Izvješće - A9-0118/2020Izvješće
A9-0118/2020

IZVJEŠĆE o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2018.

16.6.2020 - (2019/2127(INI))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Bas Eickhout


Postupak : 2019/2127(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A9-0118/2020
Podneseni tekstovi :
A9-0118/2020
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2018.

(2019/2127(INI))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2018.,

 uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2018.,

 uzimajući u obzir izvješće o održivosti za 2018., godišnje izvješće za 2018. o aktivnostima EIB-a izvan Europske unije te izvješće za 2018. o operacijama EIB-a unutar EU-a,

 uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizijskog odbora za 2018.,

 uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a za 2018. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2018.,

 uzimajući u obzir aktivnosti u vezi s istragama prijevara tijekom 2018.,

 uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostatcima u politici transparentnosti Europske investicijske banke[1],

 uzimajući u obzir reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi koja proizlazi iz odluke Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostatcima u politici transparentnosti Europske investicijske banke,

 uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2018. i izvješće o aktivnostima Grupe EIB-a u borbi protiv prijevara za 2018.,

 uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2017. 2019.,

 uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

 uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

 uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

 uzimajući u obzir svoje rezolucije od 6. travnja 2018. o kontroli financijskih aktivnosti EIB-a za 2016. – godišnje izvješće za 2016.[2] i od 17. siječnja 2019. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2017. – godišnje izvješće za 2017.[3],

 uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja[4],

 uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597), SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

 uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) iz siječnja 2019.[5], br. 03/2019.

 uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. svibnja 2019. o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja za 2018. (COM(2019)0244),

 uzimajući u obzir EIB-ovo izvješće o ocjeni funkcioniranja EFSU-a iz lipnja 2018.,

 uzimajući u obzir Komisijinu evaluaciju mandata za vanjsko kreditiranje iz 2019.[6],

 uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Europa u svijetu – budućnost europske financijske strukture za razvoj”[7], koje je pripremila Skupina stručnjaka na visokoj razini za europsku financijsku strukturu za razvoj,

 uzimajući u obzir izvješće organizacije Counter Balance o sposobnosti EIB-a da se uhvati u koštac s prijevarama i korupcijom (engl. „Is the EIB up to the task in tackling fraud and corruption?”) iz listopada 2019.[8],

 uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

 uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0118/2020),

A. budući da se EIB ugovorom obvezao da će preko specijaliziranih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji EU-a, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju;

B. budući da je primarni cilj Europske investicijske banke, u skladu s člankom 309. UFEU-a, da u interesu Unije doprinosi uravnoteženom i kontinuiranom razvoju unutarnjeg tržišta;

C. budući da EIB, kao najveći javni zajmodavac na svijetu, djeluje na međunarodnim tržištima kapitala te klijentima nudi konkurentne i povoljne uvjete u cilju pružanja potpore politikama i projektima EU-a;

D. budući da je EIB 2018. navršio 60 godina, a čekaju ga mnogi novi izazovi i unutar i izvan Unije;

E.  budući da se EU posljednjih deset godina suočava s krizom ulaganja, koja su uvelike nedostatna, a istovremeno je suočen s hitnom potražnjom za ulaganjima kako bi se mogao nositi s nužnom zelenom i digitalnom transformacijom gospodarstva; budući da su stope ulaganja (tj. ulaganja kao udio u BDP-u) ispod razine prije krize;

F. budući da je EIB u studenome 2019. preuzeo nove klimatske obveze, kao i novu politiku kreditiranja u području energije;

G. budući da EIB ima ključnu ulogu na međunarodnim financijskim tržištima, osobito s obzirom na to da prednjači u izdavanju zelenih obveznica;

H. budući da se očekuje da će EIB imati presudnu ulogu u financiranju europskog zelenog plana u okviru održivog europskog investicijskog plana;

I. budući da bi ciljevi javne politike kao što su socijalna kohezija, održivi razvoj i zaštita okoliša trebali biti u središtu pozornosti i ciljeva Banke; 

J. budući da bi EIB u svoje strategije ulaganja trebao uključiti europske vrijednosti, na čelu s ljudskim pravima; 

K. budući da EIB razmatra planove da postane „razvojna banka EU-a” te da je Vijeće već zatražilo od EIB-a i EBRD-a da predstave te planove u svrhu buduće rasprave;

L.  budući da se financiranjem operacija izvan EU-a koje provodi EIB u prvom redu podupiru ciljevi vanjske politike EU-a te se pritom jača vidljivost Unije, šire njezine vrijednosti i doprinosi očuvanju stabilnosti trećih zemalja;

M. budući da se zaštitne mjere protiv prijevara, uključujući porezne prijevare i pranje novca, te protiv rizika od financiranja terorizma i korupcije, moraju na odgovarajući način uključiti u dubinske analize i ugovorne uvjete EIB-a;

N. budući da je potrebno stalno pratiti razvoj najboljih praksi u vezi s upravljanjem EIB-om i njegovom politikom uspješnosti, kao i u vezi s dobrim upravljanjem i transparentnosti;

Glavni rezultati aktivnosti financiranja koje je EIB proveo u 2018.

1. napominje da je Grupa EIB-a 2018. pružila financijska sredstva u iznosu od preko 64,19 milijardi EUR i da su potpisani ugovori za 854 projekta;

2. primjećuje da su glavna EIB-ova ulaganja sljedeća:

 13,5 milijardi EUR zajmova za inovacijske projekte u 2018.

 32 % EIB-ova financiranja bilo je namijenjeno kohezijskim i prijelaznim regijama, čime je premašen cilj od 30 %

 programi financiranja za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije čine glavno prioritetno područje s više od 23,3 milijarde EUR

 15,2 milijarde EUR uloženo je u okoliš

 12,3 milijarde EUR uloženo je u infrastrukturu

 zajmovi za klimatske promjene iznosili su gotovo 30 % portfelja EIB-a u 2018., tj. 28 % ukupnih potpisanih ugovora, čime je premašen cilj od 25 % u vidu potpore   Pariškom klimatskom sporazumu

 više od 8 milijardi EUR uloženo je izvan Europe, što predstavlja 12,5 % ukupnog financiranja EIB-a;

3. prima na znanje dva sveobuhvatna politička cilja EIB-a povezana sa socijalnom i ekonomskom kohezijom EU-a te s klimatskom politikom, kao i četiri primarna cilja javne politike, koji se odnose na inovacije, financiranje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, infrastrukturu i okoliš; ističe da bi navedeni primarni ciljevi javne politike trebali biti potpuno usklađeni s nedavno ažuriranim političkim prioritetima EU-a kako bi se odrazio prijelaz na održivi gospodarski model koji poštuje ograničenja planeta, socijalnu pravednost i ideju zajedničkog blagostanja;

4. prima na znanje geografsku raščlambu potpisanih financijskih ugovora za 2018.; poziva EIB da također podnese izvješće o potpisanim financijskim ugovorima po glavi stanovnika zemlje te uzimajući u obzir udio zemlje u EIB-u; poziva na uravnoteženu geografsku raspodjelu ulaganja kako bi se uzela u obzir razina razvijenosti i kohezijski aspekti zemalja i regija; prima na znanje geografsku raščlambu potpisanih financijskih ugovora za 2018. kao udio u BDP-u, pri čemu su pet glavnih država članica korisnica Grčka s 1,01 % (1,87 milijardi EUR), Cipar s 1,01 % (0,21 milijardi EUR), Portugal s 0,98 % (1,98 milijardi EUR), Hrvatska s 0,98 % (0,51 milijardi EUR) i Poljska s 0,97 % (4,79 milijardi EUR); napominje da je pet najvećih država članica korisnica u apsolutnim brojkama primilo 52,9 % potpisanih financijskih ulaganja;

5. prima na znanje da je Vijeće pristalo očuvati kapitalnu osnovu banke na način da se doprinos UK-a uplaćenom kapitalu EIB-a zamijeni rezervama Banke i kapitalom na poziv razmjernim povećanjima nepredviđenih obveza; prima na znanje da je Vijeće pristalo na asimetrično povećanje kapitala koje je dovelo do povećanja udjela kapitala Poljske i Rumunjske; poziva dioničare EIB-a da dodatno povećaju kapitalizaciju EIB-a kako bi se omogućila veća ulaganja i veći rizici u cilju financiranja projekata nužnih za potporu održivoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva i doprinos socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, stvaranju radnih mjesta, inovacijama i konkurentnosti u EU-u, pritom zadržavajući rejting AAA EIB-a;

6. prima na znanje stopu loših kredita od 0,3 % na kraju 2018. (0,3 % na kraju 2017.) u ukupnom kreditnom portfelju unatoč nedavnom prelasku Banke na rizičnije operacije kreditiranja;

Glavni prioriteti investicijske politike EIB-a i održivost njegova poslovnog modela

7. prima na znanje da je misija EIB-a ulaganje u izvedive projekte kojima se ostvaruju politički ciljevi EU-a u skladu s člankom 309. UFEU-a, uključujući projekte za razvoj manje razvijenih regija; ističe da bi u okviru aktivnosti kreditiranja koje provodi EIB prioritet trebali biti održivi projekti s jasnim rezultatima, dodanom vrijednošću i širim pozitivnim učincima;

8. poziva EIB da uzme u obzir sve rizike za okoliš koji proizlaze iz velikih infrastrukturnih projekata i da financira samo one koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo i s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

9. ističe da postoji politički zamah u pogledu usmjeravanja sve većeg dijela sredstava EIB-a u klimatsku i okolišnu održivost, to jest, u pogledu stvaranja tzv. „europske klimatske banke”; poziva civilno društvo, Komisiju, Parlament i dioničare Banke da iskoriste tu priliku kako bi u 2020. uskladili operacije EIB-a s Pariškim sporazumom; naglašava da u skladu s razvojem događaja EIb mora nastaviti podupirati regionalni razvoj i ciljeve EU-a u pogledu socijalne i ekonomske kohezije, kako je predviđeno Protokolom br. 28 UFEU-a;

10. poziva EIB da se usredotoči na manje, decentralizirane projekte koji su često u vlasništvu zajednice i nastavi razvijati potporu građanskim inicijativama jačanjem tehničke pomoći i financijskog stručnog znanja prije odobrenja projekata kako bi se poboljšala dostupnost financiranja koje pruža EIB te kvaliteta i održivost njegovih operacija; u tom pogledu poziva na odgovarajuće financiranje savjetodavnih službi u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;

11. poziva EIB da uzme u obzir lokalne dionike, uključujući civilno društvo, kada je riječ o utjecaju ulaganja na lokalno okruženje;

12. pozdravlja reviziju okvira EIB-a za okoliš i socijalna pitanja kasnije ove godine; poziva EIB da se pobrine za to da se njegovo načelo „ne nanesi štetu” primjenjuje u svim njegovim operacijama; poziva EIB da se obveže na prestanak financiranja svih projekata koji nisu u skladu s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a;

13. stoga podupire objavljivanje jasnih informacija o tome kako se provodi strategija EIB-a te o učinku njegovih proizvoda i portfelja na klimu ili održivost;

14.  pozdravlja izvješća EIB-a o srednjoročnim i dugoročnim gospodarskim, socijalnim i ekološkim učincima u obrazloženjima njegovih ulaganja; pozdravlja činjenicu da to izvješćivanje obuhvaća i fazu planiranja (ex ante) i fazu provedbe projekta; smatra da bi trebalo uključiti izvješća o postignutim rezultatima na temelju ulaganja, osobito unutar EU-a;

15. vjeruje da je potrebno uložiti napore u razvoj klimatski neutralnog gospodarstva na nacionalnoj razini te da bi EIB trebao preuzeti vodeću ulogu u tom području; poziva EIB da podupre nacionalne investicijske banke i banke za uvoz i izvoz pri usvajanju ekoloških načela i mjera sličnih onima koje provodi EIB te da se obveže na financiranje isključivo projekata koji su u skladu s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a;

Uloga EIB-a u financiranju europskog zelenog plana

16. smatra da EIB ima važnu ulogu u suočavanju s klimatskim izazovima, kao što su globalno zatopljenje i dekarbonizacija gospodarstva EU-a; napominje da bi EIB trebao slijediti ciljeve utvrđene u okviru zelenog plana;

17. prima na znanje da je ukupno ulaganje u klimu 2018. iznosilo 16,2 milijarde EUR, pri čemu se najviše ulagalo u niskougljičnu energiju (6 milijardi EUR), obnovljivu energiju (4,1 milijarde EUR) i energetsku učinkovitost (2,7 milijarde EUR); prima na znanje da je 29 % EIB-ovih zajmova 2018. bilo povezano s klimom;

18. pozdravlja činjenicu da je 2018. izdano 4 milijarde EUR u obveznicama za klimatsku osviještenost, kao i 500 milijuna EUR u obveznicama za osviještenost o održivosti; ističe potrebu za standardom EU-a za zelene obveznice kako bi se osigurala transparentnost i praćenje prihoda;

19. podsjeća na obveze koje je predsjednik EIB-a preuzeo na sastanku na vrhu UN-a o klimi u rujnu 2019., to jest, da će:

 uskladiti sve financijske aktivnosti EIB-a s ciljevima Pariškog sporazuma do kraja 2020.

  usmjeriti najmanje 50 % financijskih sredstava EIB-a u klimatsku i okolišnu održivost do 2025.

– osloboditi 1 bilijun EUR ulaganja u klimu i okoliš do 2030.;

20. ističe da, zbog ambicije EIB-a da bude ključan financijski stup u zelenom planu, Banka mora uložiti više truda da bi postala „klimatska banka”; poziva EIB da izradi plan s konkretnim, mjerljivim, dostižnim, realističnim i vremenski definiranim ciljevima u pogledu provedbe Pariškog sporazuma; poziva da se tim ciljevima uzme u obzir potencijalni rizik od povećanja razlika između regija i država članica EU-a; ističe aktivnosti EIB-a kojima se podupire ekonomska i socijalna kohezija; upozorava na nužnost aktivnosti EIB-a kako bi se potpora ekonomskoj i socijalnoj koheziji uskladila s klimatskim ciljevima;

21.  poziva na to da se ambiciozne obveze uvrste u konkretne politike; smatra da obveze EIB-a moraju biti ključan dio njegova Korporativnog operativnog plana i njegove klimatske strategije, kao i njegovih sektorskih strategija kreditiranja i zaštitnih politika;

22. naglašava da je iznimno važno da sva ulaganja i sektorski portfelji EIB-a budu usklađeni s Pariškim sporazumom;

23. prima na znanje da je EIB 2018. odobrio financiranje velikih projekata plinske infrastrukture, uključujući plinovode iz Turkmenistana i Azerbajdžana u EU (Transanatolijski plinovod prirodnog plina) te iz Grčke u Italiju preko Albanije i Jadranskog mora (Transjadranski plinovod); napominje da su ta ulaganja uvrštena na 4. popis projekata od zajedničkog interesa koji se sufinanciraju iz proračuna EU-a; poziva EIB da objasni kako će uskladiti te projekte s ciljevima Pariškog sporazuma do kraja 2020.;

24. smatra da nova EIB-ova politika kreditiranja u području energije predstavlja veliko poboljšanje, a osobito odluka o prestanku kreditiranja projekata u području energije iz fosilnih goriva do kraja 2021. i primjer koji se time postavlja za druge banke; naglašava da je potrebno osigurati da korištenje izvora energije kao što je prirodni plin i njihovo naknadno financiranje bude u skladu s postizanjem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; napominje da će se politika kreditiranja u području energije revidirati početkom 2022. i poziva da se tom revizijom navedena politika uskladi s europskom taksonomijom održivih financija;

25. pozdravlja buduću usmjerenost EIB-a na pravednu tranziciju te očekuje da EIB doprinese mehanizmu za pravednu tranziciju, posebno u okviru svojeg budućeg kreditnog instrumenta za javni sektor i operacija u okviru fonda InvestEU;

26. izražava zabrinutost zbog toga što je udio financiranja za ceste, autoceste i zračni promet 2018. bio veći od prosjeka za razdoblje 2014. 2018., dok je financiranje željeznica u 2018. bilo niže od prosjeka za razdoblje 2014. – 2018.; prima na znanje da je ukupno financiranje zračnog prometa u 2018. iznosilo 725 milijuna EUR; sa zanimanjem iščekuje EIB-ovu reviziju njegove politike kreditiranja u području prometa; poziva na uvođenje nove politike financiranja u području prometa u cilju dekarbonizacije sektora prometa u EU-u do 2050.;

27. poziva Komisiju da okvir za održiva ulaganja dopuni kriterijima za gospodarske aktivnosti sa znatnim negativnim učinkom na okoliš koje bi EIB mogao primijeniti; prima na znanje napore EIB-a da doprinese ciljevima održivog razvoja;

28. poziva na primjenu novih politika u industrijskim sektorima s visokim emisijama ugljika u kojima je EIB aktivan, poput cementa, petrokemijskih proizvoda i čelika, s ciljem stavljanja naglaska na održivost tih sektora i pomnog razmatranja posljedica eventualnog raskida aktualnih ugovora, s naglaskom na promicanje kružnoga gospodarstva;

29. napominje da se problem klimatskih promjena ne može riješiti bez potpore industrije te da se sveobuhvatne promjene mogu postići samo ako se industrija uzme u obzir i ako se daju potrebni poticaji za inovativna klimatska rješenja;

30. pozdravlja novu metodologiju EIB-a za procjenu ugljičnog otiska i poziva na njezino sustavno uvođenje, s posebnim naglaskom na neizravnim emisijama (tzv. „vrsta 3”); poziva na sveobuhvatno ocjenjivanje projekata, a ne samo ekonomsku analizu životnih ciklusa njihovih emisija;

31. poziva EIB da istraži moguće opcije kojima bi se posredničkim klijentima nametnuli stroži zahtjevi u pogledu otkrivanja izloženosti fosilnim gorivima te ističe da ti novi zahtjevi ne bi smjeli ugroziti pristup financiranju za mala i srednja poduzeća;

32. pozdravlja EIB-ovo donošenje politike isključenosti i poziva na njezinu strogu primjenu kako bi se iz financiranja EIB-a isključili klijenti umiješani u korupciju ili prijevare;

33.  smatra da bi financiranje EIB-a trebalo podlijegati ambicioznim znanstvenim ciljevima i obvezama, s ciljem postupnog ukidanja potpore klijentima čije djelovanje dovodi do znatnih emisija stakleničkih plinova, u skladu s najboljim praksama u sektoru komercijalnog bankarstva[9];

34. pozdravlja smjernice za hidroenergiju donesene 2018.[10] i poziva na proširenje zahtjeva u pogledu transparentnosti na sve infrastrukturne projekte;

35. podsjeća EIB na to da je zaštita biološke raznolikosti ključan element prilagodbe klimatskim promjenama i da je obnova ekosustava jedina dokazana tehnologija kada je riječ o negativnim emisijama; napominje da svi projekti EIB-a prolaze procjenu rizika za biološku raznolikost te moraju ispunjavati standarde Banke u pogledu biološke raznolikosti te poziva na povećanje njezina financiranja kako bi se ostvarili ciljevi EU-a u tom području, a posebno cilj nultog neto krčenja šuma i ciljevi zaštite mora i obalnih područja;

36. napominje da je Europski investicijski fond (EIF) u potpunosti integriran u sve klimatske mjere EIB-a;

Operacije EIB-a izvan EU-a

37. ponovno ističe da su iskorjenjivanje siromaštva, mobilizacija domaćih resursa i ljudska prava ključne teme u strukturi EU-a za financiranje razvoja, uz povećanu vidljivost financiranih aktivnosti; vjeruje bi provedba ciljeva održivog razvoja tijekom narednih godina trebala biti u fokusu EU-a.

38. sa zadovoljstvom primjećuje EIB-ovu sposobnost za brzu prilagodbu međunarodnim izazovima; poziva EIB da nastavi pružati potporu vanjskim politikama EU-a i mehanizmima za odgovor na hitne situacije, kao što je inicijativa za gospodarsku otpornost u sklopu europskog odgovora na globalne izazove povezane s migracijama i izbjeglicama;

39. potiče EIB, EBRD, multilateralne razvojne banke i međunarodne financijske institucije da nastave ulagati trud u najbolju moguću operativnu suradnju na provedbi projekata s obzirom na to da je takva bliska suradnja među bankama neophodna za optimizaciju troškova i jačanje sinergija koristeći resurse na učinkovitiji način;  

40. prima na znanje da je revizija na sredini razdoblja mandata za vanjsko kreditiranje, provedena 2018., dovela do povećanja njegova jamstva u iznosu od 5,3 milijarde EUR;

41. podsjeća na potrebu da se operacije EIB-a usklade s vanjskopolitičkim ciljevima EU-a;

42. prima na znanje da su načela ljudskih prava u potpunosti integrirana u ključne postupke i standarde dubinske analize EIB-a, uključujući ex ante procjene; podsjeća da je EIB izravno obvezan Poveljom EU-a o temeljnim pravima i da ugovorne klauzule s klijentima omogućuju obustavu ugovora u slučaju kršenja ljudskih prava; pozdravlja reviziju Izjave o okolišnim i socijalnim načelima i standardima iz 2009.;

43. poziva EIB da prilikom ulaganja u treće zemlje uzima u obzir lokalni kontekst; podsjeća da bi ulaganje u treće zemlje također trebalo biti usmjereno na stvaranje dugoročnog održivog gospodarskog rasta pod vodstvom privatnog sektora, podupiranje borbe protiv klimatskih promjena i smanjenje siromaštva otvaranjem radnih mjesta i boljim pristupom proizvodnim resursima;

44. napominje da EIB zapošljava stručnjake za ljudska prava, no da bi povećanje lokalnog osoblja EIB-a u partnerskim zemljama povoljno utjecalo na bolje razumijevanje lokalnog konteksta; poziva EIB da se pobrine za to da se vodi računa o ljudskim pravima u čitavom procesu donošenja odluka;

45. napominje da Komisija i ESVD imaju ulogu na razini projekata jer se s njima provode savjetovanja o projektima EIB-a koji se ocjenjuju prije nego što se ti projekti predlože direktorima EIB-a na usvajanje;

46. poziva EIB da razmotri rezultate evaluacije koju je Komisija provela nad njegovim mandatom za vanjsko kreditiranje u kojoj se ističe da je „službama Komisije teško steći uvid u uspješnost EIB-a, osim putem vanjskih dionika, s obzirom na to da se o stvarnim rezultatima izvješćuje tek nakon završetka projekta i da EIB nije obvezan upozoriti na probleme u provedbi.”; smatra da je zaključak Komisije da su „stvarni rezultati i učinci intervencije EU-a i dalje uglavnom nepoznati” vrlo problematičan;

47. ponovno ističe da je zainteresiran za sudjelovanje i doprinos raspravama između Vijeća i EIB-a o mogućem osnivanju nove podružnice Banke koja bi bila razvojna banka EU-a; poziva EIB da mu u planovima za osnivanje podružnice za razvojne operacije prioritet budu iskorjenjivanje siromaštva, mobilizacija domaćih resursa i ljudska prava;

Funkcioniranje i djelotvornost EFSU-a

48. napominje da je glavni kvantitativni cilj Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) mobilizacija 500 milijardi EUR dodatnih privatnih i javnih ulaganja; napominje da bi mjerljive ciljeve u pogledu održivosti i socijalnog učinka trebalo uključiti u buduće strategije ulaganja;

49 napominje da je za provedbu EFSU-a EIB zaposlio 358 članova osoblja, a za Europski savjetodavni centar za ulaganja 75 osoba;

50. podsjeća na to da se upravljačka struktura EFSU-a razlikuje od EIB-ove te da se njegove operacije ulaganja odvijaju u okviru dvaju tematskih područja, tj. dijela za infrastrukturu i inovacije, kojim upravlja EIB, te dijela za MSP-ove, kojim upravlja EIF;

51. ponovno ističe da je temeljna svrha EFSU-a, koji se za razliku od drugih instrumenata financiranja EIB-a financira iz proračuna EU-a, pružiti dodatnost utvrđivanjem sektora koji donose dodanu vrijednost, koji su inovativni i okrenuti budućnosti te visokorizičnih projekata;

52. ističe važnost kriterija dodatnosti, koji podrazumijevaju potrebu za pružanjem potpore operacijama koje mogu primati potporu EFSU-a samo ako se bave rješavanjem jasno utvrđenih tržišnih nedostatka ili situacija i operacija koje se odnose na neoptimalna ulaganja i koje se bez EFSU-a nisu mogle provesti u istom opsegu ili u istom vremenskom okviru;

53. sa zabrinutošću primjećuje opažanja Revizorskog suda da prijavljena procjena mobiliziranih ulaganja ne uzima u obzir činjenicu da su neke operacije u okviru EFSU‑a zamijenile druge operacije EIB‑a i financijske instrumente EU‑a te činjenicu da je dio potpore EFSU-a izdvojen za projekte koji su se mogli financirati iz drugih izvora javnih ili privatnih sredstava pod drugačijim uvjetima;

54. ponovno poziva na objektivan pregled dodatnosti, gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka i stvarne dodane vrijednosti projekata EFSU-a, kao i njihove dosljednosti s politikama Unije ili drugim operacijama EIB-a kako bi postali više usmjereni na politiku nego na potražnju, kao što je istaknuto u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda[11] iz siječnja 2019.;

55. napominje da su operacije EFSU-a bile prihvatljive za povlačenje sredstava iz europskih i nacionalnih javnih izvora povrh privatnih ulaganja; napominje da je važno izbjeći smanjenu ekonomičnost potrošenih financijskih sredstava i mogući teret tih troškova; ističe da je potrebno zajamčiti dodatnost;

56. smatra da bi trebalo izbjegavati svako preklapanje u potrošnji većeg broja ulagača i svaki troškovni teret kako bi se pri financiranju ulaganja putem nekoliko različitih kanala izbjegla nepouzdana ili višestruka odgovornost za rezultate;

57. poziva na bolju sinergiju između EFSU-a, nacionalnih razvojnih banaka i platformi za ulaganja kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost EFSU-a;

58. smatra da je iznimno važno da se pri početnom planiranju, provedbi i izvješćivanju o postignutim rezultatima programa InvestEU na odgovarajući način uzmu u obzir iskustva stečena u okviru EFSU-a 1.0 i EFSU-a 2.0, posebno u pogledu dodatnosti, održivosti i transparentnosti;

Upravljanje, transparentnost i odgovornost EIB-a

59. ponovno ističe važnost etike, integriteta, transparentnosti i odgovornosti EIB-a i EIF-a u svim njihovim operacijama;

60. napominje da Komisija izdaje mišljenje o svim operacijama financiranja u okviru postupka u skladu s člankom 19. Statuta EIB-a; poziva Komisiju da ta mišljenja stavi na raspolaganje nakon njihova donošenja;

Optimizacija okvira EIB-a za korporativno upravljanje i kontrolu

61. preporučuje da se pristup Banke i povezane kontrole kvalitete u subjektima Banke prilagode kako bi se na odgovarajući način uklonili rizici u pogledu usklađenosti i poduprla potpuna primjena načela proračuna temeljenog na rezultatima u okviru EIB-a i Grupe EIB-a;

62. poziva na procjenu sustava rizika i kontrola povezanih s kombiniranim financiranjem zajedno s Europskom komisijom te da se o njima izvijesti, uzimajući u obzir učinak kombiniranih aktivnosti ne samo kada je riječ o nadzoru, već i kada je riječ o mogućnostima upravljanja;

63. napominje da se 2018. poslovni model Banke nastavio razvijati i diversificirati zbog rasta aktivnosti u okviru EFSU-a, koje su složenije po prirodi, i zbog transakcija, koje su manje i rizičnije;

64. napominje da je Upravno vijeće u srpnju 2018. predstavilo plan za nekoliko organizacijskih i upravljačkih promjena i odobrilo plan provedbe u prosincu 2018., koji među ostalim obuhvaća:

i)  prijedlog izmjene Statuta EIB-a u pogledu povećanja broja zamjenskih članova  Upravnog vijeća i uvođenja glasanja kvalificiranom većinom kada je riječ o   nekim upravljačkim pitanjima 

 ii) poboljšanje okruženja Banke za unutarnju kontrolu i upravljanje rizicima, osobito uspostavom funkcije rizika Grupe koju obavlja glavni službenik za rizike Grupe;

65. smatra da, u pogledu preispitivanja odgovornosti upravljačkih tijela EIB-a, članovi Upravljačkog odbora trebaju izbjegavati mogući sukob interesa u svim okolnostima;

66. žali zbog stalnog nedostatka raznovrsnosti i rodne ravnoteže na razini višeg rukovodstva i u upravljačkim tijelima Grupe EIB-a; poziva EIB da se time hitno pozabavi;

67. poziva EIB da u potpunosti provede preporuke koje je Revizorski odbor EIB-a iznio u godišnjem izvješću za 2018.[12], to jest:

– potrebna je revizija Kodeksa ponašanja Upravljačkog odbora i Upravnog vijeća;

– Banka mora osigurati odgovarajuće i dostatno osoblje u službama kontrole i hitno riješiti sve postojeće nedostatke u području zapošljavanja na kontrolnim funkcijama;

– Upravljački odbor treba izraditi plan koji će uključivati ključne etape, resurse i vremenski okvir za provedbu preporuka s obzirom na to da je u prošlosti provedba preporuka Revizorskog odbora bila prespora;

Prema transparentnijoj i odgovornijoj instituciji s pojačanim mehanizmima za borbu protiv

prijevare i korupcije

68. napominje da je EIB tijekom godina uspostavio unutarnje mehanizme i upravljačke strukture kako bi smanjio rizik od prijevara i korupcije; Banka se također javno obvezala na primjenu politike nulte tolerancije prema prijevarama i korupciji;

69.  poziva EIB da na svojim internetskim stranicama objavi detalje o stvarnom vlasništvu koji se odnose na klijente kako bi se povećala vidljivost njegovih operacija i pomoglo spriječiti slučajeve korupcije i sukoba interesa;

70.  traži od EIB-a da dodjelu izravnih i neizravnih zajmova uvjetuje objavljivanjem poreznih i računovodstvenih podataka za svaku zemlju te otkrivanjem podataka o stvarnom vlasništvu od strane korisnika i financijskih posrednika uključenih u aktivnosti financiranja;

71. prima na znanje izvješće organizacije Counter Balance, u kojem se zaključuje da „EIB još uvijek nije sposoban suzbiti prijevare i korupciju, djelomično zbog nedostataka u svojim unutarnjim mehanizmima, a djelomično zbog nezadovoljavajućeg okvira upravljanja u koji su uvrštene njegove aktivnosti, uz nedostatak odgovarajućeg vanjskog nadzora nad njegovim aktivnostima, uključujući nadzor koji provodi OLAF”, kao i odgovore EIB-a i OLAF-a na to izvješće; poziva EIB da provede potrebna poboljšanja kako bi uklonio preostale nedostatke; poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se osiguralo da EIB poštuje obveze dužne pažnje koje su barem jednake onima u Direktivi EU-a o borbi protiv pranja novca;

72. poziva EIB da na najbolji mogući način iskoristi suradnju s OLAF-om i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te potonjeg da anticipativno pokriva predmete povezane s EIB-om tako što će istraživati i kazneno goniti počinitelje kaznenih djela kojima se nanosi šteta financijskim interesima EU-a;

73. ponavlja svoj poziv EIB-u da postane odgovorniji prema drugim institucijama EU-a, da se ojača nadzor Parlamenta nad EIB-om i da se Europskom revizorskom sudu daju puna prava da provodi reviziju operacija EIB-a;

74. podsjeća da je sudjelovanje javnosti u donošenju politika EIB-a način da se poboljša odgovornost, a posebno sudjelovanje lokalnih zajednica i građana na koje utječu operacije EIB-a;

75. podsjeća da se transparentnošću u provedbi politika EIB-a ne samo osnažuje ukupna poslovna pouzdanost i odgovornost EIB-a, uz jasan pregled financijskih posrednika i konačnih korisnika, već se njome doprinosi povećanju učinkovitosti i održivosti financiranih projekata pomoći; poziva EIB da te aspekte uzme u obzir u planiranoj reviziji politike transparentnosti EIB-a u 2020.;

76. stoga podupire objavljivanje jasnih informacija o tome kako se provodi strategija EIB-a te o učinku njegovih proizvoda i portfelja na klimu ili održivost;

77. očekuje da će EIB-ova politika zaštite zviždača biti ambiciozna i postaviti visoke standarde; potiče EIB da u tu reviziju uvrsti unutarnje i vanjske zviždače te da uspostavi jasne i precizno definirane postupke, rokove i smjernice kako bi se zviždače usmjerilo na najbolji mogući način te ih se zaštitilo od svih mogućih oblika odmazde;

78. žali zbog toga što na kraju 2018. mehanizmi za podnošenje pritužbi nisu dovoljno ojačani te smatra da bi trebalo dodatno razviti pristup djelotvornom i neovisnom mehanizmu za podnošenje pritužbi, uključujući pravo na pravnu zaštitu; napominje da je EIB 2019. uspostavio novi poseban sustav pritužbi na javnu nabavu projekata kako bi se osiguralo učinkovitije i neovisno rješavanje povezanih pritužbi;

79. pozdravlja napore EIB-a da objavi novu dokumentaciju o klimatskoj politici, tablice s pokazateljima projekata u okviru EFSU-a i izvješća o dovršetku projekata za dovršene operacije izvan EU-a;  smatra da bi EIB također trebao u najvećem mogućem opsegu objaviti zapisnike sa sastanaka Vijeća guvernera, zapisnike i dnevne redove sastanaka Upravljačkog odbora, tablice 3PA REM, mišljenja Komisije o projektima i izvješća o praćenju projekata; međutim, razumije da se u pogledu transparentnosti dokumenata primjenjuju određena ograničenja kako bi se zajamčila zaštita povjerljivih informacija koje dostavljaju klijenti  i projektni partneri EIB-a;

80. prima na znanje stupanje na snagu nove EIB-ove politike isključenja 2018., uključujući postupke za isključenje subjekata i pojedinaca s negativnom evidencijom u vezi s njihovim ponašanjem i aktivnostima, koji omogućuju operacionalizaciju postojećih odredbi i zabrana u okviru politike EIB-a za borbu protiv prijevara;

81. čeka rezultate revizije politika EIB-a/EIF-a za borbu protiv prijevara pokrenute 2018. te podupire stroži pristup u pogledu nulte tolerancije na prijevaru, korupciju i druge oblike zabranjenog ponašanja; poziva EIB da u budućnosti ojača suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te da nadležnim tijelima prijavljuje sve slučajeve potencijalnih prijevara; smatra da bi EPPO u budućnosti trebao imati mandat za kazneni progon kriminalnih aktivnosti povezanih sa sredstvima EIB-a u državama članicama EU-a koje su članice EPPO-a;

82. napominje da EIB na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke o svojim klijentima za svaku operaciju; poziva EIB da također objavi nužne informacije o stvarnim vlasnicima; pozdravlja trenutačnu politiku EIB-a o zaštiti zviždača;

83. prima na znanje povećanje broja prijava 2018. 184 nove prijave u odnosu na 149 2017. od čega je 68 % došlo iz internih izvora, a 31 % iz vanjskih; napominje da su glavna područja istrage prijevare, korupcija, zlouporaba imena EIB-a/EIF-a i tajni dogovori; prima na znanje da je od ukupnih zahtjeva Grupe EIB-a 69 % proslijeđeno OLAF-u;

84. prima na znanje sporazum između EIB-a i Volkswagena, čija je posljedica isključenje Volkswagena iz sudjelovanja u bilo kojem projektu EIB-a tijekom 18 mjeseci te obveza Volkswagena da doprinese inicijativi za održivost, uključujući zaštitu okoliša;

85. podržava odgovornu poreznu politiku u EIB-u tako što se zalaže za uvrštenje klauzula o integritetu u ugovore Grupe EIB-a te provedbu dubinske analize u odnosu na nekooperativne jurisdikcije, uz jasnu identifikaciju ugovornih strana i geografskog položaja; pozdravlja donošenje politike o nekooperativnim jurisdikcijama u ožujku 2019. i poziva na njezinu brzu implementaciju i redovito izvješćivanje Parlamenta u tom pogledu;

86. smatra da je poštovanje najviših standarda u pogledu integriteta strog uvjet, ponajprije standarda AMF-CFT-a koje promiče EU i Stručna skupina za financijsko djelovanje, kao i načela dobrog poreznog upravljanja koje promiču OECD, skupina G20 i EU kako bi se unaprijedila borba protiv pranja novca i financiranja terorizma;

87. potvrđuje predvodničku ulogu EIB-a na razini EU-a kada je riječ o objavi izvješća o održivosti; poziva EIB da dodatno unaprijedi svoje izvješće o održivosti tako što će izvijestiti o rezultatima koristeći se podrobno definiranim pokazateljima koji su specifični, lako mjerljivi i usporedivi;

88. pozdravlja prvu objavu izvješća o ograničenom jamstvu vanjskog revizora EIB-a o odabranim izjavama, brojkama i pokazateljima iz njegova izvješća o održivosti za 2018.;

89. poziva na snažniji vanjski nadzor Revizorskog suda nad EIB-om te smatra da je u okviru rasprave o predstojećem Trostranom sporazumu, koji će biti potpisan u rujnu 2020., potrebno temeljito preispitati postojeće odredbe Trostranog sporazuma potpisanog 2016. kojim se uređuje suradnja između Europske investicijske banke, Europske komisije i Europskog revizorskog suda;

90. međutim, ponavlja svoj zahtjev da EIB podnese sveobuhvatnije, detaljnije i usklađenije godišnje izvješće o radu i znatno poboljša prikaz informacija uvrštenjem detaljne i pouzdane raščlambe ulaganja koja su odobrena, potpisana i isplaćena za predmetnu godinu te izvora financiranja (vlastita sredstva, EFSU, programi kojima središnje upravlja EU itd.), kao i informacija o korisnicima (države članice, javni ili privatni sektor, posrednici ili izravni primatelji), podržanim sektorima i rezultatima ex post evaluacija;

91. poziva Odbor za proračunski nadzor da organizira godišnju radionicu / raspravu o aktivnostima i nadzoru operacija EIB-a kojom bi se Parlamentu omogućile dodatne odgovarajuće informacije kao potpora radu na nadzoru EIB-a i njegovih operacija;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

92. poziva EIB da nastavi izvješćivati o stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu:

a) gospodarskog, okolišnog i socijalnog učinka njegove investicijske strategije;

b) prilagodbi povezanih sa sprečavanjem sukoba interesa, osobito kada članovi sudjeluju u dodjeli zajmova;

c) transparentnosti u vezi s dužnom pažnjom u pogledu integriteta klijenata radi sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza, prijevara i korupcije.

93. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji i traži da Vijeće i Upravno vijeće EIB-a održe raspravu o ovdje iznesenim stajalištima Parlamenta.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

28.5.2020

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Olivier Chastel, Caterina Chinnici, Lefteris Christoforou, Corina Crețu, Ryszard Czarnecki, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, José Manuel Fernandes, Luke Ming Flanagan, Isabel García Muñoz, Cristian Ghinea, Monika Hohlmeier, Jean-François Jalkh, Pierre Karleskind, Joachim Kuhs, Claudiu Manda, Younous Omarjee, Tsvetelina Penkova, Markus Pieper, Sabrina Pignedoli, Petri Sarvamaa, Angelika Winzig, Lara Wolters

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Eickhout, Jeroen Lenaers, Mikuláš Peksa, Viola Von Cramon-Taubadel

 


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

23

+

EPP

Lefteris Christoforou,Tamás Deutsch, José Manuel Fernandes, Monika Hohlmeier; Petri Sarvamaa,,Angelika Winzig, Jeroen Lenaers

S&D

Caterina Chinnici, Corina Crețu, Isabel García Muñoz, Claudiu Manda, Tsvetelina Penkova, Lara Wolters

RENEW

Olivier Chastel, Martina Dlabajová, Cristian Ghinea, Pierre Karleskind

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Mikuláš Peksa, Viola Von Cramon-Taubadel,

ECR

Ryszard Czarnecki

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Younous Omarjee

 

0

-

 

 

 

 

 

4

0

EPP

Markus Pieper

ID

Jean-François Jalkh, Joachim Kuhs

NI

Sabrina Pignedoli

 

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

 

 

Posljednje ažuriranje: 2. srpnja 2020.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti