Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Ususret Strategiji EU-a za poboljšanje zelenih vještina i kompetencija za sve”

(samoinicijativno mišljenje)

(2021/C 56/01)

Izvjestiteljica:

Tatjana BABRAUSKIENĖ

Odluka Plenarne skupštine:	20.2.2020.
Pravni temelj:	pravilo 32. stavak 2. Poslovnika samoinicijativno mišljenje
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.11.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	2.12.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	556
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	241/4/8

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO naglašava da je ekološka odgovornost obaveza svih nas. Održivi razvoj okoliša iziskuje drastične društvene promjene, uključujući individualne i kolektivne promjene u mentalitetu, ponašanju i načinu života, ali i promjene društvene, političke i gospodarske organizacije naših zemalja i društava.

1.2.

EGSO poziva države članice da utvrde djelotvorne nacionalne strategije te da uz sudjelovanje socijalnih partnera i relevantnih dionika poduzmu korake za hitnu provedbu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, kojima se zemlje pozivaju da poduzmu mjere za uključivo, ravnopravno i kvalitetno obrazovanje (4. cilj održivog razvoja) i za borbu protiv klimatskih promjena (13. cilj održivog razvoja). Ciljem 13.3 posebno se želi „[u]naprijediti obrazovanje, podići razinu osviještenosti te unaprijediti ljudske i institucijske kapacitete povezane s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom njima, smanjenjem njihovih posljedica i ranim upozoravanjem”. Ciljem 4.7 želi se „osigurati da svi koji se obrazuju steknu znanja i vještine potrebne za promicanje održivog razvoja”, što nije samo način za poboljšanje skupa vještina i jačanje gospodarstva, već i za unapređivanje ciljeva globalnog građanstva i mira. Obrazovanje ima ključnu ulogu u toj promjeni, koja nadilazi puko bavljenje pitanjima okoliša u nastavnim planovima i programima.

1.3.

EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da provedu prvo načelo europskog stupa socijalnih prava da svi u Europi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, da ga primjenjuju za poboljšanje pružanja zelenih vještina i kompetencija za zaštitu okoliša i profesionalnih vještina i da se provedba tog načela podupre održivim javnim financiranjem dogovorenim sa socijalnim partnerima i civilnim društvom.

1.4.

EGSO vjeruje da bi zelene vještine, okolišnu odgovornost i održivi razvoj trebalo transverzalno integrirati u sve ishode učenja (znanje, vještine, stavove i vrijednosti) u formalnom, informalnom i neformalnom učenju svih koji se obrazuju bez obzira na dobnu skupinu, i to u svakom obrazovnom sektoru, programu naukovanja i osposobljavanja zaposlenika u okviru zelenih sektora i šire.

1.5.

EGSO podsjeća Europsku komisiju i države članice da je politike zaštite okoliša potrebno bolje povezati s politikama zapošljavanja i obrazovanja. Time bi se pažnja usmjerila na predviđanje potreba za vještinama i na razvoj vještina nezaposlenih ili zaposlenih osoba čije bi osposobljavanje trebalo uključivati okolišnu odgovornost s posebnim naglaskom na zelene vještine. Stoga je ključno osigurati da učenje i poučavanje o klimatskim promjenama bude usklađeno s demokratskom školskom kulturom i okruženjem za učenje utemeljenim na „zelenoj kulturi” u kojem dolazi do stvaranja zelenih škola kojima se, zahvaljujući odgovarajućoj infrastrukturi prilagođenoj klimatskim potrebama i očuvanju okoliša, upravlja po načelu održivosti u partnerstvu sa svim dionicima u školstvu i koje pripremaju svoje učenike za borbu protiv klimatskih promjena u ulozi aktivnih građana i na njihovim budućim radnim mjestima.

1.6.

EGSO poziva Europsku komisiju da na razini EU-a provede istraživanje o razvoju zelenih vještina i kompetencija u državama članicama te da svoju stratešku politiku temelji na takvim istraživanjima. Škole su ključan izvor informacija o ekološkim pitanjima za učenike, posebno u doba kada se „sve informacije” mogu pronaći na internetu, u društvenim medijima i lažnim vijestima. Međutim, potrebno je više informacija o politikama država članica EU-a za integriranje podizanja razine osviještenosti o klimatskim promjenama, okolišne odgovornosti i održivog razvoja kao zelenih vještina i kompetencija u obrazovne politike i nastavne planove i programe u predškolskom odgoju i obrazovanju, te općem i visokom obrazovanju. Takvo istraživanje trebalo bi se usredotočiti i na socijalne i profesionalne zelene vještine i kompetencije u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sektoru inicijalnog osposobljavanja, sektoru trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i u okviru osposobljavanja za usavršavanje i prekvalifikaciju nezaposlenih osoba i radnika.

1.7.

EGSO podsjeća da su zelene vještine i kompetencije potrebne svim građanima, i mladima i starima, pa bi stoga trebalo posvetiti više pozornosti njihovoj primjeni u skladu s provedbom okvira ključnih kompetencija (1) za sve vrste obrazovanja i upotrijebiti taj okvir za poboljšanje kompetencija građanstva potrebnih za preuzimanje odgovornosti za okoliš i „matematičkih kompetencija te kompetencija u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu” koje moraju podržavati okolišnu održivost, posebno u pogledu znanstvenog i tehnološkog napretka. Osim toga, pitanja zelenih vještina i odgovornosti za okoliš trebala bi biti integrirana u sve predmete, posebno u geografiju, etiku i filozofiju.

1.8.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Program vještina za Europu (2) (2020.) Europske komisije usredotočen na zelene vještine, ali izražava žaljenje što za zemlje nije predviđen ciljani udio sudjelovanja odraslih u kvalitetnom i uključivom osposobljavanju u području barem osnovnih zelenih vještina, iako se predlaže ciljana razina sudjelovanja odraslih u osposobljavanju u području osnovnih digitalnih vještina.

1.9.

EGSO pozdravlja činjenicu da europski zeleni plan (3) (2019.) predstavlja sveobuhvatnu strategiju EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. te da najavljuje različite strategije koje će biti popraćene uredbama, fondovima i nacionalnim reformama. EGSO poziva države članice da osmisle nacionalne politike koje će biti usmjerene i na obrazovanje o okolišnoj odgovornosti i zelenim vještinama te proaktivno usavršavanje i prekvalifikaciju kako bi se svima, a posebice radnicima u sektorima u opadanju, olakšala pravedna tranzicija prema zelenom gospodarstvu. EGSO podsjeća da se te reforme moraju provoditi u okviru istinskog socijalnog dijaloga sa sindikatima nastavnika i radnika, poslodavcima te uz savjetovanje s relevantnim organizacijama civilnog društva.

1.10.

EGSO pozdravlja prijedlog iz europskog zelenog plana da se uspostavi „europski okvir kompetencija” i predlaže Komisiji da ga osmisli tako da bude primjenjiv u formalnom, informalnom i neformalnom učenju unutar „Otvorene metode suradnje” koja bi uključivala predstavnike ministarstava obrazovanja, socijalne partnere iz sektora obrazovanja i osposobljavanja te ostale relevantne dionike kao što su nevladine organizacije koje se bave mladima i obrazovanjem.

1.11.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Europski parlament donio rezoluciju o europskom zelenom planu (4) i naglasio da industrijska strategija mora uključivati utjecaje na radnu snagu, kao i osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju radnika (5). EGSO ujedno podržava regionalnu dimenziju te strategije i snažno upravljanje uz socijalni dijalog. EGSO ističe da i poduzeća trebaju razviti strategije zaštite okoliša, što podrazumijeva potrebu za razvojem vještina poslodavaca.

1.12.

EGSO poziva buduća predsjedništva EU-a i Europsku komisiju da pojačaju suradnju između Vijeća za obrazovanje, Vijeća za zapošljavanje i Vijeća za okoliš kako bi donositelji odluka na najvišoj razini borbu protiv klimatskih promjena povezali s važnošću pružanja zelenih vještina i kompetencija za sve dobne skupine te u svim oblicima i vrstama sektora obrazovanja i osposobljavanja.

1.13.

EGSO poziva na razvoj sveobuhvatne strategije na razini EU-a, kao što je preporuka Vijeća, za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja u području zelenih vještina i kompetencija, razvoj strategija zelenih škola i prekvalifikaciju i usavršavanje odraslih u okviru radnog mjesta i izvan njega, a u pogledu vještina potrebnih za zaštitu okoliša, za društvo i za ozelenjavanje gospodarstva. Predlažemo da se takvom preporukom Vijeća nadopune prijedlozi novog Programa vještina za Europu radi razvoja pozitivnog stava o okolišu kod svih, s time da okolišna odgovornost postane transverzalna kompetencija u okviru obrazovanja i osposobljavanja unutar europskog prostora obrazovanja i da se naglasi jednakost u razvoju zelenih vještina za sve uzraste, a posebno za socioekonomski ugrožene skupine. Provedba strategije na taj način trebala bi podrazumijevati i to da poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja bude popraćeno održivim i odgovarajućim tehničkim, financijskim i ljudskim resursima te da se financira iz javnog proračuna.

1.14.

EGSO smatra da bi države članice trebale uvesti sveobuhvatnije politike i financiranje u svrhu podrške početnom i kontinuiranom stručnom usavršavanju nastavnika i instruktora o zaštiti okoliša kao transverzalnoj temi u svim predmetima i razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja, kao i posebno osposobljavanje u području zelenih vještina i kompetencija. Države članice također bi trebale osigurati odgovarajuću stručnu potporu nastavnicima i instruktorima te im osigurati relevantne, ažurirane nastavne materijale, te alate, metode i smjernice za podučavanje o toj temi.

1.15.

EGSO podsjeća da bi stjecanje zelenih vještina na radnom mjestu povećalo otpornost i prilagodljivost radnika, rukovoditelja i dionika, a istodobno pridonijelo zelenom rastu. EGSO poziva na potporu suradnji i udruživanju sredstava među poduzećima (posebice MSP-ovima) kako bi se zadovoljile potrebe za osposobljavanjem u pogledu „mekih” i „tvrdih” zelenih vještina i kompetencija.

1.16.

EGSO poziva na to da se osiguraju financijska sredstva EU-a za zelene vještine i kompetencije u pogledu zaštite okoliša. Drugim riječima, Erasmus+, ESF+, paket za oporavak i Fond za pravednu tranziciju trebali bi biti usmjereni na pružanje financijske potpore za razvoj zelenih vještina za sve koji se obrazuju bez obzira na dob.

1.17.

EGSO poziva na ozelenjavanje europskog semestra (6) i traži od Komisije da surađuje s ministarstvima obrazovanja, relevantnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva na osmišljavanju pojedinačnih preporuka za sve države članice EU-a o poboljšanju pružanja zelenih vještina i kompetencija na svim razinama i u svim vrstama sektora obrazovanja i osposobljavanja, počevši od predškolskog odgoja i obrazovanja pa sve do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, vodeći pritom računa o djelotvornoj podršci odraslima na radnom mjestu i izvan njega.

2.   Opće napomene

2.1.

Borba protiv klimatskih promjena ima ogroman utjecaj na socijalne uvjete, obrazovanje, zapošljavanje i tržište rada. U Europi je 2019. godinu obilježila iznimno važna mobilizacija građana, posebice učenika i studenata, koji su tražili da javna tijela poduzmu hitne i ambiciozne mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Okolišna odgovornost i zelene vještine potrebne su svima: potrošačima i građanima općenito te oblikovateljima politika, poduzećima i radnicima. One su potrebne u svakom sektoru i djelatnosti, kako u poslovnom (uključujući zadatke od strateškog planiranja i inovacija do rada u tvornicama i uslužnim djelatnostima na lokalnoj razini) tako i u svakodnevnom životu (na primjer, u vezi s vlastitim domom, prijevozom i potrošnjom), uglavnom kao sastavni dio svake profesije, iako se neki poslovi mogu smatrati poslovima „stručnjaka za zaštitu okoliša”.

2.2.

Poremećaji u gospodarstvu uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 ne bi smjeli dovesti do toga da klimatska politika postane manje važnom za vlade i građane diljem Europe. Europski političari, društva, zakonodavci i aktivisti pozivaju svoje čelnike da osiguraju zelena ulaganja kako bi ponovno pokrenuli rast nakon pandemije koronavirusa. Pretpostavka je da će borba protiv klimatskih promjena i promicanje biološke raznolikosti doprinijeti izgradnji jačih gospodarstava. Paketi fiskalnih poticajnih mjera za razdoblje nakon pandemije bolesti COVID-19 pružit će priliku za pokretanje transformacijskog i zelenog oporavka stvaranjem zelenih radnih mjesta.

2.3.

Usporedno s time, nekoliko je zemalja svjedočilo masovnim prosvjedima zbog fiskalnih i socijalnih reformi koje dio njihova stanovništva smatra nepoštenima. Ti nedavni događaji ukazuju na hitnost i potrebu za ambicioznim i značajnim klimatskim politikama koje bi trebale biti uključive i podržavati najugroženije regije, sektore, radnike i građane općenito. Te klimatske politike, naravno, utječu na formalno, informalno i neformalno učenje svih koji se obrazuju bez obzira na dobnu skupinu, a zelene vještine, okolišnu odgovornost i održivi razvoj potrebno je integrirati u ishode učenja (znanje, vještine, stavove i vrijednosti) u svakom obrazovnom sektoru, programu naukovanja i osposobljavanja zaposlenika u okviru zelenih sektora i šire. Zelene vještine i kompetencije treba shvatiti kao one koje su društvu i gospodarstvu potrebne za ispunjavanje potreba za zaštitom okoliša. Pitanja zaštite okoliša obuhvaćaju širok raspon tema, od klimatskih promjena i onečišćenja do prirodnih resursa i biološke raznolikosti.

2.4.

Obrazovanje ima presudnu ulogu u podizanju razine osviještenosti o izazovima u području zaštite okoliša i oblikovanju stavova i ponašanja koji mogu biti ključ pozitivne promjene. Iako mnogi petnaestogodišnjaci nisu optimistični u pogledu svoje budućnosti s gledišta zaštite okoliša (7), prema podacima OECD-a (8) brojne su zemlje već uključile teme zaštite okoliša u nastavne planove te razmatraju pitanja kao što su recikliranje, dnevni obrasci potrošnje i održiva ponašanja. Škole su ključan izvor informacija o ekološkim pitanjima za učenike i mjesto za pripremu odgovornih građana koji kritički razmišljaju i koji imaju svijest i razumijevanje o uzrocima i posljedicama ekoloških problema, kao i znanje, vještine i stavove potrebne za pronalazak održivijih rješenja. Međutim, potrebno je više informacija o politikama država članica EU-a za integriranje povećanja razine osviještenosti o klimatskim promjenama, okolišne odgovornosti i održivog razvoja kao zelenih vještina i kompetencija u nastavne planove i programe u predškolskom odgoju i obrazovanju, te općem i visokom obrazovanju.

2.5.

Zelene vještine i kompetencije potrebne su svim građanima, i mladima i starima. Zelene vještine transverzalni su pojam koji se odnosi na sposobnost integriranja aspekata zaštite okoliša u druge vještine. To zahtijeva dovoljno razumijevanje i znanje o pitanjima zaštite okoliša, ali istodobno i čvrste osnove u općim i profesionalnim vještinama. U okviru ključnih kompetencija (9) kaže se da matematičke kompetencije te kompetencije u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu moraju podržavati okolišnu održivost, posebno u pogledu znanstvenog i tehnološkog napretka, a da je kompetencija građanstva potrebna za preuzimanje odgovornosti za okoliš. Kompetencije u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike važna su osnova za razumijevanje pitanja zaštite okoliša i za razvoj rješenja problema. Kompetencije kao što su kritičko razmišljanje, kreativnost i suradnja/timski rad isto su tako važne za osposobljavanje ekološki osviještenog i aktivnog građanstva.

2.6.

Prema OECD-u, iako u većini zemalja samo u manjem dijelu škola postoje predmeti posvećeni okolišu, o tom se pitanju često raspravlja u okviru ostalih osnovnih nastavnih planova i programa, a mnoge škole nude i izvanškolske aktivnosti koje se bave okolišem (10). Međutim, još uvijek ne postoje međunarodna istraživanja posvećena nacionalnim strategijama i nastavnim planovima o znanostima o okolišu, stavovima o zaštiti okoliša i konkretnom razvoju pružanja zelenih vještina i njihovu ocjenjivanju. Stoga EGSO poziva Europsku komisiju da provede istraživanje o razvoju zelenih vještina i kompetencija među državama članicama te da svoju strategiju temelji na rezultatima tog istraživanja.

2.7.

Ozelenjavanje gospodarstva znači proizvodnju proizvoda i usluga s manje energije, manje sirovina i uz smanjenu emisiju ugljika. Ono se primjenjuje na sve gospodarske aktivnosti u svim sektorima, a u svojem području primjene obuhvaća radnike i potrošače (11). Prelazak na niskougljično gospodarstvo podrazumijeva strukturne promjene u različitim sektorima i zanimanjima s obzirom na nastanak novih „zelenih” zanimanja ili porast potražnje za njima. Međutim, prvenstveno je potrebno ozelenjavanje već postojećih zanimanja. To dovodi do novih skupova vještina koji iziskuju ažuriranje nastavnog plana ili čak nove kvalifikacije na različitim razinama obrazovanja i osposobljavanja.

2.8.

U svakoj profesiji postoje posebni aspekti zaštite okoliša koje je potrebno uzeti u obzir. Dok ozelenjavanje gospodarstva stvara potrebe za vještinama, posebice u specifičnim sektorima kao što su energetska učinkovitost i učinkovitost resursa, građevinarstvo ili proizvodnja, kretanje prema kružnom gospodarstvu stvara potrebe za zelenim vještinama u širokom rasponu industrija. Takvi novi skupovi vještina moraju se odražavati i u različitim obrazovnim sektorima, uključujući sektor strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u rasponu od inicijalnog osposobljavanja do trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i u nastavnim programima naukovanja. Te nove zelene vještine mogu varirati od vrlo tehničkih vještina i vještina potrebnih za određeni posao do „mekših” vještina, kao što je odgovorno korištenje resursa, koje mogu biti od važnosti u različitim zanimanjima, razinama hijerarhije i sektorima (12).

2.9.

Još uvijek ne postoji sveobuhvatna strategija na razini EU-a, kao što je preporuka Vijeća, za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja u području zelenih vještina i kompetencija, razvoj strategija zelenih škola i prekvalifikaciju i usavršavanje odraslih u okviru radnog mjesta i izvan njega, a u pogledu vještina potrebnih za zaštitu okoliša, za društvo i za ozelenjavanje gospodarstva. EGSO pozdravlja činjenicu da je Program vještina za Europu (13) (2020.) Europske komisije usredotočen na zelene vještine, ali izražava žaljenje što za zemlje nije predviđen ciljani udio odraslih s barem osnovnim zelenim vještinama, iako se predlaže ciljana razina sudjelovanja odraslih u osposobljavanju u području osnovnih digitalnih vještina. Predlažemo da se takvom preporukom Vijeća nadopune prijedlozi novog Programa vještina za Europu radi razvoja pozitivnog stava o okolišu kod svih, s time da okolišna odgovornost postane transverzalna kompetencija u okviru obrazovanja i osposobljavanja unutar europskog prostora obrazovanja i da se naglasi jednakost u stjecanju zelenih vještina za sve uzraste, rodove i socioekonomski ugrožene skupine.

2.10.

Prelazak na kružno i niskougljično gospodarstvo neizbježno će izmijeniti strukture sektora i zanimanja te stvoriti mogućnosti, ali i izazove, uključujući sektore u opadanju i sektore suočene sa zastojem u zapošljavanju. Iz te bi perspektive prilagođeni pristupi ranjivijim grupama odraslih, kao što su niskokvalificirani radnici (14), donijeli dodatne socioekonomske koristi.

2.11.

Trebalo bi uvesti sveobuhvatnije politike i financiranje za podupiranje početnog i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika i instruktora o zaštiti okoliša kao transverzalnoj temi za nastavnike u svim predmetima te razinama i vrstama obrazovanja i osposobljavanja, kao i u posebnom osposobljavanju o zelenim vještinama i kompetencijama. Trebalo bi osigurati odgovarajuću stručnu potporu nastavnicima i instruktorima te im osigurati relevantne, ažurirane nastavne materijale, te alate, metode i smjernice za podučavanje o toj temi.

2.12.

Prema nedavnim istraživanjima (15) programi osposobljavanja za razvoj vještina nezaposlenih ili zaposlenih osoba uglavnom su rijetko usmjereni na zelene vještine, iako sektorske organizacije i dobrotvorne/neprofitne organizacije ponekad aktivno rade na razvoju takvih vještina. To može odražavati slabu povezanost utvrđenu između politika relevantnih za zaštitu okoliša i onih koje se bave zapošljavanjem i vještinama, uključujući predviđanje potreba za vještinama. Propisi, politike i strategije u ispitivanim zemljama rijetko su usmjereni isključivo na zelene vještine i radna mjesta. Istodobno su subvencije i poticaji za razvoj zelenih vještina namijenjeni poduzećima rijetki.

3.   Posebne napomene

3.1.

EGSO ističe da je za ispunjavanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja potrebno da zemlje poduzmu mjere za uključivo, ravnopravno i kvalitetno obrazovanje (4. cilj održivog razvoja) i borbu protiv klimatskih promjena (13. cilj održivog razvoja). Ciljem 13.3 posebno se želi: „[u]naprijediti obrazovanje, podići razinu osviještenosti te unaprijediti ljudske i institucijske kapacitete povezane s ublažavanjem klimatskih promjena, prilagodbom njima, smanjenjem njihovih posljedica i ranim upozoravanjem”. Ciljem 4.7 želi se „osigurati da svi koji se obrazuju steknu znanja i vještine potrebne za promicanje održivog razvoja”, što nije samo način za poboljšanje skupa vještina i jačanje gospodarstva, već i za unapređivanje ciljeva globalnog i aktivnog demokratskog građanstva i mira.

3.2.

EGSO naglašava potrebu za provedbom prvog načela europskog stupa socijalnih prava da svi u Europi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje u kontekstu poboljšanja pružanja zelenih vještina i kompetencija i da se provedba tog načela podupre održivim javnim financiranjem dogovorenim sa socijalnim partnerima i civilnim društvom.

3.3.

EGSO pozdravlja činjenicu da europski zeleni plan (16), objavljen 11. prosinca 2019., predstavlja sveobuhvatnu strategiju EU-a za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša s ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. te da se njime najavljuju različite strategije koje će biti popraćene uredbama, fondovima i nacionalnim reformama. EGSO izražava posebno zadovoljstvo što se u europskom zelenom planu naglašava da su „[š]kole, ustanove za osposobljavanje i sveučilišta u dobrom položaju za razgovor s učenicima, roditeljima i širom zajednicom o promjenama koje su potrebne za uspješnu tranziciju.” Europski zeleni plan isto tako naglašava važnost proaktivnog usavršavanja i prekvalifikacije kako bi se svima, a posebice radnicima u sektorima u opadanju, olakšala pravedna tranzicija prema zelenom gospodarstvu.

3.4.

Europski zeleni plan najavljuje da Europska komisija planira pripremu „europskog okvira kompetencija kako bi pomogla u razvoju i procjeni znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Pobrinut će se i za dodatne materijale te olakšati razmjenu dobrih praksi EU-ovih mreža programa za osposobljavanje nastavnika.” EGSO pozdravlja ovaj prijedlog i predlaže da Komisija razvije okvir kompetencija koji bi bio primjenjiv u formalnom, informalnom i neformalnom učenju u okviru otvorene metode suradnje koja bi uključivala predstavnike ministarstava obrazovanja, socijalne partnere iz sektora obrazovanja i osposobljavanja te ostale relevantne dionike kao što su nevladine organizacije koje se bave mladima i obrazovanjem.

3.5.

Iz perspektive formalnog učenja, zelene vještine i usredotočenost na klimatske promjene idu zajedno s procesom demokratičnijeg vođenja škola i okruženjem za učenje koje se temelji na „zelenoj kulturi”, a u kojem dolazi do stvaranja zelenih škola koje su, zahvaljujući odgovarajućoj infrastrukturi prilagođenoj klimatskim potrebama i očuvanju okoliša, kojima se upravlja po načelu održivosti u partnerstvu s cijelom školskom zajednicom i koje pripremaju svoje učenike za borbu protiv klimatskih promjena u ulozi aktivnih građana i na njihovim budućim radnim mjestima.

3.6.

Potrebno je razvijati zelene vještine u okviru nacionalnih strategija aktivnog obrazovanja/osposobljavanja te strategija za vještine u suradnji s relevantnim dionicima, a kao dio djelotvornog socijalnog dijaloga te u savjetovanju s relevantnim organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije učenika, mladih, nastavnika i roditelja, radi promicanja niskougljičnog gospodarstva koje djelotvorno iskorištava resurse i koje je društveno uključivo. Te strategije isto tako treba oblikovati i ažurirati koristeći se djelotvornim sustavom za predviđanje i usklađivanje potreba za vještinama (17) koji uključuje sve relevantne dionike, posebice socijalne partnere i nevladine organizacije koje se bave mladima i obrazovanjem, te uzima u obzir i druge ciljeve politika, poput onih koji su relevantni za obrazovanje, zapošljavanje, zaštitu okoliša, kružno gospodarstvo i migracije. To bi omogućilo pravovremeno i ciljano obrazovanje i osposobljavanje o zelenim vještinama koje bi odgovaralo potrebama društva i gospodarstva. Kad je riječ o promatranju tranzicije na kružno gospodarstvo kao strateškog cilja država članica, poticanje razvoja zelenih vještina trebalo bi uskladiti s nacionalnim strategijama rasta kako bi se osiguralo da inicijative u području obrazovanja i osposobljavanja ispunjavaju nacionalne strateške ciljeve.

3.7.

Osim formalnog obrazovanja, neformalno okruženje doprinosi obrazovanju za okolišno građanstvo pružajući priliku i uvjete kojima se omogućuje mladima da steknu znanja, ali i vještine, vrijednosti, stavove i mjere zaštite okoliša potrebne kako bi postali ekološki osviješteni građani. „Usto, ekološki osviješteni građanin osnažen je i motiviran za sudjelovanje u društvu kao pokretač promjene u smjeru rješavanja suvremenih problema u vezi s okolišem, sprečavanja stvaranja novih problema, postizanja održivosti i obnove naših (ljudskih) odnosa s prirodom. Odgojno-obrazovna područja, uključujući lokalno obrazovanje, građansko obrazovanje o ekologiji, odgoj o ekološkoj pravdi, ovlasti za djelovanje i društveno-znanstveno učenje utemeljeno na istraživanju mogu pridonijeti izgradnji kompetencija mladih za snažno građansko sudjelovanje neophodno za ostvarivanje okolišnih i društvenih promjena.” (18). Stoga je od vitalne važnosti podržati neformalne obrazovne programe i organizacije koji se koriste ovim metodama usavršavanja jer nadopunjuju formalno obrazovanje u školama.

3.8.

Slijedeći primjer prvog sastanka Zajedničkog vijeća ministara i ministrica financija i obrazovanja EU-a održanog 2019. (19), EGSO poziva buduća predsjedništva EU-a i Europsku komisiju da pojačaju međusobnu suradnju Vijeća za obrazovanje, Vijeća za zapošljavanje i Vijeća za okoliš kako bi donositelji odluka na najvišoj razini borbu protiv klimatskih promjena povezali s važnošću pružanja zelenih vještina i kompetencija za sve dobne skupine.

3.9.

EGSO pozdravlja i činjenicu da je Europski parlament donio rezoluciju o europskom zelenom planu (20) u kojoj „ističe da industrijska strategija mora uzeti u obzir utjecaj na radnu snagu, kao i osposobljavanje, prekvalifikaciju i unapređenje vještina radnika (21); poziva Komisiju da pažljivo razmotri regionalnu dimenziju te strategije i da osigura da ni jedna regija ne bude zapostavljena; ustraje u tome da strategija mora uključivati socijalni dijalog u kojem su radnici u potpunosti uključeni.” EGSO ističe da i poduzeća trebaju razviti strategije zaštite okoliša, što podrazumijeva potrebu za razvojem vještina poslodavaca.

3.10.

Ekološka odgovornost započinje informiranjem ljudi o tome koja tehnička rješenja mogu početi upotrebljavati za ozelenjavanje gospodarstva, privatnog života ili kućanstava. Za to je od presudnog značaja poduzeti mjere kako bi poduzeća, javna tijela i kućanstva mogla uvesti više tehnoloških zelenih rješenja uz edukaciju o tome kako upotrebljavati ta tehnološka rješenja učenjem kroz rad. Stoga bi Strategija pravedne tranzicije (22) trebala podupirati razvoj kompetencija i vještina odraslih osoba bez obzira na dobnu skupinu na radnom mjestu i izvan njega i na taj im način pomoći u donošenju odluka o izboru i promjeni karijere te u tome da u svojoj svakodnevici imaju u vidu i koncept održivosti.

3.11.

Potrebno je ostvariti prvo načelo europskog stupa socijalnih prava da bi se osiguralo da svi odrasli imaju jednak pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju u okviru radnog mjesta i izvan njega u pogledu zelenih vještina, kompetencija, zelenih tehnologija i „teških” i „mekih” zelenih vještina pojedinih zanimanja jer takav pristup vodi do priznavanja osposobljavanja za poboljšanje razine kvalifikacija. Potrebno je pružiti djelotvornu podršku za poboljšanje osposobljavanja u području zelenih vještina i vještina za zelena radna mjesta radnicima na svim razinama vještina i u poduzećima svih veličina, bez obzira na sektor i zemljopisno područje u kojem rade. Takvu potporu treba osmisliti kao nacionalnu i sektorsku strategiju, uz sudjelovanje vijećâ za sektorske vještine i socijalnih partnera, a posebnu pozornost treba posvetiti kvaliteti osposobljavanja pružateljâ usluga.

3.12.

EU mora povećati ulaganja kako bi smanjio svoju emisiju ugljika i ugljični otisak kroz projekte kojima se ujedno mogu stvoriti kvalitetna radna mjesta. Financijska potpora za zelene vještine i kompetencije za zaštitu okoliša presudna je kao dio programa Erasmus+ za podršku projektima mladih i projektima obrazovne suradnje u borbi protiv klimatskih promjena, mobilnosti i razmjene učenika, mladih i osoblja u pogledu učenja, razvoja zelenih škola i osposobljavanja nastavnika. EGSO uviđa da Komisija radi na tome da državama članicama osigura nova financijska sredstva kako bi školske zgrade i rad škola postali održiviji s ciljem poticanja ulaganja u školsku infrastrukturu u iznosu od 3 milijarde EUR za 2020. godinu. Podupiremo usmjerenost drugih fondova EU-a, kao što su ESF+, paket za oporavak i Fond za pravednu tranziciju, na pružanje financijske potpore za razvoj zelenih vještina za sve koji se obrazuju bez obzira na dobnu skupinu. Istodobno treba osigurati održiva javna ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje (23).

3.13.

Podrška za osposobljavanje odraslih osoba od velike je koristi za pojedince, poslodavce i cjelokupno gospodarstvo u okviru temeljite transformacije u svijetu rada uglavnom potaknute klimatskim promjenama. Financiranje usavršavanja i prekvalifikacije radne snage uz pomoć fonda ESF+, drugih europskih fondova, nacionalne podrške javnih službi za zapošljavanje i doprinosa poslodavaca od iznimne je važnosti te ga treba poduprijeti djelotvornim strategijama usavršavanja i prekvalifikacije. Potpora suradnji i udruživanju sredstava među poduzećima kako bi se zadovoljile potrebe za osposobljavanjem može biti posebno korisna za MSP-ove koji nemaju vremena ni sredstava za samostalno osposobljavanje (24). Stjecanje zelenih vještina na radnom mjestu povećalo bi otpornost i prilagodljivost radnika, rukovoditelja i dionika, istodobno pridonoseći zelenom rastu.

3.14.

EGSO pozdravlja činjenicu da se Vijeće za okoliš sastalo 5. ožujka 2020. i da je raspravljalo o zelenom planu i ozelenjavanju europskog semestra (25) te traži da Komisija surađuje s ministarstvima obrazovanja, relevantnim socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva na definiranju preporuka za pojedinu zemlju za sve države članice EU-a o poboljšanju pružanja zelenih vještina i kompetencija na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja i sektora osposobljavanja, počevši od predškolskog odgoja i obrazovanja pa sve do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, vodeći pritom računa o djelotvornoj podršci odraslima na radnom mjestu i izvan njega.

---

(1)  SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(2)  COM(2020) 274 final.

(3)  COM(2019) 640 final.

(4)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu.

(5)  Naš naglasak.

(6)  Vijeće za okoliš, 5. ožujka 2019.

(7)  OECD (2019.), Avvisati, F., Is there a generational divide in environmental optimism? (Postoji li generacijski jaz u optimizmu u pogledu zaštite okoliša?), PISA in Focus, br. 95.

(8)  OECD (2014.), Trends shaping education 2014 Spotlight 4 (Društvena kretanja koja oblikuju obrazovanje, 2014. Istaknuta tema br. 4).

(9)  SL C 189, 4.6.2018., str. 1.

(10)  OECD (2012.), How ‘green’ are today’s 15-year-olds? (Koliko su ,zeleni’ današnji petnaestogodišnjaci?) PISA in Focus, br. 15.

(11)  Eurofound (2011.), Industrial relations and sustainability: the role of social partners in the transition towards a green economy (Industrijski odnosi i održivost: uloga socijalnih partnera u tranziciji prema zelenom gospodarstvu).

(12)  Cedefop (2019.), Skills for green jobs: 2018 update (Vještine za zelene poslove: ažurirana verzija 2018. godine). Europsko sažeto izvješće. U istraživanju Cedefopa razmatra se razvoj događaja u Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

(13)  COM(2020) 274 final.

(14)  Vidjeti Cedefop (2020.), Empowering adults through upskilling and reskilling pathways (Osnaživanje odraslih osoba uz pomoć usavršavanja i prekvalifikacije), svezak 1.: odrasla populacija s potencijalom za usavršavanje i prekvalifikaciju, za sveobuhvatan pregled niskokvalificiranih odraslih osoba u 27 država članica EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini.

(15)  Cedefop (2019.), Skills for green jobs: 2018 update. Europsko sažeto izvješće. U tom istraživanju razmatra se razvoj događaja u Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

(16)  COM(2019) 640 final.

(17)  Za više informacija o predviđanju i usklađivanju potreba za vještinama u okviru sveobuhvatnog sustava upravljanja vještinama, vidjeti Cedefopovu internetsku stranicu o predviđanju i usklađivanju potreba za vještinama. Za važnost predviđanja potreba za vještinama usmjerenog na zelene vještine vidjeti Cedefop (2019.), Skills for green jobs: 2018 update.

(18)  Paraskeva-Hadjichambi D. et al. (2020.) Educating for Environmental Citizenship in Non-formal Frameworks for Secondary Level Youth (Obrazovanje za okolišno građanstvo u neformalnim okvirima za srednjoškolce) U: Paraskeva-Hadjichambi D. et al. (ur.) Conceptualizing Environmental Citizenship for 21st Century Education. Environmental Discourses in Science Education, vol 4. (Konceptualiziranje okolišnog građanstva za obrazovanje u 21. stoljeću. Diskursi o okolišu u znanstvenom obrazovanju, svezak 4.) Springer, Cham.

(19)  Zajednički sastanak ministara i ministrica obrazovanja i financija.

(20)  Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu.

(21)  Naš naglasak.

(22)  Mehanizam za pravednu tranziciju dio je Plana ulaganja za europski zeleni plan, a mobilizirat će najmanje 100 milijardi EUR u ulaganjima kako bi pružio dodatnu ciljanu potporu regijama koje su najviše pogođene tranzicijom prema klimatski neutralnom gospodarstvu i koje su najmanje sposobne nositi se s tim izazovom.

(23)  SL C 262, 25.7.2018., str. 1.

(24)  Cedefop (2019.), Skills for green jobs: 2018 update. U tom istraživanju razmatra se razvoj događaja u Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj, Estoniji, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

(25)  Vijeće za okoliš, 5. ožujka 2019.