Proračunske ovlasti
Parlament dijeli ovlast za odlučivanje o cjelokupnom godišnjem proračunu EU-a s Vijećem Europske unije i ima konačnu riječ.
U našoj infografici saznajte više o godišnjem proračunskom postupku
Višegodišnji financijski okvir
Odluke Parlamenta i Vijeća o godišnjim rashodima i prihodima moraju biti u okviru godišnjih limita potrošnje utvrđenih dugoročnim financijskim planom EU-a, poznatim pod nazivom višegodišnji financijski okvir.
Dugogodišnji financijski plan utvrđuje se najčešće za razdoblje od sedam godina. Bazira se na prijedlogu Europske komisije, a vlade EU-a zastupljene u Vijeću trebaju ga jednoglasno usvojiti. Prije toga, treba dobiti suglasnost Europskog parlamenta.
Proračunski nadzor
Kad je proračun EU-a donesen, Europska komisija odgovorna je za njegovo izvršavanje (ostale institucije odgovorne su za svoje administrativne proračune).
Kao neposredno izabrana institucija koja predstavlja porezne obveznike EU-a, Europski parlament provodi demokratski nadzor kako bi zajamčio da Komisija i ostale institucije pravilno raspolažu europskim sredstvima.
Na preporuku Vijeća Europske unije Parlament odlučuje o tome hoće li dati razrješnicu, tj. konačno odobrenje izvršenja proračuna u određenoj godini.
Parlament donosi odluku nakon što je njegov Odbor za proračunski nadzor pomno pregledao financijske izvještaje Komisije i izvješće o njezinim aktivnostima tijekom dotične godine. Također uzima u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda i odgovore Komisije na eventualna konkretna pitanja zastupnika EP-a.
Parlament može također davati preporuke Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna. Komisija mora, na zahtjev Parlamenta, izvijestiti o mjerama poduzetim s obzirom na te primjedbe i komentare.
Postupak završava davanjem, odgodom ili odbijanjem davanja razrješnice.
Parlament postupa na sličan način prilikom odobravanja financijskih izvješća drugih institucija, uključujući i svoj administrativni proračun.