IZVJEŠĆE o predloženom imenovanju Iliane Ivanove na mjesto člana Revizorskog suda

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS ILIANE IVANOVE

Iliana Ivanova

 

Rođena 14. rujna 1975. u Staroj Zagori, Bugarska.

 

Radno iskustvo:

 

2023. do sada – Europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade

 

2013. – 2023. Članica Europskog revizorskog suda

• doajenka II. revizijskog vijeća Suda (tri mandata, 2016. – 2022.) odgovorna za opću koordinaciju revizijskih zadaća u području regionalne, socijalne i kohezijske politike

• članica Odbora za kontrolu kvalitete revizije

• predsjednica Odbora za profesionalne standarde Međunarodne organizacije vrhovnih

revizijskih institucija (INTOSAI)

• članica II. revizijskog vijeća Europskog revizorskog suda (Ulaganje u koheziju, rast i uključivanje). Izvjestiteljica za 27 radnih zadataka, među ostalim o temama kao što su regionalni razvoj i kohezija, Inicijativa za zapošljavanje mladih, Garancija za mlade, digitalna agenda EU-a, digitalne vještine, obrazovanje te instrumenti za odgovor EU-a na krizu prouzročenu bolešću COVID-19 – SURE, REACT-EU

 

2009. – 2012.  Zastupnica u Europskom parlamentu

• potpredsjednica Odbora za proračunski nadzor (CONT)

• potpredsjednica Posebnog odbora za financijsku, ekonomsku i socijalnu krizu (CRIS)

• potpredsjednica Izaslanstva EU-a za odnose s Narodnom Republikom Kinom

• članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO)

• zamjenska članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON)

 

2007. – 2009.  Članica Vijeća Grada Sofije

 

2004. – 2006. Investicijska i poslovna analitičarka u raznim financijskim i bankarskim institucijama u SAD-u

 

1999. – 2002.  Koordinatorica za međunarodne financijske institucije u Ministarstvu poljoprivrede i prehrambene industrije u Bugarskoj

 

Obrazovanje:

1998.  Preddiplomski studij međunarodnih gospodarskih odnosa na Ekonomskom fakultetu u Varni, Bugarska

1999.  Diplomski studij međunarodnih gospodarskih odnosa na Ekonomskom fakultetu u Varni

2004.  Magisterij iz globalnog upravljanja, Thunderbird School of Global Management (Državno sveučilište u Arizoni), Arizona, SAD

 

Strani jezici: engleski, francuski, njemački

PRILOG 2.: ODGOVORI ILIANE IVANOVE NA UPITNIK

Upitnik za kandidate za članove Revizorskog suda

Radno iskustvo

1. Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

Imam više od 22 godine radnog iskustva na različitim položajima u javnom i privatnom sektoru u području financijskog upravljanja, revizije i izvješćivanja. Od 2009. služim Europskoj uniji, s naglaskom na proračunskom upravljanju iz zakonodavne i izvršne perspektive te perspektive proračunskog nadzora. Od samog početka svoje karijere bavila sam se pitanjima financijskog upravljanja, revizije i izvješćivanja.

U početku sam na nacionalnoj razini provela tri godine kao vodeća stručnjakinja zadužena za međunarodne financijske institucije u bugarskom Ministarstvu poljoprivrede i prehrambene industrije. Bila sam koordinatorica za međunarodne financijske institucije od 1999., a moje ključne odgovornosti uključivale su upravljanje odnosima između ministarstva te Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske banke za obnovu i razvoj.

Nakon što sam s najvišim ocjenama završila svoj drugi magisterij iz međunarodnog upravljanja i financija u obrazovnoj instituciji Thunderbird School of Global Management (Državno sveučilište u Arizoni, Phoenix, Arizona, SAD), nastavila sam profesionalnu karijeru u privatnom sektoru kao investicijska i poslovna analitičarka u raznim financijskim i bankarskim institucijama u SAD-u.

Moja se snažna uključenost u pitanja proračunskog nadzora nastavila kad sam 2009. postala članicom Europskog parlamenta te postala punopravna članica i potpredsjednica Odbora za proračunski nadzor (CONT). Radila sam kao izvjestiteljica na nizu predmeta u odboru CONT: na Godišnjem izvješću Europske investicijske banke (EIB) za 2010., Uredbi o programu Hercule III. za promicanje mjera u području zaštite financijskih interesa Europske unije, Uredbi o financiranju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike te upravljanju njome, Mišljenju o inovativnim financijskim instrumentima u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, Studiji o obvezama proračuna Europske unije u vezi sa sprečavanjem uplitanja EFSM-a i ESM-a u proračunski nadzor, Radnom dokumentu o tematskom izvješću 11/2009 Europskog revizorskog suda o održivosti i upravljanju Komisije projektima programa LIFE Nature, te Studiji o pretpristupnom financiranju Bugarske i Rumunjske: Koje se pouke mogu izvući za buduća proširenja? Osim toga, sudjelovala sam u godišnjem postupku davanja razrješnice kao izvjestitelj u sjeni. (Komisija 2009., Europski parlament 2010., izvješća Suda za razrješnicu Komisiji za 2010.).

Godine 2013. imenovana sam članicom Europskog revizorskog suda. Po dolasku sam se pridružila II. revizijskom vijeću, gdje sam radila od 2013. do 2022. Tijekom tog razdoblja bila sam izvjestiteljica za 13 tematskih izvješća, četiri pregleda i tri mišljenja. Osim tih publikacija bila sam i članica izvjestiteljica za poglavlje o zapošljavanju i socijalnim pitanjima godišnjeg izvješća Suda za tri godine (2012. – 2014.), poglavlje o koheziji i socijalnoj uključenosti za dvije godine (2015. – 2016.), kao i za praćenje dvaju tematskih izvješća II. revizijskog vijeća u okviru praćenja godišnjeg izvješća za 2012. Ukupno sam bila odgovorna za 27 radnih zadataka Suda. Od 2016. do 2022. izabrana sam na tri uzastopna mandata za doajenku II. revizijskog vijeća, zaduženu za cjelokupnu koordinaciju revizijskih zadaća u području regionalne, socijalne i kohezijske politike.

Godine 2022. postala sam predsjednica Odbora za kontrolu kvalitete revizije Europskog revizorskog suda i predsjednica Odbora za profesionalne standarde Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI).

Bugarska vlada imenovala me 2023. europskom povjerenicom za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Tijekom protekle godine stalno sam se zalagala za to da se politikama u okviru mojeg portfelja ostvaruje vrijednost za uloženi novac, pri čemu sam se koristila opsežnim iskustvom iz perspektive proračunskog nadzora.

2. Koja su najvažnija postignuća u Vašoj profesionalnoj karijeri?

Prvo najvažnije profesionalno postignuće bilo je uvođenje razboritih i vjerodostojnih praksi povezanih s procesom praćenja velikih zajmova za restrukturiranje javnog sektora u Bugarskoj i izvješćivanja o njima. U okviru svojih dužnosti u bugarskom Ministarstvu poljoprivrede sudjelovala sam u pripremi, pregovorima i dovršetku jednog od najvažnijih projekata za potporu platnoj bilanci te zemlje – zajma ASAL II za prilagodbu poljoprivrednog sektora u iznosu od 50 milijuna USD. Cilj projekta bio je poduprijeti velike reforme u bugarskom poljoprivrednom sektoru. U vrijeme kad su bugarska ministarstva i dalje gradila snažne administrativne kapacitete, važnost takvih projekata nadilazila je financijsko upravljanje zajmom za prilagodbu. Svrha tih instrumenata bila je provedba potrebnih temeljnih reformi koje su Bugarskoj omogućile da pristupi EU-u i bude spremna upravljati europskim fondovima. Projekt je uspješno dovršen te je doprinio povećanju konkurentnosti bugarskog poljoprivrednog sektora.

Kao zastupnica u Europskom parlamentu istaknula bih uspješno usvajanje mojeg izvješća o aktivnostima EIB-a 2010. U izvješću se naglašava ključna uloga EIB-a kao „europske” banke za koju se očekuje da će biti jedan od važnih instrumenata za pomoć Europi da izađe iz financijske, gospodarske i socijalne krize. U preporukama su istaknuti važni aspekti aktivnosti EIB-a usmjereni na poboljšanje transparentnosti i učinkovitosti financiranja MSP-ova uspostavom jasnih pokazatelja uspješnosti, jačanjem kontrolnih mehanizama za mjerenje djelotvornosti vanjskog kreditiranja te specifične i važne uloge financijskih instrumenata koje je potrebno bolje mjeriti uspostavom relevantnih referentnih vrijednosti i dodatno objasniti europskim poreznim obveznicima.

Kao članica Europskog revizorskog suda bila sam izvjestiteljica za brojne publikacije te institucije, no posebno bih istaknula niz izvješća koja smo pod mojim vodstvom objavili o nezaposlenosti mladih i provedbi Garancije za mlade, što je imalo znatan učinak na tvorce politika u tom području i te su ostvareni konkretni rezultati kojima je poboljšana izrada predloženih mjera i izvješćivanje o njima, kao i dva tematska izvješća o instrumentu SURE i inicijativama CRII/CRII+/REACT EU, kojima je ispitana početna reakcija EU-a nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020.

Nakon što sam imenovana predsjednicom Odbora za kontrolu kvalitete revizije Europskog revizorskog suda, preuzela sam odgovornost za cjelokupnu revizijsku metodologiju Suda i pregled kontrole kvalitete svih dokumenata povezanih s Mehanizmom za oporavak i otpornost. To je posebno važno jer je odabir relevantnih revizijskih tema preduvjet za izradu dobrog tematskog izvješća, ali je jednako važno davati nedvosmislene poruke i jasne preporuke, potpuno u skladu s međunarodnim revizijskim standardima.

Ponosna sam i zahvalna što sam triput izabran za doajenku II. revizijskog vijeća, gdje je, zahvaljujući izvrsnom radu mnogih kolega i napornom radu našeg osoblja, izrađen niz izvrsnih tematskih izvješća, mišljenja i pregleda, zajedno sa znatnim doprinosima relevantnim poglavljima godišnjeg izvješća.

Moje je posljednje postignuće imenovanje europskom povjerenicom za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Tu sam ulogu preuzela tijekom posljednje godine mandata Komisije, a moj je glavni cilj bio čuvanje učinkovitih ulaganja u svim područjima povezanima s mojim portfeljem. Tijekom tog kratkog razdoblja poduzela sam nekoliko mjera povezanih s pojednostavnjenjem i racionalizacijom postupaka te sam nadzirala važne evaluacije programa koje će pomoći u boljoj pripremi za programe koji slijede.

3. Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan Vaše domovine?

Tijekom cijele svoje profesionalne karijere bila sam u velikoj mjeri izložena međunarodnim i multikulturnim okružjima.

Na primjer, kao koordinatorica za međunarodne financijske institucije u Ministarstvu poljoprivrede i prehrambene industrije u Bugarskoj od 1999. do 2002. bila sam vodeća stručnjakinja za odnose sa Svjetskom bankom, Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom bankom za obnovu i razvoj, kao i za bilateralne odnose s nekoliko država članica EU-a.

Kao zastupnica u Europskom parlamentu od 2009. do 2013. bila sam i potpredsjednica izaslanstva EU-a i Kine. To je iskustvo dodatno povećalo moju izloženost multikulturnosti.

Kao članica Europskog revizorskog suda u razdoblju od 2013. do 2023. vodila sam brojne multinacionalne i multikulturne timove, posebno u okviru moje posljednje zadaće predsjednice Odbora za profesionalne standarde, te sam imala zadovoljstvo i čast predstavljati Revizorski sud na 24. kongresu Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) na kojem se sastaju vrhovne revizijske institucije iz cijelog svijeta i raspravljaju o tome kako riješiti zajedničke izazove s kojima se suočavamo, a povezani su s poboljšanjem kontrole javnih financija. Revizorski sud surađivao je s predsjednicima vrhovnih revizijskih institucija diljem svijeta u donošenju strateškog razvojnog plana za okvir profesionalnih objava INTOSAI-ja.

Kao europska povjerenica za razdoblje 2023. – 2024. imala sam čast predstavljati Komisiju u mnogim dijalozima na visokoj razini s partnerima iz cijelog svijeta, uključujući ministarske sastanke skupine G-7. Vodila sam znatan broj uspješnih rasprava i pregovora o pridruživanju programu Obzor Europa s mnogim međunarodnim partnerima kao što su Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Švicarska, Japan, Južna Koreja i drugi.

4. Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako je takav postupak predviđen?

Da, Europski parlament dao mi je razrješnicu kao europskoj povjerenici u okviru postupka davanja razrješnice za 2022.

5. Koja su od Vaših prethodnih radnih mjesta bila rezultat političkog imenovanja?

Bugarska vlada predložila je 2023. moje imenovanje europskom povjerenicom u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji (UEU).

Prije toga me bugarska vlada predložila za članicu Revizorskog suda u skladu s UFEU-om.

Godine 2009. izabrana sam za zastupnicu u Europskom parlamentu (2009. – 2012.).

Od 2013. nisam članica i ne obnašam dužnost ni u jednoj političkoj stranci. Tijekom obavljanja svih svojih dužnosti zadržala sam najviše standarde profesionalnosti, neovisnosti i integriteta.

6. Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

• Kao europska povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade ponosna sam što sam proširila otvorenost programa Obzor Europa na nove međunarodne partnere. Pridruživanje jednom od najprestižnijih programa javnog financiranja istraživanja i inovacija u svijetu donosi korist za izvrsnost u istraživanju u kojem se zajedničkim naporima može bolje odgovoriti na zajedničke izazove koji stoje pred našim društvima. Ta odluka o otvaranju za nove partnere potaknula je dodatan interes ostalih zemalja sličnih stavova, a danas imamo 19 pridruženih partnera i sudionika u programu Obzor Europa, kao što su pojedinačni istraživači, sveučilišta ili konzorciji iz gotovo 180 zemalja.

• Kao članica Revizorskog suda i njegova Upravnog odbora sudjelovala sam u mnogim važnim odlukama povezanima s vođenjem izrade tematskih izvješća, u upravljanju II. revizijskim vijećem i njegovim funkcioniranjem te sam aktivno sudjelovala u aktivnostima Revizorskog suda. Neke od najvažnijih odluka u čijem sam donošenju sudjelovala bile su povezane sa zakonodavstvom o odgovoru na bolest COVID-19 i izvanrednom situacijom na koju su sve institucije morale reagirati kako bi brzo pružile odgovarajući odgovor na krizu. Predvodila sam nekoliko revizijskih zadaća koje su obavljene u iznimno kratkim rokovima, ali su pružile korisnu analizu donesenog zakonodavstva i ukazale na moguće znakove upozorenja u budućnosti. To su mišljenje Europskog revizorskog suda br. 3/2020 o posebnim mjerama za pružanje iznimne fleksibilnosti za upotrebu ESIF-a u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 te mišljenje Europskog revizorskog suda br. 4/2020 o inicijativama CRII+/REACT-EU.

• Još jedna važna odluka tijekom mojeg mandata u Europskom revizorskom sudu bilo je vođenje niza izvješća o nezaposlenosti mladih. Do te mi je teme osobito stalo jer su naši mladi budućnost Europe. Sud je uspostavio sveobuhvatan plan za niz revizijskih izvješća koja se odnose na razne instrumente EU-a čiji je cilj pomoći zapošljavanju mladih u EU-u. Zahvaljujući našim preporukama poduzete su mjere za poboljšanje definicije ponude „dobre kvalitete” za mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju. Kako bi se maksimalno povećali učinci naših revizijskih zaključaka i preporuka, organizirala sam nekoliko događanja na visokoj razini o toj temi kako bi se podigla razina osviještenosti i razgovaralo s ključnim dionicima na razini EU-a i na nacionalnoj razini o tome kako te instrumente učiniti uspješnima (Konferencija Europskog revizorskog suda u Europskom parlamentu „Zapošljavanje mladih – suočavanje s izazovima i pronalaženje rješenja”, zajednički okrugli stol Europskog revizorskog suda i bugarskog nacionalnog ureda za reviziju o zapošljavanju mladih). Pridružila sam se i članovima odbora CONT tijekom njihova posjeta Italiji u svrhu utvrđivanja činjenica o programima zapošljavanja mladih.

Neovisnost

7. Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu u obavljanju svojih budućih dužnosti?

Neovisnost o bilo kakvom utjecaju koji bi mogao ugroziti stručnu prosudbu Revizorskog suda jedna je od temeljnih vrijednosti te institucije. Bude li potvrđeno moje imenovanje članicom Revizorskog suda, nastavit ću nepristrano služiti Europskoj uniji.

Smatram da sam tijekom deset godina kao članica Revizorskog suda i u svim svojim drugim funkcijama dokazala, ne samo riječima nego i djelovanjem, da sam se u svojem radu uvijek vodila najboljim interesima europskih poreznih obveznika. Uvijek sam časno obavljala svoj posao te se koristila profesionalnom prosudbom i bila neovisna o vanjskim utjecajima, pri čemu sam slijedila standarde profesionalne revizije i načela utvrđena u izjavama iz Lime i Meksika.

Kad je riječ o mojoj posljednjoj ulozi europske povjerenice, pobrinut ću se da, ako Europski parlament potvrdi moje imenovanje, ne sudjelujem u revizijskim aktivnostima ili revizijskom vijeću povezanima s portfeljem za koji sam bila odgovorna.

8. Imate li Vi ili članovi Vaše uže obitelji (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi mogle biti u sukobu s Vašim budućim dužnostima?

Ne.

9. Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i ostale obveze predsjedniku Revizorskog suda te ih javno obznaniti?

Jesam. Moji su financijski interesi i obveze javni od 2009. i objavljivat ću ih i u budućnosti, u skladu s člankom 14. Kodeksa ponašanja za članove i bivše članove Revizorskog suda.

10. Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako da, navedite pojedinosti.

Ne.

11. Imate li ikakvu aktivnu ili izvršnu ulogu u politici? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

U rujnu 2023. imenovana sam europskom povjerenicom za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Ta će uloga završiti prije kraja 2024. Nemam članstvo ni funkciju ni u jednoj političkoj stranci.

12. Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani za člana Revizorskog suda?

Od 2013. ne pripadam nijednoj političkoj stranci. Moja uloga europske povjerenice završit će prije kraja 2024.

13. Kako biste postupili u slučaju veće nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su uključene osobe iz Vaše matične države?

Člankom 285. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđuje se da su članovi Revizorskog suda potpuno neovisni u obavljanju svojih dužnosti. Nepristranost u postupcima donošenja odluka smatram nužnom za obnašanje dužnosti člana. Slijedila bih pravila predviđena za takve vrste slučajeva u postupcima Europskog revizorskog suda bez obzira na to u kojoj je zemlji došlo do nepravilnosti, prijevare ili korupcije.

Reagirala bih u skladu s člankom 2. Odluke Europskog revizorskog suda 99-2004 tako što bih bez odgode priopćila informacije odgovornom članu te OLAF-u ili EPPO-u, ovisno o prirodi predmeta, u vezi s nadležnostima OLAF-a ili EPPO-a.

Smatram da je uloga Revizorskog suda biti čuvar i branitelj interesa svih poreznih obveznika Unije. U obvezama iz članka 287. UFEU-a jasno se navodi da je potrebno ispitati zakonitost i pravilnost temeljnih transakcija u svim prihodima i rashodima svih financijskih izvještaja te provjeriti je li financijsko upravljanje bilo dobro.

U svojem dosadašnjem radu pridržavala sam se tih načela i primjenjivala ih, a ako moje imenovanje bude potvrđeno, namjeravam to i dalje činiti. Prema svakoj državi članici postupala bih na isti način kad bih sumnjala na prijevaru ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost te bi mi svaki drukčiji pristup bio neprihvatljiv.

Izvršavanje dužnosti

14. Što bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao doprinijeti njezinoj primjeni?

Brojne krize s kojima se Europska unija suočila u posljednjih 15 godina pokazale su da je dobro financijsko upravljanje na nacionalnoj razini i razini EU-a od iznimne važnosti za dobro funkcioniranje javnih usluga. U vrijeme slabljenja povjerenja javnosti u institucije još je važnije osigurati transparentnost i odgovornost europskim poreznim obveznicima.

Financijskom uredbom utvrđuju se tri načela dobrog financijskog upravljanja: ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost. U članku 33. Uredbe navodi se da „ekonomičnost” znači da su sredstva koja se koriste za određenu aktivnost te stavljaju na raspolaganje „pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni”. Načelom „učinkovitosti” utvrđuje se najbolji mogući omjer između sredstava upotrijebljenih za postignute rezultate. „Djelotvornost” osigurava postizanje postavljenih ciljeva i rezultata.

Kako bi se poštovala ta načela, smatram da je važno razmotriti pravilno planiranje i izradu proračuna, nakon čega slijedi transparentnost u izvješćivanju, razvoj pouzdanih revizijskih postupaka i odgovornosti, uključujući odgovarajuće upravljanje prihodima i troškovima, te utvrđivanje potencijalnih rizika koji bi mogli ugroziti ostvarenja i rezultate.

Revizorski sud je posljednjih godina uložio brojne resurse i ideje u poboljšanje kvalitete, relevantnosti i pravodobnosti svojih tematskih izvješća. Naravno, postupci se uvijek mogu dodatno poboljšati kako bi se ostvarila veća dodana vrijednost. Smatram da Revizorski sud može te da bi trebao doprinijeti poticanju kulture dobrog financijskog upravljanja tako da nastavi s radom na izradi tematskih izvješća koja se odnose na ključna područja potrošnje EU-a, da se pažljivo usmjerava na područje primjene, da zadrži rok od 13 mjeseci za objavljivanje te daje jasne i relevantne preporuke koje se mogu lako izmjeriti i pratiti.

15. U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u nadzoru nad izvršenjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općom potrošnjom i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Odnos između Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta jasno je definiran u članku 287. UFEU-a. Europski revizorski sud ima važnu ulogu u pružanju Europskom parlamentu relevantnih i sustavnih informacija o izvršenju proračuna EU-a. Taj zahtjev ne smatram samo obvezom u skladu s Ugovorima nego i važnom potrebom i prirodnim procesom za ključne uloge koje obje institucije imaju u zaštiti financijskih interesa Unije.

Stalni dijalog između Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta, a posebno Odbora za proračunski nadzor, za mene ima vrlo visoku dodanu vrijednost. Revizorski sud i Parlament imaju svoju ulogu u praćenju proračuna EU-a i izvršavanju potrebne kontrole nad njime. Europski revizorski sud pruža stručne doprinose i informacije Europskom parlamentu, koji potom donosi političke odluke na temelju njegovih analize i preporuka.

Smatram da je posebno važno da Revizorski sud na početku novog parlamentarnog saziva uspostavi čvrstu vezu s članovima odbora CONT u pogledu svih područja rada Revizorskog suda te da s njima surađuje. Ako me odbor CONT odobri kao članicu Revizorskog suda, uložit ću najveće moguće napore za nastavak i daljnje jačanje izvrsnog odnosa s njim.

Postupak komunikacije vrlo je važan te iako je Europski revizorski sud neovisna institucija, vjerujem da će dobra koordinacija s odborom CONT i Europskim parlamentom doprinijeti boljem usmjeravanju na prioritetna područja za revizije i stoga članovima odbora CONT pravodobno pružiti relevantne informacije u određenim područjima od interesa.

Bude li moje imenovanje potvrđeno, pažljivo ću slušati vaše komentare, bojazni i prijedloge. Smatram da je održavanje dobrog kontakta s predsjednikom, potpredsjednicima, koordinatorima i pojedinačnim zastupnicima, kao i njihovim timovima, ključno za jačanje suradnje između obiju strana.

16. Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost imaju revizije uspješnosti i kako bi njihove nalaze trebalo uključiti u upravljačke postupke?

U skladu sa smjernicama INTOSAI-ja za provedbu revizije uspješnosti, njezin je glavni cilj konstruktivno promicati ekonomično, učinkovito i djelotvorno upravljanje. Ona također doprinosi odgovornosti i transparentnosti.

Dodana vrijednost tog izvješćivanja postaje sve važnija zbog sve veće potrebe za informiranim donošenjem odluka i složenosti financijskog okružja. Kako je objašnjeno u mojim prethodnim odgovorima, revizori preko triju načela dobrog financijskog upravljanja (ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost) daju objektivnu procjenu o tome:

– upotrebljavaju li se resursi optimalno, bez obzira na to je li riječ o pravodobnosti, kvaliteti ili kvantiteti, te uz najpovoljniji trošak;

– postižu li se s pomoću dostupnih resursa najveća moguća ostvarenja. U evaluaciji se razmatra veza između resursa i ostvarenja;

– jesu li postignuti rezultati u skladu su s početnim ciljevima.

U tom pogledu revizije uspješnosti mogu pomoći donositeljima odluka da donesu informirane odluke na temelju analize utemeljene na dokazima i jasnih preporuka o tome kako ukloniti nedostatke. Pravodobnim i relevantnim preporukama koje se dosljedno primjenjuju donositelji odluka mogu poboljšati procese te optimizirati i pojednostavniti postupke koji bi mogli dovesti do uštede i veće vrijednosti za uloženi novac. Revizijama uspješnosti mogle bi se istaknuti i promicati dobre prakse.

One mogu imati važnu ulogu i u sprečavanju kriza i njihovu upravljanju jer bi se utvrđivanjem područja slabih rezultata ili potencijalnih rizika mogli istaknuti i ublažiti problemi prije nego što eskaliraju. Svi ti elementi mogli bi u konačnici poboljšati razvoj politika na kontinuiran i održiv način. Smatram da revizijom uspješnosti znatno doprinosimo izgradnji snažnijeg povjerenja dionika i poreznih obveznika.

Smatram da će ti elementi u budućnosti dobiti još veću ulogu u kontekstu novih modela financiranja povezanih s uspješnošću. Izazov za vrhovne revizijske institucije bio bi brzo odgovoriti na te nove potrebe razvojem metoda i praksi kojima bi se, uz ograničene dostupne resurse, omogućilo fleksibilno rješavanje sve većih zahtjeva za područja koja treba revidirati. Naglasila bih ulogu digitalizacije i umjetne inteligencije koje bi mogle pomoći u optimizaciji nekih procesa, ali u procjeni uspješnosti ključno je zadržati element usmjeren na čovjeka jer nadilazi standardne provjere usklađenosti.

17. Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) u području revizije proračuna EU-a?

Kao čuvari kontrole javnog financiranja sve tri vrste institucija predane su zaštiti interesa poreznih obveznika, čime se jača povjerenje građana. Osim složenosti financijskog okružja postoji i niz novih izazova, kao što su novi prioriteti koji proizlaze iz geopolitičkih napetosti, kriza i ratova u blizini granica EU-a, a koji zahtijevaju još tješnju suradnju među institucijama koje imaju isti cilj. Zbog sve većih rizika za javnu potrošnju EU-a bit će potrebni još brže ulagati još veće zajedničke napore kako bi se pravodobno i na odgovarajući način odgovorilo na te izazove, pri čemu će se osigurati da financiranje što prije stigne do korisnika kako bi se postigli željeni ciljevi, ali bez ikakvog kompromisa u pogledu pravila. Danas je i dalje više od 80 % programa EU-a pod podijeljenim upravljanjem između Europske komisije i država članica te je stoga ključno dobro partnerstvo između europske i nacionalne razine.

Vjerujem da bi u tom kontekstu Revizorski sud mogao imati središnju i vrlo aktivnu ulogu jer mu je glavni partner u Europskom parlamentu odbor CONT te održava važne odnose s nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama u okviru Kontaktnog odbora. Revizorski sud već ima mnogo dobrih primjera bilateralne suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama u pogledu određenih revizijskih tema. Tijekom svojeg mandata u Europskom revizorskom sudu vodila sam niz revizija u vezi s nezaposlenošću mladih i Garancijom za mlade koje su poslužile kao temelj za plodonosnu razmjenu s nacionalnim vrhovnim revizijskim institucijama, što je dovelo do organizacije zajedničkih konferencija i razmjene dobrih praksi.

Odnos s odborom CONT redovit je te je od primarne važnosti ne samo zbog svoje uloge u postupku davanja razrješnice nego i u pogledu svih tematskih izvješća, mišljenja i pregleda koje Revizorski sud objavljuje.

Moguće je pronaći dodirnu točku između tih različitih odnosa kad postoji zajednička tema, zajednički izazov s kojim se svi suočavaju i traže načine za njegovo rješavanje. Na temelju svojeg iskustva kao predsjednice Odbora za kontrolu kvalitete revizije podsjetila bih da je revizija Mehanizma za oporavak i otpornost jedna od takvih zajedničkih tema. Iz svih perspektiva to je za sve nas bila nova tema, a razmjena iskustava bila je prijeko potrebna te se pokazala vrlo korisnom. Uloga Europskog revizorskog suda mogla bi biti da pomogne u utvrđivanju takvih zajedničkih tema i olakša organiziranje zajedničkih sastanaka, konferencija ili radionica na kojima bi se mogli razmjenjivati znanje i ideje. To bi dovelo do boljeg zajedničkog razumijevanja problema u cilju poboljšanja naše učinkovitosti i optimizacije upotrebe resursa.

18. Na koji biste način dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

Smatram da je iznimno važno osigurati da Europski parlament dobiva najtočnije i najrelevantnije podatke potrebne za donošenje odluka. Revizorski sud ima važnu ulogu u pružanju snažnih revizijskih jamstava za taj proces u sve zahtjevnijem i promjenjivijem okružju. To je također jedan od glavnih ciljeva njegove revizijske strategije.

Države članice dostavljaju podatke Komisiji preko brojnih različitih nacionalnih baza podataka, poslovnih i poreznih registara te platformi za javnu nabavu. Za točnost i pouzdanost tih podataka ponajprije je odgovorna Komisija, koja upravlja složenom kombinacijom IT sustava i skupova podataka. Revizorski sud stalno preporučuje pojednostavnjenje i poboljšanje točnosti tih podataka.

Jasno je da je jedan od načina za uklanjanje tog jaza digitalizacija pristupa podijeljenog upravljanja, koja bi mogla omogućiti veću standardizaciju preko zajedničkih definicija i koncepata, kao i šire upotrebe tehnologija u nastajanju, uključujući umjetnu inteligenciju. Razmjenom podataka među subjektima uključenima u upravljanje sredstvima EU-a također bi se mogla postići veća učinkovitost tijekom toga procesa. Važno je napomenuti i da bi do koristi od digitalizacije došlo samo ako bi se sve strane u procesu obvezale na nju i aktivno sudjelovale u njezinoj provedbi jer bi u suprotnom učinak bio jednako slab kao i njezina najslabija karika.

Revizorski sud snažno se zalaže za veće oslanjanje na digitalne revizije, istodobno u potpunosti svjestan da digitalizacija i standardizacija informatičkih alata i upravljanja podacima nisu jednako napredne u svim državama članicama.

Čvrsto vjerujem da bi Revizorski sud trebao nastaviti usmjeravati svoje napore na daljnje promicanje koristi digitalizacije za transparentnost i zaštitu proračuna EU-a.

Ostala pitanja

19. Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o Vašem imenovanju na mjesto člana Revizorskog suda bude negativno?

Hoću.

 

PRILOG: SUBJEKTI ILI OSOBE OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

U skladu s člankom 8. Priloga I. Poslovniku izvjestitelj izjavljuje da je tijekom pripreme izvješća, prije njegova usvajanja u odboru, primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Navedeni popis sastavljen je pod isključivom odgovornošću izvjestitelja.

Ako su fizičke osobe na popisu navedene imenom, funkcijom ili imenom i funkcijom, izvjestitelj izjavljuje da je tim fizičkim osobama dostavio Obavijest Europskog parlamenta o zaštiti podataka br. 484 (https://www.europarl.europa.eu/data-protect/index.do), u kojoj se navode uvjeti za obradu njihovih osobnih podataka i prava povezana s tom obradom.

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU