EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2021.

SWD(2021) 706 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Poglavlje o stanju vladavine prava u Njemačkoj

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2021) 700 final} - {SWD(2021) 701 final} - {SWD(2021) 702 final} - {SWD(2021) 703 final} - {SWD(2021) 704 final} - {SWD(2021) 705 final} - {SWD(2021) 707 final} - {SWD(2021) 708 final} - {SWD(2021) 709 final} - {SWD(2021) 710 final} - {SWD(2021) 711 final} - {SWD(2021) 712 final} - {SWD(2021) 713 final} - {SWD(2021) 714 final} - {SWD(2021) 715 final} - {SWD(2021) 716 final} - {SWD(2021) 717 final} - {SWD(2021) 718 final} - {SWD(2021) 719 final} - {SWD(2021) 720 final} - {SWD(2021) 721 final} - {SWD(2021) 722 final} - {SWD(2021) 723 final} - {SWD(2021) 724 final} - {SWD(2021) 725 final} - {SWD(2021) 726 final} - {SWD(2021) 727 final}

I.Pravosudni sustav

Sustav sudova u Njemačkoj strukturiran je savezno. Nadležnost izvršavaju savezni sudovi i sudovi 16 saveznih zemalja. Glavni udio nadležnosti i radnog opterećenja za sudovanje imaju savezne zemlje 1 . Sudovi su podijeljeni na sudove opće nadležnosti (građanski i kazneni) i specijalizirane sudove (upravni, financijski, radni i socijalni sudovi). Imenovanje sudaca i državnih odvjetnika, osim za savezne sudove i glavnog državnog odvjetnika Saveznog vrhovnog suda, u nadležnosti je saveznih zemalja. Iako se postupci imenovanja u pojedinostima razlikuju među saveznim zemljama, svi imaju zajedničke temeljne elemente, posebice načelo zasluga 2 i sudsko preispitivanje postupka i odluke povezanih s imenovanjima. Za savezne sudove odbor za odabir sudaca (Richterwahlausschuss) odabire suce koje imenuje izvršna vlast, a u tom se postupku mora savjetovati s predsjedničkim vijećima (Präsidialräte) relevantnih sudova 3 . Trenutačno postoji 638 lokalnih, 115 regionalnih i 24 visoka regionalna suda te 51 upravni i 15 visokih upravnih sudova u 16 saveznih zemalja 4 . Postoji pet saveznih sudova: Savezni vrhovni sud, Savezni upravni sud, Savezni financijski sud, Savezni radni sud i Savezni socijalni sud. Savezni ustavni sud i ustavni sudovi saveznih zemalja osiguravaju ocjenjivanje ustavnosti. Državno odvjetništvo u Njemačkoj dio je izvršne vlasti na saveznoj razini s glavnim državnim odvjetnikom na Saveznom vrhovnom sudu. Na razini saveznih zemalja svaka ima svoje državno odvjetništvo. Njemačka sudjeluje u radu Ureda europskog javnog tužitelja. U Njemačkoj postoji 27 regionalnih odvjetničkih komora 5 koje su organizirane pod Njemačkom saveznom odvjetničkom komorom kao krovnom komorom.

Neovisnost

Razina percepcije neovisnosti pravosuđa i dalje je visoka. Ukupno 80 % šire populacije i 69 % poduzeća ocjenjuje razinu neovisnosti sudova i sudaca u 2021. kao vrlo dobru ili dobru 6 . Ta visoka razina percepcije neovisnosti pravosuđa bila je stabilna tijekom posljednjih pet godina i blago se dodatno povisila u odnosu na 2020.u široj javnosti, dok se kod poduzeća donekle snizila u usporedbi sa stabilnom razinom iz prethodnih godina.

Razmatraju se promjene ovlasti ministara pravosuđa da daju upute državnim odvjetnicima u pojedinačnim predmetima. Nacrt prijedloga za izmjenu sustava uputa za državne odvjetnike u pojedinačnim predmetima, o kojem se raspravlja proteklih godina 7 , u siječnju 2021. predan je saveznim zemljama i dionicima na savjetovanje. Prijedlog je, među ostalim, reakcija na sudsku praksu Suda u pogledu primjene europskog uhidbenog naloga 8 . Prijedlogom bi se kodificirala obveza poštovanja načela zakonitosti i uveo zahtjev da upute u pojedinačnim predmetima moraju biti obrazložene i izdane u pisanom obliku 9 . Takve predviđene zaštitne mjere bile bi u skladu s preporukama Vijeća Europe 10 . Osim toga, prijedlogom bi se ukinula mogućnost davanja uputa u pojedinačnim predmetima za područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima unutar EU-a, uz njezino zadržavanje u drugim stvarima 11 . Iako su dionici općenito pozdravili predložene zaštitne mjere 12 , reakcije na potonji element prijedloga bile su raznolike. Neke savezne zemlje 13 i dionici 14 smatraju da se postojeći sustav uputa mora zadržati radi usklađenosti s načelom ustavne demokracije, a time i odgovornošću državnog odvjetništva. Drugi dionici 15 smatraju da bi ovlast za davanje uputa u pojedinačnim predmetima trebalo potpuno ukinuti te da bi se prijedlogom stvorilo umjetno razdvajanje nacionalnih pitanja i pitanja koja uključuju pravosudnu suradnju na razini EU-a. Vlada preispituje odgovore u okviru savjetovanja kako bi odlučila treba li i kako nastaviti s prijedlogom 16 .

U tijeku su rasprave o kriterijima odabira predsjednika sudskih vijeća na saveznim sudovima, nakon određenih kritika predloženog uklanjanja zahtjeva u pogledu posebnog iskustva. O promaknuću na položaje predsjednika, potpredsjednika i predsjednika sudskog vijeća 17 na saveznim sudovima odlučuje savezni predsjednik na prijedlog nadležnog ministra 18 . Prijedlog se temelji na postupku koji uključuje obvezno sudjelovanje predsjedničkog vijeća predmetnog suda. Načelo zasluga za odabir kandidata određeno je na temelju zahtjeva utvrđenih zakonom, a posebno u pogledu položaja predsjednika sudskih vijeća na temelju kriterija odabira za taj položaj 19 ; prijave se ocjenjuju konkretno na temelju njihove stručne evaluacije koju provodi predsjednik suda na kojem se bira kandidat. U rujnu 2020. Ministarstvo pravosuđa revidiralo je svoje kriterije odabira za položaj predsjednika sudskih vijeća na svim saveznim sudovima u okviru svojih nadležnosti te je, konkretno, ukinulo uvjet od obično pet godina iskustva na predmetnom saveznom sudu koji je potrebno ispuniti da bi se postalo predsjednikom sudskog vijeća 20 . Predsjednici saveznih sudova 21 i dionici 22 to su kritizirali tvrdeći da je takvo iskustvo nužno za ispunjavanje zadaća predsjednika sudskog vijeća i izražavajući žaljenje zbog svoje nedovoljne uključenosti 23 u pripremu promjena 24 . Ministarstvo je isto tako dobilo kritike jer je kriterije odabira revidiralo nakon što je postupak zapošljavanja već bio u tijeku. Nakon kritika Ministarstvo pravosuđa vodi dijalog sa saveznim sudovima. Početkom 2021. Ministarstvo je saveznom predsjedniku predložilo dva kandidata za slobodna mjesta potpredsjednika i predsjednika Saveznog financijskog suda, koje je izabrao odbor za odabir saveznih sudaca, ali koji ne ispunjavaju kriterij koji se odnosi na pet godina iskustva na Saveznom financijskom sudu 25 . Trenutačno su u tijeku žalbe protiv postupka promaknuća na mjesto predsjednika i potpredsjednika 26 , što ima suspenzivni učinak na imenovanje. Prema mišljenju Vijeća Europe, postupci imenovanja predsjednika vrhovnih sudova trebali bi biti utvrđeni zakonom i utemeljeni na zaslugama te bi se u njima trebala formalno isključiti svaka mogućnost političkog utjecaja 27 .

Kvaliteta

U tijeku je provedba „Pakta za vladavinu prava” iz 2019., ali i dalje postoje dugoročni izazovi u pogledu zapošljavanja u pravosuđu 28 . U tijeku je otvaranje i popunjavanje 2 000 radnih mjesta za suce i državne odvjetnike u saveznim zemljama predviđenih Paktom za vladavinu prava. U većini saveznih zemalja otvorena su sva dodijeljena radna mjesta (pri čemu neka od njih nadilaze svoje obveze), a u preostalim saveznim zemljama sva bi se preostala radna mjesta trebala otvoriti do prosinca 2021. Otvorena su i radna mjesta predviđena na saveznoj razini 29 . Dana 10. lipnja 2021. predstavljeno je zajedničko izvješće savezne vlade i saveznih zemalja o stanju provedbe pakta u kojem je zaključeno da je provedba dobro napredovala, posebno ističući da je dosad otvoreno više od 2 700 radnih mjesta za suce i državne odvjetnike, a 2 500 ih je popunjeno 30 . Međutim, dionici 31 smatraju da su potrebna daljnja ulaganja, posebno s obzirom na povećanje novih zadaća za pravosuđe, te su stoga predložili produljenje Pakta za vladavinu prava. Odlukom Konferencije ministara pravosuđa od 16. lipnja 2021. 16 saveznih zemalja zajednički je zatražilo nastavak i proširenje Pakta za vladavinu prava na razdoblje nakon 2021., među ostalim za financiranje ulaganja u digitalizaciju pravosudnog sustava 32 . Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., i dalje postoje izazovi u pogledu dugoročne situacije zapošljavanja za sudove i državna odvjetništva s obzirom na predstojeće valove umirovljenja 33 ; dionici i dalje ističu pitanje konkurentnosti početnih plaća za suce i državne odvjetnike, kao i trajne razlike u visinama plaća u različitim saveznim zemljama u tom kontekstu 34 . Savezne zemlje, osobito u istočnom dijelu Njemačke, provode niz inicijativa za privlačenje diplomiranih osoba u zanimanja u pravosuđu u očekivanju umirovljenja sudaca zaposlenih nakon ponovnog ujedinjenja koje predstoji u narednim godinama 35 .

Nastavlja se rad na poboljšanju digitalizacije pravosudnog sustava, među ostalim u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 36 . U Njemačkoj postoje sveobuhvatna postupovna pravila za upotrebu digitalnih alata za građanske i upravne postupke. Međutim, manje su razvijena u glavnim raspravama u kaznenim postupcima, posebno u pogledu mogućnosti provođenja usmenog postupka komunikacijom na daljinu s optuženikom 37 . U potpunosti su uvedeni elektronički komunikacijski alati za sudove i državna odvjetništva 38 . Iako su digitalna rješenja za pokretanje i praćenje postupaka u građanskim i upravnim predmetima dobro razvijena, to u praksi u manjoj mjeri vrijedi za kaznene predmete 39 . Tri projekta na razini saveznih zemalja za uvođenje elektroničkih spisa napreduju s obzirom na opći cilj potpunog prijelaza na e-dokumente do 2026. Savezna vlada u suradnji sa saveznim zemljama i saveznim sudovima razvija niz daljnjih projekata digitalizacije, uključujući uspostavu zajedničke videokonferencijske platforme za sve sudove i informatičke aplikacije kojom bi se građanima omogućilo primanje pomoći pri podnošenju zahtjeva sudu 40 . Vlada i dionici izvijestili su da su u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 postojeće mogućnosti za digitalna saslušanja predviđene u Zakoniku o građanskom postupku olakšale nastavak rada sudova 41 .

U nekoliko saveznih zemalja osnovani su specijalizirani trgovački sudovi usmjereni na međunarodne sporove. U studenome 2020. novi trgovački sud, nadležan za trgovačke predmete visoke vrijednosti, posebno one međunarodnog karaktera 42 , započeo je s radom u Baden-Württembergu, sa sjedištima u Mannheimu i Stuttgartu 43 . Postupak na sudu može se voditi isključivo na engleskom jeziku na zahtjev stranaka. Slična specijalizirana vijeća koja se bave trgovačkim sporovima s mogućnošću vođenja postupka na engleskom jeziku već su osnovana na sudovima u Hessenu, Sjevernoj Rajni – Vestfaliji i Saarlandu 44 . Opći je cilj tih inicijativa povećati privlačnost Njemačke kao mjesta za međunarodne trgovačke parnice. U dokumentu o stajalištu koji je Konferencija ministara pravosuđa saveznih zemalja donijela u studenome 2020. savezne zemlje pozivaju na stvaranje pravnih uvjeta za neobvezno uvođenje trgovačkih sudova koji se bave isključivo trgovačkim predmetima međunarodnog karaktera vrijednosti veće od 2 milijuna EUR, a koji se vode na engleskom jeziku 45 . Sjeverna Rajna – Vestfalija i Hamburg u svibnju 2021. podnijeli su Bundestagu nacrt zakona čije je razmatranje obustavljeno u Bundesratu, a kojim se predlažu izmjene Zakona o ustrojstvu sudova kako bi se omogućilo osnivanje takvih sudova 46 .

Učinkovitost

Pravosudni sustav i dalje je učinkovit, s vidljivim poboljšanjima u pogledu učinkovitosti u upravnim predmetima 47 . Poboljšali su se i vrijeme potrebno za donošenje odluke (s 435 dana u 2018. na 397 dana u 2019.) i stopa rješavanja predmeta (s 97,1 % u 2018. na 109 % u 2019.) u pogledu upravnih predmeta u 2019., čime se preokrenuo trend iz prethodnih godina, kada se smanjila učinkovitost u upravnim predmetima 48 . To povećanje učinkovitosti dovelo je i do smanjenja broja upravnih predmeta u postupku, koji je međutim i dalje relativno visok i iznosi 1,0 predmeta na 100 stanovnika 49 . Kad je riječ o građanskim i trgovačkim parničnim predmetima, pokazatelji uspješnosti ostali su stabilni (uz blago poboljšanje s 97,2 % u 2018. na 98,8 % u 2019.) 50 . Dionici smatraju da pandemija bolesti COVID-19 dosad nije znatno utjecala na učinkovitost pravosudnog sustava 51 . Kako bi se razumjelo zašto se broj novih građanskih predmeta stalno smanjuje, Ministarstvo pravosuđa naručilo je studiju o toj temi 52 .

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Njemačka ima nekoliko tijela nadležnih za sprečavanje korupcije na saveznoj razini, uključujući Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice te Vrhovnu revizijsku instituciju. Trenutačno se revidira Direktiva o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi iz 2004., kojom se pruža strateški pravni okvir za sprečavanje korupcije u saveznoj javnoj upravi. Isto tako, trenutačno se revidiraju dopunjujuća detaljna pravila o darovima i uslugama za savezne javne dužnosnike te, u sklopu Direktive o sprečavanju korupcije, sveobuhvatni kodeksi ponašanja kojima se nastoji spriječiti korupcija na saveznoj razini. Njemačka ima decentralizirani pristup suzbijanju korupcije. Za istragu i kazneni progon kaznenih djela korupcije u Njemačkoj nadležno je šesnaest saveznih zemalja. Neke savezne zemlje imaju specijalizirane policijske odjele i urede državnog odvjetništva za korupciju. Savezni ured kriminalističke policije sudjeluje u razmjeni informacija između međunarodne i lokalne razine, kao i među policijskim uredima na razini saveznih zemalja.

Percepcija među stručnjacima i direktorima poduzeća jest da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje niska. Prema indeksu percepcije korupcije za 2020. koji je objavio Transparency International, Njemačka je ostvarila 80 od 100 bodova i nalazi se na četvrtom mjestu u Europskoj uniji i devetom mjestu u svijetu 53 . Ta je percepcija bila relativno stabilna 54 tijekom posljednjih pet godina 55 .

Njemačka je pokrenula reviziju svojeg sveobuhvatnog strateškog okvira za sprečavanje korupcije na saveznoj razini. U tom kontekstu planiraju se ažuriranja, među ostalim u pogledu analiza rizika od korupcije, u okviru „Direktive savezne vlade o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi” 56 iz 2004., koja predstavlja glavni regulatorni okvir za sprečavanje korupcije 57 . Pravila o zabrani prihvaćanja usluga i darova iz 2004. isto se tako trenutačno revidiraju kako bi se procijenilo jesu li potrebna ažurnija i usklađenija pravila te veća pravna sigurnost 58 . Njemačka će 2021. prvi put objaviti sveobuhvatno objedinjeno izvješće o integritetu u saveznoj javnoj upravi 59 .

Zbog saveznog uređenja njemački je institucijski okvir za borbu protiv korupcije decentraliziran. Šesnaest njemačkih saveznih zemalja odgovorno je za suzbijanje korupcije 60 . Nadležnosti šesnaest ministarstava unutarnjih poslova na razini saveznih zemalja ovise o zakonodavnom okviru predmetne savezne zemlje. Mogu uključivati koordinaciju politika i sprečavanje korupcije, a u nekim slučajevima i istražne dužnosti 61 . Policija, uključujući urede kriminalističke policije u saveznim zemljama (Landeskriminalämter) i lokalnu policiju, podliježe pravu šesnaest saveznih zemalja. Neke su savezne zemlje uspostavile specijalizirane policijske jedinice i specijalizirana državna odvjetništva posebno usmjerene na istrage i kazneni progon u području gospodarskog kriminala i korupcije 62 . Postoje posebni kazneni odjeli na regionalnim sudovima specijalizirani za gospodarski kriminal, uključujući korupciju, za odlučivanje u predmetima povezanima s korupcijom. Savezni ured kriminalističke policije (Bundeskriminalamt) ima ključnu ulogu u suradnji i razmjeni informacija među saveznim zemljama i s međunarodnim partnerima u kaznenim istragama.

Povećao se broj prijavljenih slučajeva korupcije, ali se smanjuje ukupna financijska šteta koju korupcija nanosi društvu. Informacije o naporima njemačke policije u suzbijanju korupcije, koja je općenito kriminalizirana 63 , javno su dostupne. U posljednjem službenom izvješću savezne policije o korupciji izviješteno je o 5 428 slučajeva korupcije koje je policija evidentirala 2019. 64 To je značajno povećanje od 42,7 % u odnosu na 2018. U izvješću se navodi i blago povećanje broja osumnjičenika za 3,3 %. Među osobama koje su primile mito 67 % bili su javni službenici. Javna nabava najpogođeniji je sektor. Smanjuje se klasično podmićivanje u gotovini te se stoga financijska šteta prouzročena korupcijom znatno smanjila za 61,2 % te je 2019. iznosila 47 milijuna EUR. Umjesto toga, u središte pozornosti dolaze drugi oblici nenovčanog podmićivanja i mogućeg neprimjerenog utjecaja, uključujući prvenstveno pružanje besplatnih ulaznica za događanja koje inače nisu dostupne javnosti i privatne večere na kojima se poduzetnici upoznaju s političarima. Parlamentarni istražni odbori redovito sazivaju i održavaju sjednice odbora radi rješavanja slučajeva korupcije na visokoj razini u koju su uključeni članovi vlade ili savezna ministarstva. Postoji određena zabrinutost u pogledu kapaciteta za otkrivanje i istraživanje optužbi za financijski kriminal povezan s korupcijom 65 . Kako bi se riješio problem neriješenih predmeta, njemačka Financijsko-obavještajna jedinica najavila je povećanje svojih kapaciteta na 800 članova osoblja tijekom sljedeće tri godine i uvođenje posebnog softvera za utvrđivanje rizičnih područja 66 . U predmetima koji se tiču podmićivanja stranih dužnosnika, uspješnost Njemačke u tome da poduzeća smatra odgovornima i dalje je kritično niska, unatoč njezinoj vodećoj ulozi u istrazi, progonu i sankcioniranju pojedinaca koji počine djelo podmićivanja stranih dužnosnika 67 .

Novi savezni zakon o uvođenju registra lobija za predstavnike interesnih skupina donesen je u ožujku 2021. i stupit će na snagu 1. siječnja 2022. Cilj je zakona 68 povećati transparentnost u postupku donošenja odluka na saveznoj razini. Njime se uvode pravila za aktivnosti lobiranja usmjerene na njemački Savezni parlament, Vladu i ministarstva. Dionici prepoznaju predviđeno široko osobno područje primjene, uključujući odvjetnike i klijente konzultantskih društava koja lobiraju u njihovo ime 69 . Međutim, subjekti kao što su sindikati, udruge poslodavaca, crkve i vjerske zajednice, kao najvažniji lobiji u Njemačkoj, izuzeti su od zahtjeva obvezne registracije. Pružanje financijskih informacija o iznosima uloženima u aktivnosti lobiranja i dalje je dobrovoljno. Nadalje, zahtjev za upis u registar odnosi se samo na sastanke s najvišim vladinim dužnosnicima. Tehnička razina u ministarstvima, na kojoj se redovito odvija većina lobiranja, nije uključena, zbog čega neće postojati evidencija takvih sastanaka. Neispunjavanje obveze može se kazniti iznosom do 50 000 EUR. Elektronički registar lobija počet će s radom do 1. siječnja 2022., a njime će upravljati Parlament (Bundestag). Uvođenje „zakonodavnog otiska” kojim bi se omogućili nadzor i praćenje svih predstavnika interesnih skupina koji žele utjecati i doprinijeti određenim zakonodavnim tekstovima nije dobilo potporu političke većine na saveznoj razini u okviru rasprave o registru lobija. Skupina država protiv korupcije (GRECO) preporučila je i poboljšanje transparentnosti vanjskih doprinosa zakonodavnim prijedlozima 70 . I dalje postoji zabrinutost u pogledu dosljedne primjene njemačkih pravila o „rotirajućim vratima”, uključujući i različita razdoblja ograničavanja aktivnosti i široke diskrecijske ovlasti nadređenih u pogledu budućeg zapošljavanja državnih tajnika i glavnih direktora 71 .

Njemačka postrožuje pravila o mogućim sukobima interesa za zastupnike u parlamentu i članove svojeg financijskog nadzornog tijela. Kako bi se ograničile sporedne aktivnosti zastupnika u Saveznom parlamentu, izmjene Zakona o zastupnicima u Saveznom parlamentu 72 predstavljene su Parlamentu u prosincu 2020. i donesene u lipnju 2021. 73 Reforma uključuje zabranu plaćenih aktivnosti lobiranja kao dodatnih poslova zastupnika u parlamentu, kao i plaćenih predavanja povezanih s njihovim radom u Parlamentu. Sporedne aktivnosti vrijednosti veće od 1 000 EUR mjesečno ili 3 000 EUR godišnje trebalo bi javno objaviti. Izmjene ne bi podrazumijevale otkrivanje stvarnog vremena utrošenog na angažman na dodatnom poslu. Zakonom o jačanju integriteta financijskog tržišta (FISG), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2021., dodatno se zabranjuje privatno trgovanje financijskim instrumentima za zaposlenike Saveznog nadzornog tijela za financijske usluge 74 .

Revidiraju se njemačka pravila o imovinskim karticama. Izmjenom Zakona o zastupnicima u Saveznom parlamentu predviđena je odredba prema kojoj zastupnici u Saveznom parlamentu moraju objaviti svoje financijske udjele u poduzećima bez pravne osobnosti i dioničkim društvima veće od 5 %, kao i prihode od takvih udjela 75 . Imovina i financijski interesi zastupnika u parlamentu podliježu obvezi obavješćivanja ako je predmetni zastupnik u parlamentu zadužen za određeno pitanje u parlamentarnom odboru i istodobno prima naknadu u okviru sporedne aktivnosti. Međutim, i dalje postoji zabrinutost povezana s nepostojanjem propisa za članove savezne vlade u pogledu objavljivanja informacija o imovinskom stanju i nekretninama 76 .

U pripremi su nova pravila o zaštiti zviždača. Nacrtom zakonodavstva za zaštitu zviždača nastoji se zaštititi otkrivanje povreda prava EU-a i nacionalnog prava te obuhvaća i privatni i javni sektor 77 . U praksi je na saveznoj razini i razini saveznih zemalja uspostavljeno nekoliko kontaktnih točaka za zviždače za otkrivanje informacija, uključujući imenovane osobe za borbu protiv korupcije, specijalizirane pravobranitelje, kao što je pravobranitelj oružanih snaga na saveznoj razini, te pravobranitelje za građane i odvjetnike koji osiguravaju povjerljivost na razini saveznih zemalja, a koji olakšavaju otkrivanje i istragu kaznenih djela korupcije. Rascjepkanost među institucijama i upravnim razinama kritizira se jer potencijalni zviždači i podnositelji pritužbi mogu imati poteškoća u utvrđivanju odgovarajućih kanala za otkrivanje 78 .

Financiranje političkih stranaka uređeno je posebnim zakonom s razumno odvraćajućim sankcijama. Političke stranke obvezne su predsjedniku Saveznog parlamenta podnositi godišnje financijske izvještaje, uključujući izvještaje o imovini, obvezama, prihodima i rashodima političkih stranaka tijekom i izvan razdoblja kampanja 79 . U slučaju netočnosti, predmetna se stranka može sankcionirati iznosom koji je dvostruko veći od odgovarajućih netočnih informacija 80 . Izražena je zabrinutost u pogledu znatnog vremenskog razmaka između prihoda stranke i izvještavanja o njima 81 . Donacije veće od 50 000 EUR moraju se prijaviti bez odgode i objaviti na internetskoj stranici Saveznog parlamenta. Donacije veće od 10 000 EUR moraju se javno objaviti u godišnjem izvještaju, pri čemu gornja granica za anonimne donacije iznosi 500 EUR, a za donacije u gotovini 1 000 EUR. Međunarodni preispitivači u više su navrata istaknuli potrebu za nižim pragovima i pojačanim vođenjem evidencije 82 . Sponzoriranje je i dalje uglavnom neregulirano unatoč njegovoj mogućnosti da se njime kupi pristup važnim vladinim dužnosnicima 83 .

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na borbu protiv korupcije u Njemačkoj jer su u prvi plan dospjeli rizici od korupcije specifični za pandemiju. Financijsko-obavještajna jedinica zaprimila je veći broj izvješća u kontekstu vladinih mjera potpore za bolest COVID-19, među ostalim o korupciji i većinom o prijevari 84 . Nadalje, zbog provizija koje su navodno primili zastupnici u parlamentu koji su za Vladu posredovali u ugovorima za maske za lice pokrenute su javne rasprave i istrage povezane s korupcijom 85 . Kako bi se poboljšalo sprečavanje korupcije, među ostalim tijekom i nakon pandemije bolesti COVID-19, Njemačka će tijekom 2021. uvesti svoj elektronički registar tržišnog natjecanja radi potpore postupcima javne nabave 86 . Nakon puštanja u rad, u registru će se nalaziti te će se posebno označiti informacije za javne naručitelje koje su relevantne za isključivanje ponuditelja iz nabave, među ostalim informacije o pravomoćnim osuđujućim presudama, kaznenim nalozima i novčanim kaznama za korupciju, mito, pranje novca, utaju poreza i druga teška kaznena djela.

III.Medijski pluralizam i sloboda medija

Njemačka ima dobro uspostavljeni okvir slobode i pluralizma medija, što je uglavnom u nadležnosti saveznih zemalja. Četrnaest tijela nadležnih za medije neovisna su regulatorna tijela s pravnim jamstvima koja osiguravaju njihovu političku neovisnost 87 . Ustavom (Grundgesetz) i sekundarnim zakonodavstvom izričito se jamče prava novinara da štite povjerljivost izvora i pravo pristupa informacijama 88 . Novi Ugovor o državnim medijima (Medienstaatsvertrag) i daljnji zakonodavni akti 89 doneseni su kako bi se revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama 90 prenijela u njemačko pravo 91 .

Stupanj neovisnosti tijela nadležnih za medije i vijeća za radioteleviziju i dalje je visok 92 . Stupanjem na snagu revidiranog Ugovora o državnim medijima tijela nadležna za medije stekla su nove nadležnosti, posebno u pogledu medijskih posrednika. Međutim, tijela nadležna za medije tek će postupno početi s potpunom primjenom novih pravila jer postupno donose svoje zajedničke statute koje zahtijeva Ugovor o državnim medijima i razrađuju neke njegove odredbe (npr. o dostupnosti sadržaja koji se smatra relevantnim za stvaranje javnog mnijenja) 93 .

Samoregulacija medija i dalje dobro funkcionira, a pojavila su se i neka pitanja povezana s objavljivanjem opomena 94 . Njemačko vijeće za medije sastoji se od udruga novinara i izdavača. U godišnjem izvješću za 2020. istaknulo je znatan porast pritužbi povezanih s malim brojem kontroverznih medijskih članaka (4 085 pojedinačnih pritužbi zaprimljenih 2020. u usporedbi s 2 175 zaprimljenih 2019.) 95 . Istodobno se u izvješću zaključuje da su predmetni izdavači objavili samo 34 od ukupno 53 javne opomene koje je izdalo Vijeće za medije tijekom 2020. Budući da Kodeks za medije obvezuje izdavače na objavu takvih javnih opomena, ovo bi moglo ukazivati na moguće probleme u pogledu djelotvornosti tog aspekta samoregulatornog Kodeksa za medije.

Njemački zakoni i dalje osiguravaju dobru razinu transparentnosti informacija o vlasništvu nad medijima 96 . Razlog su tome odredbe kojima se od komercijalnih radiotelevizijskih kuća zahtijeva da dostavljaju informacije o vlasništvu i planove koji utječu na strukturu dioničara 97 . Osim toga, internetski mediji moraju osigurati da su njihovi vlasnički podaci transparentni njihovom objavom na svojim internetskim stranicama. Za medije te su obveze u pogledu transparentnosti na internetskim stranicama propisane zakonima pojedinačnih saveznih zemalja o medijima 98 . Komisija o koncentraciji u medijima (KEK) državnih tijela nadležnih za medije prati koncentraciju u privatnom sektoru emitiranja i održava javnu bazu podataka o informacijama o vlasništvu nad medijima koja obuhvaća televiziju, radio, tisak i internetske medije 99 . Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. ukazuje na nizak rizik za transparentnost vlasništva nad medijima i srednji rizik u pogledu koncentracije u informativnim medijima 100 . Koncentracija medija uređena je Ugovorom o državnim medijima i podliježe regulatornom nadzoru Komisije o koncentraciji u medijima 101 .

Medijske organizacije iskoristile su programe potpore povezane s bolešću COVID-19. Opća razina medijskog pluralizma u Njemačkoj i dalje je visoka. Dionici istodobno upućuju na sve veće gospodarske poteškoće mnogih regionalnih i lokalnih medijskih kuća, čime se ugrožava raznolikost mišljenja na regionalnoj razini 102 . Medijski akteri mogli su se prijaviti za opće programe pomoći njemačke vlade čiji je cilj suočavanje s gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19 za poduzeća i vanjske suradnike. Osim toga, ciljani program potpore bio je namijenjen sektoru radijskog emitiranja 103 . Iako su se programima javne potpore ublažile posljedice pandemije bolesti COVID-19, Izvješće o praćenju medijskog pluralizma ukazuje na zabrinutost u pogledu dugoročne održivosti sektora, čak i ako medijski akteri polako mogu ostvariti više prihoda iz digitalnih ponuda 104 .

Uspostavljene su zaštitne mjere protiv kontrole koju političke stranke provode nad medijskim subjektima 105 . Pokazatelj za političku neovisnost medija iz Izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2021. pokazuje nizak rizik 106 . Političko oglašavanje nije dopušteno u televizijskom emitiranju niti u radijskom emitiranju ili telemedijima sličnim radiju i televiziji 107 , osim kratkog razdoblja prije izbora koje je strogo regulirano u pogledu raspodjele vremena emitiranja među političkim strankama 108 . Kad je riječ o medijskom sadržaju koji nije obuhvaćen navedenim pravilima o telemedijima sličnim radiju i televiziji, revidiranim Ugovorom o državnim medijima proširene su odredbe o transparentnosti u pogledu političkog oglašavanja na internetu, kojima se zahtijeva da takvo oglašavanje bude na odgovarajući način označeno 109 .

Uspostavljen je okvir za pristup novinara informacijama, no određeni se nedostaci kritiziraju. Ustavom, Zakonom o slobodi informiranja i zakonima o medijima koji su na snazi u većini saveznih zemalja novinarima se osigurava pristup informacijama 110 . Međutim, u usporedbi na globalnoj razini Reporteri bez granica smatraju taj okvir relativno slabim 111 . GRECO je preporučio neovisnu evaluaciju Zakona o slobodi informiranja i razmatranje mogućih poboljšanja na toj osnovi, posebno u pogledu iznimaka kojima se dopušta odbijanje zahtjeva na temelju Zakona 112 .

Povećala se zabrinutost u pogledu fizičke sigurnosti novinara, posebno kad je riječ o izvještavanju o prosvjedima 113 . Ne dovodeći u pitanje postojeći okvir za zaštitu novinara 114 , dionici izvješćuju o porastu agresije nad novinarima i medijskim djelatnicima kada izvještavaju o prosvjedima 115 . Konkretno, prosvjede povezane s pandemijom bolesti COVID-19 obilježila su opetovana izvješća o nasilju nad novinarima 116 . Do prosinca 2020. u policijskim statistikama zabilježena su 252 incidenta koja su uključivala predstavnike medija za tu godinu 117 (u usporedbi sa 104 slučaja 2019. i 93 slučaja 2018. 118 ). Ta 252 incidenta obuhvaćaju 29 slučajeva prijetnji i 30 nasilnih kaznenih djela, od kojih se 22 kvalificiraju kao tjelesne ozljede 119 . Od listopada 2020. platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara objavila je upozorenje koje se odnosi na Njemačku u vezi s napadima na novinare tijekom prosvjeda 120 . Udruge novinara i sindikati ukazuju na nedostatak zaštite i potpore za novinare koje policija pruža tijekom prosvjeda 121 . Njemačko vijeće za medije poziva na snažniju zaštitu slobode tiska te je predložilo ažuriranje postojećih načela ponašanja za medije i policiju 122 . Savezne zemlje trenutačno procjenjuju takvo ažuriranje tih načela ponašanja. Osim toga, neke su savezne zemlje poduzele mjere za poboljšanje odnosa između novinara i policije 123 . U travnju 2021. udruge novinara objavile su kodeks ponašanja za medijske kuće tražeći od izdavača da se sami obvežu na niz mjera usmjerenih na zaštitu novinara od nasilja i prijetnji 124 . Iako pokazatelj za novinarsku profesiju, norme i zaštitu iz Izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2021. pokazuje nizak rizik, odgovarajući pokazatelj za fizičku sigurnost novinara pokazuje visok rizik 125 .

Postoji određena zabrinutost u pogledu privatnosti novinara u kontekstu sudskih postupaka. Udruge novinara ukazuju na zabrinutost zbog osobnih podataka novinara, a posebno zbog toga što njihove privatne adrese postaju javno dostupne ako pokrenu tužbu zbog fizičkog i internetskog uznemiravanja 126 . Nevladine organizacije i udruge novinara vide moguće rizike u tome da ih obavještajne službe podvrgnu mjerama elektroničkog nadzora, posebice u interakciji s osobama koje su potencijalni izvori podataka, te pozivaju na snažnije zaštitne mjere u odgovarajućim zakonima, posebno u revidiranom Zakonu o Saveznoj obavještajnoj službi (BND) 127 . Općenito, predsudski mehanizmi dovode do odbacivanja mogućih slučajeva strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP-ovi) prije dolaska na sud 128 . Međutim, iako možda nema mnogo istaknutih slučajeva, dionici i studije ističu da je problem preventivnih sudskih postupaka ili prijetnji novinarima prisutan i u Njemačkoj 129 .

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Njemačka je savezna demokratska republika, s ovlastima podijeljenima između savezne vlade i šesnaest vlada saveznih zemalja. Podjela vlasti utvrđena je u Temeljnom zakonu 130 i ustavima saveznih zemalja. Na saveznoj razini, savezna zakonodavna vlast pripada Saveznom parlamentu (Bundestag) i predstavničkom tijelu saveznih zemalja (Bundesrat) 131 . Vlada, Bundesrat ili članovi Bundestaga mogu podnositi zakonodavne prijedloge 132 . Njemački institut za ljudska prava i Savezna agencija za borbu protiv diskriminacije pridonose poštovanju temeljnih prava.

Izražena je zabrinutost u pogledu transparentnosti zakonodavnog postupka i tendencije skraćenih razdoblja savjetovanja. Općenito, postoji čvrst okvir za savjetovanje dionika u zakonodavnom postupku 133 . U rujnu 2020. savezna vlada uspostavila je i platformu na kojoj su objedinjene internetske stranice različitih ministarstava i na kojoj se nalaze informacije o mogućnostima (ranije) uključenosti dionika 134 . Međutim, u dokumentu o stajalištu Konferencije ministara pravosuđa saveznih zemalja iz studenoga 2020. ističe se potreba za dovoljnom količinom vremena za savjetovanja saveznih zemalja u vezi s nacrtima zakonodavstva i zahtijeva da Bundestag uzme u obzir zakonodavne prijedloge Bundesrata bez nepotrebnog odlaganja 135 . Nadalje, dionici su izrazili zabrinutost s obzirom na redovitu pojavu skraćenih razdoblja savjetovanja za pregled dugotrajnih i složenih prijedloga i s obzirom na općeniti nedostatak transparentnosti ulaznih podataka koji utječu na zakonodavni postupak prije službenog postupka savjetovanja 136 . GRECO je u prosincu 2020. preporučio i utvrđivanje i objavljivanje sadržajnih vanjskih doprinosa zakonodavnim prijedlozima zaprimljenima prije službenog pokretanja savjetovanja 137 . Iako su se u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 skratila razdoblja savjetovanja, dionici to smatraju širim trendom 138 .

Okvir za donošenje mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 nekoliko je puta izmijenjen, a mjere su podvrgnute sveobuhvatnom sudskom preispitivanju. Mjere povezane s pandemijom poduzimaju se na temelju Zakona o zaštiti od infekcija (IfSG), kojim se vladama saveznih zemalja (koje su nadležne za donošenje mjera u okviru IfSG-a) omogućuje uvođenje ograničenja pravilnikom. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19, u ožujku 2020. proširene su i ovlasti savezne vlade za poduzimanje mjera u okviru IfSG-a. 139 Većina se tih ovlasti može izvršavati samo ako je Bundestag proglasio „stanje epidemije”, koje u svakom trenutku može opozvati i koje se mora ponovno potvrditi svaka tri mjeseca 140 . Nakon rasprava o nedostatku uloge Saveznog parlamenta 141 , u studenome 2020. donesene su izmjene za povećanje parlamentarne kontrole, prvenstveno uvođenjem standardnog popisa mjera koje se mogu poduzeti pravilnikom, a koje prethodno nisu bile utvrđene zakonom 142 . Daljnjim izmjenama donesenima u travnju 2021. uvedena je takozvana „kočnica u nuždi”, kojom se predviđa automatsko uvođenje određenih mjera ograničavanja saveznim zakonom ako se u gradu ili okrugu tijekom tri dana dosegne određeni prag za slučajeve bolesti COVID-19 143 . O tome se temeljito raspravljalo po pitanju ustavnosti i proporcionalnosti takvih odredbi 144 . Kako bi se prilagodio uvjetima pandemije, Savezni parlament izmijenio je svoj poslovnik, dopuštajući elektroničko glasovanje u odborima i smanjujući kvorum potreban za glasovanje na plenarnoj sjednici 145 . Mjere poduzete u kontekstu pandemije podvrgnute su sveobuhvatnom sudskom preispitivanju, prvenstveno viših upravnih sudova i ustavnih sudova saveznih zemalja, pri čemu je do kraja 2020. zabilježeno više od 6 000 predmeta 146 . Mnogim od tih predmeta dosad se bavilo samo u hitnim postupcima, a glavna odluka još nije donesena. Do ožujka Ustavni sud zaprimio je 321 ustavnu tužbu povezanu s mjerama za bolest COVID-19, a zatvorio ih je 273 147 .

Komisija je pokrenula postupak zbog povrede protiv Njemačke zbog kršenja temeljnih načela prava EU-a s obzirom na presudu Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020. Dana 9. lipnja 2021. Europska komisija odlučila je uputiti službenu opomenu Njemačkoj zbog kršenja načela autonomije, nadređenosti, djelotvornosti i ujednačene primjene prava Unije, kao i zbog poštovanja nadležnosti Suda Europske unije u skladu s člankom 267. UFEU-a 148 . Savezni ustavni sud svojom je presudom od 5. svibnja 2020. 149 oduzeo pravni učinak presude Suda Europske unije u Njemačkoj 150 . Nalogom Saveznog ustavnog suda od 29. travnja 2021. kojim je zahtjev za izvršenje presude proglašen nedopuštenim 151 ne mijenja se pravna situacija nastala presudom Saveznog ustavnog suda, osobito u pogledu načela nadređenosti prava Unije.

Radno mjesto ravnatelja Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije i dalje je slobodno. U skladu s njemačkim zakonom ravnatelja Savezne agencije za borbu protiv diskriminacije imenuje savezna vlada na prijedlog Ministarstva obitelji, starijih osoba, žena i mladih te je neovisan u obavljanju svoje funkcije 152 . Od travnja 2018. ta se funkcija obavlja ad interim jer je ishod postupka odabira novog ravnatelja poništen na sudu zbog nepoštovanja ustavnog načela zasluga 153 . Prema nadležnom ministarstvu doneseno je nekoliko različitih sudskih odluka o postupku odabira što vodi do nesigurnosti u pogledu kriterija odabira 154 .

Nesigurnost u pogledu oslobođenja od plaćanja poreza za organizacije civilnog društva i dalje je izazov 155 unatoč nekim manjim poboljšanjima okvira. Prostor za djelovanje civilnog društva općenito se i dalje smatra „otvorenim” 156 , a čvrst okvir za civilno društvo još je uvijek uspostavljen 157 . Reformom Fiskalnog zakona u prosincu 2020. uvedene su dodatne kategorije aktera civilnog društva u aktivnosti obuhvaćene oslobođenjem od plaćanja poreza za neprofitne organizacije u svrhu javne koristi 158 . Međutim, tom se reformom nije riješila nesigurnost koja je nastala presudom Saveznog financijskog suda 159 iz 2019. i koja je dodatno potvrđena presudom u prosincu 2020. 160 u vezi s područjem primjene oslobođenja od poreza. U skladu sa sudskom praksom organizacije civilnog društva ne smiju se općenitije baviti političkim pitanjima, nego im je to dopušteno samo ako je to nužno za obavljanje aktivnosti obuhvaćenih Fiskalnim zakonom. Iako mogu pružati informacije javnosti na neutralan način, u praksi tumačenje tih uvjeta stvara znatnu nesigurnost za organizacije civilnog društva, posebno one koje su aktivne u zagovaranju ljudskih prava i demokracije 161 . Prema mišljenju dionika, zabrinutost zbog gubitka oslobođenja od plaćanja poreza može dovesti do toga da se civilne organizacije suzdrže od zauzimanja stajališta o potencijalno osjetljivim pitanjima te navode da se prijetnje tužbama povezanima s poreznim statusom mogu upotrebljavati i kao politička taktika 162 . Osim toga, novoosnovana Savezna njemačka zaklada za građansko djelovanje i volontiranje, koja je počela s radom u srpnju 2020. i temelji se na zajedničkoj inicijativi nekoliko saveznih ministarstava, uspostavila je program potpore za pomoć organizacijama civilnog društva u suočavanju s posljedicama pandemije bolesti COVID-19, s proračunom od 20 milijuna EUR 2020. 163

Prilog I. Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u kontekstu savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2021. može se pronaći na  https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/upholding-rule-law/rule-law/rule-law-mechanism/2021-rule-law-report-targeted-stakeholder-consultation .

Bundeskriminalamt (2020.), Bundeslagebild Korruption 2019., ( https://www.bka.de/SharedDocs/Downloads/DE/Publikationen/JahresberichteUndLagebilder/Korruption/korruptionBundeslagebild2019.html;jsessionid=BB07C9D8DF5A361AB3C08080C0AC57C7.live0612?nn=28078 ).

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2021.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. 

Civicus, Monitor tracking civic space – Njemačka ( https://monitor.civicus.org/country/germany/ ).

Deutsche Richterzeitung (2020.), Korona dovodi do napretka u digitalizaciji (Corona führt zu Digtialisierungsschub).

Deutsche Richterzeitung (2020.), Kriza uzrokovana koronom uzrokuje na tisuće slučajeva (Corona-Krise sorgt für tausende Verfahren).

Deutsche Richterzeitung (2021.), Pakt s osrednjim privremenim rezultatima (Pakt mit durchwachsener Zwischenbilanz).

Direktiva savezne vlade o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi (2004.), Richtlinie der Bundesregierung zur Korruptionsprävention in der Bundesverwaltung (2004.) ( https://www.verwaltungsvorschriften-im-internet.de/bsvwvbund_30072004_O4634140151.htm ).

DRB (2021.), Znatne razlike u plaćama među saveznim zemljama (Große Besoldungsunterschiede zwischen den Bundesländern) ( https://www.drb.de/newsroom/presse-mediencenter/nachrichten-auf-einen-blick/nachricht/news/grosse-besoldungsunterschiede-zwischen-den-bundeslaendern ). 

Državni ministar kulture i medija (2020.), „Neustart Kultur”: privatne radiotelevizijske kuće ( https://www.bundesregierung.de/breg-de/bundesregierung/staatsministerin-fuer-kultur-und-medien/private-rundfunkveranstalter-1777032 ).

Europska komisija (2020.), Izvješće o vladavini prava, Poglavlje za Njemačku.

Europska komisija (2021.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska komisija (9. lipnja 2021.), Lipanjski paket o povredama obveza – ključne odluke. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/inf_21_2743  

Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (2021.), Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021.

Europski centar za slobodu tiska i medija (2021.), Doprinos Europskog centra za slobodu tiska i medija Izvješću o vladavini prava za 2021.

Europski centar za slobodu tiska i medija, Platforma za mapiranje slobode medija ( https://www.ecpmf.eu/monitor/mapping-media-freedom/ ).

Europsko udruženje novinara (2021.), Njemačka: 252 napada na medijske djelatnike tijekom 2020. ( https://europeanjournalists.org/blog/2021/01/21/germany-252-attacks-against-media-workers-in-2020/ ).

Gesellschaft für Freiheitsrechte (2021.), Doprinos organizacije Gesellschaft für Freiheitsrechte Izvješću o vladavini prava za 2021.

Gesellschaft für Freiheitsrechte i Zaklade za otvoreno društvo (2020.), Sužavanje prostora u Njemačkoj; sužavanje prostora u Europi.

GFF (2021.), Doprinos GFF-a Izvješću o vladavini prava za 2021.

Glavna uprava za komunikaciju (2019.), Flash Eurobarometer br. 482: stavovi poduzeća o korupciji u EU-u.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebno istraživanje Eurobarometra br. 502: korupcija.

Gostomzyk T. i Moßbrucker D. (2019.), If you write that, I'll sue you! Study on preventive attorney strategies towards the media („Ako to napišeš, tužit ću te!” Studija preventivnih strategija odvjetnika u pogledu medija).

GRECO (2020.), Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće o Njemačkoj o sprečavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (najviše izvršne funkcije) i tijelima kaznenopravnog progona.

H. Steinharter, Financijsko-obavještajna jedinica (2020.): Anti-Geldwäsche-Behörde FIU plant Hunderte neue Stellen, Handelsblatt ( https://www.handelsblatt.com/finanzen/banken-versicherungen/banken/financial-intelligence-unit-anti-geldwaesche-behoerde-fiu-plant-hunderte-neue-stellen/26745786.html?ticket=ST-55488-FuqUZPM3mm6lk6jLHzJ6-ap6 ).

Hessen, Bayern, Brandenburg, Sjeverna Rajna – Vestfalija, Mecklenburg – Zapadno Pomorje, Saarland, Donja Saska i Schleswig-Holstein (2021.), Zajedničko pismo.

Izjava predsjednice von der Leyen (2020.), Izjava /20/846.

KEK (2021.), Koncentracija u medijima ( https://www.kek-online.de/medienkonzentration ).

Kodeks za medije policije Baden-Württemberga (Ministarstvo unutarnjih poslova, digitalizacije i općina) (2021.), Državni standardi za odnose s medijima ( https://im.baden-wuerttemberg.de/de/service/presse-und-oeffentlichkeitsarbeit/pressemitteilung/pid/landesweite-standards-fuer-die-pressearbeit/ ).

Konferencija ministara pravosuđa (2020.), Izvješće radne skupine „Njemačka kao odredište za pravosuđe: jačanje sudova u gospodarskim sporovima/trgovačkih sudova” (Bericht der Länderarbeitsgruppe „Justizstandort Deutschland: Stärkung der Gerichte in Wirtschaftsstreitigkeiten/Commercial Courts”) ( https://www.justiz.nrw.de/JM/jumiko/beschluesse/2020/Herbstkonferenz_2020/Top-I-25-Bericht-der-Laenderarbeitsgruppe-Justizstandort-Deutschland---Staerkung-der-Gerichte-in-Wirtschaftsstreitigkeiten.pdf ).

Konferencija ministara pravosuđa (2020.), Jačanje savezništva u praksi – Sudjelovanje zemalja u saveznim zakonodavnim prijedlozima i postupanje Saveznog vijeća savezne vlade sa zakonodavnim inicijativama (Föderalismus in der Praxis stärken – Die Beteiligung der Länder an Gesetzgebungsvorhaben des Bundes und die Behandlung von Gesetzesinitiativen des Bundesrates durch die Bundesregierung) ( https://www.justiz.nrw.de/JM/jumiko/beschluesse/2020/Herbstkonferenz_2020/Top-I-8-Foerderalismus-in-der-Praxis-staerken---Die-Beteiligung-der-Laender-an-Gesetzgebungsvorhaben.pdf ).

Konferencija ministara pravosuđa (2021.), Odluka – nastavak održivog povećanja broja osoblja i unapređenje digitalizacije pravosuđa – Pakt za vladavinu prava 2.0. (Personalverstärkungen nachhaltig fortsetzen und Digitalisierung der Justiz vorantreiben – Pakt für den Rechtsstaat 2.0) ( https://www.justiz.nrw.de/JM/jumiko/beschluesse/2021/Fruehjahrskonferenz_2021/TOP-I_-1-u-I_-20---Pakt-fuer-den-Rechtsstaat.pdf ).

LTO (2021.), Hitni žalbeni postupci protiv zamjena u vodstvu Saveznog financijskog suda. ( https://www.lto.de/recht/justiz/j/vg-muenchen-eilantraege-neubesetzung-praesident-bmjv-bundesgerichte-richter-auswahl-erfahrung-politische-einflussnahme-bundes-finanzhof/ ).

Njemačka odvjetnička komora (2021.), Doprinos Njemačke odvjetničke komore Izvješću o vladavini prava za 2021.

Njemačka savezna odvjetnička komora (2021.), Doprinos Njemačke savezne odvjetničke komore Izvješću o vladavini prava za 2021.

Njemačka Vlada (2021.), Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021.

Njemački Bundestag (2021.), Odgovor savezne vlade, Drucksache 19/25940 ( https://dip21.bundestag.de/dip21/btd/19/259/1925940.pdf ).

Njemački novinarski savez (2020.), Poboljšanje sigurnosti ( https://www.djv.de/startseite/profil/der-djv/pressebereich-download/pressemitteilungen/detail/news-sicherheit-verbessern ).

Njemački novinarski savez (2021.), Kodeks ponašanja za medijske kuće ( https://www.djv.de/startseite/info/themen-wissen/schutzkodex-journalistinnen-vor-gewalt-und-bedrohungen-schuetzen ).

Njemački novinarski savez (2021.), Zakon o BND-u: bolja zaštita osoba koje su izvori informacija ( https://www.djv.de/suche/meldungen/news-informanten-besser-schuetzen ).

Njemački sindikat novinara (2020.), dju u ver.di osuđuje napade na medijske djelatnike u prosvjedu „Querdenken” u Leipzigu ( https://dju.verdi.de/presse/pressemitteilungen/++co++79521560-21a6-11eb-bdd1-001a4a16012a );

Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika (2021.), Doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika Izvješću o vladavini prava za 2021. 

Njemačko vijeće za medije (2020.), Načela ponašanja za medije i policiju u svrhu sprečavanja prepreka u izvršavanju policijskih dužnosti i slobodnom izvještavanju ( https://www.presserat.de/files/presserat/dokumente/download/Verhaltensgrunds%C3%A4tze_MedienPolizei_Entwurf_24_11_2020.pdf ).

Njemačko vijeće za medije (2021.), Godišnje izvješće za 2020. ( https://www.presserat.de/jahresberichte-statistiken.html ).

OECD (2021.), Dvogodišnje izvješće o daljnjim mjerama iz 4. faze: Njemačka ( https://www.oecd.org/corruption/germany-oecdanti-briberyconvention.htm ).

Reporteri bez granica (2021.), Doprinos Reportera bez granica Izvješću o vladavini prava za 2021.

Reporteri bez granica (2021.), Propuštena prilika za slobodu tiska ( https://www.reporter-ohne-grenzen.de/pressemitteilungen/meldung/verpasste-chance-fuer-die-pressefreiheit ).

Reporteri bez granica (2021.), Svjetski indeks slobode tiska 2021. – Njemačka ( https://rsf.org/en/germany ). 

Savezna njemačka zaklada za građansko djelovanje i volontiranje, Förderprogramm 2020: Gemeinsam wirken in Zeiten von Corona ( https://www.deutsche-stiftung-engagement-und-ehrenamt.de/foerderung/ ).

Savezna vlada savezne zemlje Hamburg (2021.), Dokument o stajalištu savezne zemlje Hamburg o Paktu za vladavinu prava. ( https://www.hamburg.de/bjv/unsere-themen/14908648/positionspapier-zum-pakt-fuer-den-rechtsstaat/ ).

Savezna vlada savezne zemlje Hamburg (2021.), Dokument o stajalištu savezne zemlje Hamburg o Paktu za vladavinu prava.

Savezni financijski sud, presuda od 10. prosinca 2020., V R 14/20.

Savezni financijski sud, presuda od 10. siječnja 2019., V R 60/17.

Savezni ustavni sud (19.5.2020.), Priopćenje za medije br. 37/2020 ( https://www.bundesverfassungsgericht.de/SharedDocs/Pressemitteilungen/EN/2020/bvg20-037.html ).

Savezni ustavni sud, odluka od 29. travnja 2021., 2 BvR 1651/15, 2 BvR 2006/15.

Savezni ustavni sud, presuda od 29. studenoga 2016., 2 BvR 2453/15.

Savezni ustavni sud, presuda od 5. svibnja 2020., 2 BvR 859/15.

Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2019.), Pakt za vladavinu prava. 

Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE) (2016.), Mišljenje br. 19 o ulozi predsjednika sudova. 

Sud Europske unije (2020.), Priopćenje za medije br. 58/20.

Sud Europske unije, presude od 27. svibnja 2019., OG i PI, spojeni predmeti C-508/18 i C-82/19 PPU, i od 24. studenoga 2020. – C-510/19.

Sudjelovanje na saveznoj razini (Beteiligung auf Bundesebene) ( https://www.bundesregierung.de/breg-de/service/gesetzgebungsverfahren-beteiligung ).

SWR (2021.), Bettina Limperg: „Das muss sich unbedingt ändern” ( https://www.swr.de/swraktuell/baden-wuerttemberg/karlsruhe/bettina-limperg-praesidentin-des-bghs-100.html ).

Transparency International (2021.), Indeks percepcije korupcije 2020.

Transparency International Njemačka (2018.), Bilješke i preporuke UNCAC-ovu drugom krugu preispitivanja ( https://www.transparency.de/fileadmin/Redaktion/Aktuelles/Stellungnahmen/2018/18-09-10_Comments_and_Recommendations_UNCAC_Second_Review_Cycle.pdf ).

Transparency International Njemačka (2020.), Dokument o stajalištu o nacrtu zakona o uvođenju registra lobija ( https://www.transparency.de/fileadmin/Redaktion/Aktuelles/Stellungnahmen/2020/Stellungnahme_Transparency_Deutschland_Lobbyregister_20-09-29.pdf ).

Transparency International Njemačka (2020.), Stellungnahme zum Entwurf eines Gesetzes zur Stärkung der Finanzmarktintegrität ( https://www.transparency.de/fileadmin/Redaktion/Aktuelles/Stellungnahmen/2020/20-11-09_Stellungnahme_Transparency_Deutschland_Referentenentwurf_Gesetz_zur_Staerkung_der_Finanzmarktaufsicht_-_Website-Version__1_.pdf ).

UNCAC (2019.), Preispitivanja provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, prvi krug pregleda (poglavlja III. i IV.), Sažetak: Njemačka, Skupina za preispitivanje provedbe (srpanj 2020.) i drugi krug pregleda (poglavlja II. i V.), Sažetak: Njemačka, Skupina za preispitivanje provedbe ( https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/WorkingGroups/ImplementationReviewGroup/ExecutiveSummaries2/V2000216e.pdf ).

Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara – Njemačka ( https://www.coe.int/en/web/media-freedom/germany ).

Vijeće Europe: Odbor ministara (2000.), Preporuka Rec(2000)19 Odbora ministara o ulozi državnog odvjetništva u sustavu kaznenog pravosuđa.

ZDF (2021.), Doprinos ZDF-a Izvješću o vladavini prava za 2021.

Prilog II. Posjet Njemačkoj

Službe Komisije u ožujku 2021. održale su virtualne sastanke sa sljedećim organizacijama:

·Odbor za europske poslove Konferencije ministara pravosuđa,

·Savezni upravni sud,

·Savezna odvjetnička komora,

·Savezni ured kriminalističke policije,

·Vrhovni savezni sud,

·Financijsko-obavještajna jedinica,

·Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika,

·Njemačka odvjetnička komora,

·Njemački institut za ljudska prava,

·Gesellschaft für Freiheitsrechte,

·Zajednički ured tijela nadležnih za medije,

·LobbyControl DE,

·Državni ministar kulture i medija,

·Ministarstvo zdravstva,

·Ministarstvo pravosuđa,

·Ministarstvo unutarnjih poslova,

·Vijeće za medije,

·Specijalizirano državno odvjetništvo za korupciju i gospodarski kriminal u Münchenu,

·Transparency International Njemačka.

* Komisija je ujedno održala niz horizontalnih sastanaka sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Centar za reproduktivna prava,

·CIVICUS,

·Civil Liberties Union for Europe,

·mreža Civilno društvo Europe,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Europska federacija novinara,

·Europsko partnerstvo za demokraciju,

·Europski forum mladih,

·Front Line Defenders (Zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava),

·Human Rights House Foundation,

·Human Rights Watch,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Međunarodna federacija za planirano roditeljstvo – Europska mreža (IPPF EN),

·Međunarodni institut za medije,

·Nizozemski helsinški odbor,

·Institut za europsku politiku otvorenog društva,

·Philanthropy Advocacy,

·Protection International,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      Kako je objašnjeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., neovisnost njemačkih pravosudnih sustava osigurava se višestrukim zaštitnim mjerama koje uključuju sudsku kontrolu imenovanja, stručnih procjena, promaknuća, disciplinskih sankcija i razrješenja, kao i nizom elemenata sudske samouprave.

(2)      Načelo zasluga (Leistungsprinzip) utvrđeno je u članku 33. stavku 2. Temeljnog zakona; uglavnom na temelju ocjena s dvaju državnih ispita iz prava.

(3)      Odbor za odabir sudaca (Richterwahlausschuss) sastavljen je u jednakim dijelovima od nadležnih ministara saveznih zemalja i članova koje je izabrao Savezni parlament. Vidjeti Zakon o izboru sudaca (Richterwahlgesetz) i Njemački zakon o sucima (Deutsches Richtergesetz), članke 54. i 55. Slični odbori postoje u određenim saveznim zemljama, ali ne svim. Štoviše, postupak i odluka o imenovanju ili neimenovanju u potpunosti podliježu sudskoj kontroli upravnih sudova.

(4)      Postoji i 18 financijskih, 108 radnih, 18 visokih radnih sudova, 68 socijalnih i 14 visokih socijalnih sudova. Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(5)      Postoji i posebna odvjetnička komora za odvjetnike s pravom zastupanja u građanskim stvarima pred Saveznim vrhovnim sudom.

(6)      Slike 48. i 50., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Razina percepcije neovisnosti pravosuđa kategorizirana je kako slijedi: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika ocjenjuje neovisnost pravosuđa kao dobru i vrlo dobru), niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (više od 75 %).

(7)      Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., čini se da činjenica da se to pravo rijetko koristi u praksi, zajedno s postojećim pravnim zaštitnim mjerama, smanjuje rizik od zlouporabe prava davanja uputa; Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 3.

(8)      Presude Suda Europske unije od 27. svibnja 2019., OG i PI, spojeni predmeti C-508/18 i C-82/19 PPU, i od 24. studenoga 2020. – C-510/19.

(9)      Ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2021.), Nacrt zakona za jačanje neovisnosti državnih odvjetnika i suradnje u kaznenom pravu s državama članicama Europske unije.

(10)      Vidjeti Preporuku Rec(2000)19 Odbora ministara Vijeća Europe, stavak 13. točke (d) i (e). Dodatnim zaštitnim mjerama koje preporučuje Vijeće Europe uputa se mora uključiti u spis predmeta, a strankama omogućiti da joj pristupe.

(11)      Konkretno, nacrt upućuje na dijelove od 8. do 11. i dio 13. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (Gesetz über die internationale Rechtshilfe in Strafsachen), koji, među ostalim, obuhvaćaju pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima unutar EU‑a.

(12)      Vidjeti doprinose na koje se upućuje u bilješkama 13., 14. i 15.

(13)      Zajedničko pismo saveznih zemalja Hessen, Bayern, Brandenburg, Sjeverna Rajna – Vestfalija, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Saarland, Donja Saska i Schleswig-Holstein od 3. veljače 2021.

(14)      Doprinos Njemačke odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 7.

(15)      Doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 7.

(16)      Informacije primljene od Ministarstva pravosuđa u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(17)      Predsjednici sudskog vijeća imaju jednaki glas kao i ostali suci u sudskom vijeću, ali isto tako vode saslušanja i sastavljaju stručne procjene za promaknuća; to radno mjesto podrazumijeva i veću plaću.

(18)      Ministar pravosuđa nadležan je za Savezni vrhovni sud, Savezni financijski sud i Savezni upravni sud, dok je ministar rada nadležan za Savezni socijalni sud i Savezni radni sud.

(19)      Sudskom praksom Saveznog ustavnog suda utvrđena je primjena načela zasluga za savezne suce, vidjeti npr. presudu Saveznog ustavnog suda od 29. studenoga 2016., 2 BvR 2453/15.

(20)      Stoga su na temelju prethodnih kriterija bila moguća izuzeća od zahtjeva za pet godina iskustva.

(21)      Vidjeti, npr. SWR (2021.), Bettina Limperg: „Das muss sich unbedingt ändern” i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(22)      Doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 6. Udruženje sudaca navodi rizik da bi predodžba o političkim razmatranjima koja utječu na promaknuće mogla negativno utjecati na povjerenje javnosti u pravosuđe. Deutsche Richterzeitung (4/21), „Ein verstörender Verdacht”.

(23)      Iako takva uključenost nije zakonski obvezna, prethodne kriterije odabira dogovorom su 2016. utvrdili Ministarstvo pravosuđa i savezni sudovi.

(24)      Ministarstvo pravosuđa smatra da se iskustvo može steći i na drugim relevantnim sudovima.

(25)      Raspravlja se o tome primjenjuju li se kriteriji za predsjednike sudskog vijeća na predsjednike i potpredsjednike sudova. Dionici smatraju da osobito potpredsjednici imaju prvenstveno pravosudne odgovornosti te bi stoga trebali ispunjavati kriterije u pogledu iskustva. Ministarstvo pravosuđa smatra da se zbog upravnih odgovornosti predsjednika i potpredsjednika petogodišnje iskustvo ne bi trebalo smatrati obveznim kriterijem; informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(26)      LTO (2021.), Hitni žalbeni postupci protiv zamjena u vodstvu Saveznog financijskog suda.

(27)      Savjetodavno vijeće europskih sudaca (2016.), Mišljenje br. 19, Uloga predsjednika sudova, t. 53. U skladu s njemačkim pravom svaka odluka o promaknuću, uključujući odluke predsjednika vrhovnih sudova, mora se temeljiti na zaslugama (članak 33. stavak 2. Temeljnog zakona, članak 46. Njemačkog zakona o sucima, članak 9. i članak 22. stavak 1. Zakona o saveznim državnim službenicima). Osim toga, svaka takva odluka podliježe sudskom preispitivanju.

(28)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 4. i 5.

(29)      24 radna mjesta na Saveznom vrhovnom sudu i 71 radno mjesto u saveznom glavnom državnom odvjetništvu, informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 9.

(30)      Zajedničko izvješće savezne vlade i saveznih zemalja o provedbi mjera dogovorenih 31. siječnja 2019. u pogledu „Pakta za vladavinu prava”; vidjeti i Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača (2019.), Pakt za vladavinu prava.

(31)      Njemačko udruženje sudaca i državnih odvjetnika ukazuje na otprilike 2 000 dodatnih nepopunjenih radnih mjesta za suce i državne odvjetnike te predlaže produljenje pakta do 2025. Deutsche Richterzeitung (2021.), Pakt s osrednjim privremenim rezultatima (Pakt mit durchwachsener Zwischenbilanz).

(32)      Konferencija ministara pravosuđa (2021.), Odluka – nastavak održivog povećanja broja osoblja i unapređenje digitalizacije pravosuđa – Pakt za vladavinu prava 2.0.

(33)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 4.

(34)      Anketa Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika iz 2021. pokazuje razliku od 685 EUR između saveznih zemalja s najvišim i najnižim mjesečnim početnim plaćama za suce. DRB (2021.), Znatne razlike u plaćama među saveznim zemljama (Große Besoldungsunterschiede zwischen den Bundesländern).

(35)      Informacije primljene od ministarstava pravosuđa saveznih zemalja u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(36)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 4.

(37)      Slika 40., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Prema vladi, to je povezano s naglaskom na načelu usmene rasprave i prisutnosti optuženika na glavnoj raspravi.

(38)      Slike 42. i 43., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(39)      Slike 44. i 45., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(40)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 14.

(41)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 14.; doprinos Njemačkog udruženja sudaca i državnih odvjetnika za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 9.

(42)      Posebno korporativni sporovi, korporativna preuzimanja i značajni financijski sporovi u sektoru B2B (između poduzeća).

(43)      Trgovački sud: https://www.commercial-court.de/

(44)      U Saarlandu je 2019. osnovano vijeće za (prekogranične) trgovačke sporove i vijeće za prekogranične potrošačke sporove, uz mogućnost vođenja postupaka na francuskom jeziku.

(45)      Konferencija ministara pravosuđa (2020.), Izvješće radne skupine države „Njemačka kao pravosudno odredište: jačanje sudova u gospodarskim sporovima/trgovačkih sudova”.

(46)      Bundesrat (2021.), Nacrt zakona o jačanju sudova u gospodarskim sporovima.

(47)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 5.

(48)      Broj novih upravnih predmeta i dalje je vrlo visok. Slike 5., 9. i 13., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(49)      Slika 16., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(50)      Slika 12., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(51)      Deutsche Richterzeitung (2020.), Korona dovodi do napretka u digitalizaciji (Corona führt zu Digtialisierungsschub) i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(52)    Doprinos Njemačke savezne odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 10.

(53)      Transparency International, Indeks percepcije korupcije za 2020. (2021.), str. 2. i 3. Razina percepcije korupcije kategorizirana je kako slijedi: niska (rezultat percepcije korupcije u javnom sektoru među stručnjacima i direktorima poduzeća iznosi više od 79 bodova), relativno niska (između 79 i 60 bodova), relativno visoka (između 59 i 50 bodova), visoka (manje od 50 bodova).

(54)      Rezultat je 2015. iznosio 81 bod, a 2020. iznosi 80 bodova. Rezultat se značajno povećava/smanjuje ako se promijeni za više od pet bodova; poboljšava/pogoršava (mijenja se za četiri do pet bodova); relativno je stabilan (mijenja se za jedan do tri boda) u posljednjih pet godina.

(55)      Podaci Eurobarometra o percepciji korupcije i iskustvu građana i poduzeća, kako su prijavljeni prethodne godine, ažuriraju se svake druge godine. Najnoviji su dostupni podaci oni iz Posebnog istraživanja Eurobarometra br. 502 (2020.) i istraživanja Flash Eurobarometer br. 482 (2019.).

(56)      Direktiva savezne vlade o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi (2004.).

(57)      Informacije primljene od Ministarstva pravosuđa u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(58)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 18.

(59)      U tom će se izvješću sabrati informacije iz tri postojeća izvora, među ostalim iz: i. Izvješća o razvoju i rezultatima u području sprečavanja korupcije u javnoj upravi, uključujući broj slučajeva u kojima se sumnja na korupciju i mjere za sprečavanje korupcije u pojedinim odjelima; ii. iznosa sponzoriranja koje je prihvatila javna uprava; i iii. opsega angažiranja vanjskog osoblja u njemačkoj javnoj upravi. Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 19.

(60)      Na saveznoj razini Ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice zaduženo je za cjelokupnu koordinaciju politika o sprečavanju korupcije u saveznoj upravi. Ministarstvo stoga donosi smjernice za primjenu pravila za sprečavanje korupcije za sva savezna upravna tijela i izdaje kodeks ponašanja za osoblje i nadređene osobe. Građani i zaposlenici mogu se obratiti posebnim kontaktnim točkama u vezi s pitanjima ili zabrinutostima povezanima s korupcijom. Ministarstvo pravosuđa nadležno je za provedbu kaznenog zakona o korupciji. Ni Savezni ured državnog odvjetništva ni Savezna kriminalistička policija nemaju ovlasti za borbu protiv korupcije.

(61)      Primjerice, ministarstva unutarnjih poslova gradova Bremen i Hamburg, koji su ujedno i savezne zemlje, imaju istražne dužnosti.

(62)      Specijalizirani uredi državnog odvjetništva (Schwerpunktstaatsanwaltschaften) postoje u Brandenburgu, Donjoj Saski, Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, Tiringiji, Schleswig-Holsteinu s različitim ovlaštenjima koja obuhvaćaju slučajeve korupcije za cijelu predmetnu saveznu zemlju ili samo određenu, lokalno ograničenu nadležnost u saveznoj zemlji.

(63)      Korupcija je sveobuhvatno kriminalizirana u Njemačkoj, uključujući aktivno i pasivno podmićivanje (vidjeti članke od 331. do 337. Kaznenog zakona). Podmićivanje u privatnom sektoru dodatno je sankcionirano u člancima 299. i 300. Kaznenog zakona, dok je podmićivanje javnih službenika posebno kriminalizirano u članku 108.e. U Njemačkoj je na snazi poseban zakon za borbu protiv podmićivanja stranih dužnosnika te je Njemačka isto tako regulirala kaznenu odgovornost pravnih osoba sankcijama u iznosu do 10 milijuna EUR.

(64)      Bundeskriminalamt, Bundeslagebild Korruption 2019. (2020.), str. 2.

(65)      Usp. Transparency International Njemačka, Stellungnahme zum Entwurf eines Gesetzes zur Stärkung der Finanzmarktintegrität (studeni 2020.).

(66)      H. Steinharter, Financijsko-obavještajna jedinica: Anti-Geldwäsche-Behörde FIU plant Hunderte neue Stellen, Handelsblatt (23. prosinca 2020.).

(67)      OECD, Dvogodišnje izvješće o daljnjim mjerama iz 4. faze: Njemačka (2021.), str. 3: „Stalna neusklađenost u pristupu državnih odvjetništva među saveznim zemljama u pogledu toga da fizičke osobe smatraju odgovornima, a pravne osobe ne, rascjepkani pristup istragama u kombinaciji s alternativnom upotrebom naloga za zapljenu i dalje uvelike otežava mogućnost Njemačke da poduzeća smatra odgovornima u slučajevima podmićivanja stranih dužnosnika.”

(68)      Gesetz zur Einführung eines Lobbyregisters für die Interessenvertretung gegenüber dem Deutschen Bundestag und gegenüber der Bundesregierung (Lobbyregistergesetz – LobbyRG), (16. travnja 2021.), Bundesgesetzblatt 2021 Teil I Nr. 19 vom 27. April 2021, str. 818., https://www.bgbl.de/xaver/bgbl/start.xav#__bgbl__%2F%2F*%5B%40attr_id%3D%27bgbl121s0818.pdf%27%5D__1625212991548  

(69)      Transparency International Njemačka (2020.), Dokument o stajalištu o nacrtu zakona o uvođenju registra lobija i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(70)      GRECO, Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće za Njemačku (2020.), t. 60. Vidjeti i IV. stup o drugim institucijskim pitanjima povezanima s provjerama i ravnotežama za više informacija o transparentnosti u postupku donošenja odluka. Vidjeti i odjeljak IV.

(71)      Usp. GRECO, Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće za Njemačku (2020.), t. 89. i 91. Na političke službenike i glavne direktore primjenjuju se propisi o ograničavanju aktivnosti iz članka 105. Zakona o državnim službenicima.

(72)      Gesetz über die Rechtsverhältnisse der Mitglieder des Deutschen Bundestages (Abgeordnetengesetz –AbgG).

(73)      Gesetz zur Änderung des Abgeordnetengesetzes – Verbesserung der Transparenzregeln für Mitglieder des Deutschen Bundestages, https://dserver.bundestag.de/btd/19/287/1928784.pdf

(74)      Gesetz zur Stärkung der Finanzmarktintegrität (Finanzmarktintegritätsstärkungsgesetz – FISG), Bundesgesetzblatt Teil I vom 3. Juni 2021, str. 1534.

(75)      Informacije primljene tijekom posjeta Njemačkoj.

(76)      GRECO, Peti evaluacijski krug (2020.), t. 95., i kako je prethodno navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 7.

(77)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 21. i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(78)      Transparency International Njemačka, Bilješke i preporuke UNCAC-ovu drugom krugu preispitivanja (2018.), str. 3.

(79)      Njemački Zakon o političkim strankama.

(80)      U skladu s člankom 23. točkom (a) Zakona o političkim strankama. Nadalje, ako se netočnosti odnose na nekretnine ili udjele u poduzećima u bilanci ili pratećem dijelu napomene s objašnjenjem, potraživanje iznosi 10 % imovine koja nije navedena ili je netočno navedena.

(81)      Informacije primljene od udruge LobbyControl u kontekstu posjeta Njemačkoj, koje ukazuju na to da podaci za 2019. još nisu bili objavljeni u travnju 2021.

(82)      Za najnovije vidjeti UNCAC, Preispitivanja provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije), prvi krug pregleda (poglavlja III. i IV.), Sažetak: Njemačka, Skupina za preispitivanje provedbe (srpanj 2020.) i drugi krug pregleda (poglavlja II. i V.), Sažetak: Njemačka, Skupina za preispitivanje provedbe, siječanj 2019 .

(83)      Informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(84)      Informacije primljene od Financijsko-obavještajne jedinice u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(85)      Dvoje je političara optuženo da su primili šesteroznamenkaste provizije nakon što su saveznoj vladi preporučili proizvođače maski za lice. informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(86)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 23.

(87)      Za privatne radiotelevizijske kuće odgovorno je 14 tijela nadležnih za medije, dok su javne medijske kuće pod nadzorom posebnih vijeća za radioteleviziju.

(88)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku.

(89)      Posebno Zakon o izmjenama Zakona o telemedijima i drugih zakona od 19. studenoga 2020.

(90)      Direktiva (EU) 2018/1808 o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu.

(91)      Prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2021., Njemačka se nalazi na 13. mjestu na globalnoj razini i na devetom mjestu među državama članicama EU-a (Reporteri bez granica, Njemačka). Posljednjih godina stanje je bilo stabilno, a zemlja i dalje ima visok stupanj slobode medija i zaštite novinara. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. procijenjeno je da je ukupni rizik za medijski pluralizam u Njemačkoj prilično nizak (Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 8.).

(92)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 11. Vidjeti i Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 8.

(93)      Informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj. Ugovor o državnim medijima, članak 84.

(94)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 13. Javna opomena (öffentliche Rüge), kojom se predmetne medijske kuće obvezuju na objavu ispravka, najdalekosežnija je sankcija Njemačkog vijeća za medije (ono isto tako može odlučiti izreći privatnu opomenu kako bi se zaštitili pogođeni).

(95)      Njemačko vijeće za medije (2021.), Godišnje izvješće za 2020.

(96)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str 12.; Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 9.

(97)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 9.

(98)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 12.; Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 9.

(99)      KEK (2021.), Koncentracija u medijima.

(100)      Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma iz 2021.: „Koncentracija publike među četiri najveća vlasnika audiovizualnih medija u Njemačkoj (ProSiebenSat.1, Mediengruppe RTL, ARD, ZDF) iznosi 89 %. Tržišni udio četiri najveća vlasnika novina (Springer, KKR, Media Union, Funke) iznosi 60 %, a tržišni udio četiriju najvećih internetskih informativnih medija (Bertelsmann, Burda, Springer, United Internet) 34 %.” Iako zakoni o državnim medijima sadržavaju odredbe o koncentraciji u medijima u sektoru tiska i emitiranja, Ugovorom o državnim medijima uređuje se koncentracija vlasništva u sektoru televiziju, pod regulatornim nadzorom Komisije o koncentraciji u medijima (KEK).

(101)      Ugovor o državnim medijima, članak 60., i Izvješće o praćenju medijskog pluralizma iz 2021., str. 12.

(102)      Reporteri bez granica, Njemačka i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(103)      Državni ministar kulture i medija (2020.), „Neustart Kultur”: privatne radiotelevizijske kuće.

(104)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 12. i 13. te 20.–22.

(105)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 9.

(106)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 14.

(107)      Ugovor o državnim medijima definira telemedije slične radiju i televiziji kao „telemedije čiji je sadržaj sličan radijskom ili televizijskom kad je riječ o obliku i dizajnu i koji je dostupan iz pružateljeva kataloga za pojedinačni zahtjev u trenutku koji odabere korisnik (audio i audiovizualne medijske usluge na zahtjev); sadržaji konkretno uključuju radio drame, dugometražne filmove, serije, reportaže, dokumentarne filmove, zabavne programe, informativne programe i dječje programe” (Ugovor o državnim medijima, članak 2.).

(108)      Informacije koje je dostavila Njemačka za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 31 i 32.

(109)      Ugovor o državnim medijima, članak 22.

(110)      Temeljni zakon, članak 5. stavak 1.

(111)      Reporteri bez granica, Njemačka.

(112)      GRECO (2020.), Peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće za Njemačku, str. 23.

(113)      Doprinos ZDF-a za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 5.; doprinos Europskog centra za slobodu tiska i medija Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 3. i 4.; Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara; Europski centar za slobodu tiska i medija, Platforma za mapiranje slobode medija.

(114)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 9. i 10.

(115)      Doprinos RSF-a za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 29.; informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(116)      Njemački novinarski savez (3.8.2020.), Poboljšanje sigurnosti.

(117)      Njemački Bundestag, Odgovor Savezne vlade, Drucksache 19/25940, str. 5. U odgovarajućim statističkim podacima o kriminalu napadi na novinare ne uzimaju se u obzir zasebno, već se u obzir uzimaju kaznena djela protiv medija općenito.

(118)      Europsko udruženje novinara (21.1.2021.), Njemačka: 252 napada na medijske djelatnike tijekom 2020.

(119)      Njemački Bundestag, Odgovor Savezne vlade, Drucksache 19/25940, str. 5.

(120)      Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. U trenutku sastavljanja njemačka tijela još nisu dostavila odgovor na taj predmet, koji je registriran u svibnju 2021. pod kategorijom „Napadi na fizičku sigurnost i integritet novinara”.

(121)      Npr., Njemački sindikat novinara (8.11.2020.), dju in ver.di osuđuje napade na medijske djelatnike u prosvjedu „Querdenken” u Leipzigu); informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(122)      Njemačko vijeće za medije (2020.), Načela ponašanja za medije i policiju u svrhu sprečavanja prepreka u izvršavanju policijskih dužnosti i slobodnom izvještavanju; informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(123)      Npr. Kodeks za medije policije Baden-Württemberga (Ministarstvo unutarnjih poslova, digitalizacije i općina) (21.4.2021.), Državni standardi za odnose s medijima. informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(124)      Njemački novinarski savez (2021.), Kodeks ponašanja za medijske kuće.

(125)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021., str. 10.

(126)      Doprinos RSF-a za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 29.; informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj. Njemački parlament donio je 24. lipnja 2021. zakon kojim se kažnjava distribucija takozvanih „popisa neprijatelja”, no time se ne rješava pitanje činjenice da osobni podaci novinara postaju dostupni tijekom pravnih postupaka.

(127)      Doprinos GFF-a za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 4.; Reporteri bez granica (26.3.2021.) Propuštena prilika za slobodu tiska; Njemački novinarski savez (19.2.2021.), Zakon o BND-u: bolja zaštita osoba koje su izvori informacija. Revizija Zakona o Saveznoj obavještajnoj službi 2021. uslijedila je nakon presude Saveznog ustavnog suda od 19. svibnja 2020. u kojoj je utvrđeno da se ovlastima BND-a za provođenje nadzora stranih telekomunikacija krše temeljna prava utvrđena u Temeljnom zakonu Njemačke (Savezni ustavni sud (19.5.2020.), priopćenje za medije br. 37/2020.

(128)      Doprinos Europskog centra za slobodu tiska i medija Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 5.

(129)      Doprinos Europskog centra za slobodu tiska i medija Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 5.; doprinos RSF-a za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 33. i 34.; Gostomzyk T. i Moßbrucker D. (2019.), ‚If you write that, I'll sue you!’ Study on preventive attorney strategies towards the media („Ako to napišeš, tužit ću te!” Studija preventivnih strategija odvjetnika u pogledu medija), Radna knjiga 99 Zaklade Otto Brenner.

(130)      Članak 20. Temeljnog zakona.

(131)      Članci 70. i dalje Temeljnog zakona.

(132)      Prijedloge Bundestaga može podnijeti (najmanje) 5 % njegovih članova. U praksi većina prijedloga potječe od Vlade.

(133)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 10.

(134)      Internetska stranica „Sudjelovanje na saveznoj razini” (Beteiligung auf Bundesebene): https://www.bundesregierung.de/breg-de/service/gesetzgebungsverfahren-beteiligung. Takva platforma postoji i za formalne savjetodavne postupke različitih ministarstava.

(135)      Konferencija ministara pravosuđa (2020.), Jačanje savezništva u praksi – Sudjelovanje zemalja u saveznim zakonodavnim prijedlozima i postupanje Saveznog vijeća savezne vlade sa zakonodavnim inicijativama.

(136)      Doprinos ENNHRI-ja Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 153.; vidjeti i doprinose Njemačke odvjetničke komore i Njemačke savezne odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(137)      GRECO (2020.), Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće za Njemačku, preporuka iv.

(138)      Doprinos Njemačke odvjetničke komore za Izvješće o vladavini prava za 2021. i informacije primljene u kontekstu posjeta Njemačkoj.

(139)      Prvi zakon o zaštiti stanovništva u slučajevima epidemijskih situacija od nacionalne važnosti.

(140)      Prvotno su promjene bile vremenski ograničene do 31. ožujka 2021. Vidjeti članak 5. stavak 1. IfSG-a.

(141)      Treba napomenuti da u tom kontekstu kontrolu provode i parlamenti saveznih zemalja, koje su u nekim slučajevima donijele zakone kojima se zahtijeva sudjelovanje njihovih parlamenata u mjerama povezanima s bolešću COVID-19.

(142)      Vidjeti novi članak 28.a IfSG-a. Treći zakon o zaštiti stanovništva u slučajevima epidemijskih situacija od nacionalne važnosti, donesen 18. studenoga 2020.

(143)      Vidjeti novi članak 28.b IfSG-a. Četvrti zakon o zaštiti stanovništva u slučajevima epidemijskih situacija od nacionalne važnosti donesen 21. travnja 2021.

(144)      Automatske mjere predviđene za „kočnicu u nuždi” već su bile ograničene u usporedbi s početnim vladinim prijedlogom nakon tih reakcija. Saveznom ustavnom sudu već je podnesen niz prigovora, posebno u pogledu nadležnosti savezne vlade i automatskih pravila o policijskom satu.

(145)      Te su izmjene trenutačno ograničene do lipnja 2021., vidjeti članak 126.a Poslovnika Parlamenta.

(146)      Deutsche Richterzeitung (2020.), Corona-Krise sorgt für tausende Verfahren.

(147)      Svi su zatvoreni predmeti odbijeni ili zatvoreni na drugi način; u postupku je 48 predmeta. Za ostale detalje vidjeti i Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str 11.

(148)      Europska komisija (9. lipnja 2021.), June infringement package – key decisions (Lipanjski paket o povredama obveza – ključne odluke).

(149)      Presuda Saveznog ustavnog suda od 5. svibnja 2020., 2 BvR 859/15.

(150)      U vezi s pitanjima koja su istaknuta u presudi vidjeti: Sud Europske unije, priopćenje za medije br. 58/20 od 8. svibnja 2020.; izjava predsjednice von der Leyen, Izjava/20/846 od 10. svibnja 2020. Vidjeti i Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 11.

(151)      Odluka Saveznog ustavnog suda od 29. travnja 2021. 2 BvR 1651/15, 2 BvR 2006/15. U svojoj je odluci Ustavni sud među ostalim smatrao da je zahtjev neosnovan i jer su savezna vlada i Bundestag u znatnoj mjeri razmotrili i ocijenili odluke o monetarnoj politici koje je Upravno vijeće ESB-a donijelo nakon presude od 5. svibnja 2020., uključujući ocjenu proporcionalnosti koju je ESB u tom pogledu proveo i potkrijepio u svojim odlukama od 3. i 4. lipnja 2020.

(152)      Članak 26., Opći zakon o jednakom postupanju.

(153)      Presuda Upravnog suda u Berlinu od 8. veljače 2019., 7 L 218.18.

(154)    Pisani doprinos Ministarstva obitelji, starijih osoba, žena i mladih u kontekstu posjeta državi.

(155)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 12.

(156)      Ocjena koju je dao CIVICUS. Ocjene su podijeljene na ljestvicu od sljedećih pet kategorija: otvoren, sužen, ometen, potisnut i zatvoren.

(157)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Njemačku, str. 12.

(158)      Npr. zaštita klime i zaštita ranjivih skupina. Godišnji porezni zakon iz 2020. (Jahressteuergesetz).

(159)      Presuda Saveznog financijskog suda od 10. siječnja 2019., V R 60/17.

(160)      Presuda Saveznog financijskog suda od 10. prosinca 2020., V R 14/20.

(161)      Doprinosi ENNHRI-ja i organizacije Gesellschaft für Freiheitsrechte Izvješću o vladavini prava za 2021.

(162)      Doprinos organizacije Gesellschaft für Freiheitsrechte Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 5. Doprinosom se upućuje na nekoliko slučajeva u kojima je desničarska politička stranka zatražila da se ukine oslobođenje od plaćanja poreza i/ili javno financiranje organizacija civilnog društva koje djeluju u području borbe protiv diskriminacije jer smatra da je njihov rad političke prirode. Za još primjera vidjeti Gesellschaft für Freiheitsrechte i Zaklade za otvoreno društvo (2020.), Sužavanje prostora u Njemačkoj; sužavanje prostora u Europi.

(163)    Savezna njemačka zaklada za građansko djelovanje i volontiranje, Förderprogramm 2020.: Gemeinsam wirken in Zeiten von Corona, https://www.deutsche-stiftung-engagement-und-ehrenamt.de/foerderung/