ESB uglavnom ne mijenja kapitalne zahtjeve za 2025. zbog dobrih rezultata banaka u uvjetima povećanih geopolitičkih rizika

17. prosinca 2024.

• Banke imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te dobru profitabilnost.
• Unutarnje upravljanje, upravljanje rizicima i operativna otpornost i dalje su ključna područja koja izazivaju zabrinutost.
• Prosječna ocjena na temelju SREP‑a uglavnom je stabilna. Zahtjevi u sklopu drugog stupa u pogledu redovnog osnovnog kapitala blago su se povećali s 1,1 % na 1,2 %.
• Kvalitativne mjere usmjerene su na upravljanje kreditnim rizikom, unutarnje upravljanje i adekvatnost kapitala.
• Nadzorni su prioriteti makrofinancijske prijetnje i teški geopolitički šokovi, otklanjanje nedostataka u bankama i rizici digitalne transformacije.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2024. te nadzorne prioritete za razdoblje od 2025. do 2027.

Bankarski sektor europodručja ostao je otporan i u 2024. Banke su u prosjeku održale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, koje znatno premašuju one određene regulatornim zahtjevima. Sredinom 2024. ukupna stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) iznosila je 15,8 %, što je blago poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu. Omjer financijske poluge blago se povećao na 5,8 %. Više kamatne stope nastavile su održavati profitabilnost banaka.

Međutim, slabljenje makroekonomskih izgleda i strukturne promjene u gospodarstvu razlog su za pojačan oprez u nadolazećem razdoblju. Geopolitički rizici često se ne uzimaju u obzir u određivanju cijena na financijskim tržištima dok se ne ostvare. To može dovesti do naglog ponovnog određivanja cijene rizika i tako do povećanja rizika za likvidnost i dodatnih gubitaka. I dalje postoji zabrinutost u vezi s unutarnjim upravljanjem, upravljanjem rizicima, među ostalim klimatskim i okolišnim rizicima, te operativnom otpornošću banaka i potrebno je brzo otklanjanje nedostataka zbog neizvjesnosti u pogledu rizika.

S obzirom na to, trenutačni ciklus SREP‑a nije doveo do velikih promjena ocjena banaka ni ukupnih zahtjeva u sklopu drugog stupa. Prosječna ocjena na temelju SREP‑a uglavnom je nepromijenjena i iznosi 2,6 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena), pri čemu je 74 % banaka dobilo istu ocjenu kao i 2023., 11 % je dobilo lošiju a 15 % bolju ocjenu. Na ocjene banaka nepovoljno se odrazio utjecaj nižih vrednovanja poslovnih nekretnina i neočekivanih povećanja kamatnih stopa na tržištu, koji je pridonio povećanju kamatnih rizika u bankovnoj knjizi. Povećana profitabilnost, naprotiv, pozitivno je utjecala na ocjene.

Kapitalni zahtjevi za redovni osnovni kapital blago su se povećali s 1,1 % na otprilike 1,2 % imovine ponderirane rizikom, pri čemu se manja usklađenja zahtjeva u sklopu drugog stupa mogu pripisati promjenama profila rizičnosti odabranih banaka. Zahtjevi u sklopu drugog stupa za pojedinačne banke koji proizlaze iz odluka na temelju SREP‑a u 2024. primjenjivat će se od 2025.

Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka u pogledu redovnog osnovnog kapitala, koji se sastoje od zahtjeva u sklopu drugog stupa, zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i neobvezujuće preporuke u sklopu drugog stupa, blago su se povećali s 11,2 % na 11,3 %. Slično povećanje, s 15,5 % na 15,6 % imovine ponderirane rizikom, bilo je potrebno u odnosu na ukupni kapital, koji čine zbroj redovnog osnovnog kapitala, osnovnog kapitala i dopunskog kapitala.

ESB je od određenih banaka zahtijevao da primijene posebne dodatne zahtjeve u sklopu drugog stupa, pri čemu je za 18 banaka odredio dodatni zahtjev za neprihodonosne izloženosti s nedostatnim rezervacijama, što je smanjenje u odnosu na 20 banaka prethodne godine. Osim toga, za devet banaka odredio je dodatni zahtjev za rizične kredite s financijskom polugom, što je porast u odnosu na osam banaka prethodne godine. Ti dodatni zahtjevi proizlaze iz velike izloženosti kreditima s financijskom polugom ili neprimjerenog upravljanja rizicima u vezi s tim kreditima.

Osim toga, ESB je više nego udvostručio broj banaka od kojih se traži povećanje kapitala zbog rizika prekomjerne financijske poluge. Zahtjev u sklopu drugog stupa koji se odnosi na omjer financijske poluge određen je za 13 banaka: obvezni zahtjevi za pojedinačne banke kretali su se u rasponu od 10 do 40 baznih bodova i dopuna su zahtjevu za minimalni omjer financijske poluge od 3 % koji je obvezujući za sve banke.

ESB je primijenio preporuku u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge u sedam banaka i odredio kvantitativne likvidnosne mjere četirima bankama. Mjerama se od tih banaka zahtijeva da drže dodatnu likvidnost kako bi bile usklađene s minimalnim razdobljima opstanka i zaštitnim slojevima likvidnosti u određenoj valuti.

ESB je odredio kvalitativne mjere, koje su ključni nadzorni alat. Njima se prije svega otklanjaju manjkavosti povezane s upravljanjem kreditnim rizikom, unutarnjim upravljanjem i planiranjem kapitala i potiče banke da poduzmu mjere za otklanjanje dugotrajnih nedostataka. U nekim su slučajevima određene mjere za rješavanje pitanja usklađenosti s očekivanjima koja se odnose na agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima.

ESB je danas objavio nadzorne prioritete za razdoblje od 2025. do 2027., koji su usmjereni na povećanje otpornosti banaka na neposredne makrofinancijske prijetnje i teške geopolitičke šokove (1. prioritet), pravodobno otklanjanje poznatih značajnih nedostataka u bankama (2. prioritet) i odgovor banaka na izazove koji proizlaze iz digitalne transformacije i novih tehnologija uz razborito upravljanje povezanim rizicima (3. prioritet). Ti se prioriteti uvelike nadovezuju na one koji su utvrđeni prošle godine.

Naposljetku, ESB je posuvremenio svoje metodologije SREP‑a za procjenu operativnog rizika i rizika informacijske i komunikacijske tehnologije kao i kamatnog rizika i rizika kreditne marže u bankovnoj knjizi. U posuvremenjenoj verziji objašnjene su metode za procjenu tih ključnih područja rizika i prikazano je kako okvir SREP‑a odgovara na brze promjene na području rizika.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Ettoreu Fanciulliju, tel.: +49 172 2570849.

Bilješke

• Postupak nadzorne provjere i ocjene ključan je postupak u kojem europska nadzorna tijela za bankarstvo procjenjuju rizike kojima su banke izložene i njihovu učinkovitost u upravljanju tim rizicima. Na temelju rezultata SREP‑a ESB određuje kapitalne zahtjeve i izriče kvalitativne mjere kako bi pojedinačne banke otklonile utvrđene nedostatke. Rezultati SREP‑a uzimaju se u obzir i u nadzornim prioritetima ESB‑a za sljedeće tri godine.
• U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Svakom elementu dodjeljuje se ocjena od 1 do 4 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena). Te se ocjene zatim kombiniraju kako bi se dobila ukupna ocjena (također od 1 do 4).
• Ciklus SREP‑a 2024. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2023. godine. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2024. primjenjuju se u 2025.
• Očekivanja o držanju kapitala na temelju SREP‑a izražavaju se kao zahtjev i preporuka u sklopu drugog stupa. Zahtjev u sklopu drugog stupa obuhvaća rizike koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Preporukom u sklopu drugog stupa određuje se razina kapitala koju bi banka trebala održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da izdrži stresne uvjete (ta razina procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres). Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala možete pronaći na mrežnim stranicama o nadzornoj metodologiji. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.
• Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik), a riječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u Direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a (CRD IV) ili u nacionalnom pravu.
• Razdoblje opstanka odnosi se na razdoblje tijekom kojeg banka može pokriti svoje operativne troškove i podmiriti financijske obveze raspoloživom likvidnom imovinom bez pristupa dodatnim izvorima financiranja.
• ESB može zahtijevati od banaka da drže zaštitne slojeve likvidnosti u određenoj valuti kako bi njihova likvidna imovina u određenoj valuti bila usklađena s neto odljevima za tu valutu.