C_2018387HR.01004801.xml

Mišljenje Europskog odbora regija – Nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom

(2018/C 387/09)

Glavni izvjestitelj:

Jacques BLANC (FR/PPE), načelnik općine La Canourgue

Referentni dokument:

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom

COM(2018) 173 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Predmet i područje primjene	Predmet i područje primjene
1. Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe hranom te minimalna pravila u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizmi za koordinaciju provedbenih tijela.	1. Ovom se Direktivom utvrđuju minimalni popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe hranom te minimalna pravila u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizmi za koordinaciju provedbenih tijela.
2. Ova Direktiva primjenjuje se na određene nepoštene trgovačke prakse koje se pojavljuju pri prodaji prehrambenih proizvoda od strane dobavljača koji je malo i srednje poduzeće kupcu koji nije malo i srednje poduzeće.	2. Ova Direktiva primjenjuje se na nepoštene trgovačke prakse koje se pojavljuju pri prodaji prehrambenih proizvoda od strane dobavljača kupcu koji nije malo i srednje poduzeće.
3. Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o isporuci sklopljene nakon datuma početka primjene odredaba kojima se prenosi ova Direktiva navedenih u članku 12. stavku 1. drugom podstavku.	3. Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o isporuci sklopljene nakon datuma početka primjene odredaba kojima se prenosi ova Direktiva navedenih u članku 12. stavku 1. drugom podstavku.

Obrazloženje

Ograničavanjem područja primjene Direktive nepovoljno bi se utjecalo na velike zadruge ili organizacije proizvođača koje ne ispunjavaju kriterije za MSP-ove te ih se ne bi moglo zaštititi od nepoštenih trgovačkih praksi. Te organizacije ili zadruge zasigurno nemaju istu pregovaračku moć kao njihovi kupci s obzirom na koncentraciju u kasnijim dijelovima lanca opskrbe. Osim toga, to bi se izrazito kosilo s dugotrajnim naporima koje Komisija ulaže u koncentraciju ponude primjenom ZOT-a jer bi se neizravno kažnjavale organizacije proizvođača koje nisu obuhvaćene definicijom MSP-ova. Također, zabrana nepoštenih trgovačkih praksi ne bi utjecala ni na nepoštene trgovačke prakse kojima bi određeni distributer izložio industrijskog dobavljača, na primjer poduzeće srednje veličine koje prodaje proizvode sa značajnom poljoprivrednom komponentom. To nije ekonomski opravdano s obzirom na potrebnu zaštitu najranjivijih karika u lancu.

Amandman 2.

Članak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

„kupac” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja kupuje prehrambene proizvode u trgovinskoj transakciji. Pojam „kupac” može uključivati skupinu takvih fizičkih i pravnih osoba; […]

a)	„kupac” znači svaka fizička ili pravna osoba neovisno o njezinom poslovnom nastanu koja kupuje prehrambene proizvode u trgovinskoj transakciji. Pojam „kupac” može uključivati skupinu takvih fizičkih i pravnih osoba;

b)	„nepoštena trgovačka praksa” znači radnja kojom se trgovačkom partneru nalažu ili pokušavaju naložiti obveze koje dovode do neravnoteže među pravima i obvezama dviju strana; […]

Obrazloženje

a)	Cilj Direktive također je spriječiti preseljenje kupovine bez primjene ikakvih pravila. Stoga je primjereno da se u obzir uzmu i kupci sa sjedištem u Europskoj uniji ili oni sa sjedištem izvan nje.

b)	Čini se da je važno u Direktivi navesti dovoljno široku definiciju nepoštene trgovačke prakse.

Amandman 3.

Članak 3. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zabrana nepoštenih trgovačkih praksi

1. Države članice osiguravaju zabranu sljedećih trgovačkih praksi:

Zabrana nepoštenih trgovačkih praksi

1. Države članice osiguravaju zabranu barem sljedećih trgovačkih praksi:

kupac dobavljaču plaća za pokvarljive prehrambene proizvode nakon isteka 30 kalendarskih dana od primitka računa dobavljača ili nakon isteka 30 kalendarskih dana od datuma isporuke pokvarljivih prehrambenih proizvoda, ovisno o tome koji je datum kasniji. Tom se zabranom ne dovodi u pitanje sljedeće:

a)	kupac dobavljaču plaća za prehrambene proizvode nakon isteka 30 kalendarskih dana od primitka računa dobavljača ili nakon isteka 30 kalendarskih dana od datuma isporuke prehrambenih proizvoda, ovisno o tome koji je datum kasniji. Tom se zabranom ne dovodi u pitanje sljedeće:

—	posljedice kašnjenja u plaćanju i pravni lijekovi kako su utvrđeni u Direktivi 2011/7/EU;

—	posljedice kašnjenja u plaćanju i pravni lijekovi kako su utvrđeni u Direktivi 2011/7/EU;

—	mogućnost da se kupac i dobavljač dogovore o klauzuli o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

—	mogućnost da se kupac i dobavljač dogovore o klauzuli o podjeli vrijednosti u smislu članka 172.a Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

—	sporazumi koje su sklopile međusektorske organizacije priznate na temelju članka 157. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

b)	kupac otkazuje narudžbu za pokvarljive prehrambene proizvode u tako kratkom roku da nije razumno očekivati da će dobavljač naći drugi način stavljanja na tržište ili upotrebe tih proizvoda;

b)	kupac otkazuje narudžbu za pokvarljive prehrambene proizvode u tako kratkom roku da nije razumno očekivati da će dobavljač naći drugi način stavljanja na tržište ili upotrebe tih proizvoda;

c)	kupac jednostrano i retroaktivno mijenja uvjete ugovora o isporuci koji se odnose na učestalost, rokove ili količinu opskrbe ili isporuke, standarde kvalitete ili cijene prehrambenih proizvoda;

c)	kupac jednostrano i retroaktivno mijenja uvjete ugovora o isporuci koji se odnose na učestalost, rokove ili količinu opskrbe ili isporuke, standarde kvalitete ili cijene prehrambenih proizvoda;

d)	dobavljač plaća za propadanje prehrambenih proizvoda do kojeg je došlo u prostorima kupca i koje nije uzrokovano nemarom ili pogreškom dobavljača.

d)	dobavljač plaća za propadanje prehrambenih proizvoda do kojeg je došlo u prostorima kupca i koje nije uzrokovano nemarom ili pogreškom dobavljača.

e)	kupac preprodaje proizvod u tom stanju po cijeni nižoj od njegove stvarne kupovne cijene, uključujući poreze i troškove prijevoza;

f)	kupac kupuje proizvode nepošteno niske cijene s obzirom na dobavljačeve troškove proizvodnje;

g)	kupac naplaćuje uslugu koja ne odgovara nijednoj stvarno pruženoj usluzi ili uslugu čiji je trošak očito neproporcionalan u odnosu na vrijednost pružene usluge;

h)	jedna od strana ugovora nameće takve kriterije i pravila za cijene da cijena niti je utvrđena niti se može utvrditi.

Obrazloženje

Nepoštene trgovačke prakse tiču se i dobavljača pokvarljivih proizvoda i dobavljača nepokvarljivih proizvoda te im jednako štete. Stoga treba proširiti područje primjene Direktive.

Međusektorskim sporazumima koje su članovi jednoglasno usvojili eventualno se mogu predvidjeti pravila koja su različita u odnosu na pravila iz Prijedloga direktive, osobito u pogledu rokova plaćanja.

Da bi se spriječilo smanjenje vrijednosti u cijelom lancu opskrbe hranom valja zabraniti preprodaju uz gubitak. Naime, treba spriječiti pojavu cjenovnog nadmetanja u kojem veliki trgovci na malo ostvaruju pretjerane marže na određene – osobito poljoprivredne – proizvode, kako bi se nadoknadila bitka oko određenih ključnih proizvoda.

U skladu s time cijena koja se plaća proizvođačima ne smije biti nepošteno niska u odnosu na trošak proizvodnje. Nije prihvatljivo da poljoprivrednici ne mogu živjeti od svojeg rada i da su prisiljeni na prodaju uz gubitke. Stoga je važno kažnjavati kupce koji kupuju po nepošteno niskim cijenama ili koji od svojih dobavljača traže da svoje poljoprivredne sirovine kupuju po nepošteno niskim cijenama. Mora se utvrditi nepošteno niska prodajna cijena po sektorima i područjima.

g)	Cilj je kažnjavati sva plaćanja za koja ne postoji protuvrijednost u smislu usluge pružene dobavljaču ili plaćanja koja su neproporcionalna u odnosu na pruženu uslugu. Osobito valja osigurati da plaćanje europskom središnjem tijelu za nabavu svakako bude opravdano.

h)	Cijena navedena u ugovoru mora biti utvrdiva ili utvrđena, to jest obje strane moraju tijekom cijelog trajanja ugovora biti u mogućnosti saznati cijenu plaćanja.

Amandman 4.

Članak 3. stavak 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Ako u situacijama opisanima u stavku 2. točkama (b), (c) i (d) kupac zatraži plaćanje, on na zahtjev dobavljača dostavlja dobavljaču procjenu plaćanja po jedinici i ukupno, ovisno o tomu što je prikladno, te u slučaju situacija iz stavka 2. točaka (b) i (d) također dostavlja procjenu troškova i temelj za takvu procjenu.	Ako u situacijama opisanima u stavku 2. točkama (b), (c) i (d) kupac zatraži plaćanje koje se odnosi isključivo na pruženu uslugu , on dostavlja dobavljaču procjenu plaćanja po jedinici i ukupno, ovisno o tomu što je prikladno, te u slučaju situacija iz stavka 2. točaka (b) i (d) također dostavlja procjenu troškova i temelj za takvu procjenu.

Obrazloženje

Plaćanja koja će se zahtijevati od dobavljača moraju biti strogo regulirana i sustavno opravdana.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

smatra da mehanizme za osiguranje prihoda poljoprivrednika, koji su temeljeni na tržištu, treba znatno ojačati kako bi se smanjili negativni učinci velike nestabilnosti poljoprivrednih cijena radi održavanja poljoprivrede na svim teritorijima, povećanja konkurentnosti i očuvanja živog ruralnog tkiva;

napominje da su regulacija nestabilnosti poljoprivrednih cijena i borba protiv nepoštenih trgovačkih praksi u okviru lanca opskrbe hranom usko povezani jer kretanja na tržištima pogoršavaju neuravnoteženost snaga u pogledu podjele dodane vrijednosti unutar lanaca, a ustupci koji uslijed toga nastaju često su nepovoljni za proizvođače, čija je pregovaračka moć ograničena naročito zbog rastuće koncentracije poljoprivredno-prehrambenih industrija, a posebice velikih trgovaca na malo;

pozdravlja inicijativu Komisije za uspostavu europskog zakonodavstva namijenjenog borbi protiv nepoštenih trgovačkih praksi za koju se zalagao u svojem mišljenju o reguliranju nestabilnosti cijena u kojem je preporučio stvaranje posebnih europskih propisa protiv nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kao što se predlaže u Rezoluciji Europskog parlamenta od 7. lipnja 2016. [2015/2065 (INI)] jer ugovori omogućuju određenu podjelu rizika, ali ne ispravljaju iz temelja nejednakost stranaka; protumonopolne odredbe nisu dovoljne za rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi i razlika u odnosima moći karakterističnih za poljoprivredno-prehrambene lance; samoregulatorni mehanizmi dionika u lancima nisu uvijek učinkoviti u pogledu osiguravanja poštenog djelovanja na tržištu, posebice zato što se poljoprivrednici i prerađivači često boje podnijeti tužbu strahujući od toga da budu isključeni s tržišta; stoga su potrebni propisi na razini cijele Europske unije kako bi se uskladili uvjeti tržišnog natjecanja, a poljoprivrednicima i europskim potrošačima osigurali pravedni uvjeti za prodaju i kupnju;

smatra da je taj prijedlog dobra osnova za rad, ali da je potrebno snažnije djelovanje kako bi se dodatno zaštitili poljoprivrednici. Prihodi poljoprivrednika trenutačno iznose manje od 40 % prosječne plaće. Vrijednost poljoprivrednog proizvoda trenutačno se raspodjeljuje na sljedeći način: poljoprivrednik u prosjeku prima 21 %, prerađivač 28 %, a distributer 51 %. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se osigurala bolja ravnoteža u trgovinskim odnosima i povećala vrijednost koja se poljoprivredi vraća zahvaljujući prehrambenim troškovima kućanstava, kao što se preporučuje u mišljenju OR-a o ZPP-u nakon 2020.;

smatra da je u ovaj Prijedlog direktive potrebno uključiti načelnu zabranu nepoštenih trgovačkih praksi, kao što se preporučuje u procjeni učinka, čime bi se moglo doskočiti mogućim budućim nepoštenim praksama;

iako se slaže s Europskom komisijom da su MSP-ovi najosjetljiviji u pogledu nepoštenih trgovačkih praksi, smatra da je potrebno proširiti područje primjene Prijedloga kako ono ne bi obuhvaćalo samo MSP-ove i poljoprivrednike-dobavljače nego sve aktere u lancu opskrbe hranom, bez obzira na mjesto njihova poslovnog nastana;

smatra da je zabranu kašnjenja u plaćanju potrebno proširiti na nepokvarljive proizvode;

smatra da je potrebno proširiti popis zabranjenih nepoštenih praksi na preprodaju uz gubitak te kažnjavati kupnju po cijeni nižoj od troškova proizvodnje;

smatra da je potrebno zabraniti diskriminacijske ili netransparentne elektroničke dražbe;

10.

smatra da je potrebno pojasniti kriterije i pravila za određivanje cijene i uključiti ih u ugovore koji se sklapaju s poljoprivrednicima kako bi oni u svakom trenutku mogli izračunati koju cijenu mogu zahtijevati;

11.

smatra da je uz nacionalni sustav nadzora te uzimanje u obzir nacionalnih okolnosti, mjera i najboljih praksi potrebno predvidjeti i europski mehanizam kako bi se osiguralo da budu obuhvaćene i transnacionalne nepoštene trgovačke prakse;

12.

s obzirom na internacionalizaciju poduzeća, osobito u poljoprivrednom sektoru, preporučuje uključivanje transakcija koje se tiču dobavljača/kupaca sa sjedištem u trećoj zemlji kako bi se izbjeglo poticanje MSP-ova da kupuju izvan EU-a i osigurala zaštita poduzeća iz EU-a koja prodaju stranim kupcima;

13.

također smatra da ta direktiva neće biti dovoljna za poboljšanje položaja poljoprivrednika ako se ne promijeni opći okvir u kojem djeluju;

14.

smatra da je uz tu direktivu potrebno:

a.	cijene u ugovorima određivati vodeći računa o troškovima proizvodnje u poljoprivredi kako bi proizvođačima ugovorno uređenje odnosa učinili privlačnim;

b.	poduzeti dodatne mjere za transparentnost cijena;

c.	boriti se protiv velike koncentracije distribucije, poljoprivredno-prehrambenog sektora i poljoprivredne opskrbe;

d.	razviti ravnopravnije međunarodne trgovačke odnose u području poljoprivrede, kao što se preporučuje u mišljenju o ZPP-u nakon 2020.

Bruxelles, 4. srpnja 2018.

Predsjednik Europskog odbora regija

Karl-Heinz LAMBERTZ