Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.

(COM(2020) 758 final)

(2021/C 286/23)

Izvjestitelj:

Paul SOETE

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 14.1.2021.
Pravni temelj:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	16.4.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27.4.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	560
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	205/1/9

1.   Zaključci i preporuke

1.1

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da je Komisijin Akcijski plan za integraciju i uključivanje (u daljnjem tekstu „akcijski plan”) dio sveobuhvatnog odgovora na izazove povezane s migracijama koji se predlaže u novom paktu o migracijama i azilu.

1.2

Novi akcijski plan ima šire područje primjene od svojeg prethodnika iz 2016. s obzirom na to da ne obuhvaća samo migrante već i građane EU-a „migrantskog podrijetla”. Iako je integracija te kategorije građana također važna, kao i integracija svih građana EU-a i osoba s prebivalištem u EU-u, njezino uključivanje u ovaj akcijski plan moglo bi među ostalim dovesti do slabije usmjerenosti mjera jer se problemi s kojima se susreću novopristigle osobe razlikuju od problema s kojima se susreću migranti druge ili treće generacije.

1.3

Instrumenti za integraciju i uključivanje uglavnom su u nadležnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela. Djelovanje na razini EU-a komplementarno je njihovu djelovanju i namijenjeno je promicanju, olakšavanju i koordiniranju suradnje. U akcijskom planu stoga nema općih ni posebnih ciljeva za države članice, već on sadržava samo preporuke. S obzirom na trenutačnu situaciju i na utjecaj pandemije, postoji rizik da će se tim pitanjima povezanima s integracijom pridati manja važnost.

1.4

U akcijskom planu razmatraju se sva područja politike koja su neophodna za socioekonomsku i političku integraciju novopristiglih migranata te se daje pregled europskih inicijativa u raznim područjima koja mogu utjecati na migracije i integraciju. EGSO napominje da će stvaran izazov biti provedba tih politika.

1.5

EGSO podržava ciljeve koji se predlažu u akcijskom planu u glavnim sektorskim područjima, no želi naglasiti i da se radi o primjerima mogućih mjera, a ne o mjerljivim ciljevima. Iz tog se razloga čini da je njihova djelotvorna provedba uvjetovana procesom praćenja koji još nije uspostavljen. EGSO potiče Komisiju da uspostavi stalno praćenje provedbe akcijskog plana.

1.6

U usporedbi s akcijskim planom iz 2016., ovdje se više pozornosti pridaje rodnoj dimenziji integracije općenito. Rodne aspekte trebalo bi naglasiti i u različitim dijelovima sektorskih područja.

1.7

EGSO naglašava da bi vrijednost rada općenito trebala biti nit koja se provlači kroz cijeli akcijski plan jer je rad u svim svojim različitim oblicima ključni aspekt integracije i osobnog razvoja.

1.8

U akcijskom planu donosi se pregled svih instrumenata financiranja koji su dostupni u svakom sektorskom području. Međutim, čini se da su ti instrumenti osmišljeni za stručnjake za subvencije, stoga EGSO predlaže da Komisija olakša pristup financiranju, primjerice uspostavom posebnog instrumenta za integraciju. EGSO se također boji da će izdvajanje sredstava za integraciju s vremenom padati sve niže na ljestvici prioriteta.

1.9

EGSO naglašava važnost civilnog društva općenito za integraciju u lokalni način života, kao i posebnu ulogu sindikata i organizacija poslodavaca.

2.   Kontekst

2.1

Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. dio je sveobuhvatnog odgovora na izazove povezane s migracijama koji se predlaže u novom paktu o migracijama i azilu. Njime se nadograđuju i ažuriraju obveze iz akcijskog plana EU-a za integraciju iz 2016., a bit će na snazi sedam godina, uz preispitivanje na sredini razdoblja u 2024. godini, u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za isto razdoblje.

2.2

Potreba za akcijskim planom proizlazi iz izrazitih razlika između migranata i domaćeg stanovništva u pogledu razina obrazovanja, zapošljavanja, siromaštva i stambenih uvjeta. Spomenimo samo jednu brojku kako bismo ilustrirali tu razliku: postotak mladih migranata (u dobi od 18 do 24 godine) koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju u EU-u iznosi 21 %, dok taj isti postotak među domaćim stanovništvom iznosi 12,5 %. Prisutne su i velike razlike između muškaraca i žena, s obzirom na to da se taj postotak među mladim migranticama penje na 25,9 % (1).

2.3

Uslijed pandemije bolesti COVID-19 do izražaja su došle duboko ukorijenjene nejednakosti s kojima se migranti suočavaju u pristupu zdravstvenoj zaštiti, a koje predstavljaju rizik za društvo u cjelini. Također se pokazalo da je vjerojatnije da će migranti raditi na radnim mjestima koja zahtijevaju bliske međuljudske kontakte te da su stoga više izloženi bolesti COVID-19.

2.4

Potpunom integracijom migranata na tržište rada mogli bi se ostvariti veliki ekonomski dobici za nacionalne sustave socijalne skrbi, uključujući mirovinske sustave i fiskalne doprinose (2). To je ishod koji svima ide na ruku s obzirom na to da od potpune integracije koristi imaju i migranti jer im se omogućuje pristup sustavu socijalne skrbi zemlje domaćina.

2.5

U akcijskom planu upućuje se na skup općh ključnih načela i vrijednosti zajedničkih svim politikama EU-a koje se odnose na uključivanje, među ostalim i na europski stup socijalnih prava.

2.6

Posebne mjere predstavljene u akcijskom planu odnose se na četiri sektorska područja, a to su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i vještine, zdravstvo i stanovanje. Nedostaci u integraciji utvrđuju se za svako od ta četiri područja. Te su mjere nadopunjene međusektorskim mjerama, uključujući izgradnju snažnih partnerstava, povećanje raznih mogućnosti financiranja, poticanje veza s društvom domaćinom, jačanje primjene novih tehnologija i digitalnih alata te praćenje napretka u integraciji.

2.7

EGSO uvažava činjenicu da je naglasak akcijskog plana na procesu integracije kao takvom, a ne na ulasku u EU. Unatoč tomu, želi naglasiti da je pitanje spajanja obitelji i dalje važan čimbenik zakonite i socijalne integracije.

3.   Opće napomene

3.1

Za razliku od plana iz 2016., ovaj plan ne obuhvaća samo migrante već i građane EU-a „migrantskog podrijetla”. EGSO prima na znanje njegovo šire područje primjene, s obzirom na to da su aspekti integracije važni i za tu drugu kategoriju građana i za sve građane EU-a i osobe koje imaju prebivalište u EU-u: integracijom se promiče europski način života, u kojem su prava i potrebe u pogledu uključivanja povezani i s odgovornostima.

3.2

Unatoč tomu, EGSO se boji da bi šire područje primjene akcijskog plana moglo dovesti do slabije usmjerenih, a samim time i manje učinkovitih mjera. Problemi s kojima se suočavaju novopristigle osobe razlikuju se od problema s kojima se suočavaju migranti druge i treće generacije. Osim toga, uključivanje socijalnih potreba migranata druge i treće generacije u migracijsku i integracijsku politiku moglo bi dovesti do njihove stigmatizacije i perpetuiranja rasizma.

3.3

Komisijin akcijski plan sadržava dobar pregled europskih inicijativa u raznim područjima koje utječu na migracije i integraciju. U dokumentu se razmatraju sva neophodna područja politike koja su potrebna za socioekonomsku i političku integraciju novopristiglih migranata. Također se razmatra dostupnost financijskih sredstava i partnerstva s institucijama i organizacijama u cilju olakšavanja integracije.

3.4

EGSO ističe da je, uz te politike, rad i dalje ključni pokretač integracije i da bi ga kao takvog trebalo zaštititi i promicati kao središnji element u cijelom planu.

3.5

EGSO ističe da će stvaran izazov biti provedba tih politika. Na primjer, čak i kad su prethodne kvalifikacije migranata priznate, poslodavci ih oklijevaju zaposliti jer nemaju povjerenja u njihovu razinu vještina. Čini se da je to slučaj s migrantima s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike, kao i iz južne i središnje Azije.

3.6

Opredjeljenje za snažnije uključivanje regionalnih i lokalnih tijela, civilnog društva, migranata i njihovih organizacija u politike EU-a usmjerene na integraciju i uključivanje pozitivan je aspekt novog akcijskog plana. EGSO napominje da bi civilno društvo trebalo obuhvaćati i sindikate i organizacije poslodavaca.

3.7

Akcijskim planom ispravno se prepoznaje važnost nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u pogledu integracijskih politika i promiče se njihova suradnja. Zapravo, trebalo bi napomenuti da je većina instrumenata za integraciju u njihovoj nadležnosti. Djelovanje na razini EU-a komplementarno je njihovu djelovanju i namijenjeno je promicanju, olakšavanju i koordiniranju suradnje u slučajevima kad je to korisno. U akcijskom planu stoga nema općih ni posebnih ciljeva za države članice, već on sadržava samo preporuke.

3.8

Budući da je tekst neobvezujući i da su za integracijske politike na nacionalnoj razini u konačnici odgovorne države članice, EGSO naglašava potrebu da države članice EU-a preuzmu jasne obveze i da se uspostave odgovarajući forumi, uključujući redovite sastanke, za koordinaciju politika i ocjenjivanje napretka.

3.9

Komisija jasno iznosi što želi postići u svakom području. EGSO podržava ocjenu trenutačnog stanja i prijedloge onoga što bi trebalo postići, ali primjećuje odsustvo bilo kakvih jasnih općih ciljeva ili posebnih ciljeva za određene mjere. Čini se da djelotvornost provedbe ovisi o postupku praćenja koji bi trebalo uspostaviti.

3.10

EGSO je u mišljenju SOC/649 („Novi pakt o migracijama i azilu”) (3) postavio pitanje o opsegu mjera za integraciju i o potpori tim mjerama. Instrumenti i poticaji iz akcijskog plana koji se nude raznim dionicima možda neće biti dovoljni da se integracija osjetno unaprijedi, posebno s obzirom na dugoročnu prirodu mjera koje se poduzimaju u tom području. Stoga je potrebno pratiti provedbu tog aspekta.

3.11

Financiranje je važan dio akcijskog plana. Države članice i ostale dionike potiče se da u potpunosti iskoriste mogućnosti financiranja sredstvima EU-a. U akcijskom planu također se donosi pregled svih instrumenata financiranja koji su dostupni za svako sektorsko područje.

3.12

Iako se među vodećim načelima na kojima se akcijski plan temelji spominje integrirani pristup, u planu se ne daju zadovoljavajuće smjernice u pogledu načina uključivanja integracijskih politika u opće mjere za socijalnu koheziju.

3.13

EGSO pozdravlja upućivanje na rodnu dimenziju integracije u novom akcijskom planu. Istodobno naglašava da je izazovima integracije koji su povezani s rodnom dimenzijom potrebno pridati više pozornosti i osmisliti za njih konkretnije mjere u svakom od sektorskih područja.

4.   Posebne napomene

4.1   Obrazovanje i osposobljavanje

4.1.1

U akcijskom planu ispravno se navodi da su obrazovanje i osposobljavanje temelj uspješnog sudjelovanja u društvu. Škole i ostale obrazovne ustanove osiguravaju važno okruženje za izgradnju uključivog društva i za borbu protiv segregacije. Osim toga, stjecanjem građanskog obrazovanja o demokraciji i građanstvu postavljaju se temelji za aktivno sudjelovanje u društvu, a istodobno se mlade sprečava od potpadanja pod utjecaj ekstremističkih ideologija. To je područje u kojem bi trebalo poticati aktivno sudjelovanje u civilnom društvu jer se tako potiču povjerenje, socijalna kohezija i osjećaj pripadnosti.

4.1.2

Trebalo bi dodatno precizirati potporu Komisije konkretnim mjerama za poboljšanje sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju jer akcijski plan sadržava samo opća upućivanja na ciljane aktivnosti potpore. Najkonkretnija mjera koja se u planu spominje skup je alata s praktičnim smjernicama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji će se objaviti početkom 2021.

4.1.3

U akcijskom planu također se spominje potreba da se olakša priznavanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama. Za poboljšanje priznavanja kvalifikacija predlaže se nekoliko instrumenata: mreže ENIC/NARIC, program Erasmus, Europski kvalifikacijski okvir i portal Europass. Uz jačanje postojećih instrumenata, također je važno utvrditi i mapirati postojeće prepreke postupku priznavanja, uključujući nedostatak povjerenja i ostale socijalne prepreke.

4.1.4

Komisija naglašava važnost učenja jezika i predlaže daljnji razvoj opsežnih i pristupačnih programa za učenje jezika. EGSO smatra da bi učenje jezika trebalo biti u središtu mjera u području obrazovanja i zapošljavanja, počevši od prvih faza procesa integracije. Učenjem jezika zajednice domaćina osigurava se pristup odgovarajućem stupnju obrazovanja i osposobljavanja, što ima dalekosežne utjecaje na integraciju. Programi učenja jezika stoga bi se također trebali temeljiti na holističkom pristupu (4).

4.1.5

Na temelju predstojećeg cilja jamstva za djecu, važno je preporučiti da države članice podrže bolji pristup obrazovanju za djecu migrante na način da osiguraju da se školovanje i dječja prava općenito ne ometaju odnosno ne krše postupcima za useljavanje. U području obrazovanja trebalo bi procijeniti i zadovoljiti individualne potrebe djece migranata s invaliditetom ili drugim potrebama i u razumnoj im se mjeri prilagoditi kako bi im se olakšao razvoj osobnosti, talenata i kreativnosti, kao i mentalnih i fizičkih sposobnosti, i kako bi ona u potpunosti ostvarila svoj potencijal.

4.1.6

Sve mjere u tim područjima trebale bi biti usmjerene na postizanje uključivih obrazovnih sustava na svim razinama, kao i na cjeloživotno učenje.

4.1.7

U planu se naglašava da je važno u što ranijoj fazi steći razumijevanje zakona, kulture i vrijednosti društva domaćina, što se postiže tečajevima za građansku orijentaciju. Komisija predlaže razmjenu dobrih praksi u tim područjima među državama članicama. Informacije o tim pitanjima trebale bi se pružati na način koji je razumljiv i pristupačan svima.

4.2   Zapošljavanje i vještine

4.2.1

Dijagnoza problema i opći ciljevi u ovom su području dobro definirani, pri čemu se ukazuje na važnost doprinosa migranata gospodarstvu, posebno u doba pandemije bolesti COVID-19. U akcijskom planu također se naglašava da će ne samo radnici migranti već i poduzetnici migranti imati ključnu ulogu u ostvarenju rasta tijekom pandemije i nakon nje.

4.2.2

Kako bi se ostvarili spomenuti ciljevi, u akcijskom planu potiče se iskorištavanje postojećih instrumenata EU-a, uključujući Europsko partnerstvo za integraciju, za suradnju sa socijalnim i gospodarskim partnerima, inicijativu „Poslodavci zajednički za integraciju”, potpore za poduzetništvo u okviru programa InvestEU, Europsku mrežu za integraciju, Europsku mrežu javnih službi za zapošljavanje i platformu Europass za dijeljenje i unapređivanje praksi za ocjenjivanje vještina, Alat EU-a za profiliranje vještina državljana trećih zemalja za olakšavanje priznavanja vještina te predstojeći program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti za pružanje potpore osobama migrantskog porijekla.

4.2.3

Među ostalim ciljevima, u akcijskom planu spominje se i prevladavanje teškoća u pristupu financijskim uslugama i informacijama, ali se ne predlažu konkretne mjere za rješavanje tih teškoća. Akcijskim planom u tom bi pogledu trebalo poticati osnaživanje radnika migranata na način da im se osigura pristup financijskim i pravnim informacijama, mehanizmima za podnošenje pritužbi te sigurnom podnošenju prijava u razumljivim i pristupačnim formatima.

4.2.4

U akcijskom planu ispravno se naglašava važnost osiguravanja djelotvornijih i bržih sustava ili testova za ocjenjivanje vještina, među ostalim uzimajući u obzir prošla iskustva u tom pogledu.

4.2.5

Ipak, instrumenti za ocjenjivanje vještina nisu dovoljni da bi se osigurao veći pristup tržištu rada. Potrebno je djelovati kako bi se riješili problemi nepovjerenja i diskriminacije. Važno je nacionalnim agencijama za zapošljavanje i dionicima u sektoru zapošljavanja osigurati podršku i konkretne smjernice za razvoj politika za suzbijanje diskriminacije i za promicanje sudjelovanja na svim razinama. Također je ključno preporučiti nacionalne politike kojima se državljanima trećih zemalja osigurava bolji i jednostavniji pristup svim sektorima zapošljavanja olakšavanjem postupaka za izdavanje viza.

4.2.6

U akcijskom planu trebalo bi dodatno naglasiti važnost promicanja boljeg pristupa naukovanju, pripravništvu, strukovnom osposobljavanju, čak i volonterskom radu koji bi mogao dovesti do pravog zaposlenja s punim radnim vremenom. Time će se migrantima i osobama migrantskog podrijetla koje imaju prebivalište u EU-u pružiti prilike za rad, povećanje razine vještina i ostvarivanje prihoda kojima će moći uzdržavati sebe i svoje obitelji. Konkretno, programi kojima se promiče pristup mladih tržištu rada (npr. Garancija za mlade) trebali bi sadržavati posebne odredbe kojima će se zajamčiti sudjelovanje državljana trećih zemalja.

4.2.7

U akcijskom planu trebalo bi također predvidjeti ciljane mjere usmjerene na osnaživanje migrantica i žena izbjeglica te na poboljšavanje njihova pristupa tržištu rada, među ostalim jačanjem mjera za borbu protiv trgovine ljudima i potporama za konkretne potrebe.

4.3   Zdravstvo

4.3.1

Važno je da se u akcijskom planu naglašava da je uslijed pandemije bolesti COVID-19 u prvi plan izbilo postojanje duboko ukorijenjenih nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama i da to predstavlja rizik za društvo u cjelini.

4.3.2

U svjetlu pandemije, EGSO smatra da bi svi migranti, uključujući nezakonite migrante, trebali imati pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti, a posebno testiranju i cijepljenju, u svim državama članicama EU-a.

4.3.3

Komisija napominje da se predložene mjere mogu financirati u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i predstojećeg programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti. U akcijskom se planu s pravom potiče financiranje pružanja zdravstvenih usluga sredstvima EU-a.

4.3.4

EGSO naglašava da je ključno preporučiti državama članicama da uklone prepreke pristupu zdravstvenim uslugama i prepreke koje postoje unutar tih usluga, među ostalim putem informativnih kampanja o nacionalnim zdravstvenim sustavima, kao i putem procjene i zadovoljavanja individualnih zdravstvenih potreba migranata s invaliditetom.

4.3.5

EGSO naglašava da je važno podizati razinu osviještenosti o mentalnom zdravlju migrantske populacije i promicati ga u okviru procesa integracije, posebno u svjetlu aktualne pandemije, među ostalim osiguravanjem kulturno osjetljivih usluga u području mentalnog zdravlja.

4.3.6

Mjere za osiguravanje boljeg pristupa zdravstvenim uslugama trebale bi obuhvaćati i prihvatne objekte za podnositelje zahtjeva za azil, posebno u pripremi novog zdravstvenog programa.

4.4   Stanovanje

4.4.1

Komisija će uspostaviti inicijativu za cjenovno pristupačno stanovanje, kao što je najavljeno u okviru „vala obnove”, te će promicati nesegregirano, dostojanstveno, pristupačno i cjenovno pristupačno stanovanje. Posebna pozornost pridat će se modelima autonomnog stanovanja (umjesto zajedničkog) za podnositelje zahtjeva za azil.

4.4.2

Borba protiv diskriminacije na stambenom tržištu i smanjenje stambene segregacije trebali bi biti glavni prioriteti među ciljevima navedenim u tom području.

4.4.3

To bi trebalo uključivati i veći naglasak na proširenje cjenovno pristupačnog stanovanja, uključujući socijalno stanovanje, putem integriranih rješenja usmjerenih na državljane trećih zemalja i na sve osobe s prebivalištem u EU-u koje imaju potrebe u pogledu stanovanja (5).

4.4.4

Države članice trebalo bi poticati da među ostalim iskoriste financijska sredstva EU-a za osmišljavanje i izvršavanje mehanizama za pristup pravosuđu u slučajevima izrabljivanja povezanog sa stanovanjem.

4.5   Partnerstva za djelotvorniji proces integracije

4.5.1

Komisija namjerava ojačati Europsku mrežu za integraciju time što će državama članicama omogućiti ciljano financiranje i izgradnju kapaciteta.

4.5.2

Posebna se pozornost pridaje potporama za lokalna i regionalna tijela, što uključuje proširenje Urbane akademije za integraciju i jačanje međuvjerskog dijaloga između zajednica, kao i potporu gradovima za sprečavanje radikalizacije u okviru inicijative Gradovi EU-a protiv radikalizacije, koja je pokrenuta 2019. EGSO naglašava važnost međuvjerskog dijaloga za integraciju.

4.5.3

U akcijskom planu također se spominje godišnji Europski migracijski forum koji se organizira u suradnji s EGSO-om, a posebno s njegovom Tematskom studijskom skupinom za imigraciju i integraciju (IMI), kako bi se pružila podrška savjetovanju s civilnim društvom i organizacijama dijaspore.

4.5.4

Konačno, u planu se najavljuje potpora zakladama i organizacijama putem strukturiranog dijaloga o integraciji migracija i istraživanju mogućih instrumenata za suradnju, bez pojedinosti o tome kakva bi to potpora mogla biti.

4.6   Veće mogućnosti za financiranje sredstvima EU-a

4.6.1

Aspekti povezani s financiranjem provlače se kroz sve mjere koje se predlažu u planu te se povezuju s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027. Dodan je pregled glavnih fondova EU-a u okviru kojih su potpore za integraciju i uključivanje bile dostupne u razdoblju od 2014. do 2020., ali se ne iznose nikakve brojke za budućnost. EGSO shvaća da je potrebno pričekati dovršenje faze programiranja kako bi se znalo koliko će sredstava države članice izdvojiti za pitanja povezana s integracijom u okviru svakog fonda.

4.6.2

Popis fondova koji se mogu iskoristiti za integraciju i uključivanje ili koji su relevantni za mjere za potporu migrantima impresivan je i uključuje fondove FAMI, ESF+ i EFRR. Istodobno bi trebalo pojasniti sinergije s drugim fondovima, primjerice fondom Erasmus+, Mehanizmom za oporavak i otpornost, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) te fondom InvestEU. Nakon što se donese instrument za tehničku potporu, države članice moći će u okviru tog instrumenta dobiti potporu za razvoj i unapređenje politika u području integracija i uključivanja. Konačno, predstojeći program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti također bi mogao imati ulogu u financiranju konkretnih mjera usmjerenih na građane EU-a migrantskog podrijetla. Komisija se odlučila za veliki portfelj mogućih fondova, no možda bi bolje rješenje bilo odlučiti se za posebne fondove za pitanja povezana s integracijom. EGSO predlaže da Komisija olakša pristup financiranju, primjerice uspostavom posebnog instrumenta za integraciju migranata.

4.6.3

U tom je kontekstu važno i europsko jamstvo za djecu, jer djeca migrantskog podrijetla pripadaju u skupinu djece koja se nalaze u najnepovoljnijem položaju.

4.6.4

S obzirom na složenost financiranja sredstvima EU-a, potrebno je ažurirati skup alata izrađen 2018. te ga prilagoditi iskorištavanju sredstava za integraciju u programskom razdoblju 2021.–2027.

4.6.5

Komisijina namjera da razvija javno-privatna partnerstva sa zakladama i privatnim donatorima još je jedan zanimljiv aspekt politike financiranja.

4.7   Poticanje sudjelovanja i susreta s društvom domaćinom

4.7.1

EGSO pozdravlja ideju da se u osmišljavanje i provedbu budućih politika u području migracija, azila i integracije uključi novoosnovana stručna skupina za stajališta migranata, koja se sastoji od migranata i organizacija koje ih zastupaju. Time bi se doprinijelo boljem sudjelovanju migranata i građana EU-a migrantskog podrijetla u postupku savjetovanja te bi se također osiguralo da se u politikama odražavaju stvarne potrebe. Iz tih je razloga važno od ranih faza primanja i integracije migranata stvoriti mogućnosti za dvosmjerne razmjene između državljana trećih zemalja i zajednica domaćina.

4.7.2

Cilj akcijskog plana jest promicanje dijaloga i podizanje razine osviještenosti među svim Europljanima o stvarnostima integracije i migracija. Međutim, postoji rizik da bi taj cilj mogao biti suviše neodređen unatoč jasnim naporima koji su uloženi u informiranje o činjenicama i brojkama. Apsolutno je nužno promijeniti diskurs o migracijama u javnosti i EGSO se pita što će se učiniti kako bi se to postiglo.

4.7.3

EGSO podržava inicijative poput nogometnih festivala usmjerenih na mlade migrante u gradovima domaćinima prvenstava EU-a, koji bi mogli pozitivno utjecati na razvoj pozitivne slike o migracijama. Međutim, neke druge ad hoc mjere te vrste, poput nagrada za integraciju za lokalne škole ili zajednice/organizacije, mogle bi dovesti do povećane percepcije o razlikama i do stigmatizacije određenih skupina.

4.8   Pojačana upotreba novih tehnologija i digitalnih alata

4.8.1

U Komisijinom akcijskom planu ispravno se uvažava stvarni rizik od digitalnog jaza između migranata i domaćeg stanovništva iz različitih razloga: 8,1 % osoba rođenih izvan Europe ne može si priuštiti računalo, u usporedbi s 3,1 % domaćih stanovnika, a osim toga roditelji iz migrantskih kućanstava mogu imati veće poteškoće pri pružanju potpore djeci u učenju na daljinu.

4.8.2

U akcijskom planu preporučuje se povećanje digitalne pismenosti migrantske populacije, ali se ne iznose konkretni prijedlozi kako bi to se to trebalo postići u praksi niti se iznose ciljevi.

4.8.3

Uključivanje migranata u izradu i provedbu digitalnih javnih usluga zanimljiva je ideja. EGSO pretpostavlja da se to u odnosu na upravne aktivnosti EU-a već postiglo.

4.9   Praćenje napretka: ususret politici integracije i uključivanja koja se temelji na dokazima

4.9.1

EGSO pozdravlja cilj postizanja rasprave o migracijama koja bi se u većoj mjeri temeljila na dokazima. Ako tom cilju mogu doprinijeti bolji podaci i alati za prikaz, takvi se podaci i alati moraju prikupljati, razvijati i distribuirati. EU ima pokazatelje koji se odnose na integraciju od 2010., ali praznine u znanju prisutne su i dalje unatoč opsežnim naporima. Novi barometar i zajednička ljestvica pokazatelja, koja može doprinijeti usporedbi podataka među državama članicama i kroz vremenska razdoblja, mogli bi u tom pogledu biti korisni instrumenti.

---

(1)  EK, Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027., str. 5.

(2)  Ibid., str. 2.

(3)  SL C 123, 9.4.2021., str. 15.

(4)  U vezi razine znanja jezika poželjne za integraciju vidjeti i mišljenje SOC/641 „Integracija žena, majki i obitelji migrantskog podrijetla u državama članicama EU-a i razina znanja jezika poželjna za integraciju” (razmatračko mišljenje na zahtjev njemačkog predsjedništva) (SL C 10, 11.1.2021., str. 1.).

(5)  Za pregled inovativnih i uključivih rješenja za stanovanje vidjeti Housing Europe Observatory, 2018. Housing & Migration. Research Briefing (Stanovanje i migracije. Izvješće o istraživanju) Bruxelles: Housing Europe Observatory.