IZVJEŠĆE o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.

o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.

(2014/2143(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

–       uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila otvorena radna skupina UN-a za održive razvojne ciljeve,

–       uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. usvojio međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

–       uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

–       uzimajući u obzir izvješće UN-a o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

–       uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju održanog u Meksiku u travnju 2014.,

–       uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje koja je odobrena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u rujnu 1995. te kasnije zaključne dokumente,

–       uzimajući u obzir program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) koji je usvojen 1994. u Kairu te kasniji postupak revizije programa ICPD+20,

–       uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–       uzimajući u obzir izvješće UN-a o jednakosti spolova za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

–       uzimajući u obzir ishod konferencije UN-a o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–       uzimajući u obzir izvješće o ljudskom razvoju za 2014. Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

–       uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Komisije uglednih osoba na visokoj razini u vezi s razvojnim programom za razdoblje nakon 2015. godine,

–       uzimajući u obzir izvješće s konferencije UN-a o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

–       uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom programu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

–       uzimajući u obzir rezoluciju naslovljenu „Ispunjenje obećanja: ujedinjeni u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva” koju je donijela Opća skupština UN-a na plenarnoj sjednici na visokoj razini o milenijskim razvojnim ciljevima na svom 56. zasjedanju u 2010. godini,

–       uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

–       uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom,

–       uzimajući u obzir izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu o stanju nesigurnosti opskrbe hranom,

–       uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u prosincu 2011.,

–       uzimajući u obzir izvješće UNDP-a naslovljeno „Beyond the Midpoint: Achieving the Millennium Development Goals” („Nakon polovice provedbenog razdoblja: ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva”) te objavljeno u siječnju 2010.,

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

–       uzimajući u obzir rad posebne skupine stručnjaka UN-a za razvojni program UN-a za razdoblje nakon 2015. koju zajednički vode Odjel UN-a za gospodarske i socijalne poslove (UN DESA) i UNDP uz potporu svih agencija UN-a i uz savjetovanje s relevantnim zainteresiranim stranama,

–       uzimajući u obzir globalnu strategiju i plan djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije u vezi s javnim zdravljem, inovacijama i intelektualnim vlasništvom od 24. svibnja 2008.,

–       uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Akcijski plan iz Accre,

–       uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

–       uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju[1] i Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike[2],

–       uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–       uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014. naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM (2014)0263),

–       uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013. naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: europski angažman za civilno društvo kroz vanjske odnose” (COM(2012)0492),,

–       uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi nacrta stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

–       uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, Europskom parlamentu i Komisiji o razvojnoj politici EU-a naslovljenu „Europski konsenzus”[3],

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.[4],

–       uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. na 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[5],

–       uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.)[6],

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015.[7],

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

–       uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 25. lipnja 2013. o sveobuhvatnom programu za razdoblje nakon 2015.,

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0037/2014),

A.     budući da su se svi relevantni dionici okupili 2000. godine kako bi se utvrdili milenijski razvojni ciljevi radi ostvarenja konkretnih razvojnih ciljeva i ciljeva iskorjenjivanja siromaštva do 2015.;

B.     budući da je milenijskim razvojnim ciljevima podignuta razina osviještenosti o okončanju globalnog siromaštva kao hitnog izazova i prioriteta globalnog djelovanja; budući da je uspjeh ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva različit, no primjetni su pozitivni učinci na smanjenje najtežih oblika siromaštva, borbu protiv malarije i tuberkuloze, poboljšanje pristupa pitkoj vodi i smanjenje razlika u upisima u osnovnu školu; budući da je prilikom definiranja okvira za razdoblje nakon 2015. potrebno obratiti pozornost na određene manjkavosti milenijskih razvojnih ciljeva;

C.     budući da procjene napretka u ostvarivanju sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva pokazuju da su za novi okvir ključni snažna povezanost između iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv nejednakosti i poticanja održivog razvoja te jedinstveni i univerzalni skup ciljeva s različitim pristupima njihovu ostvarenju;

D.     budući da se predviđa porast gradskog stanovništva sa sadašnjih 3,6 milijardi na više od 6 milijardi, a najveći će gradovi, prema predviđanjima, izrasti u megagradove s više od 100 milijuna stanovnika; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

E.     budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na pristup uslugama reproduktivnog i spolnog zdravlja, uključujući planiranje obitelji; podsjeća, s tim u vezi, da je 2013. otprilike 289 000 žena umrlo tijekom trudnoće ili porođaja; podsjeća na peti milenijski razvojni cilj i potrebu da se ženama zajamči pristup djelotvornoj metodi kontracepcije i planiranja obitelji kako bi se broj smrti trudnica i rodilja smanjio gotovo za trećinu;

F.     budući da je smanjenje siromaštva nejednako i da su nejednakosti među državama i unutar njih porasle u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju te predstavljaju glavni razvojni izazov, posebno u zemljama s niskom i srednjom razinom dohotka; budući da 1,5 milijardi ljudi živi u siromaštvu, a istovremeno su zakinuti kada je riječ o zdravstvenim i životnim standardima te standardima obrazovanja, pogotovo u nestabilnim državama ili onima u kojima vladaju sukobi;

G.     budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje poništavaju napore usmjerene prema razvoju; budući da se na žene u većoj mjeri odražavaju posljedice vojnih sukoba i kriza;

H.     budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji pati od gladi te da je 162 milijuna male djece pothranjeno; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

I.      uzimajući u obzir da je 2014. međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

J.      budući da se Deklaracijom o pravu na razvoj iz 1986. razvoj potvrđuje kao temeljno ljudsko pravo; budući da se Deklaracija obvezuje na pristup utemeljen na ljudskim pravima čije su značajke ostvarivanje svih ljudskih prava (gospodarskih, socijalnih, kulturnih, građanskih i političkih); budući da se Deklaracija također obvezuje na jačanje međunarodne suradnje;

K.     budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša dovode u pitanje smanjenje siromaštva time što potenciraju postojeće slabe točke, dok pritom mnoge zemlje u razvoju još uvijek ovise o poljoprivredi i klimatski osjetljivim prirodnim resursima te im nedostaju kapaciteti kojima bi se mogli nositi s klimatskim rizicima; budući da postoji hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija stakleničkih plinova i ostvarenjem pravednijeg i održivijeg načina upravljanja i raspolaganja prirodnim resursima;

L.     budući da napredak u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva povezanih sa zdravljem uglavnom proizlazi iz ulaganja u istraživanje i razvoj otprije više godina; budući da se pravima o intelektualnom vlasništvu ne bi trebao otežavati pristup financijski pristupačnim lijekovima;

M.    budući da je pristup mogućnostima ranog razvoja djeteta, najvećoj dostiživoj razini obrazovanja i osposobljavanja za svako dijete te mladu ili odraslu osobu ključan preduvjet za razbijanje kruga siromaštva i nejednakosti koji se prenosi iz generacije u generaciju;

N.     budući da je postignut slab napredak u vezi s rodnom jednakošću i osnaživanjem žena; budući da su žene često izložene diskriminaciji i nasilju;

O.     budući da u svijetu žene i djevojčice čine većinu onih koji žive u najtežem obliku siromaštva te da su rodna jednakost i prava žena nužni preduvjeti za uspjeh globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; budući da svaki dan oko 800 žena u svijetu premine zbog komplikacija tijekom trudnoće ili rođenja djeteta; budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na univerzalan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima čime se mogu spasiti životi;

P.     budući da žene čine više od polovice broja migranata;

Q.     budući da Afrika nezakonitim financijskim tokovima izvozi znatno više kapitala u svijet u usporedbi s onime što prima u obliku međunarodne pomoći i novca;

R.     budući da se novim održivim razvojnim okvirom stvara mogućnost širokog sudjelovanja organizacija civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalnih parlamenata;

S.     budući da treba stvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni pokretač za stvaranje radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva kada postoje jasni mehanizmi odgovornosti te se poštuju međunarodni propisi o socijalnoj zaštiti;

T.     budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju;

U.     budući da je mobilizacija domaćih sredstava važan element borbe protiv siromaštva i nejednakosti;

V.      budući da su EU i njezine države članice najveći donatori razvojne pomoći te bi zato trebali i dalje biti pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, posebno potičući pristup utemeljen na ljudskim pravima, čije su značajke jednakost, nediskriminacija, sudjelovanje i uključenost u izradu i provedbu okvira;

W.    budući da će se zaključcima Vijeća iz prosinca 2014. postaviti skup dosljednih načela i glavnih točaka pregovaračke strategije;

X.     budući da je člankom 208. UFEU-a utvrđeno da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a te je uspostavljena usklađenost politika za razvoj;

I.    Milenijski razvojni ciljevi: procjena i novi izazovi

1.      ističe da se globalno okruženje tijekom posljednjih godina promijenilo, uključujući promjene u globalnoj gospodarskoj i političkoj ravnoteži, te premda su neka gospodarstva u razvoju i usponu doživjela značajan gospodarski rast, i dalje se suočavaju s visokim i rastućim razinama nejednakosti; smatra da je potreban novi pristup kojim se obuhvaća globalno upravljanje, uz snažan naglasak na usklađenost politika za razvoj i opskrbu globalnih javnih dobara;

2.      podsjeća da se, unatoč tome što je njihov izravan pristup ujedno i njihova prednost, milenijski razvojni ciljevi nisu bavili temeljnim strukturnim čimbenicima koji su doveli do siromaštva i nejednakosti; ističe da bi globalni održivi razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao biti transformacijski na način da se bavi temeljnim uzrocima siromaštva i nejednakosti i tako ispuni nedovršeni posao sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva;

3.      ističe da su milenijski razvojni ciljevi utvrđeni 2000. godine imali veliki uspjeh u zemljama sa srednjom razinom dohotka i zemljama u razvoju, ali da je napredak nejednak unutar tih zemalja i među njima te je te rezultate potrebno ispravno analizirati i iz njih donijeti zaključke prilikom oblikovanja globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.;

4.      podsjeća da, iako su milenijski ciljevi znatno izmijenili živote ljudi, ključna pitanja kao što su kršenja ljudskih prava, nejednakosti, uključujući rodnu nejednakost, oružani sukobi i terorizam, klimatske promjene, nesigurnost opskrbe hranom, nedostatak prava vlasništva, nedostatak prava povezanih sa zemljištem, migracija, ograničeni pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju, demografske promjene, manjak resursa, gubitak biološke raznolikosti, korupcija, porezna prijevara i izbjegavanje plaćanja poreza, neodrživi rast, nezaposlenost i financijska i gospodarska kriza još uvijek predstavljaju vrlo složene i međusobno povezane izazove s kojima se potrebno suočiti u narednim desetljećima, što potiče potrebu za pronalaskom novih načina razvoja koji bi mogli dovesti do uključivog i održivog razvoja za sve;

5.      ističe da je ekološka održivost glavni izazov, a neuspjeh u njezinu ostvarenju vjerojatno bi ugrozio sve aspekte ljudskog razvoja; konkretno, podsjeća da uništavanje okoliša predstavlja veliku prepreku ispunjenju cilja iskorjenjivanja najtežih oblika siromaštva i gladi; podsjeća, na primjer, da su trajne nejednakosti i borbe oko oskudnih resursa među glavnim uzročnicima sukoba, gladi, nesigurnosti i nasilja, koji su pak ključni čimbenici zaustavljanja ljudskog razvoja i napora za ostvarivanjem održivog razvoja;

6.      ističe da bi se novim okvirom trebalo učinkovito reagirati na te izazove i riješiti važna pitanja kao što su poštovanje dostojanstva svakog ljudskog bića, pravda, jednakost, dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava, mir i sigurnost, klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa i povećanje otpornosti na njih, očuvanje biološke raznolikosti, uključivi i održivi rast, pravo vlasništva i pravo povezano sa zemljištem, zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje, istraživanje i inovacije te prava žena, djece, mladeži i manjina;

7.      ističe činjenicu da novi razvojni okvir mora biti univerzalan i primjenjiv u svim zemljama, uključujući države članice EU-a, te stoga mora biti relevantan i pravedan i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju, uzimajući istovremeno u obzir različite nacionalne okolnosti, kapacitete, politike i prioritete; ističe da se nove odgovornosti i obveze moraju ravnopravno ali pravedno podijeliti među svim zemljama; poziva EU da iznese prijedloge konkretnih mjera i obveza kojima se na domaćoj i međunarodnoj razini može odgovoriti na načelo univerzalnosti;

8.      naglašava da bi uzajamna odgovornost i transparentnost na svim razinama trebali biti osnova novog razvojnog okvira te da je važno da nacionalne vlade i drugi akteri, uključujući privatni sektor, budu odgovorni za provedbu okvira;

9.      poziva Europsku uniju da aktivno vodi proces prema određenju jedinstvenog, sveobuhvatnog i cjelovitog globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te pozdravlja konsenzus kojim je zaključeno da u novom globalnom razvojnom planu treba naglasiti sredstvo provedbe te obnoviti globalno partnerstvo za održivi razvoj;

II.  Potreba za obnovljenim globalnim partnerstvom te odlučnim i dosljednim stavom EU-a

10     poziva Europsku uniju da preuzme aktivnu ulogu u oblikovanju novog globalnog partnerstva kojim će se mobilizirati djelovanje svih zemalja, uključujući gospodarstva u usponu te sve relevantne dionike, uz ostalo i privatni sektor, organizacije civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalne parlamente;

11.    poziva Europsku uniju na donošenje odlučnog, dosljednog i jednoglasnog stajališta tijekom nadolazećih međuvladinih pregovora uzimajući u obzir prioritete naglašene u ovoj rezoluciji;

12.    odobrava zaključke otvorene radne skupine UN-a; smatra, ipak, da bi se okvir koji je utvrđen u njezinim zaključcima na kraju mogao podijeliti u skupine uz istodobno održavanje ravnoteže među iskorjenjivanjem siromaštva, borbe protiv nejednakosti i trima dimenzijama održivog razvoja, a da to ne ide na štetu pristupa utemeljenog na pravima odnosno nauštrb ambicioznijih i inovativnijih ciljeva;

13.    ističe da bi novim globalnim okvirom trebalo obuhvatiti odgovarajući institucionalni ustroj i baviti se glavnim ciljevima koji su iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i promicanje održivog razvoja, s jasnim smjernicama za nadzor njegove provedbe te da bi sam ustroj trebao obuhvatiti složenosti i međusobnu povezanost raznih dijelova budućeg okvira;

14.    smatra da je politička usklađenost u interesu održivog razvoja ključno sredstvo za provedbu okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu poziva EU da zajamči da sve potrebne smjernice, procjene učinka te mehanizmi nadzora i izvješćivanja pridonesu tomu da politička usklađenost u interesu održivog razvoja zaživi unutar tog okvira;

15.    naglašava da univerzalnost globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. podrazumijeva ozbiljnije obveze za EU i države članice; ističe da će se novi ciljevi održivog razvoja sadržani u globalnom okviru morati odraziti u vanjskim i unutarnjim politikama EU-a;

III. Prioritetna područja

16.    podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva mora ostati glavni prioritet globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015., zajedno s međusobno povezanim stupovima gospodarske, ekološke i socijalne održivosti i osnaženim globalnim partnerstvom;

Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i održivi razvoj

17.    ističe da bi okončanje siromaštva i borba protiv nejednakosti, uz održivi razvoj, trebale biti glavne teme globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; ističe potrebu da okvir bude usredotočen na ljude te da primjenjivanjem pristupa koji se temelji na pravima upućuje na nedostatak pravde s ciljem smanjenja nejednakosti unutar zemalja i među njima, što je jedan od ključnih prioriteta novog okvira;

18.    smatra da nejednakost onemogućava razvoj i napore usmjerene prema smanjenju siromaštva; ponavlja da su iskorjenjivanje siromaštva, jednakost i održivi razvoj mogući samo ako se u obzir uzmu sve najosjetljivije skupine te ako se promiču pravedan pristup, održivo korištenje resursa i dobro upravljanje; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podupru 10. cilj održivog razvoja, kao što je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebni cilj u sklopu novog okvira;

19.    naglašava potrebu za postavljanjem cilja okončanja najtežih oblika siromaštva ljudi koji žive s dva američka dolara dnevno ako okvir namjerava donijeti istinsku promjenu;

20.    naglašava činjenicu da bi se budućim okvirom trebali obuhvatiti složeni aspekti siromaštva i nejednakosti koji se ne ograničavaju na manjak prihoda, već se bave dostojanstvom ljudskog bića u svim njegovim aspektima, uključujući i socijalne aspekte; naglašava da se siromaštvo ne bi trebalo procjenjivati samo na temelju dohotka i BND-a, nego i na temelju pokazatelja kojima se mjeri blagostanje;

21.    preporučuje da se pruži potpora konsolidaciji države pojačanom općom i/ili sektorskom proračunskom pomoći uvjetovanom kriterijima dobrog upravljanja;

22.    smatra da zauzimanje cjelovitog pristupa u borbi protiv nejednakosti podrazumijeva, između ostalog, uzimanje u obzir kakav učinak plan liberalizacije ima na siromaštvo i nejednakost; podsjeća, na primjer, da su najmanje razvijene zemlje suočene s poteškoćama u nadoknađivanju poreza na trgovinu koji su zbog liberalizacije trgovine sve manji; naglašava također da je u većinski globaliziranoj ekonomiji pregovaračka snaga radnika smanjena liberalizacijom, čime se ugrožava ostvarivanje prava navedenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Programu za dostojanstven rad; u skladu s tim potiče EU da svoju strategiju trgovinske politike oblikuje tako da održi i zaštiti visoke socijalne i ekološke standarde te odvrati od svih oblika socijalnog i ekološkog dampinga;

23.    naglašava da postoji važna veza između dobrog upravljanja, održivog razvojnog rasta i smanjenja društvenih nejednakosti; naglašava važnost jačanja jednakih mogućnosti i prava kao i socijalnog dijaloga; poziva na širu definiciju siromaštva od one koja se temelji samo na BDP-u kako bi se obuhvatile šire mjere napretka i blagostanja;

24.    podsjeća na važnu gospodarsku i društvenu ulogu stabilne i jake srednje klase; naglašava važnost dodatnog uključivanja srednje klase u politički proces kojim se jača uključiv rast;

25.    poziva na poticanje ekološki održivog napretka u svim zemljama, i razvijenima i onima u razvoju, i to održivom upotrebom obnovljivih prirodnih resursa i zaštitom okoliša;

26.    naglašava potrebu poticanja održivog razvoja uravnoteženjem regionalnog razvoja, i to poticanjem razvoja gradića i gradova te sprečavanjem pretjeranog rasta velikih gradova;

Pristup temeljen na ljudskim pravima

27.    pozdravlja uvrštavanje pristupa utemeljenog na promicanju ljudskih prava i usredotočenog na ljude u održive razvojne ciljeve koje je predložila otvorena radna skupina UN-a; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što do sada nije zauzet ambiciozniji pristup i naglašava da je takav pristup nužan kako bi se uklonili uzroci siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakosti;

28.    naglašava univerzalnost, nedjeljivost i međuovisnost ljudskih prava svih osoba, bez bilo kakvih oblika diskriminacije, počevši s temeljnim pravom na dostojanstvo svakog ljudskog bića, s posebnim naglaskom na ljudska prava žena i djevojčica, uključujući poticanje univerzalnog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima, kao i zaštitu i poštovanje prava migranata i manjina, uključujući pripadnike skupine LGBT i osobe zaražene HIV-om; ističe važnost poštovanja i promicanja prava osoba s invaliditetom u sklopu novog okvira;

29.    poziva EU da naglasi važnost donošenja i provedbe odgovarajućeg pravnog okvira kao prioriteta u okviru plana za razdoblje nakon 2015. te da naglasi činjenicu da se nacionalnim i lokalnim politikama treba boriti protiv korupcije i nekažnjavanja te zajamčiti pristup nepristranim i neovisnim pravosudnim tijelima i učinkovite pravne lijekove za kršenja ljudskih prava, osobito marginaliziranih skupina, kao i zaštitu onih koji brane ljudska prava; naglašava da se globalnim razvojnim okvirom za razdoblje nakon 2015. treba jamčiti dobro upravljanje, demokracija i vladavina prava;

30.    poziva EU da udvostruči svoj trud usmjeren k jamčenju toga da u nadolazećim međuvladinim pregovorima pristup utemeljen na ljudskim pravima i pravo na razvoj postanu glavne ideje globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te stoga poziva da stupovi pristupa utemeljenog na ljudskim pravima, univerzalnost i nedjeljivost, nediskriminacija i jednakost, odgovornost i vladavina prava, sudjelovanje i uključenost, budu sastavni dio izrade, provedbe i nadzora razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; naglašava važnost zadržavanja 16. cilja održivog razvoja, koji je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebnog cilja u sklopu novog okvira;

Prevencija sukoba, oporavak nakon sukoba, izgradnja mira i promicanje trajnog mira

31.    smatra da bi globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao na pravi način odražavati Novi dogovor za angažman u nestabilnim državama i ciljeve za izgradnju mira i izgradnju države dogovorene u Busanu; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na nestabilne države u sklopu novog okvira; pozdravlja činjenicu da je promicanje miroljubivih društava jedan od prioriteta EU-a te jedan od sve važnijih čimbenika novog okvira; također smatra da je od ključne važnosti započeti strukturna, intenzivna i dugoročna partnerstva koja u prvi plan stavljaju reformu sigurnosnog sektora i uspostavljanje vladavine prava i demokratskih institucija;

32     ističe da novi okvir treba naći rješenje za temeljne uzročnike sukoba i nestabilnosti; poziva europske institucije da uvedu postupke koji su prilagođeniji situacijama nakon sukoba te izrade strategiju kojom će se razvojnoj pomoći omogućiti da na najbolji način bude u službi ciljeva sigurnosti;

33.    oštro osuđuje nedostatak sudskog progona i kažnjavanja u područjima sukoba, osobito u slučaju seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama; naglašava potrebu za udvostručenjem truda usmjerenog k zaštiti civila zahvaćenih oružanim sukobima kako bi se poboljšao pristup psihološkoj pomoći, osobito za žene i djecu, te kako bi se osnažila povezanost između pomoći, obnove i razvoja u novom globalnom okviru;

34.    priznaje važan doprinos žena u sprečavanju sukoba i naporima za izgradnju mira te stoga poziva na promicanje rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o jamčenju sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji demokracije;

Ublažavanje klimatskih promjena, zaštita okoliša i smanjenje rizika od katastrofa

35.    smatra da je potrebno na učinkovit, vidljiv i ambiciozan način uključiti prioritetno pitanje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe u globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015.; podržava širok raspon mjera za rješavanje posljedica klimatskih promjena i jamčenje bolje budućnosti novoj generaciji, uključujući postupno ukidanje subvencija koje su štetne za okoliš; ističe da treba obratiti posebnu pozornost na održivu energiju jer je ona od ključne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena;

36.    ističe da usmjeravanje postupka ne smije dovesti do preusmjeravanja službene razvojne pomoći na klimatske politike kojima se ne postiže izravno ublažavanje siromaštva;

37.    smatra da se mnoge siromašne zajednice već suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, a najmanje su za njih odgovorne; ponavlja hitnu potrebu za poduzimanje mjera u vezi sa smanjenjem emisija i s naglaskom na strategijama bez ugljika; naglašava da kretanje prema gospodarstvu utemeljenom na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije može dovesti do napretka u iskorjenjivanju siromaštva; vjeruje da bi EU trebao podupirati univerzalni pristup obnovljivim, pouzdanim i isplativim energetskim uslugama;

38.    pozdravlja činjenicu da su ublažavanje klimatskih promjena i održivo korištenje prirodnim resursima u velikoj mjeri prisutni u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine koji uključuje očuvanje oceana i mora kao i očuvanje biološke raznolikosti i šuma;

39.    naglašava važnost uključivanja mjera za humanitarnu pomoć, izgradnju kapaciteta, prevenciju i sudjelovanje prema načelu odozdo prema gore u novi okvir kako bi se učinkovito umanjio rizik od katastrofa te kako bi se povećala otpornost; ističe potrebu jačanja međunarodne pomoći, koordinacije i resursa za odgovor na krizne situacije, oporavak i ponovnu izgradnju u situacijama nakon katastrofa;

40     prepoznaje posebnu ulogu žena u doprinosu održivosti te stoga poziva na integraciju perspektive rodne jednakosti u politike o okolišu i klimatskim promjenama kako bi se zajamčilo smanjenje rodne nejednakosti kada je riječ o pristupu resursima za prilagođavanje klimatskim promjenama te nadzoru nad njima;

Sigurnost opskrbe hranom, prehrana, održiva poljoprivreda, suzbijanje degradacije tla, vodoopskrba i sanitarne usluge

41.    pozdravlja činjenicu što su sigurnost opskrbe hranom i sigurnost prehrane postali prioritet u novom globalnom razvojnom okviru te pozdravlja činjenicu da je zasebni cilj iskorjenjivanja gladi, postizanja sigurnosti opskrbe hranom i poboljšane prehrane te promicanja održive poljoprivrede uvršten u zaključni dokument otvorene radne skupine; prepoznaje specifične potrebe poljoprivrednica u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom koje treba uzeti u obzir prilikom razvoja novog okvira;

42.    naglašava važnost povezivanja tog pitanja s povećanom produktivnosti u sektoru održive poljoprivrede i ribarstva što će dovesti do smanjenja gubitka i rasipanja hrane, transparentnog upravljanja prirodnim resursima i prilagodbe klimatskim promjenama;

43.    ističe da se zaštitom posjeda zemljišta za male proizvođače, pri čemu se uzimaju u obzir tradicionalna prava povezana s korištenjem zemljištem, potiču lokalna gospodarstva i povećava sigurnost opskrbe hranom;

44.    poziva na potrebu da se učini više od ostvarivanja sigurne opskrbe hranom i hranu smatra temeljnim ljudskim pravom kako bi se mogao jasno zacrtati cilj „Bez gladi” i do 2025. okončati sramotni problem gladi u svijetu; ističe da bi napori za iskorjenjivanje gladi i okončanje pothranjenosti, kao i fenomena „skrivene gladi”, trebali biti posebno usmjereni na djecu i dojilje;

45.    naglašava važnost provedbe obveza u vezi s degradacijom tla s konferencije Rio+20 u svim zemljama te smjernica Organizacije za hranu i poljoprivredu o pravu na hranu i zemljoposjedništvo; ističe važnost dobrog upravljanja na globalnoj razini u sprečavanju utrke zemalja za obradivim površinama;

46.    ističe nužnost jačanja dobrog upravljanja u području zemljoposjedništva i očuvanja posjeda od rastućeg rizika njihova kupovanja po vrlo po niskim cijenama koje provode razni gospodarski subjekti;

47.    ukazuje na važnost određivanja univerzalnog pristupa pitkoj vodi, sanitarnih usluga i integriranog upravljanja vodama; naglašava potrebu da se poduzmu mjere za smanjenje uporabe opasnih kemikalija i sprječavanje zagađenja;

Zdravlje i obrazovanje

48.    mišljenja je da je zdravstveni sektor ključan za gospodarski i društveni razvoj društava; stoga poziva EU da se usredotoči na promicanje pravedne, univerzalne i održive zdravstvene zaštite u novom globalnom okviru, s posebnim naglaskom na financijski pristupačnu zdravstvenu skrb za djecu i majke, uključujući ambiciozan cilj u vezi s iskorjenjivanjem sprječive smrtnosti trudnica i rodilja, novorođenčadi i djece, kao i s uklanjanjem epidemija AIDS-a, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih bolesti;

49.    prihvaća da je zdravlje ljudsko pravo; naglašava važnost poboljšanja univerzalnog pristupa higijeni i visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i pokrivenosti, uključujući usluge za spolno i reproduktivno zdravlje; poziva EU da stavi poseban naglasak na sprečavanje marginalizacije i diskriminacije najugroženijih skupina u vezi sa zdravstvenim sustavima;

50.    ističe golemu važnost nastavka rada na poboljšanju pristupa vodi, sanitarnim uslugama i higijeni kao prioritetnim pitanjima o kojima ovisi postizanje drugih ciljeva iz programa za razdoblje nakon 2015., a u to se ubrajaju i zdravlje, obrazovanje i rodna jednakost;

51.    naglašava da je obrazovanje ključno za razvoj samoodrživih društava; poziva na to da se pristup svim razinama kvalitetnog obrazovanja odražava u novom globalnom razvojnom okviru te da se tim okvirom treba otvoriti pitanje pristupa obrazovanju u hitnim i kriznim situacijama; ističe potrebu za poticanjem participativnog građanstva punim ostvarivanjem građanskih i političkih prava kao i izgradnjom društava koja se zasnivaju na znanju i inovacijama;

52.    potiče Komisiju da ukidanje nejednakosti u pristupu zdravlju i obrazovanju u sklopu okvira za razdoblje nakon 2015. promiče kao prioritet te da u okviru obuhvati konkretne mjere za pojedince u nepovoljnom položaju i skupine izložene riziku od diskriminacije;

Ključna uloga žena u globalnom razvojnom okviru nakon 2015.

53.    pozdravlja činjenicu da su osnaživanje žena i djevojčica te važnost rodne jednakosti prepoznati kao prioriteti u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine, uzimajući u obzir središnju ulogu žena u novom okviru globalnog razvoja; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podrže inicijativu otvorene radne skupine da se rodna jednakost izdvoji kao zaseban cilj, uz jamstvo integracije rodno osviještene politike u sve ciljeve, promicanja uključivanja ambicioznih ciljeva u vezi s pravima žena i djevojčica te bolje provedbe tih ciljeva;

54.    ponavlja važnost ukidanja svih vrsta diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama u sklopu novog okvira; ističe važnost potpunog uklanjanja diskriminirajućeg zakonodavstva i prakse; potiče EU da u okviru novog globalnog okvira kao glavne prioritete u području ljudskih prava postavi ukidanje svih oblika nasilja, kao što su nasilje u obitelji, trgovanje ljudima, seksualno iskorištavanje i uznemirivanje te svih štetnih praksi, uključujući rane ili prisilne brakove i dječje brakove te genitalno sakaćenje žena;

55.    smatra da se globalnim planom za razdoblje nakon 2015. treba odaslati jasna poruka kada je riječ o sudjelovanju žena u postupcima donošenja odluka;

56.    naglašava važnost jamčenja jednakih mogućnosti zapošljavanja žena i muškaraca te jednakih plaća za jednak rad u svim sredinama; shvaća potrebu za zaštitom prava žena na majčinstvo i rad u isto vrijeme;

57.    ističe važnost poboljšanja pristupa djevojčica svim razinama obrazovanja te uklanjanja rodnih prepreka obrazovanju;

58     naglašava važnost jamčenja univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama kao što je planiranje obitelji, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i s time povezana prava;

59.    ukazuje na to da je potrebno uspostaviti učinkovite i specifične mehanizme za zaštitu migrantica te prepoznaje važnost prava žena na migraciju i integraciju u novu kulturu;

Uključiv i održiv rast, zapošljavanje i stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta

60.    ističe da je uključiv i održiv gospodarski rast popraćen stvaranjem dostojanstvenih radnih mjesta, učinkovitim korištenjem resursa s ciljem približavanja održivijoj potrošnji i modelu proizvodnje te ublažavanjem klimatskih promjena, ključan za uspjeh okvira za razdoblje nakon 2015.; smatra da će utvrđivanje kvalitativnih pokazatelja biti presudno za praćenje mjere u kojoj je razvojni napredak uključiv i održiv te mjere u kojoj se važnost daje potrebama najugroženijih i najosjetljivijih skupina;

61.    naglašava da je od ključne važnosti pratiti mjeru u kojoj gospodarski razvoj uključuje najugroženije i najosjetljivije skupine te u kojoj plaće ostaju usklađene s povećanjem proizvodnje; podsjeća na to da je država odgovorna za pružanje osnovnih socijalnih usluga svojim građanima čime se pridonosi iskorjenjivanju siromaštva; smatra da je u zemljama u razvoju ključno uspostaviti osnovnu socijalnu zaštitu na nacionalnoj razini i propis o minimalnoj plaći;

62.    poziva EU da promiče poticajno okruženje za poduzetništvo, trgovinu, ulaganja i inovacije, kojim se doprinosi smanjenju nejednakosti radi jačanja socijalne pravde;

63.    naglašava potrebu za postupnim ukidanjem dječjeg rada u sklopu novog globalnog razvojnog okvira;

64.    poziva na novi globalni okvir kojim se uspostavljaju pravedniji i održiviji programi trgovinske razmjene koji se temelje na dijalogu, transparentnosti i poštovanju te kojim se želi ostvariti veća pravednost u međunarodnoj trgovini; zauzima stajalište da je pravedna trgovina primjer uspješnog partnerstva kojim se duž opskrbnog lanca i u različitim fazama uključuje mnoge dionike diljem svijeta, ostvaruje pristup tržištu proizvođačima u nepovoljnom položaju, naročito ženama, jamče održiva sredstva za život, poštuju radni standardi, ukida dječji rad i potiče ekološki održive prakse poljoprivrede i proizvodnje;

65.    ističe potrebu da se novim globalnim razvojnim okvirom promiče univerzalan, transparentan, reguliran, otvoren i nediskriminirajući te pravedan višestrani trgovinski sustav u okviru Svjetske trgovinske organizacije; poziva Europsku uniju da preispita svoju strategiju za politike održivog razvoja, uključujući pravednu trgovinu;

66.    poziva na pružanje podrške razvoju zelenih inicijativa kao što je stvaranje zelenih radnih mjesta;

67.    naglašava važnost bavljenja pitanjem nezaposlenosti mladih u sklopu novog globalnog okvira;

Privatni sektor

68.    naglašava da privatni sektor može biti ključni pokretač za uključiv i održiv rast, ako se u obzir uzmu ključna načela razvoja kao što su ljudska prava, radna prava, odgovornost poduzeća i mehanizmi transparentnosti, socijalni dijalog i obveze prema okolišu; poziva Europsku uniju da podrži izgradnju regulatornih sustava kojima bi se smanjilo preveliko administrativno opterećenje, promicalo dobro upravljanje, suzbijalo podmićivanje i korupciju te poticalo stvaranje radnih mjesta; ustraje u potrebi za poboljšanjem društvene odgovornosti međunarodnih poduzeća pravno obvezujućim pravilima; pod tim okolnostima smatra da privatni sektor treba biti ključni pokretač za uključiv i održiv gospodarski razvoj;

69.    poziva na donošenje transparentnih i pravednih pravila u vezi s pristupom lokalnim i međunarodnim tržištima, pružajući pritom jednake mogućnosti svim uključenim dionicima;

70.    ističe da bi društvena odgovornost poduzeća trebala biti važan dio novog okvira;

71.    poziva EU da se pobrine da sva pomoć privatnom sektoru bude u skladu s načelima djelotvornog razvoja te da privatni sektor u zemljama u razvoju bude usredotočen na izbavljenje ljudi iz siromaštva;

72.    pozdravlja preporuku Vijeća da se pruži veća podrška malim i srednjim poduzećima stvaranjem poticajnog okruženja za male poduzetnike te pojednostavljenjem pristupa financiranju i osposobljavanju;

73.    podupire posebno daljnji razvoj inicijative za socijalno poduzetništvo na području razvojne suradnje; poziva na izradu novih instrumenata koji podupiru bolju suradnju između malih i srednjih poduzeća u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju;

74.    potiče EU da u sklopu programa za razdoblje nakon 2015. prioritet dodijeli poreznoj pravednosti i mobilizaciji nacionalnih sredstava jer bi to trebalo imati važnu ulogu u promjeni društva, iskorjenjivanju siromaštva i smanjenju nejednakosti;

Civilno društvo

75.    prepoznavajući u novom okviru potrebu za participativnim pristupom koji bi trebao za cilj imati uključenost dionika na svim razinama, ističe ključnu ulogu koju imaju organizacije civilnog društva, uključujući organizacije žena u vezi sa središnjom ulogom žena u globalnom razvoju, u smislu katalizatora razvoja i promicatelja univerzalnosti, jednakosti, uključivosti, odgovornosti i transparentnosti; naglašava važnost pokretanja dijaloga s organizacijama na terenu te pojednostavljenja izravnog sudjelovanja ljudi i zajednica;

76.    naglašava specifičnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju vladavine prava, pravde, ljudskih prava i demokratskih načela, posebno u zemljama u kojima je izgradnja države u ranoj fazi i u kojima su sposobnosti vlade i države ograničene;

Lokalne vlasti i nacionalni parlamenti

77.    ističe važnost uključivanja lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata u planiranje razvoja, provedbu i priljeve financijske pomoći; naglašava da je u tu svrhu potreban pravi participativni postupak koji bi se proveo u ranoj fazi razvoja te da u tom pogledu treba prepoznati i pojačati decentraliziranu javnu pomoć;

IV. Mobilizacija financijskih sredstava

78.    poziva države članice da ispune svoje obveze dodjeljivanja barem 0,7 % BND-a službenoj razvojnoj pomoći, uključujući barem 0,2 % BND-a najslabije razvijenim zemljama i drugim u velikoj mjeri ugroženim državama; poziva EU da se odluči za dosljedan i sveobuhvatan međunarodni pristup financiranju nakon 2015.; ponavlja potrebu da se nastavi bliska suradnja s drugim donatorima kako bi se razvili daljnji inovativni financijski mehanizmi, kao što je porez na financijske transakcije;

79.    naglašava važnost poštovanja načela vlasništva u okviru razvojnog postupka; ističe nužnost jačanja političkog dijaloga između donatora i partnerskih zemalja;

80.    podsjeća Komisiju i države članice da službena razvojna pomoć mora i dalje biti kamen temeljac europske politike razvojne suradnje čiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva;

81.    poziva EU da ocijeni mehanizme spajanja kako bi se zajamčilo da oni budu transparentni i pouzdani te da imaju povoljan učinak na održivi razvoj; poziva Komisiju da objavi smjernice koje se temelje na strategijama ujednačenog smanjenja siromaštva;

82.    ponavlja svoj poziv da borba protiv korupcije, pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih oaza, nezakonitih protoka kapitala i štetnih poreznih struktura postane najveći prioritet u financijskom razvoju; podsjeća na to da procjene pokazuju kako su tijekom proteklog desetljeća zemlje u razvoju izgubile gotovo 6 bilijuna američkih dolara nezakonitim financijskim tokovima, a taj je iznos znatno veći od vrijednosti službene razvojne pomoći za to razdoblje, te stoga naglašava važnost jačanja transparentnosti i dobrog upravljanja na svjetskoj razini;

83.    poziva EU da pojednostavi sklapanje javno-privatnih partnerstava te da se prednost dodijeli primjeni iskustva, stručnog znanja i sustava upravljanja iz privatnog sektora u partnerstvu s javnim sredstvima;

84.    poziva EU da nastavi pružati potporu zemljama u razvoju u njihovim nastojanjima za povećanjem mobilizacije javnih i privatnih nacionalnih sredstava te da im pomogne pri uvođenju pravilnih, održivih i pravednih poreznih sustava koji bi doveli do smanjenja siromaštva i ovisnosti o pomoći;

V.  Pokazatelji i odgovornost

85.    naglašava da su pristupačni i raščlanjeni te pouzdani podaci ključni za izradu odgovarajućih politika za novi okvir i za odgovorno djelovanje vlada i međunarodne zajednice;

86.    ističe potrebu za snažnim mehanizmima odgovornosti kako bi se postiglo da razvijene zemlje i zemlje u razvoju ispune svoje obveze i da se djelotvorno suoče s izazovima siromaštva i održivosti kojima će se okvir za razdoblje nakon 2015. baviti; ističe da se okvir treba temeljiti na dokazima i da treba sadržavati ciljeve u području financiranja te snažne mehanizme nadzora i odgovornosti na svim razinama; podsjeća da bi mehanizmi nadzora trebali obuhvaćati i postupak preispitivanja koji se temelji na otvorenosti i transparentnosti;

87.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i predsjedatelju otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja.

• [1]  SL C 46, 24.2.2006., str.1.
• [2]  Zaključci Vijeća 9558/07, 15.5.2007.
• [3]  SL C 46, 24. 2. 2006., str. 1.
• [4]  SL L 77, 15.3.2014, str. 44.
• [5]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259.
• [6]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0269.
• [7]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0283.

I. Millennium Development Goals (MDGs) - achievements and new challenges

In September 2000, the UN adopted a Millennium Declaration, followed by the setting up of concrete, time-bound targets to be reached by 2015.

The MDGs have made a huge difference in people’s lives. At less than one year from the target date for achieving the MDGs the world has reduced extreme poverty by half and efforts in the fight against malaria and tuberculosis have shown impressive results.

Another important achievement of the MDGs is that it brought together governments, the international community, civil society and the private sector to achieve concrete goals for development and poverty eradication.

However, additional efforts are needed for halving the percentage of people suffering from hunger. The 2014 Human Development Report stresses that persistent vulnerability threatens human development, unless it is systematically tackled by policies and social norms.

Global challenges are expected to increase due to key issues such as poverty, human rights violations, armed conflicts and terrorism, climate change, food insecurity, migration, unemployment, demographic changes, corruption, resource constraints, unstable growth, financial and economic crises. New development pathways are needed that could lead to inclusive and sustainable development.

Therefore the post-2015 agenda needs a truly renovated global partnership, comprehensive in coverage, recognising the contribution of all types of instruments, and able to deal with technology and innovation, capacity-building and trade.

Why do we need this document?

Following the UN special event on MDGs (September 2013) and the reports on the post-2015, the negotiations of a new framework have intensified, namely through the discussions of the Open Working Group (OWG) on Sustainable Development Goals (SDGs) and the Intergovernmental Expert Committee on Sustainable Development Financing (ICESDEF).

The overall EU position has been developed by the European Commission after intensive consultations, and endorsed by the Council and the European Parliament. The communication “Decent Life for All” lays the foundation of the EU position on the post-2015 agenda.

The Communication calls for tackling issues of global concern such as poverty, health, food security, education, gender equality, water and sanitation, sustainable energy, decent work, inclusive and sustainable growth, inequality, sustainable consumption and production, biodiversity, land degradation and sea and oceans. It also says that the post-2015 framework should ensure a rights-based approach and address justice, equality and equity, good governance, democracy and the rule of law, peaceful societies and freedom from violence.

The European Parliament has been deeply committed to obtaining an ambitious post-2015 development agenda. With this report we would like to contribute to the definition of a coherent and consistent EU position, to be adopted by the Council in December 2014. Council conclusions should set out the EU principles and main lines of its negotiation strategy.

III. Priority areas

Iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj

The rapporteur reminds that the narrative of the OWG on sustainable development goals identifies a consistent number of emerging priority areas. There is a need to progressively focus on the central elements that should constitute a clear and limited set of universal and measurable goals.

Poverty eradication together with good governance, human rights-based approach and sustainable development should be the underlying themes of the new development framework addressing also the multi-dimensional aspects of poverty and inequality, which go beyond the lack of income.

Human rights- based approach

The post-2015 framework should ensure a human right-based approach, as well as the promotion of peaceful societies. Justice, good governance, democracy and the rule of law should also be addressed in the new agenda. The rapporteur strongly believes that a more ambitious approach should be embraced in this regard;

In this crucial moment of negotiations EU should integrate all the rights while engaging with third countries, which is of utmost importance for sustainable development.

The rapporteur would like to remind that to achieve sustainable development goals we need institutions at all levels that are effective, transparent, accountable and democratic. Thus, the rapporteur urges the adoption and implementation of an appropriate legal framework and national policies leading towards reducing corruption, ensuring that justice institutions are accessible, impartial and independent.

Conflict prevention, post-conflict, peace-building and promotion of durable peace

The EU has acknowledged that there cannot be sustainable development without peace and security, and that, vice versa, without development and poverty eradication there will be no lasting peace. Therefore, the post-2015 framework should reflect peace building and state building goals agreed in Busan. Promotion of peaceful societies should evolve as an important element of the new agenda.

Climate change and disaster risk reduction.

The climate change mitigation, as one of the biggest challenges of our time, needs to be urgently and effectively mainstreamed in the new development agenda. Closely related to climate change is disaster risk reduction, as well as strengthening resilience.

On disaster risk reduction it’s important to recall that the poorest countries are the most exposed to risks, and there is a need to tackle all determinants of vulnerability.

Sustainable energy should also be seen as a crucial instrument to poverty eradication. That requires a strategic approach on diversification of sources, protection of ecosystems and natural resources, and integrated water management.

Food security, nutrition, sustainable agriculture, land degradation, water and sanitation

The Rapporteur welcomes the fact that food and nutrition security is emerging as a main area for the new agenda and reminds that there is a need to create linkages with sustainable agriculture, fisheries, management of natural resources and climate change.

Your Rapporteur emphasises that additional efforts should be undertaken to end malnutrition, with special emphasis on children.

As underlined in Rio+20 commitments, land and soil degradation is a key area of sustainable development and green economy. Stopping land and soil degradation is therefore crucial.

The Rio+20 recognised that ‘water is at the core of sustainable development’ and its three dimensions. The rapporteur considers that the new agenda should encourage an integrated approach to water expressed in universally agreed goals, simple, measurable and able to focus policies, resources, and allowing stakeholders to deliver concrete outcomes that improve people’s lives, and protect environment.

Zdravlje i obrazovanje

The Rapporteur stresses the importance of health and education for sustainable development. Therefore single goals addressing those issues should be reflected in the post-2015 agenda.

EU should focus on promoting equitable and universal health coverage by quality expenditure and access to quality health services in the new development framework.

Furthermore, the Rapporteur emphasises the need to enable access to all levels of quality education, in order to foster participatory citizenship and building of knowledge-based and innovative societies.

It is especially important to eliminate inequalities in access to health and education, and to work out measures within the new framework to reach the most disadvantages groups.

Central role of women in the new development framework

The Rapporteur welcomes the fact that empowerment of women was recognised as a priority in the post-2015 development agenda.

Furthermore, it is important to prioritise the elimination of all forms of violence against women and girls. It is crucial that the EU sets elimination of all harmful practices including child, early or forced marriage and female genital mutilation as one of the top priorities under the new framework.

The new development framework should also include focus on ensuring equal access to employment, as well as equal pay for the work of equal value.

Inclusive and sustainable growth, employment and decent work

The global financial and economic crisis have slowed growth, and led in turn to an employment crisis. The Rapporteur stresses the importance of inclusive growth and the promotion of decent jobs.

The on-going discussions on the post-2015 framework offer a good opportunity for the EU to promote an enabling environment for entrepreneurship, trade, investment and innovation, which will be conducive to the reduction of inequalities and aimed at strengthening social justice.

Private sector

The private sector provides some 90 per cent of jobs in developing countries, and is thus an essential partner in the fight against poverty.

The Rapporteur believes that private sector should be the key driver of inclusive and sustainable growth. In this respect, he welcomes Council recommendations to increase focus on support to SMEs, as well as social enterprises and cooperatives, as key actors to promote sustainable development.

Civil Society

The Rapporteur is of the opinion that in the new post-2015 framework civil society organisations should play an important role by holding governments accountable, and by contributing to the creation of participatory societies responsible for their own development.

Lokalne vlasti

Local authorities should be included from the beginning in the new development framework through a truly participatory process. The Rapporteur is of the opinion that local authorities contribute significantly to development effectiveness since they know the best the needs of local communities and can address them in the most comprehensive way.

V. Mobilizacija financijskih sredstava

The post-2015 goals should consider setting mutual goals and obligations for all countries, regardless of their income levels.

The rapporteur believes that the EU should continue to work closely with other donors on developing further innovative mechanisms for development and creating new partnerships, and complementing other sources of financing.

The rapporteur also recommends that the mechanisms of blending are transparent, accountable and with a clear sustainable development impact. Strongly recommends a cohesive and determined approach on fight against illicit financial flows, enhancing transparency and good governance.

The rapporteur believes that the EU should continue to work closely with developing countries in order to help them to raise domestic revenues, establish sustainable and equitable tax systems.

VII. Pokazatelji i odgovornost

Reminds that reliable data is absolutely vital for devising appropriate policies and for holding governments and development stakeholders accountable. Recommends the EU to promote discussions on the best indicators to measure progress, inequalities and vulnerabilities.

VIII. The need to a strong, clear and cohesive EU position

The Rapporteur appreciates the EU engagement in the post-2015 negotiations, and for the insistence on a single, comprehensive framework, to be applied to all countries and addressing the three dimensions of sustainable development. Considers that the EU should be firm on substance and strategic objectives. Welcomes progress and contribution made by the OWG, but believes that the number of goals identified in the conclusions need to be simplified and significantly reduced;

Considers also that the EU should give an important contribution to define clear provisions to ensure human rights-based approach and good governance would be the underlying concept of the new framework.

The rapporteur considers also that the PCD is another crucial aspect for a successful post-2015 development agenda. Therefore, more detailed proposals on food security, nutrition and sustainable agriculture should be presented.

At last, your rapporteur stresses that the voices of countries and regional groups that support EU priorities, and share the some concerns should be heard and assume a catalytic effect inside regional groups.

upućeno Odboru za razvoj

o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.
(2014/2143(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Malin Björk

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

–    uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena;

–    uzimajući u obzir Četvrtu svjetsku konferenciju o ženama koja se održala u rujnu 1995. u Pekingu, Deklaraciju i platformu za djelovanje koja je usvojena u Pekingu te kasnije dokumente koji su proizišli iz posebnih sjednica Ujedinjenih naroda, Peking +5, Peking +10 i Peking +15, o daljnjim radnjama i inicijativama za provedbu Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje koja je usvojena 9. lipnja 2000., odnosno 11. ožujka 2005. i 2. ožujka 2010.;

–   uzimajući u obzir provedbu programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju koja je održana 1994. u Kairu, u kojemu je svjetska zajednica prepoznala i potvrdila da su seksualno i reproduktivno zdravlje te reproduktivna prava temelji održivog razvoja;

A.  budući da se dva milenijska razvojna cilja odnose izričito na prava žena, tj. na promicanje rodne jednakosti i osnaživanje žena (milenijski razvojni cilj 3) te na poboljšanje zdravlja majki (milenijski razvojni cilj 5); budući da se tri daljnja cilja odnose na uvjete života žena i djevojčica: postizanje općeg osnovnog obrazovanja (milenijski razvojni cilj 2), smanjivanje stope smrtnosti djece (milenijski razvojni cilj 4) i borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti (milenijski razvojni cilj 6);

B.  budući da su se države članice obvezale da će promicati rodnu jednakost na dvanaest kritičnih područja utvrđenih Pekinškom platformom za djelovanje; budući da je Vijeće 15 godina nakon uspostave Platforme u reviziji njezine provedbe zaključilo da još uvijek treba zajamčiti prava žena u većini tih područja;

C. budući da se EU obvezao na Akcijski plan za rodnu jednakost i osnaživanje žena u okviru razvojne suradnje za razdoblje 2010. – 2015., ali je njegova provedba vrlo spora, što je naglašeno u zaključcima Vijeća od 19. svibnja 2014.;

D. budući da je unatoč uspjehu milenijskih razvojnih ciljeva u zemljama sa srednjim dohotkom i zemljama u razvoju napredak u postizanju rodne jednakosti i osnaživanju žena bio samo djelomičan, pri čemu je milenijski razvojni cilj 3 u većoj mjeri ostao neostvaren;

E.  budući da se najviše zaostaje s ostvarivanjem milenijskog razvojnog cilja 5 i da je pristup informacijama o seksualnim i reproduktivnim pravima, uključujući kontracepciju i pobačaj, ključno za osnaživanje žena; budući da svaki dan oko 800 žena u svijetu premine zbog komplikacija tijekom trudnoće ili rođenja djeteta; te da oko 222 milijuna žena u zemljama u razvoju nema pristup sigurnim i modernim metodama planiranja obitelji, a da se smanjuje omjer razvojne pomoći usmjerene prema planiranju obitelji u odnosu na ukupnu pomoć za zdravstvo;

F.  budući da čine više od 60 posto osoba koje su zaražene HIV-om, žene i djevojčice ostaju u epicentru pandemije HIV-a (milenijski razvojni cilj 6);

G. budući da su žene ključni akteri razvojnih politika; budući da su osnaživanje žena i djevojčica te ljudska prava žena i djevojčica prepoznati kao prioritet u okviru za razdoblje nakon 2015. godine;

H. budući da se u pregledu Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju koji se bavi razdobljem nakon 2014. pokazuje da je diskriminacija žena i djevojčica i dalje očita u svim društvima; u pregledu se naglašava da je ostvarivanje pojedinačnih prava, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava koja su s njima povezana temelj održivog razvoja[1];

I.   budući da se na žene u većoj mjeri odražavaju posljedice vojnih sukoba kao i gospodarskih i klimatskih kriza te da sve više žena sudjeluje u migracijskim tokovima, čineći danas polovicu ukupnog broja migranata;

J.   budući da su migracije u Europi i diljem svijeta sve veće te da mnoge žene postaju žrtve diskriminacije i nasilja ako žele mijenjati svoju kulturu, vjeru i način života;

K. budući da, globalno gledano, žene i djevojčice čine većinu osoba koje žive u ekstremnom siromaštvu te da žene imaju važnu ulogu u svjetskoj poljoprivrednoj proizvodnji i čine 43% poljoprivredne radne snage u zemljama u razvoju[2], ali posjeduju manje od 10 % zemljišta;

L.  budući da se svake godine 14 milijuna djevojčica prisili na brak, da je najmanje 1 od 3 žene na svijetu žrtva fizičkog nasilja, zlostavljanja, silovanja ili nekog drugog oblika lošeg postupanja i da nasilje i silovanje za žene u dobi od 15 do 44 godine predstavljaju veći rizik od obolijevanja od raka ili malarije ili stradavanja u prometnoj nesreći ili ratu;

M. budući da su siromaštvo žena i rodna nejednakost faktori koji uzrokuju i potiču trgovanje ženama i djevojčicama radi seksualnog iskorištavanja, te budući da se žene i djevojčice iskorištava u seksualnim industrijama u svim regijama svijeta;

N. budući da odbijanje pobačaja kojim se spašava život majke predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava;

O. budući da je stopa smrtnosti majki u zemljama u razvoju 15 puta viša nego u razvijenim zemljama;

P.  budući da 62 milijuna djevojčica u svijetu ne pohađa školu;

Q. budući da se nedostatkom sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja, usluga na području reproduktivnog zdravlja za mlade i mjera za sprečavanje ranih i prisilnih brakova, seksualnog uznemiravanja i nasilja u prvom redu djevojčicama onemogućuje pohađanje škole i završetak obrazovanja, što ide u prilog rodnoj nejednakosti i siromaštvu;

R.  budući da je provedba jednake plaće za rad jednake vrijednosti ključno pitanje u postizanju rodne jednakosti;

S.  budući da su žene, a osobito majke, često žrtve diskriminacije pri zapošljavanju, ovisno o vrsti zaposlenja; budući da se na taj način uvelike šteti njihovim karijerama;

T.  budući da u mnogim državama nacionalni zakoni ne jamče ista prava muškarcima i ženama;

1.  poziva na poboljšanje provedbe postojećih milenijskih razvojnih ciljeva kako bi se učinkovitije odgovorilo na strukturne uzroke rodne nejednakosti i pristupilo osnaživanju žena te kako bi se učinkovitije provelo strukturne promjene koje još treba provesti kako bi se ostvarila stvarna jednakost, te naglašava da je uzrok tomu u raznim preprekama kao što su nedostatak resursa i političke volje, prevlast muškaraca u političkom životu i izabranim državnim tijelima, nedostatak stranačke potpore ženama, socioekonomske prepreke, činjenica da ženama nedostaje vremena, uloga društvenih masovnih medija te nedostatak kontinuiranog kontakta i suradnje s javnim organizacijama kao što su sindikati i ženske udruge, ali i u politikama kojima se želi ograničiti prava žena i djevojčica i njihov pristup zdravstvenim uslugama, na primjer financijskim ograničavanjem humanitarne pomoći zemlje donatorice u vezi sa uslugama sigurnog pobačaja;

2.  poziva Ujedinjene narode da, kao što je predložila otvorena radna skupina[3], uključe rodnu jednakost, prava žena, osnaživanje žena te ljudska prava žena i djevojčica kao zasebni cilj i ključni preduvjet za pravedan i uključiv održivi razvoj, kao i da zajamče integriranje rodno osviještene politike te rodno specifičnih ciljeva i pokazatelja u sve ciljeve utvrđene globalnim razvojnim okvirom za razdoblje nakon 2015., s posebnim naglaskom na ženama koje su sve više marginalizirane zbog isprepletenih oblika diskriminacije i nejednakosti;

3.  žali što su tijela žena i djevojčica, konkretno njihovo seksualno i reproduktivno zdravlje i prava koja su s njima povezana, i dalje poprište ideoloških borbi te poziva da se u razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015. priznaju neotuđiva prava žena i djevojčica na tjelesni integritet i samostalno donošenje odluka; između ostalog, pravo na dobrovoljno planiranje obitelji, siguran i legalan pobačaj te život bez nasilja u koje se ubrajaju genitalno sakaćenje žena, dječji brak, rani i prisilni brak te silovanje u braku;

4.  poziva na izradu posebnog plana djelovanja za rodnu jednakost popraćenog potrebnim financijskim mehanizmom, uključujući proračunske alate kojima se uzima u obzir rodna jednakost, kako bi se zaustavili isprepleteni i strukturni pokretači nejednakosti te višestruki oblici diskriminacije koji se temelje na rodu, etničkoj, kulturnoj ili vjerskoj pripadnosti, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, zdravstvenom statusu i sposobnostima;

5.  poziva da se utvrde ambiciozni rodno specifični ciljevi kako bi se zaustavio proces feminizacije siromaštva i smanjio rodni jaz, što uključuje bolji pristup kvalitetnom obrazovanju za žene i djevojčice, u koji se ubraja i srednjoškolsko obrazovanje, opću dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi, poboljšanje pristupa žena i djevojčica seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima koja su s njima povezana , uključujući planiranje obitelji i usluge pobačaja, uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama te rodno uvjetovanog nasilja, te jačanje socijalne i ekonomske neovisnosti žena, osobito u vidu zapošljavanja i njihova sudjelovanja u postupcima odlučivanja i naglašava da socijalna ekonomija pridonosi ispravljanju triju glavnih oblika neravnoteže na tržištu rada: nezaposlenosti, nestabilnosti radnog mjesta te isključenosti iz društva i rada;

6.  poziva na jasnu strategiju koja ženama i majkama omogućava pristup radu bez diskriminacije, štiteći pritom pravo na majčinstvo i rad u isto vrijeme.

7.  ističe da je sudjelovanje žena u donošenju političkih odluka i u pregovorima, posebno u sprečavanju sukoba, mirovnim procesima i izgradnji mira, presudno za stvaranje pogodnih okolnosti za stabilizaciju i jačanje država, a time i za razvoj; poziva na promicanje Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o jamčenju sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji demokracije;

8.  oštro osuđuje činjenicu da se seksualno nasilje nad ženama i dalje primjenjuje kao oružje u ratu; naglašava da treba učiniti više kako bi se zajamčilo poštovanje međunarodnog prava i psihološka pomoć za žene i djevojčice koje su zlostavljane u sukobima;

9.  osuđuje nedostatak sudskog progona i kažnjavanja počinitelja nasilja nad ženama u područjima sukoba; traži detaljnije podatke i statistiku o nekažnjavanju počinitelja nasilja koji su optuženi za nasilje nad ženama u područjima sukoba;

10. poziva na to da pružanje humanitarne pomoći EU-a i njezinih država članica ne podliježe ograničenjima koja nameću donatori u pogledu dostupnosti sigurnog pobačaja za žene i djevojčice koje su žrtve silovanja u oružanim sukobima;

11. ustraje u izradi posebnog poglavlja o rodnoj jednakosti koje će biti ugrađeno u sljedeći Akcijski plan za ljudska prava Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD);

12. ustraje u potrebi da se rodna ravnoteža ugradi u prekomorske misije ESVD-a te da se za svaku misiju izradi namjenska strategija za prava žena i rodnu jednakost;

13. uviđa da su djevojčice i mlade žene ugrožene i da se nalaze u posebno nepovoljnom položaju te naglašava važnost potpore obrazovnih sustava kojima se jamči pristup osnovnom obrazovanju, s posebnim naglaskom na opismenjavanju i stručnom usavršavanju kako bi se zaustavilo kršenje prava djevojčica na obrazovanje; podsjeća da je potrebno usredotočiti se na to da se djevojčicama zajamči život bez nasilja, da se uklone diskriminirajuće zakonodavstvo i prakse te da se, globalno gledajući, osnaže djevojčice i mlade žene;

14. naglašava da je potrebno svim djevojčicama osigurati besplatan i nesmetan pristup osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, pri čemu posebnu pozornost treba obratiti na najmarginaliziranije skupine društva;

15. poziva na unaprjeđenje politike javnih sustava u smislu pružanja kvalitetne, održive i jednake zdravstvene zaštite, uz poklanjanje posebne pozornosti starijim osobama i osobama s invaliditetom;

16. ističe da svi ciljevi na području zdravstva moraju uključivati ostvarivanje prava na najveći dostiživi zdravstveni standard, što obuhvaća seksualno i reproduktivno zdravlje i prava koja su s njim povezana; naglašava da žene moraju imati kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim pravima, ponajprije jednostavnim pristupom kontracepciji i pobačaju, te ističe da je pravo na reproduktivno zdravlje sastavni dio ljudskih prava; u tom smislu odlučno zahtijeva kriminalizaciju prisilne sterilizacije;

17. poziva na uklanjanje svih oblika diskriminacije žena i djevojčica i nasilja nad njima te stoga potiče Ujedinjene narode da postave iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama kao prioritetni cilj i da nastave uspostavljati mjere osobito usmjerene na ekstremne oblike nasilja kao što su nasilje u obitelji, ubojstvo iz časti, trgovanje ljudima, prisilan brak, seksualno iskorištavanje i genitalno sakaćenje žena, osobito kad je riječ o ženama u ratnim područjima te da se suprotstave posljedicama koje nasilje nad ženama ima za društvo, kao što su nejednak razvoj, diskriminacija te ranjivost žena u gospodarstvu; smatra da nasilje nad ženama predstavlja teško kršenje ljudskih prava te da nikada ne bi trebalo biti opravdano vjerom, kulturom ili tradicijom;

18. naglašava da bi EU u novom razvojnom okviru trebao naglasiti važnost participativnog pristupa i na taj način osigurati kontinuiranu uključenost dionika na svim razinama, uključujući civilno društvo, a posebno ženske organizacije i organizacije koje se zalažu za rodnu jednakost jer bi snažni mehanizmi socijalne odgovornosti na lokalnoj razini trebali biti izvori informacija za nacionalno praćenje razvojnih planova, što bi dovelo do istinskog uključivog upravljanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

19. naglašava da je za provedbu tih politika važno prikupiti specifične podatke prema dobi i rodu;

20. ističe da se okvirom za razdoblje nakon 2015. godine moraju ukloniti temeljni uzroci siromaštva promicanjem jednakosti ishoda i osnaživanja za sve, osobito za siromašno, marginalizirano i nedovoljno opskrbljeno stanovništvo s posebnim naglaskom na ženama, djevojčicama i mladima;

21. poziva na to da načela ljudskih prava budu okosnica okvira za razdoblje nakon 2015. godine koji osobito mora obuhvatiti pitanja nejednakosti i diskriminacije, sudjelovanja i osnaživanja osoba u društvu koje su marginalizirane ili se nalaze u nepovoljnom položaju – s posebnim naglaskom na pravima žena, mladih, migranata, osoba zaraženih HIV-om, pripadnika skupine LGBTI i osoba s invaliditetom;

22. naglašava da je potrebno uspostaviti specifične i učinkovite mehanizme za zaštitu migrantica;

23. poziva Ujedinjene narode da u milenijskim razvojnim ciljevima naglase važnost prava žena na migraciju i integraciju u novu kulturu na način da mijenjaju svoj stil života, a da pritom ne budu izložene nasilju i zlostavljanju;

24. ističe da treba obratiti posebnu pozornost na prevladavanje financijskih i pravnih prepreka održivom razvoju, zaštiti i ostvarivanju svih ljudskih prava žena; poziva međunarodnu zajednicu da odgovori na nepravedne socijalne, ekonomske i ekološke uvjete koji produbljuju feminizaciju siromaštva, komodifikaciju prirodnih resursa i opasnost za prehrambeni suverenitet, a koji pak sprečavaju žene i djevojčice u osnaživanju, te u tom smislu naglašava činjenicu da strani ulagači masovno otkupljuju zemljišta, što utječe na lokalne poljoprivrednike i ima razoran učinak na žene i djecu;

25. žali što u predloženim ciljevima nisu prepoznati različiti utjecaji ekoloških prijetnji na živote žena i djevojčica te na njihovu osobitu ulogu u doprinosu održivosti i aktivnostima za izgradnju mira te naglašava potrebu da se u sve buduće ciljeve za održivi razvoj uključi rodna perspektiva, zajedno s konkretnim ciljevima za žene i djevojčice;

26. smatra nužnom uspostavu sveobuhvatnog okvira financiranja koji bi uključivao načela rodne jednakosti i koji bi se financirao sredstvima iz Europskog fonda za razvoj, u prvom redu za potrebe EU-a tj. za ostvarivanje novih ciljeva održivog razvoja;

27. naglašava da je potrebno uzeti u obzir specifične potrebe poljoprivrednica, posebno one povezane s izazovima koje sa sobom nosi sigurnost hrane;

28. poziva na integraciju pitanja o rodnoj jednakosti kao međusektorskom predmetu u politikama o okolišu i klimatskim promjenama, od njihove provedbe do evaluacije, u cilju pružanja činjenica za ocjenjivanje i poboljšanje utjecaja tih politika, te naglašava da bi, s obzirom na jaku rodnu dimenziju klimatskih promjena u svojim učincima i odgovorima, EU trebao ustrajati u rodno nepristranom i participativnom pristupu koji se temelji na pravima kako bi se zajamčilo osjetno smanjenje rodne nejednakosti u pristupu resursima za prilagođavanje klimatskim promjenama i kontroli nad njima, kao i rodna ravnoteža u postupcima donošenja odluka na svim razinama koji su povezani s klimom i elementarnim nepogodama;

29. budući da će razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. predstavljati opći plan globalnog razvoja, poziva Europsku komisiju da seksualno i reproduktivno zdravlje i prava koja su s njime povezana uvrsti u svoju sljedeću zdravstvenu strategiju EU-a;

30. zahtijeva da se u novi globalni razvojni okvir ponovno, i to kao prioritet, uključi opći pristup reproduktivnom zdravlju, posebice u vidu financijske potpore planiranju obitelji koja će se pružiti na razmjeran način;

31. naglašava da opći pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima koja su s njime povezana te njihovo poštovanje pridonosi postizanju svih milenijskih razvojnih ciljeva u vezi sa zdravljem: prenatalnom zaštitom i sposobnošću izbjegavanja poroda s visokim rizikom te smanjenjem smrtnosti novorođenčadi i djece; ističe da su planiranje obitelji, zdravlje majki i sigurne usluge pobačaja važni elementi za spašavanje života žena;

32. poziva na izradu konkretnih projekata EU-a za promicanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava koja su s njime povezana u manje razvijenim zemljama kako bi se pridonijelo sprečavanju smrtnosti majki;

33. poziva na izradu novog globalnog okvira kojim će se stvoriti pravedniji i održiviji model trgovine utemeljen na dijalogu, transparentnosti i poštovanju, koji zahtijeva veću rodnu pravednost u međunarodnoj trgovini; zauzima stajalište da je pravedna trgovina primjer uspješnog partnerstva koje duž opskrbnog lanca i u različitim fazama uključuje mnoge dionike diljem svijeta, i koje osigurava pristup tržištu proizvođačima u nepovoljnom položaju, naročito ženama, te jamči održiva sredstva za život, u okviru kojega se poštuju radni standardi, ukida dječji rad i potiču ekološki održive prakse u poljoprivredi i proizvodnji;

34. poziva Europsku uniju i njezine države članice da detaljno preispitaju Pekinšku platformu za djelovanje kako bi se 2015. obilježila njezina dvadeseta godišnjica postojanja;

35. naglašava da se na žene treba gledati kao na aktere u razvoju i da stoga treba u obzir uzeti njihovo mišljenje, pritom u prvom redu koristeći se okvirom civilnog društva.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

• [1]  http://icpdbeyond2014.org/uploads/browser/files/93632_unfpa_eng_web.pdf
• [2]  Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), infografika: http://www.fao.org/resources/infographics/infographics-details/en/c/180754/
• [3]  Zaključni dokument otvorene radne skupine od 19. srpnja 2014,  izvor: OWG_Outcome_Document_19_July_2014, http://www.worldwewant2015.org/file/449888/download/489787,
  http://www.worldwewant2015.org/owg