IZVJEŠĆE o ekološkim inovacijama – rast i radna mjesta kroz politiku okoliša

o ekološkim inovacijama – rast i radna mjesta kroz politiku okoliša

(2012/2294(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Europa 2020.: europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Inovacija za održivu budućnost – akcijski plan za ekološke inovacije (Eco-AP)” (COM(2011)0899),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Vodeća inicijativa Europa 2020.: Unija inovacija” (COM(2010)0546),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Resursno učinkovita Europa – vodeća inicijativa u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0021),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Poticanje tehnologija za održiv razvoj: akcijski plan za ekološke tehnologije za Europsku uniju” (COM(2004)0038),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Strateška vizija za europsku normu: za bolji i brži održiv rast europskog gospodarstva do 2020.” (COM(2011)0311),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Rio+20: prema zelenom gospodarstvu i boljem upravljanju” (COM(2011)0363),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 2050.” (COM(2011)0112),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „ Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682),

–   uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe o osnivanju programa Horizon 2020. – okvirni program za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) (COM (2011)0809),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Horizon 2020. – okvirni program za istraživanje i inovacije” (COM(2011)0808),

–   uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije „Prilagodba klimatskim promjenama: prema europskom okviru za djelovanje” (COM(2009)0147),

–   uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije „Od izazova do mogućnosti: prema zajedničkom strateškom okviru za financiranje istraživanja i inovacija u EU-u” (COM(2011)0048),

–   uzimajući u obzir novi instrument „Jamstva za mlade”,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenog 2010. o europskim partnerstvima za inovacije u okviru vodeće inicijative „Unija inovacija”,[1]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o resursno učinkovitoj Europi,[2]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. rujna 2011. o utvrđivanju zajedničkog stajališta prije konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (Rio+20),[3]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2012. o Planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 2050.,[4]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2011. o inovativnom financiranju na svjetskoj i europskoj razini,[5]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o „Ulaganju u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir za konkurentnu, održivu i uključivu Europu”,[6]

–   uzimajući u obzir Komisijin prijedlog Odluke Vijeća o osnivanju posebnog programa za provedbu programa Horizon 2020. – okvirni program za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) (COM (2011)0811),

–   uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) (COM(2011)0874),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o „Uniji inovacija: preoblikovanje Europe za svijet nakon krize”,[7]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. o „Oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta”,[8]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. rujna 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novoj održivoj ekonomiji[9],

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o ulozi žena u zelenom gospodarstvu,[10]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2010. o Bijeloj knjizi Komisije: „Prilagodba klimatskim promjenama: prema europskom okviru za djelovanje”,[11]

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o Zelenoj knjizi „Od izazova do mogućnosti: prema zajedničkom strateškom okviru za financiranje istraživanja i razvoja u EU-u”,[12]

–   uzimajući u obzir izvješće Flash Eurobarometra br. 315. o „Stajalištu europskih poduzetnika prema ekološkim inovacijama, ožujak 2011.”,

–   uzimajući u obzir izvješće Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI) „Analiza i izvještavanje o rezultatima projekata tržišne replikacije vezanih za ekološke inovacije Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP)”, objavljeno u svibnju 2013.;

–   uzimajući u obzir inicijativu za zelena radna mjesta Programa za okoliš Ujedinjenih naroda, Međunarodne organizacije rada, Međunarodne organizacije poslodavaca i Međunarodne konfederacije sindikata pod nazivom „Zelena radna mjesta: prema dostojnom radu u održivom svijetu s niskom razinom emisija CO2”,

–   uzimajući u obzir izvješće Greenpeacea i Europskog vijeća za obnovljive izvore energije (EREC) iz 2009. pod nazivom „Raditi za klimu: obnovljiva energija i revolucija zelenih radnih mjesta”,

–   uzimajući u obzir izvješće Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Agencije za socijalni razvoj (SDA) iz 2007. o „Klimatskim promjenama i zapošljavanju: utjecaj klimatskih promjena i mjera za smanjenje emisija CO₂ do 2030. godine na zapošljavanje u državama EU-25”,

–   uzimajući u obzir izvješće Eurofonda iz siječnja 2013. „Preobrazba u zelene industrije u EU-u: predviđanje učinaka na količinu i kvalitetu radnih mjesta i upravljanje njima” te njegovu bazu podataka analize slučajeva,

–   uzimajući u obzir izvješće Eurofonda iz 2011. „Industrijski odnosi i održivost: uloga socijalnih partnera u prijelazu na zeleno gospodarstvo”,

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A7-0333/2013),

A. budući da je čist i zdrav okoliš preduvjet za održavanje blagostanja i visoke kvalitete života u Europi, kao što su to i snaga i konkurentnost gospodarstva;

B. budući da ekološki izazovi, kao što su klimatske promjene, nedostatak resursa i degradacija bioraznolikosti, zahtijevaju radikalnu preobrazbu našeg gospodarstva, u kojemu ključnu ulogu imaju čiste tehnologije;

C. budući da razmjer krize predstavlja jedinstvenu i povijesnu priliku za korjenitu promjenu u našim gospodarstvima te tako utire put održivome dugoročnom razvoju;

D. budući da je razvoj zelene tehnologije proteklih godina pokazao da ulaganje u zeleni rast nije skupa obveza, nego velika gospodarska prilika; budući da je gotovo svaki sektor pretrpio velike gubitke zbog recesije, zeleni sektor, iako je pretrpio pad, i dalje raste;

E.  budući da je trenutačno gospodarstvo u kojem se intenzivno iskorištavaju resursi nužno zamijeniti gospodarstvom koje se temelji na učinkovitom korištenju resursima, pretvaranjem postojećih industrija u zelene industrije s visokom dodanom vrijednošću koje stvaraju radna mjesta, a štite okoliš;

F.  budući da će ekološki prihvatljiva rješenja privući novu generaciju visokotehnološke proizvodnje i usluga, povećati europsku konkurentnost i stvoriti nova visokokvalificirana radna mjesta;

G. budući da ekološke inovacije podupiranjem novih postupaka za čišćenje postupka proizvodnje, novih metoda upravljanja i novih tehnologija te novih usluga kako bi poslovanje postalo zelenije pomažu Europi da iskoristi svoje prilike na najbolji način, pritom rješavajući trenutačne izazove;

H. budući da su se proteklih godina cijene resursa znatno povećale i da konkurentnost poduzeća stoga sve više ovisi o učinkovitom korištenju resursa;

I. budući da je povijest pokazala da je vlastima teško predvidjeti koje će inovativne tehnologije biti konkurentne na tržištu;

J. budući da fiskalni poticaji mogu biti koristan alat za povećanje ekoloških inovacija u Europi;

K. budući da Europa predvodi u razvoju novih tehnologija; budući da postoji mnogo prepreka razvoju i široj uporabi ekoloških tehnologija, poput priklanjanja postojećim tehnologijama, cjenovnih pokazatelja koji daju prednost manje ekološki učinkovitim rješenjima, teškog pristupa financiranju i niske svijesti potrošača; budući da je izazov poboljšati ukupni ekološki učinak proizvoda u njihovu životnom ciklusu, pospješiti potražnju za boljim proizvodima i proizvodne tehnologije te pomoći potrošačima da donose informirane odluke;

L. budući da oznake koje navode ekološke značajke proizvoda i usluga moraju pružiti jasne i objektivne informacije te izbjeći obmanjivanje ili tzv. „ekološko pranje” potrošača;

M. budući da ekoindustrije danas osiguravaju 3,4 milijuna radnih mjesta, a procijenjeni godišnji promet iznosi 319 milijardi eura; budući da je zelena tehnologija u mnogim zemljama već postala ili će ubrzo postati najveći poslodavac;

N. budući da su ekološke inovacije temelj razvoja EU-ove strategije ekološki, gospodarski i socijalno održivog rasta koji vodi do mogućnosti kvalitetnog zapošljavanja u brojnim sektorima;

O. budući da pokazatelj rezultata ekoloških inovacija 2010. (Eco-IS) pokazuje da je nekoliko država članica učinkovito na području ekoloških inovacija, ali usprkos tome ti jedna država EU-a ili skupina država trenutačno ne može služiti kao primjer učinkovitosti na području ekoloških inovacija u EU-u;

P.  budući da izvješće Flash Eurobarometra br. 315. iz 2011. o stajalištu europskih poduzetnika prema ekološkim inovacijama pokazuje da su mala i srednja poduzeća suočena s povećanjem materijalnih troškova, iako je većina uvela nove ili znatno poboljšane ekološki inovativne postupke proizvodnje ili metode kako bi smanjila materijalne troškove, i s problemom nedovoljnog pristupa postojećim subvencijama i fiskalnim poticajima te s nesigurnom potražnjom na tržištu;

Q. budući da, prema analizi inicijative ekološke inovacije Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP), očekivana korist u ekološkom i gospodarskom području te području zapošljavanja uvelike nadilazi javne troškove;

R. budući da je mjerenje ekoloških inovacija ključni uvjet za praćenje i procjenu rezultata i napretka država članica EU-a prema pametnom i održivom rastu u Europi, no dostupnost podataka o ekološkim inovacijama ograničena je, a njezina kvaliteta znatno varira ovisno o pokazateljima;

S.  budući da donositelji politika i drugi dionici imaju različita poimanja toga što su to ekološke inovacije i čemu bi one trebala težiti;

T. budući da se koriste različiti kriteriji za procjenu određivanja izraza poput „ekoloških inovacija” te „pametnih zelenih radnih mjesta” (npr. u Međunarodnoj organizaciji rada, Programu za okoliš Ujedinjenih naroda, Europskom centru za razvoj strukovne izobrazbe (CEDEFOP), OECD-u ili Eurostatovim definicijama), što bi moglo dovesti do statističkih odstupanja u vezi s ekološkim inovacijama, zelenim radnim mjestima i rastom;

U. budući da se u Rezoluciji Parlamenta od 7. rujna 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novoj održivoj ekonomiji[13] navodi definicija Međunarodne organizacije rada održivih radnih mjesta i naglašava da ekološke inovacije imaju važnu ulogu u svim industrijskim i proizvodnim sektorima;

V. budući da se trenutačno više od 240 projekata financira putem programa ekoloških inovacija; budući da je u svibnju 2013. Komisija ponovno uputila poziv za odabir dodatnih 45 projekata ekoloških inovacija s novim ekološkim rješenjima; budući da izvođenje i financiranje inicijativa ekoloških inovacija CIP-a podupire obećavajuće europske izvođače ekoloških inovacija pružajući rizični kapital koji inače ne bi bio dostupan;

W.     budući da je za razdoblje 2014. – 2020. novi program EU-a Horizon 2020., program za istraživanje i inovacije, financijski instrument kojim se provodi „Unija inovacija”; budući da je prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (MFF 2014. – 2020.) inicijativa ekoloških inovacija također obuhvaćena programom LIFE (Program za okoliš i klimatske aktivnosti 2014. – 2020.);

X. budući da postoji uznemirujući rast stope nezaposlenosti mladih, kao i snažna potreba za politikama koje osiguravaju više radnih mjesta i bolja radna mjesta za mlade;;

Y. budući da je Parlament pozdravio inicijativu Komisije „Nove vještine za nova radna mjesta”, kojom se potvrđuje suradnja s državama članicama;

Opća politika za stvaranje pametnog, održivog rasta i radnih mjesta

1.  poziva Komisiju da nastavi raditi na viziji EU-a na području ekoloških inovacija u kontekstu prijelaza na gospodarstvo koje se temelji na učinkovitom korištenju resursima i niskim razinama emisije CO2, ali i da se usredotoči na konkretne ciljeve, prioritetna područja i ključne točke;

2.  podupire vodeću inicijativu Komisije u kontekstu strategije Europa 2020., kojoj je cilj dovesti do promjene, od danas, prema održivom gospodarstvu; naglašava, nadalje, da su ciljana ulaganja u ekološku preobrazbu regija EU-a vrlo koristan alat za postizanje strateških ciljeva regionalne konvergencije i teritorijalne povezanosti;

3.  primjećuje potencijal za izravna i neizravna otvaranja kvalitetnih radnih mjesta kroz potpunu provedbu strategije EU 2020.; stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore na tom području; pozdravlja Komisijino promicanje integrirane strategije zelenog rasta u sklopu vodeće inicijative „Unija inovacija”, a posebno akcijski plan za ekološke inovacije kao korak u pravom smjeru;

4.  naglašava važnost zakonodavstva kao sredstva za povećanje potražnje za ekološkim tehnologijama; vjeruje da konkurentnost europske proizvodnje ovisi o globalnom vodstvu Europe na području ekološki učinkovite robe i proizvodnje;

5.  poziva države članice da izrade strategije za usklađivanje vještina radne snage s mogućnostima koje nudi sektor zelene tehnologije, pri čemu analizira različite podsektore i njihove potrebe za kvalificiranim radnicima;

6.  naglašava dvostruku, ekološku i gospodarsku, korist od prijelaza na zeleno održivo gospodarstvo u pogledu otvaranja održivih radnih mjesta u EU-u i zemljama u razvoju kroz veće sudjelovanje u proizvodnji inovativnih goriva i materijala te mogućnosti zapošljavanja kao posljedice obrade i distribucije biomaterijala za poduzeća, javne, privatne i domaće potrošače; naglašava da bi se tim mogućnostima trebala stvoriti kvalitetna i održiva radna mjesta za kvalificirane i nekvalificirane radnike; prepoznaje da bi se trebao izraditi stabilan, dugoročan regulatorni okvir za promicanje održivosti koristeći se postojećim financijskim okvirima;

7.  primjećuje složene izazove sigurnosti hrane, klimatskih promjena, kvalitete tla, nedostatka sirovina, transformacije u obnovljive energetske sustave i energetsku učinkovitost itd.; prepoznaje da ekološke inovacije mogu imati važnu ulogu u suočavanju s mnogim od tih izazova; ponavlja da takav prijelaz zahtijeva holistički pristup koji obuhvaća obrazovanje, osposobljavanje, razvoj vještina, istraživanje i inovacije, investicije privatnog i javnog sektora te razvoj infrastrukture, a sve to pridonosi raznolikim i održivim mogućnostima zapošljavanja;

8.  vjeruje da europskim inovativnim poduzećima nisu potrebne samo subvencije, nego i bolje zakonodavstvo, bolja povezanost s istraživačkom bazom te bolji i raznovrsniji pristup financiranju koje se kreće od bespovratnih sredstava do kredita i financiranja povećanjem vlasničkog uloga; poziva, stoga, države članice i Komisiju da stvore odgovarajuće uvjete na nacionalnoj i europskoj razini;

9.  naglašava da radna mjesta u zelenoj tehnologiji ne bi trebala biti ograničena samo na proizvodnju obnovljive energije, povećanje energetske učinkovitosti i na prijevozni sektor s obzirom na to da je zeleni rast prilika svim sektorima koji bi trebali istražiti razvojne mogućnosti te povećati svijest potrošača o važnosti kupovanja „zelenih” proizvoda;

10. vjeruje da je potreban brz razvoj čiste tehnologije kako bi se povećala konkurentnost poduzeća; stoga poziva Komisiju da stavi ekološke inovacije u središte industrijske politike;

11. poziva Komisiju da olakša razvoj standarda označivanja i jasnih definicija u svrhu utvrđivanja i informiranja o ekološkim karakteristikama proizvoda i usluga;

12. vjeruje da novo održivo gospodarstvo za EU mora osigurati uravnotežen gospodarski i socijalni razvoj; poziva na ambicioznu održivu industrijsku politiku s naglaskom na učinkovito korištenje resursa; podsjeća da će učinkovito korištenje resursima i materijalima smanjiti troškove industrije i kućanstava, osloboditi resurse za druga ulaganja i učiniti gospodarstvo EU-a manje ovisnim o oskudnim resursima i iznimno nestabilnim tržištima resursa; naglašava da zeleno gospodarstvo treba ponuditi mogućnosti za dostojna, dobro plaćena radna mjesta s jednakim mogućnostima za muškarce i žene, usredotočena na zaštitu okoliša;

13. naglašava da, dok ekološke industrije danas osiguravaju 3,4 milijuna radnih mjesta, a procijenjeni godišnji promet iznosi 319 milijardi EUR, potencijal za poticanje regionalnog razvoja, stvaranje prilika za zapošljavanje i koristi za okoliš ostaje uglavnom neiskorišten, i podsjeća, s time u vezi, da će trošak neaktivnosti biti visok;

14. naglašava da su za uspjeh ekoloških inovacija potrebna usmjerenija i dugoročna ulaganja kojima posebno moraju biti obuhvaćena područja obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i razvoja, infrastrukture itd.;

15. pozdravlja postojeće sveučilišne programe i programe osposobljavanja radnika usredotočene na ekološku, gospodarsku i socijalnu održivost; naglašava da postoje nove obrazovne potrebe koje je potrebno zadovoljiti u pogledu razvoja održivih radnih mjesta;

16. čvrsto je uvjeren da ekološka politika koja se temelji na tržišnoj ekonomiji može postati pokretač rasta i zapošljavanja u svim granama ekonomije; naglašava da su predvidivi okvirni uvjeti koji su prilagođeni ulaganjima temelj koji će omogućiti inovativnim poduzećima da najbolje iskoriste te mogućnosti u korist okoliša i zaposlenika;

17. uzima u obzir činjenicu da ekonomska tranzicija na nove poslovne niše može privući generacije mladih radnika te dovesti do novih mogućnosti za radna mjesta u spektru ekoloških inovacija;

Koncept ekoloških inovacija

18. pozdravlja komunikaciju Komisije „Inovacija za održivu budućnost – akcijski plan za ekološke inovacije (Eco-AP)” (COM(2011)0899);

19. ističe potencijalne sinergijske učinke ekoloških inovacija na otvaranje održivih, kvalitetnih radnih mjesta, zaštitu okoliša i smanjenje gospodarske ovisnosti;

20. naglašava opsežnost koncepta ekoloških inovacija, s obzirom na to da je definiran kao svaki oblik inovacije koji je usmjeren na napredak prema održivom razvoju, smanjenjem utjecaja na okoliš i postizanjem učinkovitije i odgovornije uporabe resursa;

21. poziva Komisiju da razradi različita poimanja ekoloških inovacija i povezanih izazova te postigne zajednički dogovor o različitim strateškim prilikama koje ekološke inovacije nude za budućnost;

22. smatra da je Eurostatova definicija „zelenih radnih mjesta” (u sektoru ekoloških roba i usluga), u kojoj je, na primjer, utvrđeno da „zelene” tehnologije i proizvodi ponajprije moraju biti namijenjeni zaštiti okoliša i upravljanju resursima, korisna za izbjegavanje statističkog odstupanja, ali smatra da je nužno dodatno razraditi jedinstvenu definiciju zelenih radnih mjesta i rasta za cijeli EU koja će također obuhvaćati, na primjer, sektor javnog prijevoza; smatra da je korisno razmotriti izradu sveobuhvatnije definicije „zelenih radnih mjesta” u koju bi, kao sljedeći korak, bila uključena dodatna radna mjesta/aktivnosti;

23. naglašava neiskorišten potencijal ekoloških inovacija u pogledu ekološke koristi, s obzirom na to da bi trebale pomoći smanjiti emisije stakleničkih plinova, drugih zagađivača te stvaranje otpada, između ostalog, povećanom uporabom recikliranih materijala i proizvodnjom kvalitetnih proizvoda koji imaju manji utjecaj na okoliš, kao i olakšati ekološki prihvatljivije postupke proizvodnje i usluge; naglašava potrebu za mjerama koje su usmjerene na uska grla i ograničenja koja sprečavaju komercijalizaciju ekoloških inovacija i internacionalizaciju takvih proizvoda i usluga;

24. poziva Komisiju da uključi posebne preporuke o ekološkim inovacijama u Europski semestar u svrhu promicanja održivog rasta;

25. prepoznaje da ekološke inovacije predstavljaju jasne mogućnosti za nove specijalizirane poslove, što malom i srednjem poduzetništvu, pojedincima poduzetnicima te samozaposlenim osobama nudi mogućnost uporabe prednosti novih tržišta i modela poslovanja, kao i revitalizaciju postojećih tradicionalnih gospodarskih sektora uz mogućnost da postojeća radna mjesta postanu zelenija prilagodbom na održivu proizvodnju i metode rada uz učinkovito korištenje resursa;

26. poziva Komisiju da izradi sustavni pristup politici ekoloških inovacija te uspostavi valjani okvir koji će omogućiti jednake uvjete za ekološke inovacije u poduzećima i infrastrukturu koja omogućava poduzećima i potrošačima održiv odabir;

27. poziva Komisiju i države članice da razviju ekološke standarde za javnu nabavu radi povećanja probne korisničke uloge javnih institucija;

28. osobito primjećuje važnost pristupa odgovarajućem osposobljavanju i razvoju vještina u okviru ekoloških inovacija kako bi se poslodavcima omogućila potrebna kvalificirana radna snaga, mlade ljude obučilo odgovarajućem znanju, vještinama i kompetencijama kako bi postali sposobni za rad s obzirom na nadolazeće mogućnosti inovacija te kako bi se olakšao prijelaz radnika iz sektora u opadanju u nove, zelene sektore; naglašava, u tom kontekstu, prilike koje nudi „ruralna strukovna izobrazba” i drugi oblici stručnog osposobljavanja za razvijanje tih novih vještina;

29. preporučuje promicanje kreativnog i inovativnog potencijala mladih ljudi kako bi se pridonijelo održivu razvoju te poboljšao njihov pristup financiranju.

EU, države članice i regije

30. naglašava potrebu za usmjeravanjem ideje ekoloških inovacija u sva područja politike, s obzirom na to da su ekološke inovacije međusektorsko područje politike; i poziva Komisiju i države članice da potaknu suradnju među ministarstvima i na razini politike te da redovito prate provedbu politike;

31. poziva sve ključne sudionike da zajedno rade na zelenom rastu, inovacijama i radnim mjestima u svakom sektoru te da se koriste postojećim instrumentima, kao što su tehnološke platforme, skupine stručnjaka, zajedničke tehnološke inicijative, vodeća tržišta, grupacije i industrijske skupine visoke razine;

32. poziva Komisiju i države članice da izrade novo i osnaže postojeće zakonodavstvo na području razvoja i uporabe obnovljivih izvora energije te da povećaju energetsku učinkovitost, omoguće pravnu sigurnost i jednaka pravila za sve te potaknu javno i privatno ulaganje;

33. poziva države članice da poboljšaju koordinaciju tih politika te da posebno podupru regionalna partnerstva za rast, inovacije, radna mjesta te jednake mogućnosti za žene i muškarce, kao i prekogranične inicijative;

34. skreće pozornost na potencijal koncepta ekoloških inovacija u otvaranju radnih mjesta u održivom gospodarstvu; poziva Komisiju da osigura platformu koja će omogućiti državama članicama da usklade svoje napore u otvaranju novih održivih radnih mjesta i rasta;

35. potiče države članice da razmjene iskustva i najbolju praksu na području mogućnosti zapošljavanja kada se suočavaju s gospodarskim, socijalnim i ekološkim utjecajem klimatskih procjena;

36. poziva na horizontalno uključivanje koncepta ekoloških inovacija u strukturne i kohezijske fondove; preporučuje da lokalne i regionalne vlasti, u skladu s pravnim i institucionalnim ustrojem svake države članice, prihvate strategije razvoja u skladu s ciljevima strategije EU 2020. kako bi se stvorila nova radna mjesta u održivom gospodarstvu;

37. zauzima stajalište da postojeće i predloženo zakonodavstvo EU-a na području okoliša ima znatan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta na područjima poput zaštite zraka, tla i vode, energije, javnih službi, poljoprivrede, prijevoza, turizma, šumarstva i upravljanja na području okoliša te poziva države članice da provedu to zakonodavstvo;

38. naglašava hitnost poboljšanja učinkovitosti ugljičnog tržišta EU-a da bi se dobila sigurnost ulaganja u klimatski prihvatljive tehnologije;

39. poziva na stvaranje jače povezanosti između temeljnog istraživanja i industrijskih inovacija te između inovacija i postupka proizvodnje; poziva Komisiju da pokrene analizu slučajeva povezanih s istraživanjem/savjetovanjem na području ekoloških inovacija za svaku državu članicu;

40. naglašava da se ekološkim inovacijama EU-a potiče učinkovitije korištenje resursima izvan naših granica, čime se smanjuje štetno iskorištavanje globalnih resursa; zato potiče države članice da ojačaju svoje nacionalne strategije o učinkovitom korištenju resursa i podijele svoje znanje na međunarodnim forumima;

41. naglašava važnost boljeg uključivanja najboljih praksi ekoloških inovacija u realno gospodarstvo u svrhu veće vidljivosti napredovanja u svakodnevnom životu ljudi;

42. ističe da istraživanje stvara temelje za inovacije i ekološke inovacije; upućuje na veliku mogućnosti rasta ekoloških inovacija i potencijal za Europu da u tom području ima vodeći položaj u svijetu, s prilikama za nova, kvalitetna radna mjesta;

43. smatra ekološke inovacije potpuno u skladu s istraživanjima i inovacijama te klimatskim i ekološkim prioritetima ulaganja u predstojećem programskom razdoblju strukturnih fondova;

44. ističe ključnu ulogu koju partnerstva i sinergije između poduzeća, obrazovnog sektora te lokalnih i regionalnih vlasti mogu imati u osiguravanju odgovarajućeg osposobljavanja, uključujući vještine povezane sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom za muškarce i žene, profesionalnog usmjeravanja, kvalitete, financirane izobrazbe i dvostrukih mogućnosti učenja, kako bi omogućili širok pristup mogućnostima zapošljavanja i kvalitetnim radnim mjestima koja nastaju kroz ekološke inovacije;

45. potiče države članice da omoguće poticaje poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, kako bi se promicalo veće ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja privatnog sektora; pozdravlja, s time u vezi, akcijski plan za ekološke inovacije;

46. potiče države članice da pojačaju prekograničnu suradnju kako bi se osiguralo širenje tehnologija i najboljih praksi diljem Europe, povećavajući tako europsku konkurentnost;

47. poziva na iskorištavanje najboljih ekoloških inovacija za promicanje, posebno u zemljama u razvoju, u kojima, primjerice, učinkovitiji proces proizvodnje ugljena, kompostiranje fekalija, korištenje obnovljivim izvorima energije, sustavi pročišćavanja vode i mnoge druge inovacije mogu znatno i uz relativno male troškove poboljšati kvalitetu života, pospješiti zdravlje i promicati održivo poduzetništvo i zapošljavanje;

48. potiče države članice da, u okviru osiguravanja socijalno odgovornog prijelaza na visokokvalificirana zelena radna mjesta, što prije počnu upotrebljavati Europski socijalni fond za programe čiji je cilj unapređenje vještina, osposobljavanje i ponovno osposobljavanje zaposlenika;

Financiranje ekoloških inovacija

49. ističe korist fiskalnih politika i poziva države članice da u svrhu poticanja ekoloških inovacija prebace poreze s područja zapošljavanja na područje korištenja resursima i onečišćenja;

50. preporučuje Komisiji da ekološki štetne subvencije definira kao „rezultat vladine aktivnosti koja daje prednost potrošačima ili proizvođačima da bi dopunila njihove prihode ili smanjila troškove, ali se pritom ujedno suprotstavlja valjanim praksama zaštite okoliša”; poziva Komisiju i države članice da na temelju ove definicije bez odgode donesu konkretne planove za postupno uklanjanje svih ekološki štetnih subvencija;

51. poziva Komisiju i države članice da do 2020. progresivno ukinu ekološki štetne subvencije, uključujući subvencije i financijske potpore za fosilna goriva i subvencije koje potiču neučinkovitu uporabu obnovljivih izvora, te da izvješćuju o napretku putem nacionalnih programa reforme;

52. naglašava da bi ekološke inovacije trebale imati korist od novonastalih financijskih instrumenata EU-a i vodećih inovacija „Unija inovacija” i „Resursno učinkovita Europa”, kao i od kohezijske politike i programa „Horizon 2020.”;

53. smatra važnim da su ekološka inovacija i ekološke tehnologije financijski i konkurentno dugoročno održive; smatra da potpora javnom ulaganju treba poticati ekološki prihvatljive metode proizvodnje u slučajevima ostvarenja javne potpore;

54. pozdravlja mogućnosti financiranja ekoloških inovacija u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, kao i u okviru programa COSME (program za konkurentnost poduzetništva te mala i srednja poduzeća), Horizon 2020. i LIFE, ali ujedno ustraje u tome da se više sredstava mora staviti na raspolaganje kako bi se povećala praktična primjena već razvijenih ekoloških inovacija;

55. poziva Komisiju da provede potrebne instrumente i dodijeli dovoljno proračunskih sredstava kako bi se osigurao neometan prijelaz s Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) na program Horizon 2020. na području ekoloških inovacija te da malim i srednjim poduzećima smanji postupovna ograničenja i financijski teret; podsjeća da je rodno uravnoteženo sudjelovanje u donošenju odluka u svim fazama i aspektima financiranja ključno;

56. potiče države članice da uključe ekološke inovacije u svoje strategije za razdoblje od 2014. do 2020. u svrhu promicanja zelenog gospodarstva, rasta i novih radnih mjesta te na taj način osiguraju razvoj poduzetništva s jednakim mogućnostima za sve i podupru suradnju između svijeta obrazovanja, poduzetništva i znanosti;

57. naglašava da, iako su trenutačna prioritetna područja u pozivu na dostavu prijedloga za ekološke inovacije 2012. ograničena na neka područja interesa, inicijativa ekoloških inovacija međusektorski je program kojim se podupiru ekološki inovativni projekti u različitim sektorima; ponavlja da bi svi sektori i poslovne aktivnosti trebali imati pravo na financiranje;

58. poziva Komisiju da posebno programira jasno određene, usmjerene i pojačane resurse za projekte koji se bave tržišnom replikacijom, rizični kapital, umrežavanje i internacionalizaciju ekoloških inovacija te njihovu komercijalizaciju u EU-u koju će učiniti mala i srednja poduzeća;

59. vjeruje da bi se, s obzirom na to da novi poslovni modeli počinju unositi promjene u tradicionalne lance opskrbe, sposobnost uzimanja u obzir globalizacije i njezinih učinaka na gospodarstvo EU-a i lance opskrbe tijekom sljedećeg financijskog razdoblja trebala bolje odražavati na prioritetima za inicijativu ekoloških inovacija;

60. vjeruje da potencijal malih i srednjih poduzeća i zadruga u promicanju ekoloških inovacija još nije iskorišten; poziva stoga na posebne mogućnosti financiranja za mala i srednja poduzeća i zadruge u vezi s konceptima ekoloških inovacija;

61. uvjeren je da su za poboljšanje mogućnosti izgradnje kapaciteta i umrežavanja potrebni inovativni financijski alati;

62. naglašava da povećanje sredstava mora biti povezano s pojednostavljenjem postupaka za financiranje;

63. ističe da buduća kohezijska politika uključuje strategiju pametne specijalizacije kao ex-ante uvjeta za regije EU-a; potiče regije da pokrenu kampanje podizanja svijesti usmjerene na sve ciljne skupine radi integracije ekoloških inovacija u regionalne i nacionalne strategije pametne specijalizacije;

64. nalaže svom predsjednika da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0398.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0223.
• [3]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0430.
• [4]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0086.
• [5]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0080.
• [6]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0266.
• [7]  SL C 377 E, 7.12.2012., str. 108.
• [8]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0260.
• [9]  SL C 308 E, 20.10.2011., str. 6.
• [10]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0321.
• [11]  SL C 81 E, 15.3.2011., str. 115.
• [12]  SL C 56 E, 26.2.2013., str. 1.
• [13]  SL C 308 E, 20.10.2011., str. 6.

Uvod

U doba gospodarske krize, visokih stopa nezaposlenosti, visokih cijena energenata, nedovoljnih sirovina i ovisnosti o uvozu, otvaranje održivih radnih mjesta i gospodarski rast ključni su za ostvarivanje socijalne kohezije. Inovacije su jedan od načina postizanja tog cilja i trebaju se stoga poticati. Jedan je način putem ekoloških inovacija, što je koncept koji kombinira zaštitu okoliša s rastom, konkurentnošću i otvaranjem radnih mjesta.

Ekološki prihvatljive inovacije ključne su, na primjer, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, za učinkovito korištenje izvorima kao što su voda i sirovine, za veće iskorištavanje recikliranih materijala i proizvodnju kvalitetnih proizvoda koji su manje štetni za okoliš, kao i za razvoj ekološki prihvatljivijih proizvodnih procesa i usluga.

Ekološke inovacije mogu biti mnoštvo toga: novi filtar za vodu za pročišćavanje otpadnih voda, tanji i snažniji čelik za smanjenje otpadnog materijala ili poslovni model koji prodaje usluge popravka umjesto proizvode. Primjeri ekološke inovacije također su i projekti bicikala i automobila za zajedničku uporabu u mnogim europskim gradovima, kao što je projekt Villo Velo u Bruxellesu u Belgiji.

Trenutačno stanje i budući izazovi

Komisija trenutačno promiče ekološke inovacije putem projekata demonstracije i tržišne replikacije, tržišnih financijskih instrumenata i javno privatnog partnerstva u skladu s Okvirnim programom za konkurentnost i inovacije. Ti su instrumenti uključeni i u prijedlog programa Horizon 2020. radi osiguravanja kontinuiteta između Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije i Horizona 2020. Logično je da mjere usmjerene na politiku ekoloških inovacija trebaju biti obuhvaćene u vlasničkim financijskim instrumentima i financijskim instrumentima jamstva za dug programa „Pristup financijskom riziku” u okviru Horizona 2020.

Prvi poziv Komisije za dostavu prijedloga za projekte ekološke inovacije održan je 2008. godine. Prioritetna područja poziva na dostavu prijedloga za ekološke inovacije 2012. trenutačno su: recikliranje materijala, održivi građevinski proizvodi, industrija hrane i pića, otpadni sektor te zeleno poslovanje. Za predstojeće bi pozive trebalo uzeti u obzir širenje na sve sektore i poslovne aktivnosti.

Razvoj zelene tehnologije proteklih je godina pokazao da je ulaganje u zeleni rast velika gospodarska prilika. Dok je gotovo svaki sektor pretrpio velike gubitke zbog recesije, zeleni sektor, iako je pretrpio pad, i dalje raste. Europske ekološke industrije imaju procijenjeni godišnji promet od 319 milijardi EUR (2,5 % BDP-a EU-a) i trenutačno zapošljavaju 3,4 milijuna ljudi. Približno 600 000 dodatnih radnih mjesta otvoreno je na ovom području između 2004. i 2008. Od 2000. do 2008. godišnja stopa rasta zaposlenosti u svim podsektorima bila je približno 7 %. EU je jak igrač unutar procesa ekoloških inovacija s godišnjim prometom od 30 % i globalnim udjelom u gospodarenju vodama i otpadom od 50 %.

Proteklih je godina otvoreno približno milijun novih radnih mjesta, a u mnogim je zemljama zelena tehnologija (poznata i pod nazivom „čista tehnologija”) već postala jedan od najvećih poslodavaca europskog gospodarstva. Očekuje se da će se do 2020. godine globalni promet u sektoru zelene tehnologije udvostručiti i iznositi 3 100 milijardi EUR. U Njemačkoj ovaj sektor već pridonosi 8 % BDP-a, za koji se očekuje da će porasti na 14 % do 2020. U Austriji, na primjer, 4,8 % svih zaposlenika radi na zelenim radnim mjestima, koja su, usprkos gospodarskoj krizi, porasla za 0,6 % od 2010. do 2011.

Kada govorimo o zelenim radnim mjestima i porastu, u Europskoj uniji postoji širok raspon različitih tumačenja. Zelenim radnim mjestima smatrala su se ona koja se tiču zaštite biološke raznolikosti i prirodnog okoliša; danas ona uključuju druga područja, kao što su tehnologije s niskom razinom ugljika, energetska učinkovitost i financijske posljedice emisija ugljika. Pojam „zelena radna mjesta” upotrebljava se u različitim kontekstima i u različit svrhe. To može dovesti do narušavanja statističkih podataka o zelenom rastu. Europska komisija služi se širom definicijom od EUROSTAT-a, koja propisuje da „zelene” tehnologije i proizvodi moraju kao svoj osnovni cilj imati zaštitu okoliša ili upravljanje izvorima. Stoga, kako bi se izbjegle varljive statistike o zelenim radnim mjestima i razvoju rasta, potrebno je utvrditi jasno oblikovanu i užu definiciju zelenih radnih mjesta i zelenog rasta koja će vrijediti u EU-u. Prvi korak prema jasnijoj i boljoj definiciji bila bi integracija javnog prijevoza u definiciju sektora ekološke robe i usluga. Poboljšana definicija također treba uključivati određene minimalne standarde u pogledu radnih uvjeta. Nadalje, da bi se osigurali znatni podaci, treba se izračunati i neto učinak zaposlenosti za otvaranje zelenih radnih mjesta i rast.

Štoviše, podupiranjem novih procesa, tehnologija i usluga koji poslovanje čine održivijim i stvaraju nova zelena radna mjesta, europski zakonodavac, kao i države članice i poduzeća, trebali bi imati na umu da ekološke inovacije ne podrazumijevaju otvaranje zelenih radnih mjesta pod svaku cijenu. Socijalno pouzdani i pravedni radni uvjeti, kao i razmatranja u pogledu ekološke, gospodarske i socijalne održivosti, trebali bi u svakom trenutku biti vodeće načelo.

Financiranje ekoloških inovacija

Europska unija razvila je niz instrumenata koji se usredotočuju na ekološke inovacije i poduzetništvo. Za promicanje ekoloških inovacija, u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije EU-a, trenutačno je dostupno 433 milijuna EUR. U ovom su trenutku također dostupne i prilike za financiranje ekoloških usluga i tehnologija u sklopu europskog programa financiranja LIFE+, iz kojeg se sufinanciraju projekti koji pridonose razvoju i dokazivanju pristupa, tehnologija, metoda i instrumenata inovativne politike uglavnom usmjerenih na javni sektor. Trenutačno je gotovo 200 milijuna EUR predviđeno za potporu projekata tržišne replikacije povezanih s ekološkom inovacijom, koji se približavaju poslovnom sektoru.

U trajanju od 2014. do 2020. novi program EU-a Horizon 2020., program za istraživanje i inovacije, financijski je instrument kojim se provodi „Unija inovacija”. Prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (MFF 2014. – 2020.), inicijativa ekoloških inovacija također je obuhvaćena programom LIFE (Program za okoliš i klimatske aktivnosti, 2014. – 2020.) u onoj mjeri u kojoj ne dolazi do preklapanja s Horizonom 2020.

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o ekološkim inovacijama ─ rast i radna mjesta kroz politiku okoliša
(2012/2294(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Phil Bennion

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

–    uzimajući u obzir strategiju Europa 2020. koja poziva na pametan, održiv i uključiv rast,

–    uzimajući u obzir novi instrument „Jamstva za mlade”

–    uzimajući u obzir izvješće Eurofonda iz siječnja 2013. naslovljeno „Preobrazba u zelene industrije u EU-u: predviđanje učinaka na količinu i kvalitetu radnih mjesta i upravljanje njima” i njegovu bazu podataka analize slučajeva;

–    uzimajući u obzir izvješće Eurofonda iz 2011. naslovljeno „Industrijski odnosi i održivost: uloga socijalnih partnera u prijelazu na zeleno gospodarstvo”,

A.  budući da su ekološke inovacije temelj razvoja EU-a strategije ekološki, gospodarski i socijalno održivog rasta koji dovodi do različitih mogućnosti kvalitetnog zapošljavanja u brojnim sektorima;

B.   budući da postoji uznemirujući rast stope nezaposlenosti mladih te snažna potreba za politikama koje osiguravaju više radnih mjesta i bolja radna mjesta za mlade;

C.  budući da ta promjena može stabilizirati zapošljavanje i povećati broj radnih mjesta sa znatnim učincima prelijevanja; budući da se može primijetiti stalan rast mogućnosti zaposlenja i sigurnost radnih mjesta onda kada su uvedeni pouzdani okvirni uvjeti, što je stabilizirano povećanjem izvoza;

D.  budući da je Parlament pozdravio inicijativu Komisije „Nove vještine za nova radna mjesta” kojom se potvrđuje suradnja s državama članicama;

E.   budući da se u Rezoluciji Parlamenta od 7. rujna 2010. o razvijanju mogućnosti zapošljavanja u novoj, održivoj ekonomiji[1]navodi definicija Međunarodne organizacije rada održivih radnih mjesta i naglašava da eko-inovacije imaju važnu ulogu u svim industrijskim i proizvodnim sektorima;

1.   primjećuje potencijal za izravna i neizravna stvaranja kvalitetnih radnih mjesta kroz potpunu provedbu strategije EU 2020.; stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore na tom području; pozdravlja promicanje Komisije integrirane strategije zelenog rasta u sklopu vodeće inicijative „Unija inovacija”, a posebno akcijski plan za ekološke inovacije kao korak u pravom smjeru;

2.   naglašava da su za uspjeh eko-inovacija potrebna usmjerenija i dugoročna ulaganja kojima posebno moraju biti obuhvaćena područja obrazovanja i osposobljavanja, istraživanja i razvoja, infrastrukture itd.;

3.   primjećuje veliku raznolikost mogućnosti zapošljavanja s različitim razinama vještina koje se otvaraju preko eko-inovacija, uključujući radna mjesta u sektorima ekološkog dizajna i istraživanja, razvoja i inovacija te znanja koji zahtijevaju visok stupanj obrazovanja, ali i zadatke u sektoru proizvodnje koji zahtijeva manji stupanj školovanja; primjećuje da svaki radnik može predložiti eko-inovacije kojima se poboljšava ili izmjenjuje lanac proizvodnje;

4.   primjećuje da, kako bi se postigli ciljevi zapošljavanja strategije EU 2020. i iskoristila mogućnost zapošljavanja u novom održivom gospodarstvu, postoji potreba za povećanjem energetske učinkovitosti stambenog prostora i izgradnje, udjela obnovljivih izvora energije, ekoloških tehnologija, održivog prijevoza i mobilnosti, održive poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i savjeta preko ekoloških usluga, kao i za recikliranjem/obradom za ponovno korištenje, postupcima proizvodnje koji koriste manje resursa i zatvorenu petlju kao ciklus materijala, ekološki dizajn i ulaganje u sektor znanja; primjećuje da uslužni sektor i sektor socijalne ekonomije[2] također imaju veliki potencijal za zeleno zapošljavanje;

5.   Čvrsto je uvjeren da ekološka politika koja se temelji na tržišnoj ekonomiji može postati pokretač rasta i zapošljavanja u svim granama ekonomije te naglašava da su predvidivi okvirni uvjeti koji su prilagođeni ulaganjima temelj koji će omogućiti inovativnim poduzećima da najbolje iskoriste te mogućnosti u korist okoliša i zaposlenika;

6.   Uzima u obzir činjenicu da ekonomska tranzicija na nove poslovne niše može privući generacije mladih radnika te dovesti do novih mogućnosti za radna mjesta u spektru eko-inovacija;

7.   Naglašava važnost eko-inovacija koje se mogu primijeniti na razini stambenih objekata, imovine i poljoprivrednih gospodarstava jer omogućuju aktivno sudjelovanje građana i stvaranje radnih mjesta u mikro poduzećima, npr. u lokalnoj obradi ili ponovnoj upotrebi otpada, u proizvodnji energije i štednji te u drugim područjima eko-inovacija;

8.   prepoznaje to da ekološke inovacije otvaraju jasne mogućnosti za nove, specijalizirane poslove što malom i srednjem poduzetništvu, pojedincima poduzetnicima te samozaposlenim osobama nudi mogućnost korištenja prednosti novih tržišta i modela poslovanja kao i revitalizaciju postojećih tradicionalnih gospodarskih sektora mogućnost da postojeća radna mjesta postanu zelenija prilagodbom na održivu proizvodnju i metode rada uz učinkovito korištenje resursa;

9.   preporučuje promicanje kreativnog i inovativnog potencijala mladih ljudi kako bi se doprinijelo održivu razvoju te poboljšao njihov pristup financiranju;

10. naglašava dvostruku, ekološku i gospodarsku, korist od prijelaza na zeleno održivo gospodarstvo u pogledu stvaranja održivih radnih mjesta u EU-u i u zemljama u razvoju kroz veće sudjelovanje u proizvodnji inovativnih goriva i materijala te mogućnosti zapošljavanja kao posljedice obrade i distribucije biomaterijala za poduzeća, javne, privatne i domaće potrošače; naglašava da bi se tim mogućnostima trebala stvoriti kvalitetna i održiva radna mjesta za kvalificirane i nekvalificirane radnike; prepoznaje to da bi se trebao izraditi stabilan, dugoročan regulatorni okvir za promicanje održivosti koristeći se postojećim financijskim okvirima;

11. primjećuje složene izazove sigurnosti hrane, klimatskih promjena, kvalitete tla, nedostatka sirovina, transformacije u obnovljive energetske sustave i energetsku učinkovitost itd.; prepoznaje to da ekološke inovacije mogu imati važnu ulogu u suočavanju s mnogim od tih izazova; ponavlja da takav prijelaz zahtijeva holistički pristup koji obuhvaća obrazovanje, osposobljavanje, razvoj vještina, istraživanje i inovacije, investicije privatnog i javnog sektora te razvoj infrastrukture, a sve to doprinosi raznolikim i održivim mogućnostima za zapošljavanje.

12. ističe potencijalne sinergijske učinke ekoloških inovacija na stvaranje održivih, kvalitetnih radnih mjesta, zaštitu okoliša i smanjenje gospodarske ovisnosti;

13. osobito primjećuje važnost pristupa odgovarajućem osposobljavanju i razvoju vještina u okviru eko-inovacija kako bi se poslodavcima omogućila potrebna kvalificirana radna, mlade ljude obučilo odgovarajućem znanju, vještinama i kompetencijama kako bi postali sposobni za rad s nadolazećim mogućnostima inovacija te olakšao prijelaz radnika iz sektora u opadanju u nove, zelene sektore; naglašava u tom kontekstu prilike koje nudi „ruralna strukovna izobrazba” i drugi oblici stručnog osposobljavanja za razvijanje tih novih vještina;

14. ističe da istraživanje stvara temelje za inovacije i ekološke inovacije; upućuje na veliki mogućnosti rasta ekoloških inovacija i potencijal za Europu da u tom području ima vodeći položaj u svijetu, s prilikama za nova, kvalitetna radna mjesta;

15. poziva na iskorištavanje najboljih eko-inovacija za promicanje posebno u zemljama u razvoju, u kojima primjerice učinkovitiji proces proizvodnje ugljena, kompostiranje fekalija, korištenje obnovljivim izvorima energije, sustavi pročišćavanja vode i mnoge druge inovacije mogu znatno i uz relativno male troškove poboljšati kvalitetu života, pospješiti zdravlje i promicati održivo poduzetništvo i zapošljavanje;

16. ističe ključnu ulogu koju partnerstva i sinergije između poduzeća, obrazovnog sektora te lokalnih i regionalnih vlasti mogu imati u osiguravanju relevantnog osposobljavanja, uključujući vještine povezane sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom za muškarce i žene, kako bi omogućili širok pristup mogućnostima zapošljavanja i kvalitetnim radnim mjestima koja nastaju kroz eko-inovacije;

17. potiče države članice da omoguće poticaje poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, kako bi se promicalo veće ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja privatnog sektora; pozdravlja u tom pogledu akcijski plan za ekološke inovacije;

18. potiče države članice da pojačaju prekograničnu suradnju kako bi se osiguralo širenje tehnologija i najboljih praksi diljem Europe, i tako povećala europska konkurentnost;

19. zagovara države članice da, u okviru osiguravanja socijalno odgovornog prijelaza na visokokvalificirana zelena radna mjesta, počnu koristiti što je prije moguće Europski socijalni fond za programe čiji je cilj unapređenje vještina, osposobljavanje i ponovno osposobljavanje zaposlenika.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

• [1]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0299.
• [2]  Izraz „socijalna ekonomija” trebao bi se prevesti kao „économie sociale et solidaire”, a jednaki prijevodi trebali bi se koristiti za španjolski, portugalski i druge slične jezike.

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o ekološkim inovacijama ─ rast i radna mjesta kroz politiku okoliša
(2012/2294(INI))

Izvjestitelj: Jens Nilsson

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u svoj prijedlog Rezolucije uključi sljedeće preporuke:

1.  naglašava opsežnost koncepta ekoloških inovacija, s obzirom na to da je definiran kao svaki oblik inovacije koji je usmjeren na napredak prema održivom razvoju, smanjenjem utjecaja na okoliš i postizanjem učinkovitije i odgovornije uporabe resursa;

2.  podupire vodeću inicijativu Komisije u kontekstu strategije Europa 2020., kojoj je cilj dovesti do promjene, od danas, prema održivom gospodarstvu; naglašava, nadalje, da su ciljana ulaganja u ekološku preobrazbu regija EU-a vrlo koristan alat za postizanje strateških ciljeva regionalne konvergencije i teritorijalne povezanosti;

3.  naglašava neiskorišten potencijal ekoloških inovacija u pogledu ekološke koristi, s obzirom na to da bi se trebale smanjiti emisije stakleničkih plinova, između ostalog, povećanom uporabom recikliranih i obnovljivih materijala i proizvodnjom kvalitetnih proizvoda koji imaju manji utjecaj na okoliš, kao i olakšati ekološki prihvatljivije postupke proizvodnje i usluge; upućuje na koristi za fiskalne politike kada se potencijali ekoloških inovacija potpuno iskorištavaju i kada se povećanje učinkovitosti može ostvariti ne samo u proračunskom smislu; naglašava potrebu za mjerama koje su usmjerene na uska grla i ograničenja koja sprečavaju komercijalizaciju ekoloških inovacija i internacionalizaciju takvih proizvoda i usluga;

4.  smatra da ekološke inovacije trebaju pridonositi održivom regionalnom rastu i ostvarenju ekoloških ciljeva Unije;

5.  naglašava da bi ekološke inovacije trebale imati korist od novonastalih financijskih instrumenata EU-a i vodećih inovacija „Unija inovacija” i „Resursno učinkovita Europa”, kao i od kohezijske politike i programa „Horizon 2020.”; naglašava potrebu usmjeravanja ideje ekoloških inovacija u sva područja politike;

6.  naglašava da, iako su trenutačna prioritetna područja u pozivu na dostavu prijedloga za ekološke inovacije 2012. ograničena na neka područja interesa, inicijativa ekoloških inovacija predstavlja međusektorski program kojim se podupiru ekološki inovativni projekti u različitim sektorima; ponavlja da bi svi sektori i poslovne aktivnosti trebali imati pravo na financiranje;

7.  ističe da buduća kohezijska politika uključuje strategiju pametne specijalizacije kao ex-ante uvjeta za regije EU-a i potiče regije da pokrenu kampanje podizanja svijesti usmjerene na sve ciljne skupine radi integracije ekoloških inovacija u regionalne i nacionalne strategije pametne specijalizacije;

8.  smatra ekološke inovacije potpuno u skladu s istraživanjima i inovacijama te klimatskim i ekološkim prioritetima ulaganja u predstojećem programskom razdoblju strukturnih fondova;

9.  naglašava da, dok ekološke industrije danas osiguravaju 3,4 milijuna radnih mjesta, a procijenjeni godišnji promet iznosi 319 milijardi EUR, potencijal za poticanje regionalnog razvoja, stvaranje prilika za zapošljavanje i koristi za okoliš ostaje uglavnom neiskorišten, i podsjeća, s time u vezi, da će trošak neaktivnosti biti visok;

10. naglašava važnost lokalnog i regionalnog vlasništva putem aktivnog sudjelovanja javnih i privatnih dionika i civilnog društva u politikama i aktivnostima koji podupiru ekološke inovacije;

11. preporučuje promicanje kreativnog i inovativnog potencijala mladih ljudi kako bi se pridonijelo održivu razvoju te poboljšao njihov pristup financiranju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU