjecaj očekuje se u razdoblju od 2016. do 2019.
1.7.Predviđene metode upravljanja 13
X Izravno upravljanje Komisije
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja
Pomoć je makroekonomske prirode i njezin će oblik biti u skladu s budućim gospodarskim programom koji podržava MMF. Službe Komisije pratit će mjeru na temelju napretka u provedbi programa MMF-a i posebnih mjera reforme koje će se utvrditi s jordanskim vlastima u memorandumu o razumijevanju (vidi i točku 1.4.4.).
2.2.Sustav upravljanja i kontrole
2.2.1.Utvrđeni rizici
U pogledu predloženog programa makrofinancijske pomoći postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom politike te opći politički rizici.
Postoji rizik da bi se makrofinancijska pomoć, koja nije namijenjena za određene izdatke, mogla zloupotrijebiti. Općenito, taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su kvaliteta sustava upravljanja u središnjoj banci i ministarstvu financija te primjerenost unutarnje i vanjske revizije.
Još jedan ključni rizik za projekt proistječe iz gospodarskih i političkih nesigurnosti u regiji, osobito u Siriji i Iraku, što ima izravne posljedice na gospodarstvo Jordana. Na domaćem području glavni rizik odnosi se na poteškoće u procesu gospodarskih reformi i postojeće makroekonomske slabosti, uključujući fiskalne posljedice priljeva sirijskih izbjeglica.
Jordan je i dalje osjetljiv na moguće nove poremećaje u opskrbi uvezenim prirodnim plinom iz Egipta. Konačno, rizici proizlaze i iz mogućeg slabljenja europskog i globalnog gospodarskog okruženja i iz povećanja međunarodnih cijena hrane i energije.
2.2.2.Predviđene metode kontrole
Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.
2.2.3.Troškovi i koristi kontrola i vjerojatna stopa neusklađenosti
Osnovni troškovi za Komisiju koji se odnose na metode provjere i kontrole, kao i troškovi operativne procjene financijskih i administrativnih krugova prije djelovanja, opisani su u tablici 3.2.1. Osim toga, tu su i troškovi za Europski revizorski sud i troškovi mogućih intervencija Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF). Operativnom procjenom pridonosi se ne samo procjeni rizika zloupotrebe sredstava, već se ostvaruje i posredna korist pružanjem korisnih informacija o potrebnim reformama u području upravljanja javnim financijama, što se onda može odraziti u uvjetima politike za pomoć. Kad je riječ o vjerojatnoj stopi nesukladnosti, na temelju iskustva s instrumentom makrofinancijske pomoći od početka njegove primjene, procjenjuje se da je rizik od nesukladnosti (u obliku neplaćanja zajma ili zlouporabe sredstava) nizak.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzet će se nekoliko mjera.
Prvo, predloženi pravni temelj za makrofinancijsku pomoć Jordanu uključuje odredbu o mjerama sprečavanja prijevare. Te se mjere dodatno razrađuju u ugovoru o zajmu te će sadržavati niz odredbi o kontrolama, sprečavanju prijevare, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Uz to se predviđa niz specifičnih uvjeta povezanih s pomoći, uglavnom u području upravljanja javnim financijama, s ciljem jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti.
Drugo, prije nego što se sklopi memorandum o razumijevanju, službe Komisije uz potporu propisno ovlaštenih vanjskih stručnjaka izvršit će novu operativnu procjenu financijskih krugova i administrativnih postupaka u Ministarstvu financija i Središnjoj banci Jordana, kako bi se ispunili zahtjevi Financijske uredbe primjenjive na opći proračun Unije. Tom revizijom utvrdit će se je li okvir za dobro financijsko upravljanje makrofinancijskom pomoći u Jordanu dovoljno učinkovit, obuhvaćajući područja kao što su struktura i organizacija upravljanja, upravljanje i kontrola sredstava, sigurnost informacijskih sustava, kapacitet unutarnje i vanjske revizije i nezavisnost središnje banke. S obzirom na tu procjenu u sporazum s nacionalnim nadležnim tijelima mogu se uključiti specifični mehanizmi koji se primjenjuju na upravljanje sredstvima od strane korisnika. Isto tako, pomoć se uplaćuje na namjenski račun kod Središnje banke Jordana.
Naposljetku, pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi
Postojeće proračunske linije
01 03 02 – Makrofinancijska pomoć
01 03 06 – Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta
|
Doprinos |
|||
|
Broj
|
Dif./nedif.
|
zemalja EFTA-e 15 |
zemalja kandidatkinja 16 |
trećih zemalja |
u smislu članka 18. stavka 1. točke (aa) Financijske uredbe |
|
|
4 |
01 03 02 Makrofinancijska pomoć |
Dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
|
4 |
01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda |
Dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
01 03 06 – jamstvo Europske unije za zajmove EU-a namijenjene makrofinancijskoj pomoći trećim zemljama: Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja mora biti u skladu s Uredbom o fondu 17 . U skladu s tom Uredbom zajmovi se temelje na neisplaćenom iznosu na kraju godine. Za rezervacije Jamstvenog fonda izdvajaju se sredstva iz proračunske linije 01 03 06 („Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda”) u iznosu od 9 % ukupnih nepodmirenih obveza. Iznos rezervacija izračunava se na početku godine „n” kao razlika između ciljnog iznosa i neto aktive Fonda na kraju godine „n–1”. Iznos rezervacija unosi se u godini „n” u nacrt proračuna za godinu „n+1”, a stvarno se plaća odjednom na početku godine „n+1” iz proračunske linije „Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda” (proračunska linija 01 03 06). Kao rezultat toga, 9 % stvarno isplaćenog iznosa (tj. najviše 18 milijuna EUR) uzet će se u obzir unutar ciljnog iznosa na kraju godine „n–1” za izračun iznosa rezervacija Fonda.
Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.
3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode
3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: |
4 |
||||||||
|
GU: ECFIN |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
||||
|
• Odobrena sredstva za poslovanje |
|||||||||
|
Proračunska linija 01 03 06 Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda |
Preuzete obveze |
(1a) |
9 |
9 |
18 |
||||
|
Plaćanja |
(2a) |
9 |
9 |
18 |
|||||
|
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 19 (operativna procjena i ex post evaluacija) |
|||||||||
|
Proračunska linija 01 03 02 |
Preuzete obveze |
(3) |
0,10 |
0,15 |
0,25 |
||||
|
Plaćanja |
(3a) |
0,10 |
0,15 |
0,25 |
|||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Preuzete obveze |
=1+1a +3 |
0,10 |
9 |
9,15 |
18,25 |
|||
|
Plaćanja |
=2+2a +3 |
0,10 |
9 |
9,15 |
18,25 |
||||
|
|
Preuzete obveze |
(4) |
9 |
9 |
18,00 |
||
|
Plaćanja |
(5) |
9 |
9 |
18,00 |
|||
|
UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
0,10 |
0,15 |
0,25 |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Preuzete obveze |
=4+ 6 |
0,10 |
9 |
9,15 |
18,25 |
|
|
Plaćanja |
=5+ 6 |
0,10 |
9 |
9,15 |
18,25 |
||
Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira: |
5 |
„Administrativni rashodi” |
||||
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
||
|
GU: ECFIN |
||||||
|
• Ljudski resursi |
0,039 |
0,029 |
0,021 |
0,016 |
0,105 |
|
|
• Ostali administrativni rashodi |
0,025 |
0,015 |
0,040 |
|||
|
GU ECFIN UKUPNO |
Odobrena sredstva |
0,064 |
0,044 |
0,021 |
0,016 |
0,145 |
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) |
0,064 |
0,044 |
0,021 |
0,016 |
0,145 |
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Preuzete obveze |
0,164 |
0,044 |
9,021 |
9,166 |
18,395 |
|
Plaćanja |
0,164 |
0,044 |
9,021 |
9,166 |
18,395 |
3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Navesti ciljeve i rezultate ⇩ |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
|||||||
|
Vrsta 21 |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Broj |
Trošak |
Ukupni broj |
Ukupni trošak |
||
|
POSEBNI CILJ BR. 3 22 |
||||||||||||
|
- Rezultat 1 |
Operativna procjena |
1 |
0,10 |
1 |
0,10 |
|||||||
|
- Rezultat 2 |
Ex post evaluacija |
1 |
0,15 |
1 |
0,15 |
|||||||
|
- Rezultat 3 |
Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda |
1 |
9 |
1 |
9 |
2 |
18 |
|||||
|
Međuzbroj za posebni cilj br. 1 |
1 |
0,10 |
1 |
9 |
2 |
9,15 |
4 |
18,25 |
||||
|
UKUPNI TROŠAK |
1 |
0,10 |
1 |
9 |
2 |
9,15 |
4 |
18,25 |
||||
3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva
3.2.3.1.Sažetak
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) |
UKUPNO |
|||
|
NASLOV 5
|
||||||||
|
Ljudski resursi |
0,039 |
0,029 |
0,021 |
0,016 |
0,105 |
|||
|
Ostali administrativni rashodi |
0,025 |
0,015 |
0,040 |
|||||
|
Međuzbroj za NASLOV 5
|
0,064 |
0,044 |
0,021 |
0,016 |
0,145 |
|||
|
Izvan NASLOVA 5 24 višegodišnjeg financijskog okvira |
||||||||
|
Ljudski resursi |
||||||||
|
Ostali
|
||||||||
|
Međuzbroj
|
||||||||
|
UKUPNO |
0,064 |
0,044 |
0,021 |
0,016 |
0,145 |
Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
3.2.3.2. Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
Godina
|
Godina
|
Godina 2018. |
Godina 2019. |
unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6.) |
|||||
|
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici) |
|||||||||
|
01 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije) |
0,19 |
0,13 |
0,09 |
0,06 |
|||||
|
XX 01 01 02 (Delegacije) |
|||||||||
|
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
10 01 05 01 (Izravno istraživanje) |
|||||||||
|
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 25 |
|||||||||
|
XX 01 02 01 (UO, UsO, UNS iz „globalne omotnice”) |
0,20 |
0,16 |
0,12 |
0,10 |
|||||
|
XX 01 02 02 (UO, UsO, MSD, LO i UNS i u delegacijama) |
|||||||||
|
XX 01 04 yy 26 |
- u sjedištima |
||||||||
|
- u delegacijama |
|||||||||
|
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje) |
|||||||||
|
Ostale proračunske linije (navesti) |
|||||||||
|
UKUPNO |
0,39 |
0,29 |
0,21 |
0,16 |
|||||
XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se osobljem glavne uprave koje je već nadležno za upravljanje djelovanjem i/ili je bilo preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Trošak potrebnog osoblja procjenjuje se na temelju 30 % godišnjih rashoda za dužnosnike u razredu AD5 - AD12.
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
Načelnik odjela: nadgleda i upravlja mjerama, odobrava izvještaje o reviziji ugovora o zajmu, vodi misije i procjenjuje napredak u pogledu poštovanja uvjeta. Službenik: priprema memorandum o razumijevanju i ugovor o zajmu, kontaktira s vlastima i međunarodnim financijskim institucijama, kontaktira s vanjskim stručnjacima za operativnu procjenu i ex post evaluaciju, vodi revizorske misije, izrađuje izvješća službi Komisije i priprema postupke Komisije povezane s upravljanjem pomoći. |
|
Vanjsko osoblje |
Nije primjenjivo. |
3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom
–Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.
3.2.5.Doprinos trećih osoba
–X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.
3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode
X Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.