Imovinski režimi međunarodnih parova
Pravila EU-a o imovinskim režimima olakšavaju međunarodnim parovima koji su u braku ili registriranom partnerstvu da svakodnevno upravljaju bračnom stečevinom i da je podijele u slučaju rastave ili smrti jednog od bračnih drugova / partnera.
Pojam međunarodni parovi odnosi se na građane EU-a ili državljane trećih zemalja koji su u braku ili registriranom partnerstvu i koji:
- žive u EU-u i imaju različita državljanstva ili
- žive u državi članici EU-a koja nije njihova zemlja podrijetla ili
- ne žive u EU-u, ali posjeduju imovinu u nekoj od država članica EU-a.
Pravila i postupci
Pravila EU-a o imovinskim režimima međunarodnih parova primjenjuju se u 18 država članica: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj.
Tim se pravilima utvrđuje sljedeće:
- sud države članice EU-a koji je nadležan za rješavanje predmeta u kojem se odlučuje o imovinskim režimima para
- mjerodavno pravo (može biti pravo države članice EU-a ili pravo treće zemlje) i
- pravila o priznavanju i izvršenju odluka donesenih u drugoj državi članici EU-a.
Napomena
Poljska, Mađarska, Danska, Irska, Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Rumunjska ne primjenjuju pravila EU-a o imovinskim režimima međunarodnih parova. U tim se državama primjenjuje nacionalno pravo.
Pravilima EU-a o imovinskim režimima međunarodnih parova nisu obuhvaćena sljedeća pitanja:
- zakonska prava bračnih drugova ili partnera
- postojanje, valjanost ili priznavanje braka ili partnerstva (obitelj i brak definiraju se nacionalnim pravom)
- obveze uzdržavanja koje postoje među bračnim drugovima ili partnerima nakon rastave ili razvoda
- nasljeđivanje umrlog bračnog druga ili partnera.
Primjer
Pravilima EU-a o imovinskim režimima jamči se pravna sigurnost
Alain, francuski državljanin, oženjen je belgijskom državljankom Marie. Brak su sklopili u Belgiji, u kojoj trajno žive. Budući da nisu izabrali mjerodavno pravo, njihov će imovinski režim biti uređen belgijskim pravom. Nekoliko godina kasnije kupili su kuću za odmor u Francuskoj, a već su posjedovali nekretninu u Belgiji.
U slučaju njihova razvoda, sud države članice EU-a koji će biti nadležan za razvod braka bit će nadležan i za podjelu njihove bračne stečevine (koja uključuje nekretnine u Francuskoj i Belgiji).
Koja je država nadležna?
Smrt, razvod / zakonska rastava, razvrgnuće registriranog partnerstva
U slučaju smrti bračnog druga / partnera, sud države članice EU-a koji je nadležan za rješavanje pitanja nasljeđivanja umrlog bračnog druga / partnera rješavat će i pitanje imovinskog režima.
Slično tome, sud države članice EU-a koji je nadležan za razvod braka / zakonsku rastavu ili razvrgnuće registriranog partnerstva rješavat će i pitanje imovinskog režima.
Ostali slučajevi
U ostalim slučajevima nadležni sud koji će rješavati pitanje imovinskog režima para bit će sud one države članice EU-a:
- u kojoj oba bračna druga / partnera trenutačno imaju uobičajeno boravište, ili u protivnom
- u kojoj su oba bračna druga / partnera imala zadnje uobičajeno boravište, ili u protivnom
- u kojoj tuženik ima uobičajeno boravište, ili u protivnom
- čije državljanstvo imaju oba bračna druga / partnera, ili u protivnom
- u skladu s čijim pravom je registrirano partnerstvo sklopljeno.
Sporazum o izboru suda
Osim u slučajevima nasljeđivanja ili razvoda / zakonske rastave ili razvrgnuća registriranog partnerstva, kao bračni drug ili registrirani partner možete sa svojim bračnim drugom ili partnerom sklopiti sporazum o izboru suda (u pisanom obliku, s datumom i potpisom obje stranke). Možete odabrati jedno od sljedećeg:
- sudove države članice EU-a čije je pravo mjerodavno za vaš imovinski režim ili
- sudove države članice EU-a u kojoj je sklopljen vaš brak ili u kojoj je registrirano vaše partnerstvo.
Ako država članica EU-a smatra da se brak ili registrirano partnerstvo ne mogu priznati u svrhe postupka u vezi s imovinskim režimom, svoj predmet možete pokrenuti pred sudom bilo koje države članice EU-a s kojom postoji povezujući čimbenik.
Mjerodavno pravo i sporazum o izboru mjerodavnog prava
Kao bračni drug ili registrirani partner možete sa svojim bračnim drugom ili partnerom sklopiti formalni sporazum o izboru mjerodavnog prava (u pisanom obliku, s datumom i potpisom obje stranke) kako biste izabrali pravo koje će biti mjerodavno za vaš režim. Sporazum o izboru mjerodavnog prava može se sklopiti prije sklapanja braka ili registriranog partnerstva, u trenutku njihova sklapanja ili za vrijeme njihova trajanja. Bračni drugovi ili partneri mogu odabrati pravo:
- zemlje boravišta oba bračna druga / partnera ili jednog od njih ili
- zemlje državljanstva jednog od bračnih drugova / partnera ili
- zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano, ako ste u registriranom partnerstvu.
Napomena
U skladu s pravilima EU-a, pravom države (EU-a ili treće zemlje) mjerodavnim za vaš imovinski režim obuhvaćena je sva vaša imovina, bez obzira na to gdje se nalazi.
Ako niste sklopili formalni sporazum o izboru mjerodavnog prava, mjerodavno pravo bit će pravo sljedeće države:
- države prvog zajedničkog uobičajenog boravišta nakon sklapanja braka
- države zajedničkog državljanstva bračnih drugova u trenutku sklapanja braka
- države s kojom su bračni drugovi zajedno bili najbliže povezani u trenutku sklapanja braka, uzimajući u obzir sve okolnosti
- države u kojoj je partnerstvo registrirano, ako ste u registriranom partnerstvu.
Priznavanje i izvršenje sudskih odluka
Sudske odluke o imovinskim pitanjima donesene u jednoj državi članici priznaju se u drugim državama članicama EU-a bez provođenja ikakvog posebnog postupka. Međutim, one se ne izvršavaju automatski te je potrebna potvrda izvršivosti. Država članica izvršenja može odbiti priznati sudsku odluku ako je ona:
- očito nespojiva s javnim poretkom
- kontradiktorna bilo kojoj odluci prethodno donesenoj o tom pitanju.
Javne isprave (često javnobilježnički akti) priznaju se i izvršavaju na isti način kao i sudske odluke.