EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.9.2022.

COM(2022) 483 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, GOSPODARSKOM I FINANCIJSKOM ODBORU I ODBORU ZA ZAPOŠLJAVANJE

Izvješće o Europskom instrumentu za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19 u skladu s člankom 14. Uredbe Vijeća (EU) 2020/672



SURE: dvije godine kasnije

Sažetak

Ovo je četvrto polugodišnje izvješće o Europskom instrumentu za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (instrument SURE). U njemu se potvrđuju zaključci iz prethodnih izvješća, predstavljaju dosadašnje aktivnosti i upotreba instrumenta te preispituje njegov socioekonomski učinak. Instrument SURE instrument je za odgovor na krizu kojim se može pružiti financijska pomoć u vrijednosti 100 milijardi EUR, a uspostavila ga je Europska unija (EU) kako bi državama članicama pomogla da zaštite radna mjesta i dohodak radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19. Instrument SURE ujedno je konkretan izraz solidarnosti među državama članicama u cijelom EU-u: sve države članice pristale su EU-u dati bilateralna jamstva kako bi Unija mogla po vrlo povoljnim uvjetima uzimati zajmove na tržištima radi financiranja zajmova u okviru instrumenta SURE.

Brzo uspostavljen novi instrument za odgovor na socioekonomski učinak pandemije

Provedba instrumenta bila je brza i neometana. Komisija je kao dio početnog odgovora EU-a na pandemiju predložila Uredbu o instrumentu SURE 2. travnja 2020., a Vijeće ju je donijelo 19. svibnja 2020. Financijska omotnica od 100 milijardi EUR stavljena je na raspolaganje 22. rujna 2020., nakon što su sve države članice potpisale sporazume o jamstvu. Komisija je u bliskoj suradnji s državama članicama ubrzala provedbu instrumenta. Najveći dio odobrene financijske pomoći isplaćen je u roku od sedam mjeseci, od listopada 2020. do svibnja 2021. Dodatna sredstva isplaćena su u ožujku 2022. kako bi se obuhvatile države članice kojima je više odgovaralo da sredstva prime kasnije.

EU je radi financiranja financijske pomoći državama članicama u okviru instrumenta SURE prvi put izdao obveznice s društvenim učinkom. Osim što se ovim izvješćem ispunjavaju zahtjevi iz Uredbe o instrumentu SURE, ono sadržava i relevantne podatke u skladu s Okvirom za obveznice s društvenim učinkom EU SURE te se u njemu ponovno potvrđuje da je potrošnja u okviru instrumenta SURE usklađena s UN-ovim ciljevima održivog razvoja.

Komisija je u ožujku 2022. uspješno izdala dodatne obveznice s društvenim učinkom SURE u vrijednosti od 2,2 milijarde EUR. Mnogo veća potražnja za izdanim obveznicama od ponude dodatno pokazuje povjerenje ulagatelja u kapacitet financiranja EU-a i u otpornost programa SURE. Nakon ove osme transakcije i isplate unutar okvira za obveznice s društvenim učinkom SURE 91,8 milijardi EUR financijske pomoći u okviru instrumenta SURE isplaćeno je 19 država članica, što odgovara gotovo cjelokupnom iznosu koji je Vijeće odobrilo (93,3 milijarde EUR nakon nedavne provedbene odluke Vijeća za Rumunjsku).

Daljnja upotreba instrumenta SURE u državama članicama korisnicama 

U izvješću se potvrđuje prijašnja procjena da je instrumentom SURE obuhvaćeno približno 31,5 milijuna građana i 2,5 milijuna poduzeća 2020., u vrijeme izbijanja pandemije. To je gotovo trećina ukupnog broja zaposlenih i ukupnog broja poduzeća u državama članicama korisnicama. MSP-ovi su glavni primatelji financijske pomoći u okviru instrumenta SURE. Sektori koji su najviše bili obuhvaćeni potporom bili su sektor uslužnih djelatnosti u kojima se ostvaruje blizak fizički kontakt (sektor pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, sektor trgovine na veliko i na malo) i sektor proizvodnje.

U okviru instrumenta SURE 2021., posebno u prvoj polovici godine kad je pandemija i dalje izazivala ogromnu štetu, financijsku pomoć primilo je oko 9 milijuna građana i više od 800 000 poduzeća. Mjere gospodarske potpore i dalje su bile potrebne u prvoj polovici 2021., no naknadno su postupno ukidane jer se i gospodarski i zdravstveni učinak pandemije smanjio kasnije te godine zbog cijepljenja i prilagodbe gospodarstava promjenama koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19.

U prvoj polovici 2022., kad su rashodi u okviru instrumenta SURE postupno ukinuti, nekoliko država članica ipak je produljilo svoje programe skraćenog radnog vremena povezane s pandemijom. Većina država članica 2022. više nije iskorištavala financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE, a smanjenje učinka pandemije dovelo je do smanjenja mjesečnih rashoda u okviru instrumenta SURE na zanemarive iznose. Istodobno se procjenjuje da je zahvaljujući smanjenim rashodima 2022. potporu primilo oko 220 000 građana i 10 000 poduzeća u tri države članice.

Već su potrošeni gotovo svi planirani javni rashodi u okviru instrumenta SURE. Sad se očekuje da će ukupni javni rashodi za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE dosegnuti 119 milijardi EUR u državama članicama korisnicama. To je mnogo više od ukupne odobrene financijske pomoći (93 milijarde EUR) jer je nekoliko država članica financiranje prihvatljivih mjera u okviru instrumenta SURE dopunilo nacionalnim financiranjem, što upućuje na važnost mjera koje su podržane u okviru instrumenta SURE za države članice. Polovica ukupnih javnih rashoda za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE dodijeljeno je za programe skraćenog radnog vremena. Trećina je dodijeljena za slične mjere za samozaposlene osobe. Ostatak javnih rashoda dodijeljen je za mjere subvencija za plaće i zdravstvene mjere. Još je jedanput potvrđeno da su rashodi za zdravstvene mjere dodatni jer čine samo 3,2 % ukupnih rashoda, od čega se 38 % odnosilo na mjere na radnom mjestu radi osiguravanja sigurnog nastavka poslovanja, kako je navedeno u Uredbi o instrumentu SURE.

Apsorpcija financijske pomoći u okviru instrumenta SURE visoka je za veliku većinu država članica, a u dvije države članice u kojima je bila niža poduzimaju se odgovarajuće mjere. Vijeće je u srpnju 2022. izmijenilo provedbenu odluku za Rumunjsku tako što je uključilo 21 dodatnu mjeru i smanjilo odobreni iznos na iznos koji je već isplaćen (3 milijarde EUR). Time je znatno smanjena razlika u apsorpciji utvrđena u prethodnim polugodišnjim izvješćima za oko tri četvrtine. U Poljskoj je potvrđena umjerena razlika u apsorpciji između ukupnih rashoda i odobrenog iznosa. U tijeku je tehnički dijalog s Komisijom kako bi se u provedbenu odluku Vijeća uključile dodatne prihvatljive mjere. Provedba financijske pomoći u okviru instrumenta SURE i dalje će se pomno pratiti u obje države članice. 

Ažurirana procjena učinka instrumenta SURE

Odgovor politike na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, uključujući instrument SURE, djelotvorno je spriječio nezaposlenost oko 1,5 milijuna građana 2020. Porast nezaposlenosti 2020. u državama članicama korisnicama bio je vrlo umjeren unatoč velikom smanjenju gospodarskih rezultata i mnogo manji od očekivanog. To se postiglo zadržavanjem zaposlenika u njihovim poduzećima i održavanjem djelatnosti samozaposlenih osoba, čime je spriječen i porast nejednakosti na tržištu rada smanjenjem disperzije stopa nezaposlenosti, posebno među državama članicama korisnicama instrumenta SURE. Ti se rezultati razlikuju od kretanja do kojih je došlo u razdoblju nakon globalne financijske krize.

Očuvanje radnih mjesta u prve dvije godine pandemije dovelo je i do bržeg oporavka 2021. u usporedbi s prethodnim krizama. Anketni podaci pokazuju da su u okviru instrumenta SURE poduprti sektori koji su najviše pogođeni pandemijom 2021. Rashodi u okviru instrumenta SURE bili su ujedno veći u prvoj polovici godine kad su mjere za sprečavanje širenja zaraze bile strože. To upućuje na to da je potpora u okviru instrumenta SURE koja je pružena sektorima najteže pogođenima pandemijom bila usmjerena na ispunjavanje najvažnijih potreba.

Sad se procjenjuje da su države članice primanjem financijske pomoći u okviru instrumenta SURE na plaćanjima kamata uštedjele ukupno 8,5 milijardi EUR. Ta je brojka porasla nakon osme transakcije u okviru instrumenta SURE u ožujku 2022.

Nastavak izvanrednih okolnosti koje opravdavaju upotrebu instrumenta SURE

Iako se očekuje da će se privremene hitne mjere povezane s bolešću COVID-19 sve više ukidati, i dalje postoji rizik od ponovnog jačanja pandemije u EU-u u budućnosti. Iako je većina država članica 2022. gotovo potpuno ukinula ograničenja povezana s bolešću COVID-19, i dalje postoji rizik od pojačanog širenja virusa tijekom zime. 

Preostala financijska pomoć u okviru instrumenta SURE bit će dostupna do 31. prosinca 2022. Trenutačno je i dalje dostupno više od 6 milijardi EUR financijske pomoći, koja će biti dostupna do 31. prosinca 2022. Izgledno je da će se taj iznos znatno smanjiti do kraja 2022. jer je nekoliko država članica izrazilo interes za dodatnu financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE.

Uvod

Ovo je četvrto polugodišnje izvješće o Europskom instrumentu za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (instrument SURE). Europska unija (EU) uspostavila je instrument SURE u svibnju 2020. kako bi državama članicama pomogla da zaštite radna mjesta i dohodak radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 1 . Tim se instrumentom državama članicama koje podnesu zahtjev osigurava financijska pomoć Unije (do 100 milijardi EUR) u obliku zajmova s povoljnim uvjetima. Zajmovi su namijenjeni kao pomoć u financiranju programâ skraćenog radnog vremena u državama članicama ili sličnih mjera kojima se nastoji zaštititi zaposlene i samozaposlene osobe te kao dodatna pomoć u financiranju zdravstvenih mjera, posebno na radnome mjestu.

Ovo polugodišnje izvješće pravna je obveza. Donijela ga je Europska komisija (dalje u tekstu „Komisija”) u skladu s člankom 14. Uredbe Vijeća (EU) 2020/672 (Uredba o instrumentu SURE) 2 kako bi ispunila obvezu izvješćivanja Europskog parlamenta, Vijeća, Gospodarskog i financijskog odbora i Odbora za zapošljavanje 3 . Sljedeće izvješće treba pripremiti do kraja ožujka 2023. Krajnji rok za uvrštavanje podataka u ovo izvješće bio je 7. lipnja 2022. za podatke država članica i 28. kolovoza 2022. za epidemiološke podatke 4 .

U ovom se izvješću predstavljaju novi ili ažurirani podaci koji potvrđuju pozitivne ocjene instrumenta SURE iz prethodnih polugodišnjih izvješća za razdoblje do lipnja 2022. Glavni zaključci mogu se sažeti kako slijedi:

-procjenjuje se da je 2020. u okviru instrumenta SURE potporu primilo približno 31,5 milijuna građana i 2,5 milijuna poduzeća,

-potporu u okviru instrumenta SURE 2021. primilo je 9 milijuna građana i više od 800 000 poduzeća iz 13 država članica, dok je 2022. došlo do očitog postupnog smanjenja te je stoga potporu primilo 220 000 građana i 10 000 poduzeća iz tri države članice,

-procjenjuje se da su nacionalne mjere tržišta rada koje se financiraju instrumentom SURE djelotvorno pomogle da se spriječi nezaposlenost oko 1,5 milijuna građana 2020.,

-ta je mjera politike pridonijela i smanjenju nejednakosti na tržištu rada smanjenjem disperzije stopa nezaposlenosti, posebno među državama članicama korisnicama instrumenta SURE,

-financijska pomoć u okviru instrumenta SURE odobrena je za 19 država članica, od kojih je za sedam država članica odobrena dodatna potpora 5 ,

-dodijeljeno je više od 93 milijarde EUR, nakon što je jednoj državi članici smanjen odobreni iznos, a isplaćeno je gotovo 92 milijarde EUR,

-polovinu financijske pomoći u okviru instrumenta SURE države članice dodijelile su za potporu programima skraćenog radnog vremena, a jedna trećina dodijeljena je za potporu sličnim mjerama za samozaposlene,

-za zdravstvene mjere, koje se u skladu s Uredbom o instrumentu SURE smatraju „dodatnim” mjerama, iskorišteno je 3,2 %, više od trećine tog iznosa odnosilo se na mjere na radnome mjestu,

-apsorpcija financijske pomoći u okviru instrumenta SURE visoka je za 17 od 19 država članica korisnica,

-apsorpcija se znatno poboljšala u jednoj državi članici nakon donošenja izmijenjene provedbene odluke Vijeća, a u još jednoj pomno se prati 6 ,

-osim socijalnih naknada i primanja zaposlenih, procjenjuje se da su države članice uštedjele 8,5 milijardi EUR na plaćanju kamata,

-u okviru instrumenta SURE i dalje je dostupno više od 6 milijardi EUR barem do kraja 2022., odnosno primjenjuje se odredba o vremenskom ograničenju valjanosti ako ne dođe do produljenja, o čemu bi Vijeće trebalo donijeti odluku na temelju prijedloga Komisije zbog nastavka gospodarskih poremećaja prouzročenih pandemijom bolesti COVID-19.

U ovom su izvješću ažurirani podaci iz prva tri polugodišnja izvješća o instrumentu SURE te se daje dodatna analiza. Obuhvaćene su institucionalne promjene nakon početka ožujka 2022., krajnjeg roka za uvrštavanje podataka u treće izvješće, uključujući isplatu 2,2 milijarde EUR u ožujku i izmjenu provedbene odluke Vijeća za Rumunjsku radi rješavanja problema razlike u apsorpciji u toj državi članici. Sadržava ažuriranu analizu iz prethodnog izvješća, posebno javnih rashoda država članica koji su obuhvaćeni instrumentom SURE, i to na temelju polugodišnjih izvješća koja su države članice dostavile u lipnju 2022., te analizu procijenjenog učinka instrumenta SURE na temelju novih makroekonomskih podataka. U njoj su detaljnije obuhvaćene promjene iz 2022., posebno one koje se odnose na zaposlenike, samozaposlene osobe i poduzeća.

U sljedećem polugodišnjem izvješću o instrumentu SURE detaljnije će se razmotriti sustavi kontrole i revizije radi osiguravanja da države članice poštuju svoje obveze prema Sporazumu o dodjeli zajma. Države članice trebaju osigurati pravilnu upotrebu sredstava na nacionalnoj razini, spriječiti nepravilnosti i prijevare te osigurati povrat zloupotrijebljenih sredstava u skladu s Uredbom o instrumentu SURE i bilateralnim sporazumima o dodjeli zajma. Komisija je 18. siječnja 2022. provela ad hoc anketu kako bi osigurala da države članice imaju potrebne sustave za poštovanje te obveze. Rezultati su navedeni u trećem polugodišnjem izvješću. Komisija namjerava provesti daljnje mjere u vezi s tom anketom kako bi ažurirala i dopunila već prikupljene informacije i izvijestila o tome u sljedećem, petom izvješću.

Izvješće je podijeljeno u pet odjeljaka. U odjeljku I. daje se pregled financijske pomoći odobrene državama članicama, uključujući isplaćene i nepodmirene iznose te odgovarajući raspored otplate. U odjeljku II. sažeti su ukupni javni rashodi država članica za nacionalne mjere koje se financiraju instrumentom SURE 7 . U odjeljku III. ažurira se i proširuje procjena učinka instrumenta SURE iz prethodnih izvješća. U odjeljku IV. razmatraju se okolnosti koje opravdavaju nastavak provedbe instrumenta SURE. Naposljetku, odjeljak V. sadržava relevantno izvješće u skladu s obvezom iz odjeljka 2.4. Okvira za obveznice s društvenim učinkom EU SURE, koje je uvršteno u ovo izvješće 8 .

I.Upotreba financijske pomoći u okviru instrumenta SURE: odobreni i isplaćeni iznosi te drugi financijski aspekti 

1.1. Pregled država članica korisnica i odobrenih iznosa

Ukupna financijska pomoć odobrena u okviru instrumenta SURE sad iznosi 93,3 milijarde EUR, što je smanjenje u usporedbi s 94,4 milijarde EUR iz prethodnog izvješća o instrumentu SURE. To je posljedica odluke Vijeća od 18. srpnja 2022. o smanjenju ukupnog iznosa odobrenog Rumunjskoj za 1,1 milijardu EUR, na prijedlog Komisije i u dogovoru s rumunjskim tijelima 9 . Od prethodnog izvješća iz ožujka 2022. nije odobrena nikakva nova financijska pomoć. Istodobno je nekoliko država članica izrazilo interes za dodatnu financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE do kraja godine 10 .

Tablica 1.: Pregled potpora odobrenih u okviru instrumenta SURE (EUR)

Država članica	Ukupni odobreni iznos*	Od toga dodatna sredstva	Isplaćeni iznos*	Nepodmireni iznos
Belgija	8 197 530 000	394 150 000	8 197 000 000	0
Bugarska	511 000 000 11	0	511 000 000	0
Cipar	603 770 000	124 700 000	603 000 000	0
Češka	2 000 000 000	0	2 000 000 000	0
Grčka	5 265 000 000	2 537 000 000	5 265 000 000	0
Španjolska	21 324 820 449	0	21 324 000 000	0
Hrvatska	1 020 600 000	0	1 020 000 000	0
Italija	27 438 486 464	0	27 438 000 000	0
Litva	957 260 000	354 950 000	957 000 000	0
Latvija	305 200 000	112 500 000	305 000 000	0
Malta	420 817 000	177 185 000	420 000 000	0
Poljska	11 236 693 087	0	9 736 000 000	1 500 000 000
Portugal	5 934 462 488	0	5 934 000 000	0
Rumunjska	3 000 000 000	0	3 000 000 000	0
Slovenija	1 113 670 000	0	1 113 000 000	0
Slovačka	630 883 600	0	630 000 000	0
Mađarska	651 470 000	147 140 000	651 000 000	0
Irska	2 473 887 900	0	2 473 000 000	0
Estonija	230 000 000	0	230 000 000	0
Ukupno	93 315 550 988	3 847 625 000	91 807 000 000	1 500 000 000

* Isplaćeni iznosi zaokruženi su na nižu vrijednost iz operativnih razloga.

1.2. Isplate, nepodmireni iznosi i primjenjivi raspored otplate

Komisija je 22. ožujka 2022. u ime EU-a uspješno izdala dodatne obveznice s društvenim učinkom SURE u vrijednosti od 2,2 milijarde EUR. Interes ulagatelja ostao je velik unatoč sve zahtjevnijem tržišnom okruženju zbog rata u Ukrajini. Vrijednost knjige naloga za petnaestogodišnje obveznice iznosila je 35 milijardi EUR, što znači da je potražnja ulagatelja bila 16 puta veća od ponude i pokazuje povjerenje ulagatelja u kapacitet financiranja EU-a i u program SURE. Iznos od 2,2 milijarde EUR isplaćen je 29. ožujka 2022.: 1,5 milijardi EUR isplaćeno je Poljskoj, 523 milijuna EUR Portugalu i 147 milijuna EUR Mađarskoj.

Do kolovoza 2022. financijska pomoć u okviru instrumenta SURE u vrijednosti od gotovo 92 milijarde EUR isplaćena je 19 država članica (tablica 1.). To je 98 % ukupne financijske pomoći u okviru instrumenta SURE koju je Vijeće odobrilo. Isplata preostalih 1,5 milijardi EUR financijske pomoći odobrene Poljskoj odgođena je dok se ne riješi pitanje apsorpcije sredstava (vidjeti odjeljak 2.1.2.). Dodatne pojedinosti o transakcijama i isplatama državama članicama u okviru instrumenta SURE navedene su u tablicama A1 i A2 u Prilogu.

Prosječno dospijeće sredstava isplaćenih državama članicama i dalje je 14,5 godina. To je blizu maksimalnog dospijeća od 15 godina predviđenog odgovarajućim provedbenim odlukama Vijeća. Raspored otplate glavnice i kamata prikazan je u tablici 2.

Tablica 2.: Raspored otplate nepodmirenih zajmova EU-a u okviru instrumenta SURE

Kalendarska godina	Glavnica	Kamate	Ukupno u okviru instrumenta SURE
2021.		35 480 000	35 480 000
2022.		111 110 000	111 110 000
2023.		151 404 400	151 404 400
2024.		146 912 500	146 912 500
2025.	8 000 000 000	146 912 500	8 146 912 500
2026.	8 000 000 000	146 912 500	8 146 912 500
2027.		146 912 500	146 912 500
2028.	10 000 000 000	146 912 500	10 146 912 500
2029.	8 137 000 000	146 912 500	8 283 912 500
2030.	10 000 000 000	146 912 500	10 122 500 000
2031.		146 912 500	146 912 500
2032.		146 912 500	146 912 500
2033.		146 912 500	146 912 500
2034.		146 912 500	146 912 500
2035.	8 500 000 000	146 912 500	8 646 912 500
2036.	9 000 000 000	146 912 500	9 146 912 500
2037.	2 170 000 000	128 912 500	2 298 912 500
2038.		104 500 000	104 500 000
2039.		104 500 000	104 500 000
2040.	7 000 000 000	104 500 000	7 104 500 000
2041.		97 500 000	97 500 000
2042.		97 500 000	97 500 000
2043.		97 500 000	97 500 000
2044.		97 500 000	97 500 000
2045.		97 500 000	97 500 000
2046.	5 000 000 000	97 500 000	5 097 500 000
2047.	6 000 000 000	75 000 000	6 075 000 000
2048.		30 000 000	30 000 000
2049.		30 000 000	30 000 000
2050.	10 000 000 000	30 000 000	10 030 000 000
Ukupno	91 807 000 000	3 400 269 400	95 182 856 900

II.Upotreba instrumenta SURE: javni rashodi i nacionalne mjere obuhvaćene instrumentom SURE

Ovaj se odjeljak odnosi na upotrebu instrumenta za financiranje mjera politika. Točnije, daje se sažet pregled javnih rashoda država članica koji su obuhvaćeni instrumentom SURE ili su prihvatljivi za financiranje tim instrumentom i prirode nacionalnih mjera koje se financiraju instrumentom. Navodi se i broj zaposlenih i poduzeća koji su ostvarili korist od mjera financiranih instrumentom SURE.

2.1. Stvarni i planirani javni rashodi financirani instrumentom SURE

2.1.1. Praćenje javnih rashoda za prihvatljive mjere

Na temelju polugodišnjih izvješća koja dostavljaju države članice korisnice prati se planirana i stvarna upotreba financijske pomoći odobrene u okviru instrumenta SURE. Potrebno je dostaviti podatke o javnim rashodima za mjere obuhvaćene instrumentom SURE (i broj zaposlenika i poduzeća obuhvaćenih tim mjerama, kako je navedeno u odjeljku 2.3.). Oni su dosad dostavljeni u pet navrata: u kolovozu 2020. („prvi podaci”), u siječnju/veljači 2021. („prvo izvješće”), u lipnju 2021. („drugo izvješće”), u siječnju 2022. („treće izvješće”) i u lipnju 2022. („novi podaci”). Podaci su prikazani kako su ih dostavile države članice za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE. Neke države članice potrošile su iznos veći od iznosa primljene financijske pomoći u okviru instrumenta SURE i/ili su potporu u okviru instrumenta SURE dopunile nacionalnim financiranjem ili strukturnim fondovima EU-a, zbog čega ukupni rashodi mogu premašiti iznos koji je financiran instrumentom SURE. Na temelju dostavljenih podataka može se utvrditi razina apsorpcije financijske pomoći u okviru instrumenta SURE u odnosu prema iznosu koji je odobrilo Vijeće 12 .

Već su izvršeni gotovo svi ukupni planirani javni rashodi u okviru instrumenta SURE. Uredba o instrumentu SURE omogućuje da se financijska pomoć upotrebljava za nastala i planirana povećanja javnih rashoda za mjere obuhvaćene instrumentom SURE 13 . Udio planiranih rashoda smanjio se s 54 % u lipnju 2020. na 10 % u lipnju 2021. i na samo 2 % do kraja 2021. (grafikon 2.). Udio nastalih rashoda za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE do svibnja 2022. 14 dosegao je 99 %.

Grafikon 1.: Dostavljeni podaci o javnim rashodima Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: Estonija je zatražila potporu u okviru instrumenta SURE u veljači 2021. i stoga je uključena od lipnja 2021. nadalje. P1 odnosi se na prvo polugodište (od siječnja do lipnja). P2 odnosi se na drugo polugodište (od srpnja do prosinca).

Grafikon 2.: Mjesečna kretanja nastalih i planiranih javnih rashoda financiranih instrumentom SURE Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.).

Očekuje se da će ukupni javni rashodi za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE iznositi oko 119 milijardi EUR, što je više od ukupnog iznosa financijske pomoći odobrenog u okviru instrumenta SURE. Taj je iznos sličan očekivanom iznosu iz trećeg izvješća (grafikon 1.). Rashodi za manji broj programa koji su se nastavili 2022. blago su porasli s planiranih 2,8 milijardi EUR na 3,7 milijardi EUR, dok su neki prošli rashodi revidirani naniže. Sad je 13 država članica dostavilo podatke o rashodima 2022. u usporedbi s 10 država članica koje su dostavile podatke za prethodno izvješće. Ukupna potrošnja (119 milijardi EUR) veća je od ukupnog iznosa odobrenog u okviru instrumenta SURE (93,3 milijarde EUR) jer nekoliko država članica na prihvatljive mjere namjerava potrošiti veći iznos od iznosa financijske pomoći koji su zatražile i koji im je odobren 15 . To upućuje na stalnu važnost područja primjene instrumenta SURE za države članice. 

Smanjenje učinka pandemije 2022. dovelo je do smanjenja mjesečnih rashoda za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE na zanemarive iznose. Iz grafikona 2. vidljivo je da su rashodi 2022. dosegli vrhunac (na niskoj razini) u siječnju, nakon čega je došlo do brzog smanjenja. Rashodi na početku 2022. bili su usmjereni na mjere kao što su mjere povezane s karantenom, testiranje na bolest COVID-19 i posebne naknade zdravstvenim radnicima. U prosincu 2022. planira se potrošnja samo 38 milijuna EUR.

 2.1.2. Apsorpcija sredstava

Stupanj apsorpcije financijske pomoći u okviru instrumenta SURE visok je za veliku većinu država članica. Budući da su gotovo svi javni rashodi sad izvršeni, od objave trećeg polugodišnjeg izvješća nije došlo do novih problema s apsorpcijom, a 17 od 19 država članica na prihvatljive mjere već je potrošilo barem iznos financijske pomoći koji im je odobren (grafikon 3.). Nadalje, 15 država članica potrošilo je ili planira potrošiti više od odobrenog iznosa, među ostalim i nacionalnim financiranjem preostalog iznosa.

Grafikon 3.: Višak planiranih i nastalih javnih rashoda za prihvatljive mjere koji premašuju iznos zajma (% iznosa zajma)

Izvor: podaci država članica

Napomena: javni rashodi odnose se na rashode za mjere predviđene u provedbenim odlukama Vijeća za koje je dostavljeno izvješće, bez sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Budući da su neke države članice (Estonija, Slovenija) premašile odobreni iznos potpore, pa stoga više ne iskorištavaju financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE za financiranje tih mjera, prestale su dostavljati podatke o prihvatljivim mjerama u okviru instrumenta SURE. Brojka za Rumunjsku proizlazi iz Komisijine procjene na temelju prethodnog iskustva i primjene gornje granice rashoda za zdravstvene mjere od 49 % ukupnih prihvatljivih rashoda (da bi ostali dodatni kako je propisano Uredbom o instrumentu SURE).

Iako je sav iznos koji je isplaćen Poljskoj potrošen, potvrđena je umjerena razlika između ukupnih rashoda i odobrenog iznosa. Ukupni javni rashodi o kojima je izvijestila Poljska (9,9 milijardi EUR) premašuju isplaćeni iznos (9,7 milijardi EUR). Međutim, kao što je navedeno u trećem izvješću, Poljska je izvijestila o nižim ukupnim javnim rashodima za mjere obuhvaćene provedbenom odlukom Vijeća od iznosa koji joj je Vijeće odobrilo (11,2 milijarde EUR). Ta se razlika pojavila nakon revizija podataka za neke mjere i može se pripisati boljem oporavku gospodarstva od očekivanog. Nacionalna tijela predložila su uključivanje dviju dodatnih mjera (prihvatljivih u okviru instrumenta SURE), prije svega za prošle rashode do 2021., kako bi se ta razlika premostila. U tijeku je tehnički dijalog s Komisijom, a isplata preostalih sredstava (1,5 milijardi EUR) sporazumno je odgođena do zaključenja dijaloga.

U Rumunjskoj je velika razlika u apsorpciji u odnosu na odobreni iznos znatno smanjena uključivanjem novih prihvatljivih mjera u okviru instrumenta SURE i smanjenjem odobrenog iznosa. Početkom 2021. utvrđena je razlika u apsorpciji od gotovo tri četvrtine odobrenog iznosa (od odobrene 4,1 milijarde EUR još nije bilo potrošeno 2,9 milijardi EUR ) zbog toga što je učinak pandemije na rumunjsko gospodarstvo 2020. bio manji od očekivanog, a oporavak 2021. protekao je bolje od očekivanog. Razlika (1,8 milijardi EUR) je bila velika i u usporedbi s već isplaćenim iznosom. Kao rezultat tehničkog dijaloga između Komisije i rumunjskih tijela Vijeće je na prijedlog Komisije izmijenilo izvornu provedbenu odluku Vijeća za Rumunjsku tako što je uključilo dodatne prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE. Nadalje, odobrena financijska pomoć Rumunjskoj smanjena je na 3 milijarde EUR u dogovoru s rumunjskim tijelima, te je stoga preostali neisplaćeni iznos od 1,1 milijarde EUR otpisan i dostupan za moguće daljnje potrebe država članica EU-a.

Izmijenjena provedbena odluka Vijeća za Rumunjsku uključuje 21 dodatnu prihvatljivu mjeru koja je već provedena. Dvije od tih mjera slične su programima skraćenog radnog vremena jer se njima nastoje očuvati radna mjesta i dohodak: naknada za bolovanje i potpora zaposlenicima za opremu za rad od kuće 16 . Preostalih 19 mjera jesu zdravstvene mjere, uključujući, primjerice, dodatak za zdravstvene radnike, zaštitnu opremu te lijekove i cjepiva za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na to da su rashodi za zdravstvene mjere dodatni na temelju Uredbe o instrumentu SURE, iznos prihvatljivih rashoda za zdravstvene mjere ograničen je na 49 % ukupnih rashoda.

Komisija će nastaviti pomno pratiti razinu apsorpcije u Rumunjskoj, a možda će biti potrebno uvesti i dodatne mjere. Razlika u apsorpciji smanjila se i procjenjuje se da trenutačno iznosi oko 350 milijuna EUR 17 . Međutim, još nije jasno hoće li se ta razlika nastaviti u budućnosti jer ovisi o kretanjima planiranih rashoda u 2022., a ona pak ovise o budućem razvoju pandemije bolesti COVID-19. Ako se razlika nastavi, u izmijenjenoj provedbenoj odluci Vijeća mogu se uključiti daljnje prihvatljive mjere tržišta rada, a može se ispitati i mogućnost otplate preostale razlike.

2.2. Nacionalne mjere: programi skraćenog radnog vremena ili slične mjere financirane instrumentom SURE

Velika većina ukupnih javnih rashoda za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE dodijeljena je za programe skraćenog radnog vremena i „slične mjere” za samozaposlene osobe. Tako je 50 % ukupnih javnih rashoda za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE usmjereno na programe skraćenog radnog vremena koje financira 17 od 19 država članica koje primaju potporu u okviru instrumenta SURE. Još 32 % dodijeljeno je za „slične mjere” za samozaposlene osobe 18 . Za programe subvencija za plaće dodijeljeno je 9 %, a 6 % ukupnih rashoda dodijeljeno je za „druge” slične mjere za potporu očuvanju radnih mjesta i dohotka radnika, uključujući naknade za bolovanje 19 . Dvanaest država članica iskoristilo je samo financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE za mjere tržišta rada (grafikon 4.).

Potvrđeno je da su rashodi za zdravstvene mjere dodatni. Na zdravstvene mjere potrošeno je ili se namjeravalo potrošiti samo 3,2 % ukupnih rashoda. Samo sedam od 19 država članica potporu u okviru instrumenta SURE upotrijebilo je za financiranje zdravstvenih mjera. Uredba o instrumentu SURE omogućuje financiranje bilo koje zdravstvene mjere povezane s bolešću COVID-19, no posebno se ističu mjere na radnom mjestu, koje čine 38 % svih rashoda za zdravstvene mjere (grafikon 5.) 20 .

Grafikon 4.: Javni rashodi za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE po vrsti rashoda Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: vidjeti izvješće iz ožujka 2021. za dodatne pojedinosti o rashodima Mađarske za zdravstvene mjere i odjeljak 2.1.2. za pojedinosti o Rumunjskoj.

Grafikon 5.: Udio rashoda za zdravstvene mjere na radnome mjestu Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.).

2.3. Obuhvaćenost instrumentom SURE po zaposlenosti i poduzećima

Procjenjuje se da je 2020. približno 31,5 milijuna građana i 2,5 milijuna poduzeća primilo potporu u okviru instrumenta SURE. To je gotovo trećina ukupnog broja zaposlenih i poduzeća u 19 država članica korisnica 21 . U procjenu o zaposlenosti uključeno je približno 22,25 milijuna zaposlenika i 9,25 milijuna samozaposlenih radnika. Na grafikonima 6. i 7. iznosi se pregled obuhvaćenosti instrumentom SURE po državama članicama. U tim procjenama nisu obuhvaćene osobe koje primaju potporu samo za zdravstvene mjere u okviru instrumenta SURE, stoga bi se mogle smatrati konzervativnima 22 .

Grafikon 6.: Broj radnika obuhvaćenih instrumentom SURE u 2020. (% ukupnog broja zaposlenih osoba) Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: podaci o obuhvaćenosti i ukupnom broju zaposlenih osoba podaci su koje su dostavile države članice. Za ovo su izvješće države članice dostavile podatke i za samozaposlene osobe i za zaposlenike u ukupnom gospodarstvu zbog čega je bilo moguće preciznije izračunati ukupan broj zaposlenih osoba (nazivnik). To je dovelo do nekih odstupanja u usporedbi s podacima prikazanima u prethodnom izvješću.

Grafikon 7.: Broj poduzeća obuhvaćenih instrumentom SURE u 2020. prema veličini poduzeća (% ukupnog broja poduzeća) Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: iz ukupnog broja poduzeća isključena su poduzeća bez zaposlenika. Poljska nije dostavila podatke o veličini poduzeća. Mala i srednja poduzeća imaju manje od 250 zaposlenika, a velika poduzeća imaju više od 250 zaposlenika.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) bila su glavni korisnici potpore u okviru instrumenta SURE (grafikon 7.). Pandemija je dovela do pomaka u upotrebi programa skraćenog radnog vremena koje su u razdoblju prije pandemije bolesti COVID-19 upotrebljavala prije svega velika poduzeća, a tijekom pandemije i mala i srednja poduzeća, koja čine većinu poduzeća koja su primila potporu u okviru instrumenta SURE (grafikon 8.) 23 , 24 . Programe skraćenog radnog vremena uglavnom su upotrebljavali uslužni i maloprodajni sektor. Pa ipak, oko petina rashoda u okviru instrumenta SURE bila je i dalje usmjerena na sektor proizvodnje. Prema novim podacima, sektori s najvećim udjelom rashoda bili su: i. sektor pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, ii. sektor trgovine na veliko i na malo te iii. sektor proizvodnje (grafikon 9.). Mnoge države članice u svojim su provedbenim odlukama Vijeća ciljanim mjerama osigurale potporu i za dodatne sektore, kao što je kulturni sektor.

Grafikon 8.: Broj MSP-ova obuhvaćenih instrumentom SURE u 2020. (% ukupnog broja MSP-ova) Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: Poljska nije dostavila podatke o veličini poduzeća, a Belgija i Češka nisu dostavile podatke o ukupnom broju MSP-ova. MSP-ovi imaju manje od 250 zaposlenika.

Grafikon 9.: Sektori obuhvaćeni instrumentom SURE Izvor: podaci država članica (lipanj 2022.). Napomena: države članice dostavile su podatke o tri sektora koja su primila najveći iznos potpore u okviru instrumenta SURE, kao i udio rashoda za te sektore. Na grafikonu se prikazuje prosječan udio rashoda država članica za svaki sektor. Kad sektor nije naveden, pretpostavlja se da dobiva udio preostalog iznosa koji je razmjeran ukupnom iznosu plaća u tom sektoru gospodarstva. Četiri države članice nisu dostavile podatke o udjelima rashoda koje primaju prva tri sektora: pretpostavlja se da najveći sektor dobiva 50 %, drugi najveći dobiva 25 %, a treći najveći dobiva 15 % ukupnih rashoda. Ti podaci odgovaraju prosječnim vrijednostima u državama članicama koje su dostavile podatke o udjelima rashoda.

U okviru instrumenta SURE 2021., posebno u prvoj polovici godine kad je pandemija i dalje izazivala ogromnu štetu, financijsku pomoć primilo je oko 9 milijuna građana i više od 800 000 poduzeća. To uključuje gotovo 5,75 milijuna zaposlenika i 3,25 milijuna samozaposlenih osoba, što je gotovo 17 % ukupnog broja zaposlenih i poduzeća u 13 država članica korisnica koje su 2021. nastavile primati potporu u okviru instrumenta (grafikoni 10. i 11.) 25 . Zbog neujednačenog oporavka 2021. mjere gospodarske potpore i dalje su bile potrebne u različitim fazama tijekom godine. Kako je prikazano na grafikonu 1., te su se mjere uglavnom primjenjivale u prvoj polovici 2021. te su postupno ukidane jer se i gospodarski i zdravstveni učinak pandemije smanjio kasnije te godine zbog cijepljenja i drugih gospodarskih prilagodbi.

Grafikon 10.: Broj radnika obuhvaćenih instrumentom SURE u 2021. i 2022. (% ukupnog broja zaposlenih osoba) Izvor: podaci država članica Napomena: nisu prikazane države članice koje su potrošile financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE do kraja 2020. Države članice koje su potrošile financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE do kraja 2021. nisu uključene u 2022. Pojam „nije primjenjivo” odnosi se na države članice koje nisu dostavile podatke o obuhvaćenosti za 2021. ili 2022.

Grafikon 11.: Broj poduzeća obuhvaćenih instrumentom SURE u 2021. i 2022. (% ukupnog broja poduzeća) Izvor: podaci država članica Napomena: iz ukupnog broja poduzeća isključena su poduzeća bez zaposlenika. Pojam „nije primjenjivo” odnosi se na države članice koje nisu dostavile podatke o obuhvaćenosti za 2021. ili 2022.

Iako je većina rashoda u okviru instrumenta SURE postupno ukinuta, u prvoj polovici 2022. nekoliko država članica produljilo je svoje programe skraćenog radnog vremena povezane s pandemijom. U Bugarskoj su subvencije za plaće radnika bile financirane u razdoblju do lipnja 2022. Belgija je produljila „pojednostavnjeni postupak” svojeg programa skraćenog radnog vremena u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 do lipnja 2022. Malteški program subvencija za plaće i grčki program skraćenog radnog vremena produljeni su do svibnja 2022., a Rumunjska je svoj program skraćenog radnog vremena produljila do kraja godine. U Hrvatskoj, Italiji i Portugalu mjere za očuvanje radnih mjesta povezane s pandemijom bolesti COVID-19 financirane su tijekom prvog tromjesečja 2022. Španjolska pravila za izvanredno stanje kojima je uređen program skraćenog radnog vremena „ERTE” postupno su ukidana – dijelovi naknada i olakšica u području socijalne sigurnosti produljeni 26 su do 31. ožujka 2022.

Procjenjuje da je 2022. potporu u okviru instrumenta SURE primilo oko 220 000 građana i 10 000 poduzeća u skladu sa smanjenjem rashoda povezanih s instrumentom SURE. To obuhvaća približno 80 000 zaposlenika i 140 000 samozaposlenih osoba (grafikon 10.). Međutim, većina država članica 2022. više nije koristila financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE. Samo su tri države članice iskoristile pomoć u okviru instrumenta SURE za financiranje mjera u 2022., a dodatnih 14 država članica prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE financiralo je iz drugih izvora.

III.Preliminarna analiza učinka instrumenta SURE

U ovom je odjeljku ažurirana i proširena analiza učinka instrumenta SURE na nezaposlenost i realno gospodarstvo i njegova izravnog financijskog učinka iznesena u prethodnim polugodišnjim izvješćima.

3.1. Procjena učinka instrumenta SURE na nezaposlenost

U ovom se odjeljku navodi ažurirana procjena učinka instrumenta SURE na nezaposlenost u državama članicama korisnicama. Svrha je instrumenta SURE pomoći državama članicama u očuvanju radnih mjesta radnika i samozaposlenih osoba tijekom pandemije bolesti COVID-19 te tako zaštititi dohodak od rada. Rezultati su informativni, ali ih treba oprezno tumačiti zbog metodoloških razloga 27 .

Porast nezaposlenosti 2020. u državama članicama korisnicama bio je mnogo manji od očekivanog te je spriječena nezaposlenost 1,5 milijuna građana. Brze i opsežne mjere politike koje su 2020. poduzete za rješavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19, uključujući instrument SURE, ublažile su učinak pada proizvodnje na nezaposlenost, što je dovelo do povećanja nezaposlenosti koje je u većini zemalja bilo manje od očekivanog 28 . Široka primjena programâ skraćenog radnog vremena i drugih sličnih mjera dio je razloga za malo povećanje nezaposlenosti u usporedbi s padom proizvodnje te se procjenjuje da je u državama članicama korisnicama instrumenta SURE 1,5 milijuna građana zadržalo svoja radna mjesta 2020. Kad je riječ o nacionalnoj razini, što je iznos dobiven u okviru instrumenta SURE 2020. bio veći, to je porast nezaposlenosti bio umjereniji u državama članicama korisnicama. Istodobno su neke država članice koje nisu korisnice uspjele iskoristiti svoj povoljan financijski položaj i uvjete financiranja i provesti velike programe skraćenog radnog vremena (grafikon 13.).

Grafikon 12.: Procijenjeni broj očuvanih radnih mjesta po državi članici 2020. (u tisućama) Izvor: Ameco i vlastiti izračuni. Napomena: procjena očuvanih radnih mjesta proizlazi iz razlike između stvarne i očekivane promjene stope nezaposlenosti u državama članicama pomnožene s radnom snagom 2020. Pretpostavlja se da su stvarna i očekivana radna snaga jednake. Za neke je zemlje procjena nula jer je stvarna promjena stope nezaposlenosti bila viša nego što je predviđeno modelom. Očekivana promjena stopa nezaposlenosti odgovara predviđanju koje proizlazi iz regresijskog modela za pojedine zemlje za razdoblje od 1999. do 2019. Analiza se temelji na pristupu Okunova zakona, prema kojem ovisna varijabla označava promjenu stope nezaposlenosti, a neovisna se varijabla odnosi na stopu rasta realnog BDP-a. Izračun se temeljio na podacima iz AMECO-a u jesen 2021.

Grafikon 13.: Odnos promjene stope nezaposlenosti i isplaćenih financijskih sredstava u okviru instrumenta SURE u 2020. Izvor: Ameco i vlastiti izračuni. Napomena: os y: očekivana promjena stopa nezaposlenosti proizlazi iz regresijskog modela za pojedine zemlje koji je objašnjen u napomeni za grafikon 12.

Instrument SURE pridonio je i sprečavanju porasta nejednakosti na tržištu rada među državama članicama. Čini se da je instrument SURE spriječio snažan porast nezaposlenosti u zemljama koje su u vrijeme globalne financijske krize pretrpjele više dugoročnih štetnih posljedica. Prvo, povećanje prosječne stope nezaposlenosti u državama članicama korisnicama instrumenta SURE nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 vrlo je blisko pratilo povećanje te stope u državama članicama koje nisu korisnice tog instrumenta. To se razlikuje od stanja nakon globalne financijske krize, kad se prosječna stopa nezaposlenosti u državama članicama korisnicama instrumenta SURE znatno povećala u usporedbi sa stopom u državama članicama koje nisu korisnice tog instrumenta (grafikon 14.). Drugo, disperzija stopa nezaposlenosti među državama članicama korisnicama instrumenta SURE znatno se smanjila od pandemije bolesti COVID-19 te se postupno približava manjoj disperziji zabilježenoj u državama članicama koje nisu korisnice tog instrumenta (grafikon 15.). To smanjenje nejednakosti u stopama nezaposlenosti upravo je suprotno onomu što se dogodilo u vrijeme globalne financijske krize. Taj rezultat ujedno pokazuje da su korisnice instrumenta SURE bile upravo one države članice čijim je tržištima rada taj instrument bio najpotrebniji.

Grafikon 14.: Kretanja prosječne stope nezaposlenosti u državama članicama koje jesu i koje nisu korisnice instrumenta SURE Izvor: Ameco. Napomena: „SURE-19” odnosi se na 19 država članica EU-a kojima je odobrena potpora u okviru instrumenta SURE. „Izvan SURE-a” odnosi se na preostalih osam država članica EU-a.

Grafikon 15.: Disperzija stopa nezaposlenosti kroz povijest u državama članicama koje jesu i koje nisu korisnice instrumenta SURE   Izvor: Ameco. Napomena: disperzija se odnosi na standardnu devijaciju stope nezaposlenosti u državama članicama koje jesu i koje nisu korisnice instrumenta SURE, koja se računa za svaku godinu.

U prvom polugodišnjem izvješću detaljno su razmotreni načini na koje je instrument SURE olakšao blaži porast nezaposlenosti 2020. Uključuju jačanje općeg povjerenja u EU-u, potporu i poticanje primjene programâ skraćenog radnog vremena te omogućivanje državama članicama da na potpore za zapošljavanje i druge politike povezane s pandemijom troše više. Podaci iz ad hoc ankete iz prvog izvješća upućivali su na to da je instrument SURE utjecao na odluku većine država članica korisnica da donesu novi program skraćenog radnog vremena ili izmijene postojeći program te da je nekim državama članicama omogućio da budu ambicioznije kad je riječ o mjerama koje su slične programima skraćenog radnog vremena. Instrument SURE pridonio je i tomu da države članice povećaju izdašnost ili produlje trajanje svojih programa za očuvanje radnih mjesta jer ih je ohrabrio da uzimaju veće zajmove i troše više nego inače uz uštede na kamatnim stopama koje im je EU omogućio unatoč njihovu nižem kreditnom rejtingu. Učinak na povjerenje dodatno je potkrijepljen rezultatima ankete Eurobarometra iz prosinca 2021. iznesenima u trećem izvješću koji su pokazali da 82 % građana europodručja smatra da su zajmovi u okviru instrumenta SURE bili dobra ideja.

3.2. Procjena učinka instrumenta SURE na realno gospodarstvo

Očuvanje radnih mjesta u prve dvije godine pandemije pridonijelo je i bržem oporavku 2021. u usporedbi s prethodnim krizama. Prvo, BDP i nezaposlenost oporavili su se u državama članicama korisnicama instrumenta SURE 2021. i bliže su razinama iz razdoblja prije krize nego razinama nakon globalne financijske krize i dužničke krize u europodručju nakon istog razdoblja (grafikon 16.). To se dogodilo unatoč kasnijim valovima pandemije zbog kojih je bilo potrebno ponovno uvesti ograničenja tijekom godine 29 . Drugo, na temelju privremene ljetne prognoze Komisije 2022. gospodarski će se rast nastaviti 2022. i 2023., iako sporije nego što je predviđeno prošlog proljeća zbog događanja nepovezanih s bolešću COVID-19, prije svega zbog energetske krize i ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč tomu, ipak je riječ o uspješnijem oporavku od oporavka u istoj fazi nakon globalne financijske krize i dužničke krize u europodručju jer se gospodarstvo EU-a 2021. vratilo na razinu proizvodnje prije pandemije, dok je u istoj fazi u dvije prethodne krize ostalo znatno ispod razine koja je prethodila tim krizama 30 . Iz toga se može zaključiti da je zadržavanje raspoložive radne snage u poduzećima primjenom programa skraćenog radnog vremena i sličnih mjera pridonijelo brzom oporavku unatoč teškoj epidemiološkoj situaciji 31 2021.

Grafikon 16.: Usporedba sa starim podacima o oporavku BDP-a i nezaposlenosti nakon krize

Izvor: Ameco (služeći se proljetnom prognozom Komisije 2022. za stopu nezaposlenosti i privremenom ljetnom prognozom 2022. za BDP), Eurostat.

Napomena: prikazuju se ukupni BDP i prosječna stopa nezaposlenosti za države članice korisnice instrumenta SURE. Razdoblje t – 1 odnosi se na godinu prije izbijanja kriza, tj. t = 2009. za globalnu financijsku krizu, t = 2012. za dužničku krizu u europodručju, t = 2020. za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, pri čemu se t + 2 za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 odnosi na 2022.

Anketni podaci pokazuju da su u okviru instrumenta SURE poduprte djelatnosti gospodarskih sektora koji su najviše pogođeni pandemijom 2021. Istraživanje poslovanja i potrošača EU-a pokazalo je da su uslužni sektori koji su bili najviše pogođeni bolešću COVID-19 u državama članicama korisnicama instrumenta SURE (sektor pružanja usluga smještaja, sektor pripreme i usluživanja hrane, putničke agencije, sportske djelatnosti i ostale osobne uslužne djelatnosti) i dalje trpjeli posljedice slabe potražnje i povjerenja, posebno u prvoj polovici 2021. (grafikon 17.). Nasuprot tomu, ograničenja koja su bila na snazi početkom 2021. manje su utjecala na sektor proizvodnje koji je ostvario bolje rezultate. Kao što je prikazano na grafikonu 17., sektori s najvećim udjelom rashoda u okviru instrumenta SURE bili su sektor pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane te sektor trgovine na veliko i na malo, što upućuje na to da je potpora u okviru instrumenta SURE pružena sektorima koji su bili najteže pogođeni pandemijom ispunila najvažnije potrebe 32 .

 Grafikon 17.: Potražnja u uslužnim sektorima i rashodi u okviru instrumenta SURE

Izvor: program istraživanja poslovanja i potrošača EU-a iz srpnja 2022., podaci država članica (lipanj 2022.).

Napomena: kad je riječ o uslugama, prikazan je prosječni indeks za sektor pružanja usluga smještaja, sektor pripreme i usluživanja hrane, putničke agencije, sportske djelatnosti i ostale osobne uslužne djelatnosti.

3.3. Izravan financijski učinak: procijenjene uštede na kamatnim stopama

Procjenjuje se da su države članice primanjem financijske pomoći u okviru instrumenta SURE na plaćanjima kamata uštedjele ukupno 8,5 milijardi EUR. Taj se iznos temelji na prvih osam izdanja instrumenta SURE, do isplate 29. ožujka 2022. 33 (tablica 3.). Stoga će se procijenjene uštede na kamatama s preostalim isplatama vjerojatno povećati. Navedene uštede ostvarene su jer su za zajmove u okviru instrumenta SURE državama članicama ponuđene niže kamatne stope od onih koje bi platile da su same izdavale državne dužničke instrumente, i to u prosječnom razdoblju od gotovo 15 godina 34 . To je rezultat EU-ova snažnog kreditnog rejtinga i likvidnosti obveznica SURE 35 . Najveće uštede zabilježile su države članice s nižim kreditnim rejtingom.

Tablica 3.: Uštede na kamatnim stopama po državama članicama

Država članica	Isplaćeni iznos (u milijardama EUR)	Prosječan raspon	Prosječno dospijeće	Uštede na kamatama (u milijardama EUR)	Uštede na kamatama (% isplaćene svote)
Belgija	8,2	0,06	14,7	0,14	1,7
Cipar	0,6	0,62	14,7	0,06	9,5
Grčka	5,3	0,73	14,5	0,51	9,7
Španjolska	21,3	0,44	14,7	1,58	7,4
Hrvatska	1,0	1,11	14,3	0,16	15,3
Mađarska*	0,7	1,80	14,8	0,15	22,5
Italija	27,4	0,96	14,8	3,76	13,7
Litva	1,0	0,04	14,7	0,00	0,5
Latvija	0,3	0,10	14,6	0,00	1,6
Malta	0,4	0,56	14,6	0,04	8,4
Poljska	9,7	0,48	13,3	0,63	6,5
Portugal	5,9	0,47	14,7	0,41	7,0
Rumunjska	3,0	2,27	14,6	0,85	28,4
Slovenija	1,1	0,23	14,8	0,05	4,3
Slovačka	0,6	0,09	14,9	0,01	1,3
Bugarska	0,5	0,37	15,0	0,03	6,6
Irska	2,5	0,11	14,7	0,05	2,1
Češka	2,0	0,23	10,1	0,04	1,9
Estonija**	0,2	0,00	15,0	0,00	0,0
Ukupno	91,8	0,64	14,5	8,48	9,2

Napomena: uštede na kamatama izračunane su na temelju pojedinačnih obveznica i zbrojene za sve datume izdavanja i dospijeća.

* Mađarska je od 2020. izdala samo dvije obveznice, desetogodišnju i tridesetogodišnju, denominirane u eurima, obje u studenome 2020. Uz te dvije obveznice raspon između krivulje prinosa u nacionalnoj valuti i u eurima bila je ekstrapolirana na druga dospijeća i druge datume izdavanja.

** Estonija je izdala samo jednu desetogodišnju obveznicu iz koje proizlaze nepodmirene obveze, a za ostala dospijeća podaci nisu bili dostupni. Pretpostavlja se da je raspon uz obveznicu s društvenim učinkom EU SURE na te druge rokove dospijeća blizu nule.

IV.Nastavak izvanrednih okolnosti koje opravdavaju primjenu Uredbe o instrumentu SURE

U ovom se odjeljku izvješćuje o nastavku izvanrednih okolnosti koje opravdavaju primjenu instrumenta SURE u skladu s Uredbom o instrumentu SURE 36 .

Iako je većina država članica 2022. gotovo potpuno ukinula ograničenja povezana s bolešću COVID-19, novi se val proširio Europom u ljeto 2022. Kad je postalo jasno da je opasnost od varijante omikron manje akutna u usporedbi s prethodnim sojevima virusa koji uzrokuje bolest COVID-19, u proljeće 2022. države članice ublažile su različitim tempom većinu preostalih mjera za sprečavanje širenja zaraze. Međutim, u ljeto 2022. novi se val zaraze proširio Europom i doveo do ponovnog porasta stopa prijenosa bolesti, hospitalizacija i smrti. Prema Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) čini se da je u svim državama članicama EU-a prošao vrhunac tog vala, nakon što je val počeo na zapadu i širio se prema istoku 37 . Od 28. kolovoza 2022. stopa prijenosa u EU-u/EGP-u počela se smanjivati, a ukupan broj prijavljenih slučajeva smanjio se za 14 % u usporedbi s prethodnim tjednom, iako je i dalje relativno visok. Četrnaestodnevna agregirana stopa smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 smanjuje se uzastopno četiri tjedna, no u dvjema se državama članicama povećala.

Iako se očekuje da će se privremene hitne mjere povezane s bolešću COVID-19 sve više ukidati, i dalje postoji rizik od ponovnog jačanja pandemije bolesti COVID-19 u EU-u u budućnosti. Među ostalim, planirano postupno ukidanje privremenih hitnih mjera povezanih s bolešću COVID-19 odraz je uspješne kampanje cijepljenja u EU-u, činjenice da manje agresivni sojevi virusa koji uzrokuje bolest COVID-19 postaju dominantni i prilagodbe gospodarstava promjenama koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Međutim, ne treba isključiti mogućnost ponovnog jačanja pandemije u EU-u tijekom jeseni 2022. ili zime 2023., što bi dovelo do novih poremećaja u gospodarstvu 38 .

Preostala financijska pomoć u okviru instrumenta SURE bit će dostupna do 31. prosinca 2022. I dalje je dostupno oko 6,7 milijardi EUR. Međutim, izgledno je da će se taj iznos znatno smanjiti do kraja 2022. jer je nekoliko država članica izrazilo interes za dodatnu financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE.

V. Obveze izvješćivanja u skladu s Okvirom za obveznice s društvenim učinkom EU SURE

Ovo izvješće prelazi obvezu izvješćivanja iz Uredbe o instrumentu SURE i usklađeno je sa zahtjevom za izvješćivanje iz Okvira za obveznice s društvenim učinkom EU SURE 39 . Tim se zahtjevom nalaže izvješćivanje o isplati sredstava u okviru instrumenta SURE, vrsti rashoda i učinku instrumenta SURE.

Raščlamba sredstava u okviru instrumenta SURE po državama članicama korisnicama i po vrsti prihvatljivih socijalnih rashoda navedena je u odjeljcima 1.1. i 2.2. Do lipnja 2022. državama članicama isplaćeno je više od 98 % od dodijeljene 93,3 milijarde EUR, od čega je 99 % već potrošeno.

Javni rashodi u okviru instrumenta SURE i dalje su dobro usklađeni s UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Raščlamba javnih rashoda financiranih u okviru instrumenta SURE po prihvatljivim socijalnim rashodima, kako je navedeno u Okviru za obveznice s društvenim učinkom, pokazuje da se 97 % troši na smanjenje rizika od nezaposlenosti i gubitka dohotka. Kako je prikazano na grafikonu 18., time se podržava cilj održivog razvoja br. 8. (dostojanstven rad i gospodarski rast). Preostalih 3 % troši se na zdravstvene mjere, kojima se podržava cilj održivog razvoja br. 3. (dobro zdravlje i dobrobit).

O učinku instrumenta SURE izvješćuje se u odjeljcima 2.3. i 3. Dostavljene su procjene broja građana i poduzeća koji su primili potporu u okviru instrumenta SURE 2020., 2021. i 2022. Procjenjuje se da je instrument SURE pridonio očuvanju 1,5 milijuna radnih mjesta 2020., kao što je prikazano u odjeljku 3.1. Pokazalo se da je instrument SURE pridonio oporavku rasta 2021. i 2022., kao što je prikazano u odjeljku 3.2. Sad se procjenjuje da su države članice na plaćanjima kamata uštedjele 8,5 milijardi EUR, kao što je prikazano u odjeljku 3.3.

Grafikon 18.: Okvir za obveznice s društvenim učinkom i mapiranje ciljeva održivog razvoja

PRILOG: Dodatne pojedinosti o transakcijama i isplatama u okviru instrumenta SURE

Tablica A1.: Isplate državama članicama u okviru instrumenta SURE (u milijardama EUR)

Zemlja	Ukupan iznos zajma	1. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 20.10.2020. Isplata: 27.10.2020.			2. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 10.11.2020. Isplata: 17.11.2020.			3. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 24.11.2020. Isplata: 1.12.2020.	4. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 26.1.2021. Isplata: 2.2.2021.			5. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 9.3.2021. Isplata: 16.3.2021.	6. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 23.3.2021. Isplata: 30.3.2021.			7. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 18.5.2021. Isplata: 25.5.2021.				8. izdanje obveznica EU SURE Transakcija: 22.3.2022. Isplata: 29.3.2021.	Ukupno Isplaćeno	% ukupno zatraženog iznosa	Prosječan rok dospijeća
		10 godina	20 godina	Ukupno	5 godina	30 godina	Ukupno	15 godina	7 godina	30 godina	Ukupno	15 godina	5 godina	25 godina	Ukupno	8 godina	25,6 godina	Ukupno	15 godina
Belgija	8,2							2,0	1,3	0,7	2,0		1,3	0,9	2,2	1,1	0,9	2,0			8,2	100 %	14,7
Bugarska	0,5															0,3	0,2	0,5			0,5	100 %	15,0
Hrvatska	1,0				0,3	0,2	0,5					0,5									1,0	100 %	14,3
Cipar	0,6				0,2	0,1	0,3		0,2	0,1	0,2					0,1	0,0	0,1			0,6	100 %	14,7
Češka	2,0											1,0	1,0		1,0						2,0	100 %	10,1
Estonija	0,2															0,1	0,1	0,2			0,2	100 %	15,0
Grčka	5,3				1,0	1,0	2,0		0,7		0,7					1,6	0,9	2,5			5,3	100 %	14,5
Mađarska	0,7							0,2	0,2	0,1	0,3								0,1		0,7	100 %	14,8
Irska	2,5												1,3	1,2	2,5						2,5	100 %	14,7
Italija	27,4	5,5	4,5	10,0	3,1	3,4	6,5		4,5		4,5	3,9	0,7	1,2	1,9		0,8	0,8			27,4	100 %	14,8
Latvija	0,3				0,1	0,0	0,1		0,0	0,0	0,1					0,1	0,0	0,1			0,3	100 %	14,6
Litva	1,0				0,2	0,1	0,3					0,3				0,2	0,2	0,4			1,0	100 %	14,7
Malta	0,4				0,1	0,0	0,1					0,1				0,1	0,1	0,2			0,4	100 %	14,6
Poljska	11,2	1,0	0,0	1,0					2,6	1,7	4,3		1,4		1,4	1,1	0,5	1,6	1,5		9,7	87 %	13,3
Portugal	5,9							3,0								1,5	0,9	2,4	0,5		5,9	100 %	14,7
Rumunjska	3,0							3,0													3,0	100 %	14,6
Slovačka	0,6							0,3				0,3									0,6	100 %	14,9
Slovenija	1,1				0,2	0,0	0,2		0,5	0,4	0,9										1,1	100 %	14,8
Španjolska	21,3	3,5	2,5	6,0	2,9	1,2	4,0			1,0	1,0	2,9	2,4	1,7	4,1	1,9	1,4	3,4			21,3	100 %	14,7
Ukupno	93,3	10,0	7,0	17,0	8,0	6,0	14,0	8,5	10,0	4,0	14,0	9,0	8,0	5,0	13,0	8,1	6,0	14,1	2,2		91,2	98 %	14,5

Tablica A2.: Ključni statistički podaci o transakcijama pozajmljivanja u okviru EU-ova instrumenta SURE (u EUR)

	8. transakcija u okviru instrumenta SURE (ožujak 2022.)
Tranša	15 godina
Veličina obveznice	2,17 mlrd.
Prinos	1,199 %
Raspon	MS –8 baznih bodova
Raspon u odnosu na Bund (bazni bodovi)	55,9
Raspon u odnosu na OAT (bazni bodovi)	4,9
Koncesija za novo izdanje	1 bazni bod
Ukupna potražnja ulagatelja	35 mlrd.

Napomena: statistički podaci odnose se na pozajmljivanja Komisije u ime Unije. Koncesija za novo izdanje odnosi se na premiju koja se isplaćuje ulagateljima koji kupuju nova izdanja obveznice zbog raspona po kojem se očekuje da će se tim obveznicama trgovati na sekundarnom tržištu.

(1) Instrument SURE temelji se na Komisijinim političkim smjernicama za razdoblje 2019.–2024., u kojima je predložen europski sustav reosiguranja za slučaj nezaposlenosti kako bi se zaštitili europski građani i smanjio pritisak na javne financije u slučaju vanjskih šokova. Nakon izbijanja bolesti COVID-19 u Europi instrument je uspostavljen na temelju prijedloga Komisije od 2. travnja 2020.

(2) Uredba Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. o uspostavi Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) nakon izbijanja bolesti COVID-19, SL L 159, 20.5.2020., str. 1. ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R0672&from=en ).

(3) U skladu s člankom 14. Uredbe Komisija izvješćuje o upotrebi financijske pomoći, uključujući nepodmirene iznose i primjenjivi raspored otplate na temelju instrumenta SURE, i o nastavku izvanrednih okolnosti koje opravdavaju primjenu Uredbe o instrumentu SURE (pandemija bolesti COVID-19). 

(4) Tablice s podacima dostavljene su do 7. lipnja 2022. (osim u slučaju Portugala, koji je tablicu dostavio 27. lipnja 2022.). Osim toga, nakon tog datuma dostavljena su manja objašnjenja podataka.

(5) Vijeće trenutačno razmatra prijedlog Komisije od 25. kolovoza 2022. da se Bugarskoj odobri dodatna potpora.

(6) Apsorpcija ovdje znači opseg u kojem država članica na prihvatljive mjere troši financijska sredstva koja joj je odobrilo Vijeće. Razlika u apsorpciji znatno se smanjila u Rumunjskoj zbog dodavanja novih mjera i smanjenja odobrenog iznosa, a u Poljskoj se pomno prati.

(7) Odjeljci I. i II. odnose se na upotrebu financijske pomoći u okviru instrumenta SURE u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe o instrumentu SURE.

(8)   https://ec.europa.eu/info/strategy/eu-budget/eu-borrower/eu-borrowing-activities/eu-sure-social-bond-framework_hr  

(9) Provedbena odluka Vijeća (EU) 2022/1262 od 18. srpnja 2022. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2020/1355 o odobravanju na temelju Uredbe (EU) 2020/672 privremene potpore Rumunjskoj radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji nakon izbijanja bolesti COVID-19, SL L 191, 20.7.2022., str. 72.

(10) Komisija je 25. kolovoza 2022. predložila da se Bugarskoj odobri dodatna financijska pomoć u iznosu od 460 milijuna EUR, s čime se Vijeće tek treba složiti. Do 12. rujna 2022. neke države članice (Hrvatska, Cipar, Grčka, Litva i Portugal) službeno su zatražile dodatna sredstva u okviru instrumenta SURE, dok je nekoliko drugih država članica neformalno izrazilo interes za dodatnu potporu u okviru instrumenta SURE. Većina zahtjeva temelji se na rashodima koji su već nastali.

(11) Ako Vijeće odobri dodatnu financijsku pomoć koju je predložila Komisija (vidjeti bilješku 5.), iznos odobren Bugarskoj porastao bi na 971 milijun EUR.

(12) Do razlike u apsorpciji dolazi zbog toga što su rashodi koje je država članica imala ili planirala za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE manji od iznosa koji je odobrilo Vijeće. Dio razlike u apsorpciji može biti posljedica toga što država članica ne uspijeva potrošiti iznos koji je već isplaćen, što može postati problem ako ta razlika i dalje postoji nakon što se planirani rashodi izvrše.

(13) Irska i Estonija zatražile su potporu u okviru instrumenta SURE samo za nastale javne rashode. Stoga se podaci koje su te zemlje dostavile nisu promijenili od ožujka 2021. I podaci o javnim rashodima za 2020. i 2021. koje su dostavili Cipar i Slovenija nisu se promijenili od prošlog izvješća.

(14) Prihvatljive mjere opisane su u članku 3. stavku 2. Uredbe: nacionalni programi skraćenog radnog vremena ili slične mjere i dodatna pomoć za financiranje zdravstvenih mjera. Budući da su neke države članice (Estonija, Slovenija) premašile odobreni iznos potpore, pa stoga više ne iskorištavaju financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE za financiranje tih mjera, prestale su dostavljati podatke o prihvatljivim mjerama u okviru instrumenta SURE. Stoga su ukupni rashodi za prihvatljive mjere u okviru instrumenta SURE veći nego što je prikazano u ovim podacima.

(15) U Španjolskoj i Italiji stanje je takvo i zbog ograničenja koncentracije (na 60 % ukupnog iznosa od 100 milijardi EUR) koje se primjenjuje na tri države članice koje su korisnice najvećih iznosa.

(16) Komisija i Vijeće na zahtjev Rumunjske odlučili su naknadu za bolovanje povezano s bolešću COVID-19 ubuduće smatrati mjerom sličnom programima skraćenog radnog vremena umjesto zdravstvenom mjerom (na koju se primjenjuju ograničenja jer su zdravstvene mjere dodatne mjere). Iako je razlog za ostvarivanje koristi od te mjere zdravstveni (odnosno, razlog je „bolest” zaposlenika), stvarni učinak i svrha mjere slični su učinku i svrsi programa skraćenog radnog vremena: njome se osigurava potpora dohotku zaposlenika koji nisu sposobni za rad i čuva njihov radni odnos s poduzećem, a mjera je izravno povezana s bolešću COVID-19 u skladu sa svrhom Uredbe o instrumentu SURE.

(17) Ako se prethodno iskustvo može primijeniti na te buduće mjere, mogla bi se izvršiti samo trećina planiranih rashoda (za 2022.). Rumunjska tijela slažu se s tom razboritom pretpostavkom, a ona se odražava u rashodima navedenima u ovom izvješću.

(18) Taj se zaključak temelji na analizi Komisije u kojoj su mjere o kojima su izvijestile države članice kategorizirane po vrsti.

(19) Programi subvencija za plaće programi su za očuvanje radnih mjesta slični programima skraćenog radnog vremena, no razlikuju se po tome što se isplate ne računaju na temelju (neodrađenih) sati, nego kao jednokratni iznos ili udio u ukupnoj plaći. Ukupno gledano, mjere slične programima skraćenog radnog vremena čine 46 % ukupnih prihvatljivih rashoda u okviru instrumenta SURE.

(20) Vidjeti članak 1. Uredbe Vijeća (EU) 2020/672 od 19. svibnja 2020. Taj je uvjet dodatno objašnjen i u uvodnoj izjavi 5.: „Kako bi se održala snažna usmjerenost instrumenta predviđenog ovom Uredbom, a time i njegova djelotvornost, zdravstvene mjere mogu se za potrebe tog instrumenta sastojati od mjera usmjerenih na smanjenje profesionalnih rizika i osiguravanje zaštite radnika i samozaposlenih osoba na radnome mjestu te, prema potrebi, na neke druge zdravstvene mjere.”

(21) Podaci o obuhvaćenosti promijenili su se u usporedbi s prethodnim izvješćima jer su države članice ažurirale svoje tablice s podacima, zbog čega se u nekim slučajevima poboljšala kvaliteta podataka. Podaci se odnose na broj građana i poduzeća koji su u nekom trenutku bili obuhvaćeni programima skraćenog radnog vremena ili sličnim mjerama koje se financiraju instrumentom SURE. Nazivnici se temelje na tablicama s podacima koje su dostavile države članice, dok su se u prethodnim izvješćima upotrebljavali podaci Eurostata. Ukupan broj poduzeća čine poduzeća s barem jednim zaposlenikom.

(22) Osim toga, u nekim državama članicama zabilježena su znatna preklapanja između primateljâ potpore u okviru različitih mjera za koja se nije mogla izvršiti odgovarajuća prilagodba. U tim se slučajevima od država članica zatražilo da izvijeste samo o obuhvaćenosti najopsežnijim mjerama kako bi se izbjeglo dvostruko računanje. Zbog toga bi stvarna obuhvaćenost mogla biti još veća.

(23) Europska komisija (2020.): Labour Market and Wage Developments in 2020 (Tržište rada i razvoj plaća u 2020.), poglavlje 3.: Policy Developments (Razvoj politika). https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=23268&langId=hr . Nastavak rasprave dostupan je u drugom izvješću o instrumentu SURE.

(24)  Iako MSP-ovi čine većinu poduzeća, njih 30 % bilo je 2020. obuhvaćeno prihvatljivim mjerama u okviru instrumenta SURE.

(25) Ovdje nisu uključene države članice koje su potrošile svu financijsku pomoć u okviru instrumenta SURE 2020.: Češka, Estonija, Španjolska, Irska, Hrvatska i Slovenija. Međutim, mnoge od tih država članica nastavile su provoditi relevantne mjere ili su ih prilagodile, a financirale su ih iz drugih izvora. Ta se procjena znatno povećala jer je Italija prvi put dostavila podatke o obuhvaćenosti za 2021.

(26) Produljenje programa skraćenog radnog vremena povezanih s pandemijom ne znači nužno da se oni u navedenim državama članicama financiraju u okviru instrumenta SURE. Neke su države članice produljile programe služeći se drugim izvorima financiranja (npr. strukturni fondovi EU-a i nacionalno financiranje). Primjerice, u Španjolskoj je 1. travnja na snagu stupila nova reforma trajnog programa, koja je opće prirode, na temelju iskustava stečenih tijekom pandemije bolesti COVID-19.

(27)  Kao prvo, teško je zamisliti „alternativni hipotetski” scenarij kretanja na tržištu rada bez instrumenta SURE. Kao drugo, na odnos proizvodnje i zaposlenosti utječe niz različitih čimbenika, uključujući instrument SURE. Ostali čimbenici povezani su s time da građani nisu mogli aktivno tražiti zaposlenje ili da su od toga odustajali zbog zatvaranja velikih dijelova gospodarstva.

(28) Prilagodljivost promjena gospodarskog rasta s obzirom na nezaposlenost u ekonomskoj literaturi često se naziva „Okunov zakon”. Za dodatne pojedinosti vidjeti izvješće Europske komisije (2021.), Quarterly Report on the Euro Area (Tromjesečno izvješće o europodručju), odjeljak III., svezak 20., br. 2. Hrvatska nije uključena zbog nedostupnosti podataka. 

(29) Međutim, treba istaknuti da je priroda globalne financijske krize, konkretno prisilno naglo razduživanje privatnog sektora, stvorila posebno teške posljedice za gospodarsku aktivnost i zapošljavanje, neovisno o mjerama za očuvanje radnih mjesta koje su se mogle donijeti.

(30) Međutim, oporavak je neujednačen. Zaposlenost u sektorima u kojima se ostvaruje blizak fizički kontakt čini najveći dio rasta, a zaposlenost u sektoru proizvodnje stagnira. Nadalje, razine zaposlenosti niskokvalificiranih radnika i dalje zaostaju.

(31)

 Za dodatne pojedinosti vidjeti izvješće Europske komisije (2022.), Quarterly Report on the Euro Area (Tromjesečno izvješće o europodručju), odjeljak III., svezak 21., br. 2. To izvješće pokazuje da instrument SURE nije narušio mobilnost radne snage, što je relevantno za učinkovitu preraspodjelu resursa nakon izbijanja pandemije i njezine strukturne učinke na gospodarstvo EU-a.

(32) To upućuje na zaključak da je instrumentom SURE ponajprije pružena potrebna potpora. Kao što je navedeno u bilješci 31., u tekstu Quarterly Report on the Euro Area (Tromjesečno izvješće o europodručju) za 2022. detaljno se navodi kako nema dokaza da je instrument SURE otežao oporavak pružanjem nepotrebne potpore poduzećima i time narušio mobilnost radne snage te suzbio učinkovitu preraspodjelu resursa.

(33) Dodatne pojedinosti o metodologiji nalaze se u odjeljku III. izvješća Quarterly Report on the Euro Area (Tromjesečno izvješće o europodručju), svezak 20., br. 2. (2021.).

(34) Procjene ne uključuju moguće dodatne učinke koje su novi instrumenti za potporu u izvanrednoj situaciji, uključujući instrument SURE, možda imali na povjerenje gospodarskih subjekata i raspon kamatne stope za zaduživanje država članica. Nadalje, države članice mogle su smanjiti obujam vlastitog izdavanja državnih instrumenata u tim razdobljima financiranja, što je vjerojatno poboljšalo uvjete koje su mogle ostvariti tim izdavanjem.

(35) Agencije Fitch, Moody’s, DBRS i Scope dodijelile su EU-u kreditni rejting „AAA”, a agencija Standard and Poor’s dodijelila mu je kreditni rejting „AA” (stabilni izgledi).

(36) Članak 14. stavak 1. Uredbe o instrumentu SURE. U skladu s člankom 12. stavkom 3. Uredbe o instrumentu SURE razdoblje raspoloživosti Instrumenta tijekom kojeg se može donijeti provedbena odluka Vijeća završava 31. prosinca 2022. U skladu s člankom 12. stavkom 4. ako Komisija u izvješću o provedbi zaključi da i dalje postoji ozbiljan gospodarski poremećaj prouzročen izbijanjem bolesti COVID-19 koji utječe na financiranje prihvatljivih mjera, Vijeće na prijedlog Komisije može odlučiti produljiti razdoblje raspoloživosti Instrumenta svaki put za dodatno razdoblje od šest mjeseci.

(37) Vidjeti izvješće ECDC-a s pregledom epidemiološke situacije u zemljama, 34. tjedan (do 28. kolovoza) 2022.: https://covid19-country-overviews.ecdc.europa.eu/index.html .

(38) Kad je riječ o gospodarskim izgledima, povećana gospodarska i politička nesigurnost povezana s novim izazovima koji proizlaze iz invazije Rusije na Ukrajinu, uključujući najvažnije nagli porast cijena energije, pogoršala bi rizik povezan s mogućim ponovnim širenjem virusa.

(39) Okvirom za obveznice s društvenim učinkom EU SURE definira se standard koji ulagateljima pruža jamstvo da se obveznice EU-a izdane u tom okviru odnose na projekte koji imaju stvarnu društvenu svrhu. Okvir je stoga u skladu s načelima za obveznice s društvenim učinkom Međunarodnog udruženja za tržište kapitala: i. korištenje primitaka, ii. postupak za evaluaciju i odabir projekata, iii. upravljanje primicima i iv. izvještavanje. Za dodatne informacije vidjeti: eu_sure_social_bond_framework.pdf (europa.eu) .