IZVJEŠĆE o preporukama za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o preporukama za reformu pravila Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije

(2023/2034(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj upravi Europske unije[1] te svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o zakonu o upravnom postupku Europske unije[2];

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a[3],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje[4],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama[5],

– uzimajući u obzir mjere za jačanje integriteta, neovisnosti i odgovornosti, koje je Konferencija predsjednika usvojila 8. veljače 2023.,

– uzimajući u obzir svoju Odluku od 14. veljače 2023. o izmjeni Odluke od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (ING2) te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti[6],

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. veljače 2023. o uspostavi neovisnog tijela EU-a za etička pitanja[7],

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2023. o daljnjem postupanju u vezi s mjerama koje je zatražio Parlament za jačanje integriteta europskih institucija[8],

– uzimajući u obzir Uredbu br. 31 (EEZ), br. 11 (EZAE) o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju[9],

– uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova u Europskom parlamentu (2005/684/EZ, Euratom)[10],

– uzimajući u obzir članke 54. i 207. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (ING2) ([A9 – 0215/2023]),

A. budući da su u tekućim istragama koje vode belgijske vlasti otkrivene sumnje na izuzetno zabrinjavajući sustav korupcije, pranja novca i sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji u kojima su dosad otkrivena tri zastupnika u Europskom parlamentu i jedan bivši zastupnik, kao i jedan akreditirani parlamentarni asistent; budući da se te sumnje odnose na utjecaj Katara i Maroka; budući da postoje navodi da bi mogle biti uključene i druge države, kao što je Mauritanija;

B. budući da je povjerenje građana u integritet i neovisnost europskih institucija temelj europskog političkog sustava, koji je posebno osjetljiv uoči izbora; budući da, ako strani akteri potkopavaju povjerenje građana u institucije EU-a, to može utjecati na demokratsko funkcioniranje EU-a; budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te je ozbiljna prijetnja za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja;

C. budući da su pokušaji upletanja raširena pojava koja se mora što snažnije suzbiti; budući da institucije EU-a moraju težiti transparentnosti, odgovornosti i integritetu kako bi ojačale otpornost demokracije EU-a;

D. budući da pravo na dobru upravu obuhvaća pravo svake osobe da institucije EU-a rješavaju njihove postupke nepristrano, pošteno i u razumnom roku; budući da institucije, tijela, uredi i agencije Unije moraju imati potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske uprave u obavljanju svojeg posla;

E. budući da zastupnici u Europskom parlamentu moraju djelovati isključivo u javnom interesu i obavljati svoj rad s integritetom, otvorenošću, marljivošću, poštenjem, odgovornošću i poštovanjem ugleda Parlamenta te bez ikakvog neprimjerenog utjecaja predstavnika interesnih skupina; budući da zastupnici u Europskom parlamentu moraju biti neovisni i slobodno ostvarivati svoje pravo glasa;

F. budući da je Parlament brzo reagirao na sumnje na korupciju koje povezane s nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu i njegovim osobljem na način da u potpunosti surađuje s belgijskim vlastima; budući da je razmjer skandala pokazao brojne nedostatke u pravilima o integritetu i transparentnosti Europskog parlamenta i njihovoj provedbi; budući da je za brzo uvođenje značajnih reformi unutarnjih postupaka i metoda rada Europskog parlamenta, kao i za poticanje europskih institucija na implementaciju znatno strožeg regulatornog okvira, potrebna visoka razina ambicioznosti;

G. budući da pridržavanje Kodeksa ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim interesima i sukobom interesa prati Savjetodavni odbor o ponašanju zastupnika sastavljen od petero zastupnika; budući da su se metode rada i mandat Savjetodavnog odbora pokazali nedostatnima; budući da nikada nije izrečena financijska kazna za kršenje Kodeksa ponašanja zastupnika unatoč najmanje 26 kršenja evidentiranih u godišnjim izvješćima Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika;

H. budući da sumnje na korupciju povezane s Katarom nadilaze Parlament i utječu i na druge institucije EU-a, kao i na nacionalne političare i utjecajne glasove u nekim državama članicama, kao što su istraživači;

I. budući da su zemlje kao što su Katar, Maroko, Kina, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Srbija i Turska uložile velika ulaganja u lobiranje u Bruxellesu; budući da su određene ekstremističke organizacije koje podupiru Katar i Turska zatražile europska sredstva;

J. budući da se sumnja da Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju utjecati na europske donositelje odluka; budući da je novac koji potječe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata barem jednom prigodom posuđen jednoj nacionalnoj političkoj stranci;

K. budući da su neke strane države tražile nekonvencionalne načine upletanja u poslove EU-a primjenom najnovijih metoda koje su omogućene suvremenim tehnološkim razvojem, kao i pribjegavanjem gospodarskoj i energetskoj prisili i nezakonitom financiranju;

L. budući da praksa neograničenih „rotirajućih vrata” između europskih institucija i autokratskih zemalja olakšava stranim interesima vrbovanje elita, što dovodi do visokog rizika od štetnog upletanja u interese i vrijednosti Unije; budući da su mjere za smanjenje vrbovanja elita nedovoljne i ne sprečavaju bivše zastupnike u Europskom parlamentu ili bivše visoke javne službenike da rade za vlade ili subjekte iz visokorizičnih zemalja;

M. budući da se upletanje u institucije EU-a i nacionalne institucije događa već dugi niz godina, ali su se razmjeri, intenzitet i potencijalna opasnost od tog upletanja znatno povećali u mjesecima uoči i nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da, prema Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD), totalna invazija Rusije na Ukrajinu dominantno pitanje u otkrivenim aktivnostima vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;

N. budući da ruski i kineski diplomatski kanali redovito služe kao tokovi i multiplikatori za operacije vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja kojima je obuhvaćen širok raspon tema; budući da Rusija širenjem laži o svojoj vojnoj agresiji potiče sumnje o tome tko je agresor i tako sustavno radi na podrivanju međunarodne potpore Ukrajini i stvaranju podjela;

O. budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 9. ožujka 2022. utvrdio da su Rusija i Kina glavni izvori vanjskog upletanja u Europu; budući da Rusija nastoji uspostaviti kontakt s političkim strankama, osobama i pokretima kako bi ih iskoristila kao igrače u institucijama EU-a te u nacionalnom diskursu u cilju legitimizacije svojih stajališta i vlada posrednika, lobiranja za ukidanje sankcija i ublažavanja posljedica svoje međunarodne izolacije te erozije pojma istine i objektivne stvarnosti; budući da su skupine koje podupire Kremlj pokrenule kibernapad na internetske stranice Parlamenta nakon donošenja rezolucije kojom se Rusija priznaje kao državni sponzor terorizma[11];

P. budući da je nekoliko političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu zatražilo financijsku potporu od subjekata izvan Europe, uključujući od Rusije; budući da je, prema američkim obavještajnim saznanjima, Rusija od 2014. u tajnosti uputila stotine milijuna eura stranim političkim strankama i kandidatima u više od dvadesetak zemalja i tako pokušala utjecati na političke događaje izvan svojih granica; budući da su snage povezane s Kremljom također koristile fiktivna poduzeća, skupine za strateško promišljanje i druga sredstva kako bi utjecale na političke događaje; budući da su rusko političko financiranje ponekad nadzirali dužnosnici ruske vlade i zakonodavci te da su ga izvršavala vladina tijela; budući da se Rusija za utjecanje na političke događaje u drugim zemljama koristi kriptovalutama, gotovinom i darovima;

Q. budući da su desničarske stranke iz Austrije, Francuske i Italije potpisale sporazume o suradnji sa strankom Ujedinjena Rusija ruskog predsjednika Vladimira Putina i da su, kako navode mediji, spremne prihvatiti političko financiranje iz Rusije; budući da i druge europske krajnje desne stranke u zemljama kao što su Njemačka, Mađarska i Ujedinjena Kraljevina također imaju bliske kontakte s Kremljom te su djelovale kao lažni „promatrači izbora” na izborima pod kontrolom Kremlja, na primjer u regijama Donjecka i Luhanska pod ruskom okupacijom u istočnoj Ukrajini, kako bi pratile i legitimizirale izbore pod pokroviteljstvom Rusije;

R. budući da nalazi o bliskom i redovitom kontaktu između ruskih dužnosnika i predstavnika skupine katalonskih secesionista u Španjolskoj, kao i između ruskih dužnosnika i najvećeg privatnog donatora za kampanju Brexita „Vote Leave”, zahtijevaju temeljitu istragu; budući da su takve aktivnosti dio šire ruske strategije za iskorištavanje svake prilike za manipuliranje diskursom radi promicanja destabilizacije;

S. budući da još uvijek postoje članovi osoblja u Parlamentu s poznatim vezama s ruskim vlastima; budući da takva situacija stvara očit rizik od zlonamjernog vanjskog upletanja; budući da je kći člana kruga Putinovih bliskih suradnika radila kao stažistica zastupnika u Europskom parlamentu;

T. budući da Azerbajdžan provodi operacije utjecaja velikih razmjera usmjerene na članove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, i da s time u vezi postoje snažne sumnje na korupciju; budući da je Azerbajdžan uspio spriječiti istrage svojih izbora i prikriti situaciju u pogledu ljudskih prava;

U. budući da je sposobnost predstavnika interesnih skupina da u okviru rasprave podijele svoja stajališta s donositeljima odluka u Parlamentu bitan dio europske demokracije; budući da su, međutim, neprimjereni načini utjecanja, podmićivanje i druga kaznena djela neprihvatljivi; budući da neke organizacije koje se usredotočuju na opća politička pitanja i lobiranje u Parlamentu primaju financijska sredstva izvan EU-a, među ostalim iz Rusije i od skupina krajnje desnice sa sjedištem u SAD-u, te namjeravaju utjecati na europski način života i demokratske procese; budući da se korupcijom javnih predstavnika potkopavaju demokratska načela i da bi se na nju trebala primjenjivati nulta tolerancija;

V. budući da sve institucije EU-a koje održavaju odnose s trećim zemljama i provode vanjsku politiku EU-a trebaju dodijeliti dodatna sredstva i pojačati svoje napore u borbi protiv vanjskog upletanja u demokratske procese u partnerskim zemljama EU-a, među ostalim jačanjem strateške komunikacije;

W. budući da je potrebno poboljšati suradnju između europskih institucija i država članica u kojima se nalaze u borbi protiv upletanja, uključujući korupciju; budući da te države članice moraju donijeti odgovarajuće zakonodavstvo za rješavanje tih pojava; budući da je u tom kontekstu suradnja između obavještajnih službi, policije i pravosuđa ključno pitanje i da se mora ojačati;

X. budući da u institucijama EU-a već postoje etički standardi, ali su vrlo fragmentirani i oslanjaju se isključivo na samoregulatorni pristup; budući da bi osnivanje neovisnog tijela za etička pitanja moglo doprinijeti povećanju povjerenja u institucije EU-a, kao i njihovog demokratskog legitimiteta; budući da mehanizmi unutarnjeg praćenja i upozoravanja institucija EU-a nisu otkrili korupciju i vanjsko upletanje;

Y. budući da je registar transparentnosti EU-a ojačan Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021.[12], kojim su utvrđeni visoki standardi transparentnog i etičkog zastupanja interesa u EU-u; budući da registar, iako još uvijek nije službeno obvezan, omogućuje da mnogi sastanci ostanu netransparentni te je utvrđeno da još uvijek sadrže brojne netočne unose; budući da registar služi za povećanje transparentnosti stranog utjecaja, ali da ne može spriječiti strani utjecaj; budući da ne dovode sve plaćene vanjske aktivnosti do sukoba interesa; budući da mjere koje su nedavno uvedene Međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti od Parlamenta zahtijevaju da pokaže veće ambicije u kontekstu pravilne provedbe, primjene i nadzora svih standarda transparentnosti; budući da područje primjene registra ne obuhvaća bivše zastupnike u Europskom parlamentu ni predstavnike država koje nisu članice EU-a; budući da registar transparentnosti podliježe preispitivanju tek najkasnije do srpnja 2025.;

Z. budući da bi obvezno otkrivanje sukoba interesa moglo biti potencijalno sredstvo za jačanje integriteta Parlamenta;

AA. budući da represivne vlade diljem svijeta osobito koriste tehnologiju ciljanog nadzora kako bi pratile političke protivnike ili nadzirale kritičare režima; budući da su obično ranjive skupine, kao što su borci za ljudska prava, aktivisti civilnog društva, novinari i politički protivnici, među glavnim metama, među ostalim unutar EU-a; budući da skup alata EU-a treba ojačati i bolje prilagoditi izazovima koje globalni špijunski softver i alati za nadzor predstavljaju za institucije EU-a i pojedince;

AB. budući da je rad Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 1) i njegov nasljednik, Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, te jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (INGE 2), doveo na vidjelo aktere koji se pokušavaju upletati u europska pitanja i otkrio strategije kojima se koriste; budući da su oba posebna odbora iznijela važne i sveobuhvatne prijedloge o tome kako se nositi s zlonamjernim upletanjem; budući da je potrebna veća jasnoća u pogledu vanjskog upletanja, bilo preko stranih dužnosnika ili preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a;

AC. budući da bi jačanje zahtjeva za transparentnošću za predstavnike interesnih skupina i subjekte, kao što su agencije za lobiranje i savjetovanje, zaklade, nevladine organizacije ili skupine za strateško promišljanje, moglo poslužiti za praćenje vanjskog upletanja; budući da se tim zahtjevima ne bi smjelo stigmatizirati legitimno strano financiranje;

AD. budući da predstavnici interesnih skupina, kao što su agencije za lobiranje i savjetovanje, zaklade, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje, moraju podlijegati pravilima nadzora, dužne pažnje i transparentnosti, posebno u pogledu financiranja, uz razmjerne kriterije i izbjegavanje složenih postupaka, posebno za male subjekte i male nevladine organizacije;

AE. budući da se rezolucije koje se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a, uključujući hitne rezolucije u skladu s člankom 132. i izvješća o vlastitoj inicijativi za pojedine zemlje ili regije, moraju donijeti u skladu sa smjernicama i područjem primjene Parlamenta, da ih nitko ne bi smio zloupotrijebiti i da se nikada ne bi smjeli koristiti iz bilo kojeg drugog razloga osim hitne potrebe za zaštitom temeljnih prava i sloboda onih koji su suočeni s neposrednom prijetnjom u zemljama koje nisu članice EU-a; budući da hitne rezolucije moraju nastaviti biti ključan instrument politike Europskog parlamenta o ljudskim pravima.

AF. budući da osjetljiva glasovanja o sporazumima o trgovini i suradnji moraju biti pod posebnim nadzorom jer bi mogla privući posebnu pozornost druge strane u pregovorima;

Uvod

1. snažno osuđuje navodne pokušaje Katara i Maroka da korupcijom utječu na zastupnike, bivše zastupnike i osoblje Europskog parlamenta, što podrazumijeva ozbiljno vanjsko upletanje u demokratske procese EU-a; ponovno ističe svoju krajnju šokiranost i osuđuje navodna djela korupcije, pranja novca i sudjelovanja u zločinačkoj organizaciji od strane troje zastupnika u Europskom parlamentu, jednog bivšeg zastupnika u Europskom parlamentu i jednog akreditiranog parlamentarnog asistenata u zamjenu za utjecaj na odluke Parlamenta; ističe svoju politiku nulte tolerancije prema korupciji u bilo kojem obliku; ističe da navodno kriminalno ponašanje i namjere zastupnikâ i akreditiranog parlamentarnog asistenata u Europskom parlamentu koji su predmet istrage nisu reprezentativni za Parlament u cjelini jer velika većina zastupnika u Europskom parlamentu poštuje postojeća pravila i u potpunosti se zalaže za djelovanje u ime građana EU-a;

2. ustraje u tome da širok opseg istraga koje su u tijeku zahtijeva od Parlamenta i drugih institucija EU-a da reagiraju snažnim i neposrednim mjerama za borbu u cilju zaštite demokracije, transparentnosti, integriteta i odgovornosti te protiv korupcije; podsjeća da su trenutačni napori za daljnje jačanje postojećih pravila kako bi se osigurala prevencija i pripravnost u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta i svih institucija EU-a te borbe protiv korupcije od iznimne važnosti za poticanje povjerenja građana i osiguravanje pravilnog funkcioniranja demokratskih institucija te da svjedoče o ozbiljnosti predanosti zastupnika u Europskom parlamentu zaštiti i obrani europske demokracije;

3. predan je radu na svim razinama usmjerenom na jačanje pravila i kulture istinskog integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Parlamentu te poziva na snažnije mjere za odgovor na sve moguće sukobe interesa, uključujući temeljitu ocjenu provedbe tih mjera; napominje da je ključno da institucije djeluju transparentno i izbjegavaju sukobe interesa kako bi se održalo povjerenje građana u rad samih institucija i u Uniju općenito; smatra da je iznimno važno zajamčiti potpunu provedbu i daljnje jačanje pravila o transparentnosti i odgovornosti, uključujući Kodeks ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu;

4. potvrđuje potrebu za solidarnošću između država članica i europskih institucija kako bi se učinkovito mogli boriti protiv takve vrste djelovanja; poziva na izmjenu članka 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi uključivao problem zlonamjernog vanjskog upletanja; poziva države članice da prema potrebi revidiraju svoje zakonodavstvo kako bi se učinkovitije uhvatile u koštac sa stranim upletanjem, uključujući u demokratske procese u institucijama EU-a;

5. smatra da bi pravila koja se odnose na zastupnike u Europskom parlamentu, bivše zastupnike u Europskom parlamentu, osoblje klubova zastupnika, akreditirane parlamentarne asistente i dužnosnike Europskog parlamenta i drugih europskih institucija trebala težiti najvišim standardima transparentnosti, integriteta i odgovornosti; ustraje u tome da je potrebno sustavno otkrivati i temeljito uklanjati eventualne rupe u pravilima i postupcima institucija koje omogućuju nezakonito ponašanje i da su za to potrebne djelotvorne reforme i kapaciteti za kontrolu; ističe da je neke postojeće mehanizme potrebno preispitati u cilju sprečavanja sukoba interesa, jačanja transparentnosti te sprečavanja, odvraćanja i otkrivanja vanjskog upletanja i korupcije;

6. poziva na brzo zaključenje revizije Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se uvela pravila o zviždačima koja su u skladu s europskim standardima utvrđenima u Direktivi o zviždačima; smatra da je ključno izmijeniti članak 3. Kodeksa ponašanja za zastupnike kako bi se pojasnila pravila o sukobima interesa i obveze zastupnika da ih riješe; zahtijeva izmjenu članka 4. Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se u izjave o financijskim interesima zastupnika unijeli dodatni zahtjevi u pogledu informacija; ponovno ističe svoje mišljenje da bi prijava imovine zastupnika u Europskom parlamentu prije i nakon njihova mandata pružila dodatne zaštitne mjere u borbi protiv korupcije, u skladu s dobrim praksama mnogih država članica; smatra da bi izjave o imovinskom stanju trebale biti dostupne samo relevantnim tijelima, ne dovodeći u pitanje nacionalne propise;

7. pozdravlja i u potpunosti podržava 14 točaka koje je podržala Konferencija predsjednika Parlamenta nakon prijedloga predsjednice Metsole o reformi pravila i postupaka Parlamenta; poziva da se te točke što prije pretvore u konkretne mjere; napominje da su ti prijedlozi važan prvi korak u procesu unutarnje reforme Parlamenta; predan je tome da se osigura da se pri ambicioznim unutarnjim reformama koje se odnose na zastupnike vodi računa o slobodi mandata zastupnika utvrđenom u članku 2. Odluke Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o usvajanju Statuta zastupnika u Europskom parlamentu; smatra da ta sloboda mandata mora biti u uravnotežena s obvezama Unije da „poštuje načelo jednakosti svojih građana, kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost”, i načelima da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”, da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” i da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije obavljaju svoj rad na što otvoreniji način” (članak 9. i članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji i članak 15. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije);

8. podsjeća da su institucije EU-a općenito, kao i institucije država članica, mete vanjskog političkog upletanja, pokušaja špijuniranja i pokušaja korupcije, kao što je istaknuto u radu odbora INGE i ING2; podsjeća da trenutačni geopolitički kontekst povećava, a ne zamjenjuje, postojeće prijetnje europskoj demokraciji; potiče upravu Parlamenta i zastupnike u Europskom parlamentu da budu posebno oprezni i da se bore protiv svih pokušaja upletanja uoči europskih izbora 2024.;

9. poziva ESVD i delegacije EU-a u zemljama koje nisu članice EU-a da dodatno ojačaju svoje kapacitete za borbu protiv dezinformacija i propagande povezanih s utjecanjem na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (ZVSP) i ulogu Parlamenta u ZVSP-u; podsjeća da je proaktivna strateška komunikacija ključna za suzbijanje i uklanjanje neprimjerenog stranog utjecaja u EU-u; u tom pogledu naglašava važnost jačanja međuinstitucijskih odnosa i suradnje; ističe da ESVD i njegove delegacije imaju znatan potencijal za prikupljanje informacija o geopolitičkim ciljevima EU-a; u tom kontekstu pozdravlja redovite informativne sastanke ESVD-a za zastupnike u Europskom parlamentu, smatra da još uvijek ima mnogo prostora za poboljšanje te traži da se ti informativni sastanci češće i detaljnije provode;

Jačanje sigurnosne kulture u Parlamentu radi učinkovitije borbe protiv vanjskog upletanja

10. ističe potrebu za jačanjem kulture sigurnosti u Parlamentu; podsjeća da je Parlament, kao i sve druge europske institucije, redovita meta pokušaja upletanja zbog učinka koji njegova stajališta imaju na ostatak svijeta i vođenje vanjske politike EU-a; stoga poziva na obvezno, pravilno i redovito osposobljavanje o sigurnosti, upletanju, etičkim standardima, poštovanju i integritetu za sve zastupnike u Europskom parlamentu i njihove urede te za cjelokupno osoblje Parlamenta, kako bi bili svjesni da su potencijalne mete stranih državnih i nedržavnih aktera; napominje da bi to osposobljavanje trebalo uključivati i komponentu digitalne sigurnosti;

11. preporučuje odgovarajuću sigurnosnu provjeru za dužnosnike Parlamenta i osoblje klubova zastupnika te ocjenu kada je za akreditirane parlamentarne asistente potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri kada se bave pitanjima vanjskih poslova, sigurnosti i obrane ili trgovine, kao što je na snazi u Glavnom tajništvu Vijeća EU-a; stoga poziva na odgovarajuću suradnju sa službama nacionalne sigurnosti kako bi se osigurala brza obrada takvih sigurnosnih provjera; poziva nacionalna tijela da slijede postupke i zajednički vremenski okvir kad god se od njih zatraži da zastupnicima u Europskom parlamentu i osoblju Parlamenta daju da prođu sigurnosnu provjeru, kao i za sve sigurnosne provjere povezane s institucijama EU-a;

12. poziva službe Parlamenta, klubove zastupnika i urede zastupnika da istraže mogućnosti za provjeru stažista, akreditiranih parlamentarnih asistenata, osoblja klubova zastupnika, osoblja Parlamenta i vanjskih suradnika otvorenog koda radi moguće osjetljivosti na utjecaj izvan Europe, koristeći se jasno definiranim kriterijima, prije nego što preuzmu svoje dužnosti, kao i, ako je potrebno, tijekom njihova zaposlenja; podsjeća da bi takva provjera trebala biti standardizirana kako bi se provjerile tvrdnje podnositelja zahtjeva u njihovim životopisima;

13. podsjeća da su, kako bi se osiguralo pravilno i sigurno funkcioniranje Parlamenta, privatni izvođači angažirani za održavanje njegovih zgrada, informatičkih sustava i kamera; poziva upravu Parlamenta da iz takvih ugovora isključi sva poduzeća u privatnom ili javnom vlasništvu koja nisu iz EU-a, kao i sve pružatelje usluga koje su institucije EU-a ili države članice označile kao potencijalni sigurnosni rizik, ako postoji razlog za sumnju da bi mogli izložiti Parlament sigurnosnim rizicima ili ne zaštititi osobne podatke na odgovarajući način; u tom pogledu poziva da se posebna pozornost posveti poduzećima u vlasništvu poduzeća ili država izvan EU-a, kao što su Rusija i Kina;

14. poziva službe Parlamenta da uspostave učinkovite sustave praćenja i nadzora kako bi se otkrilo vanjsko upletanje uz poštovanje slobode mandata zastupnika te da zastupnicima i osoblju ponude mogućnost skeniranja njihovih elektroničkih uređaja radi otkrivanja zlonamjernih alata za nadzor;

15. smatra da bi pristup zgradama Europskog parlamenta za posjetitelje, uključujući predstavnike trećih zemalja, lobista i nevladinih organizacija, trebalo strože kontrolirati; poziva svojeg glavnog tajnika da brzo podnese nove prijedloge u tom pogledu; poziva da se ta ograničenja pristupa primjene na sve predstavnike i lobiste iz zemalja izvan EU-a i nevladinih organizacija koji zloupotrebljavaju svoj povlašteni pristup;

16. podsjeća da svi posjetitelji moraju biti u pratnji dok se nalaze u prostorima Parlamenta, osim ako se ne nalaze u namjenskim prostorima za posjetitelje; poziva na strogu provedbu odgovarajućih restriktivnih mjera u slučaju nepridržavanja, kao što je sprečavanje člana osoblja ili ureda zastupnika u Europskom parlamentu odgovornog za prethodna takva kršenja da na ograničeno razdoblje može odobravati pristup posjetiteljima; obvezuje se da će provesti odluku Predsjedništva o izradi dnevnika ulazaka za sve osobe u dobi od 18 godina i više koje posjećuju Parlament, koja je u skladu s okvirom EU-a za zaštitu podataka, navodeći informacije kao što su datum, vrijeme i svrha posjeta, uključujući identifikaciju zastupnika u Parlamentu, osoblje zastupnika, osoblje klubova zastupnika ili administrativnih odjela s kojima se sastaju, njihove podatke za kontakt i osobu odgovornu za njih tijekom posjeta, uključujući mogućnost da uredi različitih zastupnika mogu dijeliti odgovornost za posjetitelje; smatra da se ti uvjeti za ulazak ne bi trebali primjenjivati na osoblje drugih institucija, tijela i agencija EU-a, kao ni na novinare, koji imaju poseban režim za pristup Parlamentu; poziva na temeljitu procjenu izdavanja obiteljskih iskaznica za pristup; poziva na reviziju kriterija za izdavanje na temelju relevantnih dokumenata; poziva na to da nositelji iskaznica za obiteljski pristup stariji od 18 godina podliježu obvezi upisa dnevnik ulazaka;

17. pozdravlja reformu pravila o pristupu za bivše zastupnike u Europskom parlamentu i bivše članove osoblja, posebno prijedlog o novoj dnevnoj iskaznici za pristup kojom bi se zamijenile trenutačne iskaznice te poziva Parlament da razmotri povlačenje prethodne iskaznice za pristup koja je odobrena bivšem osoblju; očekuje hitnu reviziju članka 123. Poslovnika, te nakon toga izmjenu članka 6. Kodeksa ponašanja; smatra da bivši zastupnici u Europskom parlamentu ne bi trebali imati pravo odobriti ulazak nikome drugome; smatra da bi se ista odredba trebala primjenjivati na bivše osoblje;

18. napominje da su vanjsko upletanje i drugi nezakoniti utjecaj ponekad dolazili u obliku ponude dobro plaćenih radnih mjesta bivšim zastupnicima u Europskom parlamentu; napominje da bi institucije EU-a trebale strože postupati s potencijalnim slučajevima „rotirajućih vrata” kako bi se spriječili sukobi interesa i izbjeglo narušavanje ugleda; poziva na jačanje zaštitnih mjera protiv ozbiljnog zlonamjernog upletanja visokorizičnih zemalja koje nisu članice EU-a putem „rotirajućih vrata” ; poziva na to da se pitanje vrbovanja elita razmotri u godišnjim izvješćima Komisije o vladavini prava;

19. preporučuje da europske institucije, agencije i ostala tijela EU-a proaktivno prate profesionalne aktivnosti svojih članova osoblja kako bi ojačale svoje unutarnje postupke i kontrole u pogledu mogućih situacija „rotirajućih vrata”, u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda iz 2021.[13];

20. navodi da su potrebna stalna ulaganja kako bi se osigurala čvrsta sigurnosna struktura u Parlamentu; u tom pogledu poziva na potpunu i temeljitu reviziju sigurnosnih mjera Parlamenta koju provodi neovisno tijelo; ističe potrebu za povećanjem ulaganja u informatičku infrastrukturu Parlamenta; smatra da su takvi napori potrebni kako bi se osigurala otpornost Parlamenta na vanjsko upletanje;

21. ističe potrebu za sveobuhvatnom provjerom svih tehnologija koje se upotrebljavaju u institucijama kako bi se isključili pružatelji usluga iz autokratskih država, posebno Rusije i Kine;

22. poziva na snažnije djelovanje kako bi se osiguralo da vanjski akteri ne zloupotrebljavaju ime Parlamenta kako bi stvorili lažni dojam legitimnosti, kao što je u prošlosti bio slučaj s lažnim časopisom EU-a „EP Today”; poziva na reformu pravila kojima se zastupnici u Europskom parlamentu obvezuju da se koriste logotipom Europskog parlamenta kada organiziraju događanja u prostorima Parlamenta jer Parlament nema kontrolu nad sadržajem takvih događanja i može nenamjerno dati određenu legitimnost dvojbenim izjavama ili gostima;

Odnosi sa zemljama i subjektima izvan EU-a: službena putovanja (uključujući misije za promatranje izbora), putovanja i skupine prijateljstva

23. poziva na uspostavu i primjenu objektivnih kriterija za utvrđivanje zemalja u kojima postoji rizik od provođenja operacija vanjskog upletanja te da se u okviru tih kriterija ocijeni sljedeće: (a) postojanje programa krađe intelektualnog vlasništva usmjerenog na Uniju i njezine države članice, (b) postojanje zakonodavstva kojim se nacionalne nedržavne aktere obvezuje na sudjelovanje u obavještajnim aktivnostima, (c) sustavno kršenje ljudskih prava, (d) postojanje revizionističke politike o trenutačnom međunarodnom pravnom poretku, (e) izvanteritorijalna primjena autoritarne ideologije i (f) otkrivanje aktivnosti upletanja ili sukoba interesa u europskim institucijama; poziva na to da se registrom transparentnosti EU-a posebno prate registrirani predstavnici interesnih skupina iz zemalja za koje se na temelju tih objektivnih kriterija smatra da su rizične;

24. poziva Komisiju i Vijeće da surađuju s Parlamentom kao suzakonodavcem kako bi se poboljšao paket instrumenata Tijela za europske političke stranke i europske političke zaklade (APPF) i omogućilo učinkovito praćenje donacija krajnjem uplatitelju, čime bi se spriječilo zaobilaženje pravila o donacijama uz pomoć posrednika; posebno poziva na to da se APPF-u dodijeli mandat za dobivanje informacija izravno od donatora i njihovih bankarskih institucija te da se uspostavi sustav izravnih obavijesti koje financijsko-obavještajne jedinice u državama članicama šalju APPF-u kada se utvrde sumnjive transakcije;

25. napominje da bi APPF trebalo ojačati u pogledu osoblja i resursa kako bi se povećao njegov nadzorni kapacitet i promicala suradnja s državama članicama kako bi se označili potencijalni slučajevi nezakonitog financiranja; preporučuje da bi APPF u knjižnicama oglasa, a uskoro i u europskom registru političkih oglasa, trebao iskoristiti podatke koje pružaju vrlo velike internetske platforme kako bi otkrio nezakonito financiranje i propagandne kampanje;

26. ističe važnost promicanja potpune transparentnosti u pogledu prihoda i rashoda nacionalnih stranaka za izborne kampanje za Europski parlament; u tom kontekstu poziva na donošenje pravila o političkim kampanjama i financiranju političkih stranaka, među ostalim iz zemalja koje nisu članice EU-a; smatra da su potrebna odgovarajuća javna sredstva za političke stranke te ograničenja privatnog financiranja i zabrana donacija iz zemalja koje nisu članice EU-a kako bi se ograničio rizik od vanjskog upletanja političkih stranaka;

27. naglašava da se službena putovanja u zemlje izvan EU-a mogu iskoristiti kao prilika za vršenje neprimjerenog utjecaja na zastupnike u Europskom parlamentu; podsjeća da bi zastupnici u Europskom parlamentu prije svih službenih putovanja trebali sudjelovati na sigurnosnim brifinzima usmjerenima na rizike od vanjskog upletanja koji su prilagođeni odredišnoj zemlji; smatra da bi takvi pripremni dokumenti i sastanci za službena putovanja trebali uključivati i podsjetnike na zahtjeve u pogledu integriteta; naglašava potrebu za boljom zaštitom zastupnika u Europskom parlamentu i osoblja Parlamenta od kibernapada i hakiranja kada putuju na službena putovanja u zemlje izvan EU-a;

28. pozdravlja činjenicu da je Konferencija predsjednika 13. travnja 2023. donijela smjernice o odnosima s predstavnicima određenih zemalja koje nisu članice EU-a, što u nekim slučajevima ograničava službene kontakte; u tom pogledu smatra da je iznimno važno zajamčiti provedbu mjera transparentnosti utvrđenih u ovim smjernicama, posebno vođenjem evidencije o svakom kontaktu s predstavnicima zemalja koje nisu članice EU-a; međutim, poziva na općenitije izjave u slučajevima u kojima bi imenovanje pojedinaca ili organizacija moglo ugroziti živote ili sigurnost pojedinaca;

29. naglašava da primarnu odgovornost za imenovanje zastupnika u Europskom parlamentu na dužnosti i njihovo slanje na službena putovanja snose klubovi zastupnika Parlamenta; predlaže da se postrože pravila o službenim putovanjima u ime Parlamenta, osobito na sljedeći način:

(a) prvenstveno bi predsjednik službene misije trebao imati privilegiju javno govoriti u ime cijelog Parlamenta kako bi branio stajališta koja je Parlament usvojio, uz istodobno jamčenje prava zastupnika u Europskom parlamentu da govore u svoje ime;

(b) tijekom službenog putovanja, a posebno tijekom službenih sastanaka sa stranim predstavnicima i mogućih intervjua, drugi zastupnici u Europskom parlamentu moraju dosljedno i redovito osiguravati da je jasno navedeno i javno objavljeno da ne govore u ime Parlamenta ako se zalažu za stajališta različita od onih koja je Parlament usvojio tijekom posljednjih glasovanja; predsjednik službenog putovanja trebao bi pozvati zastupnike u Parlamentu koji se ne pridržavaju tog pravila i, u slučaju teškog kršenja ili opetovanog kršenja tog pravila, može mu se zabraniti sudjelovanje na službenim putovanjima;

30. podsjeća na iznimnu važnost misija za promatranje izbora u pružanju relevantnih informacija i izdavanju posebnih preporuka kako bi izborni sustav postao otporniji i kako bi se pomoglo u suzbijanju vanjskog upletanja u izborne postupke; smatra da bi Parlament trebao zabraniti neovlašteno i neslužbeno promatranja izbora koje provode pojedinačni zastupnici u Europskom parlamentu; naglašava da bi zastupnici u Europskom parlamentu trebali sudjelovati samo u misijama za promatranje izbora o kojima odlučuje i koje je odobrila Konferencija predsjednika; podsjeća na postupak Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora za „slučajeve pojedinačnih neslužbenih promatranja izbora koje provode zastupnici u Europskom parlamentu” (usvojen 13. prosinca 2018.), čime se omogućuje isključenje zastupnika iz službenih izaslanstava Parlamenta za promatranje izbora tijekom trajanja mandata; potiče upravu Parlamenta da donese strože sankcije, uključujući znatne novčane kazne i druge restriktivne mjere, protiv zastupnika u Europskom parlamentu koji sudjeluju u neslužbenim izbornim misijama, kao i onih koji, dok sudjeluju u odobrenim promatračkim misijama Parlamenta, ne poštuju strogo primjenjiva pravila; smatra da bi se misije za promatranje izbora trebale dodatno usredotočiti na upletanje ili pokušaj upletanja prije dana izbora, posebno ako se to upletanje odvija na internetu ili na društvenim medijima;

31. ustraje u tome da pojedinačna putovanja zastupnika u Europskom parlamentu čine sastavni dio njihove slobode mandata; ponavlja svoj poziv na uvođenje obveznih pravila o transparentnosti za putovanja zastupnika u Europskom parlamentu koja plaćaju strane zemlje i subjekti, uz zahtjeve u pogledu navođenja pojedinosti koje uključuju, ali nisu ograničene na, ime platnog agenta, popis rashoda i obrazloženje razloga putovanja; podsjeća da se takva putovanja ne smiju smatrati službenim izaslanstvima Parlamenta i poziva zastupnike u Europskom parlamentu koji su uključeni u takva putovanja da izbjegnu svaku zabunu u tom pogledu te na stroge sankcije u suprotnom slučaju; smatra da se službena putovanja zastupnika u svojstvu izvjestitelja uvijek mogu smatrati službenima; poziva na donošenje mjera kojima bi se osiguralo da troškove putovanja u zemlje izvan EU-a povezane s mandatom pokriva Parlament;

32. ponovno poziva na stroža pravila za putovanja dužnosnika koja plaćaju strane zemlje i subjekti; smatra da bi slična pravila trebalo utvrditi za putovanja akreditiranih parlamentarnih asistenata ili osoblja klubova zastupnika;

33. predlaže da se prag za darove zastupnicima ograniči na 100 EUR; potiče strože praćenje svih poziva, darova i putovanja koje primaju zastupnici u Europskom parlamentu i osoblje ako se odnose na zemlje koje nisu članice EU-a;

34. smatra da u pogledu zemalja koje nisu članice EU-a Parlament mora dati apsolutnu prednost radu svojih službenih izaslanstava u vezi s tim zemljama; podsjeća da bi trebale biti zabranjene sve aktivnosti ili sastanci svih neslužbenih skupina zastupnika koji bi mogli dovesti do zabune sa službenim aktivnostima Europskog parlamenta; poziva na zabranu skupina prijateljstva sa zemljama izvan EU-a za koja već postoje službena izaslanstva Parlamenta, istodobno priznajući da bi skupine prijateljstva trebale i dalje postojati, na pojedinačnoj osnovi, za aktivnosti povezane s određenim nedržavnim teritorijima, progonjenim manjinama ili partnerima za koje ne postoji službeno izaslanstvo; naglašava da bi zemlje koje nisu članice EU-a trebale prema potrebi komunicirati s Parlamentom putem Odbora za vanjske poslove, postojećih službenih izaslanstava Parlamenta, drugih odbora i Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora; ističe da bi određene iznimke trebale biti uvjetovane, među ostalim, podnošenjem službenih izjava u registru transparentnosti za međuklubove i druge neformalne skupine koje održavaju kvestori, u kojima bi se navodila imena svih zastupnika u Europskom parlamentu i uključenih dionika, kao i pojedinosti o održanim sastancima; smatra da skupine prijateljstva moraju javno prijaviti svaku financijsku pomoć ili potporu u naravi koju prime, uključujući točne iznose sredstava i pomoći primljene od trećih strana; u tom pogledu smatra da se mora izmijeniti članak 35. Poslovnika; ustraje u tome da se članak 176. Poslovnika mora izmijeniti kako bi se omogućilo učinkovito sankcioniranje kršenja; istodobno ističe da Parlament i njegovi zastupnici moraju osigurati da parlamentarna izaslanstva funkcioniraju na zadovoljavajući način, posebno poštujući stajališta Europskog parlamenta usvojena na plenarnim sjednicama; u tom pogledu poziva na hitnu racionalizaciju parlamentarnih izaslanstava, njihove uloge i opsega njihova djelovanja, te ih poziva da uvijek djeluju potpuno u skladu s drugim parlamentarnim tijelima odgovornima za oblikovanje vanjskog djelovanja Europske unije;

35. snažno potiče zastupnike u Europskom parlamentu da budu oprezni u pogledu određenih subjekata koji su, pod izgovorom rješavanja pitanja u vezi s općom politikom, vektori utjecaja i neprijavljenog upletanja stranih zemalja;

Integritet parlamentarnog rada

36. podsjeća na važnost hitnih rezolucija kao dijela djelovanja Parlamenta za zaštitu ljudskih prava diljem svijeta; osuđuje sve pokušaje upletanja u njih; potvrđuje da moraju zadržati svoju hitnost, ali predlaže da se omogući prikladno vrijeme za izradu njihovih nacrta kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od vanjskog utjecaja; ponavlja da bi se njihovo područje primjene trebalo strogo poštovati; naglašava da se snaga i učinak hitnih rezolucija Europskog parlamenta o ljudskim pravima ne bi smjeli ugroziti;

37. smatra da vanjsko upletanje ili pokušaj vanjskog upletanja ne smije ostati bez posljedica za odgovornu zemlju; namjerava obustaviti svaki zakonodavni ili nezakonodavni prijedlog o suradnji s državnim tijelima takve zemlje na razdoblje razmjerno ozbiljnosti upletanja; namjerava, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, obustaviti sva financijska sredstva iz programa Unije za državna tijela te zemlje, uz istodobno očuvanje financijskih sredstava za organizacije civilnog društva i neovisne medije, kao i za humanitarnu pomoć; smatra da bi Odbor za vanjske poslove trebao pozvati veleposlanika te zemlje pri EU-u da se pojavi pred Odborom za vanjske poslove radi razmjene gledišta;

38. preporučuje da se rezolucijama o kojima glasuje Parlament priloži popis osoba ili institucija s kojima su se susreli izvjestitelj i izvjestitelji u sjeni, uz iznimku osoba čija bi sigurnost bila ugrožena ako bi ih se spomenulo, te da se njihov identitet dostavlja tijelu imenovanom u tu svrhu, koje taj identitet na propisan način čuva; stoga preporučuje da zastupnici u Europskom parlamentu koji sastavljaju izvješća ili mišljenja budu obvezni priložiti popis koji pokazuje raspon vanjskog stručnog znanja i mišljenja koja je izvjestitelj primio;

39. smatra da bi svi zastupnici u Europskom parlamentu trebali biti obvezni objavljivati sve planirane sastanke s trećim stranama (predstavnicima interesnih skupina); naglašava potrebu da se postupak otkrivanja učini što jednostavnijim i bržim, uz istodobno očuvanje cjelovitosti postupka; smatra da bi članak 11. Poslovnika trebalo izmijeniti kako bi se uključile definicije „planiranog sastanka” i „aktivne uloge”; smatra da bi se obveze iz tog članka trebale proširiti na sve zastupnike u Europskom parlamentu; ističe, međutim, da bi sustav za prijavljivanje takvih sastanaka trebalo ažurirati, posebno s obzirom na to da se u njemu još uvijek ne uzimaju u obzir pododbori; poziva na uključivanje izaslanstava Parlamenta u sustav; smatra da bi slična pravila trebalo utvrditi za sastanke na kojima sudjeluju dužnosnici Parlamenta, akreditirani parlamentarni asistenti i osoblje klubova zastupnika; žali zbog toga što neki zastupnici u Europskom parlamentu koji to moraju učiniti ne prijavljuju svoje sastanke s predstavnicima interesnih skupina;

40. poziva na daleko strožu provedbu i nadzor poštovanja postojećih odredbi Međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti u Parlamentu; poziva zastupnike u Europskom parlamentu i njihove urede da prijave sastanke s diplomatskim predstavnicima trećih zemalja, kao i s predstavnicima interesa obuhvaćenima područjem primjene registra transparentnosti EU-a, uz iznimke u slučajevima u kojima bi imenovanje pojedinaca ili organizacija ugrozilo živote ili sigurnost pojedinaca; naglašava da bi izjave trebale biti što jasnije i dostupnije javnosti; smatra da bi se sankcije trebale primjenjivati za svako nepodnošenje takvih izjava;

41. ustraje u obvezi prijavljivanja sudjelovanja na bilo kojoj konferenciji ili događanju koje organiziraju ili financiraju strani subjekti, uključujući strane države, privatna poduzeća, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje;

42. zabrinut je zbog činjenice da su neki zastupnici u Europskom parlamentu članovi političkih stranaka koje su primile financijsku potporu od subjekata izvan EU-a, uključujući od Rusije, te da je ta potpora jasno utjecala na njihova politička stajališta;

43. ponavlja da bi zastupnici u Europskom parlamentu, njihovo osoblje i osoblje klubova zastupnika trebali kritički ocijeniti prijedloge izmjena koje su sastavile treće strane i suzdržati se od njihova sustavnog podnošenja;

44. poziva na otvaranje međuinstitucijskih pregovora kako bi se preispitao Međuinstitucionalni sporazum o registru transparentnosti mnogo prije roka u srpnju 2025.; poziva na reviziju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva ako bi se procijenilo kako se načelo transparentnosti i integriteta može uključiti u zajedničke obveze i ciljeve zakonodavnog postupka;

45. snažno ustraje u potrebi za transparentnošću tako što će se financijska sredstava koja primaju predstavnici interesnih skupina, kao što su nevladine organizacije, skupine za strateško promišljanje i savjetodavne službe, koji žele surađivati s Parlamentom, upisivati u registar transparentnosti, posebno kada od zastupnika traže potporu ili sponzorstvo za organizaciju sastanaka u prostorima Parlamenta, kada su pozvani na saslušanje, razmjenu mišljenja ili bilo koje drugo planirano pojavljivanje ili kada sudjeluju u studiji ili istraživanju u ime Parlamenta; u tom pogledu pozdravlja prijedlog za strože provjere predstavnika interesnih skupina, kao što je preduvjet za upis u registar transparentnosti kako bi mogli govoriti na sjednicama odbora; potiče donošenje posebnih odredbi za predstavnike interesnih skupina čije aktivnosti nisu obuhvaćene područjem primjene registra transparentnosti, kao što su predstavnici trećih zemalja s diplomatskim statusom; poziva na to da se posebna pozornost posveti kriterijima proporcionalnosti i potrebi izbjegavanja složenih postupaka;

46. poziva na procjenu toga jesu li trenutačni registrirani subjekti u registru transparentnosti EU-a pod stranim utjecajem i jesu li se učinkovito pridržavali Kodeksa ponašanja; poziva na to da se u godišnje izvješće o funkcioniranju registra uvrsti poglavlje o incidentima povezanima s rizikom od vanjskog upletanja;

47. ustraje u tome da se registar transparentnosti EU-a mora ojačati povećanjem njegova proračuna i osoblja kako bi mogao temeljitije provjeravati informacije koje dostavljaju podnositelji zahtjeva i registrirani subjekti; poziva na to da se razmotri proširenje njegova područja primjene, da se utvrde dodatne obveze za registrirane subjekte i da se uvedu restriktivnije mjere za rješavanje kršenja Kodeksa ponašanja;

48. smatra da je važno da Parlament raspravi o svojim mogućnostima za poboljšanje transparentnosti i antikorupcijskih mjera povezanih s predstavnicima interesnih skupina koji žele utjecati na zakonodavne prijedloge ili rezolucije, među ostalim organiziranjem sastanaka sa zastupnicima u Europskom parlamentu, njihovim uredima ili osobljem klubova zastupnika; ističe da bi to moglo uključivati strože mjere za upis zastupnika interesnih skupina u registar transparentnosti;

49. poziva na sveobuhvatnu financijsku provjeru svih interesnih skupina, nevladinih organizacija i savjetodavnih društava prije njihova upisa u registar transparentnosti te na reviziju svih trenutačno registriranih predstavnika interesnih skupina; traži da te organizacije također budu transparentne u pogledu sastava svojih upravljačkih tijela te da dadu izjave o usklađenosti s relevantnim pravnim obvezama, posebno s financijskim i računovodstvenim obvezama; poziva na to da sve savjetodavne agencije koje se žele registrirati budu transparentne u pogledu strukture svojih klijenata; traži da se odredi jasna pravna definicija „predstavnika interesnih skupina” i „statusa nevladinih organizacija” koja bi se primjenjivala na sve organizacije koje žele biti uvrštene u registar transparentnosti i ispunjavati uvjete za primanje sredstava EU-a; ističe da nevladine organizacije koje primaju novac od trećih strana koje se ne moraju upisati u registar transparentnosti moraju otkriti izvore svojeg financiranja pružanjem istih informacija kao i svi redovito registrirani subjekti;

50. napominje da je u okviru nedavnog korupcijskog skandala rad dviju nevladinih organizacija zloupotrijebljen za financiranje nezakonitih aktivnosti i utjecaj na donošenje odluka Parlamenta u ime trećih strana;

51. poziva na pojačane provjere i nadzor predstavnika interesnih skupina i drugih relevantnih dionika koji blisko surađuju s Parlamentom ili drugim institucijama EU-a kako bi se utvrdile nepravilnosti, prijevare ili povrede obveza, uključujući aktivnosti koje su u suprotnosti s vrijednostima EU-a, kako su definirane u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, ili kršenja obveza povezanih s njihovim upisom u registar transparentnosti; poziva na obustavu ili raskid ugovora ili na smanjenje njihova trajanja te na povrat sredstava u slučaju takvih kršenja;

52. podsjeća da bi trebalo u potpunosti provesti trenutačne mjere EU-a protiv ruskih televizijskih kanala kako bi se učinkovitije suzbila ruska propaganda;

53. zabrinut je zbog upletanja islamističkih organizacija pod utjecajem stranih zemalja;

54. poziva na hitnu provedbu izvješća INGE 1 u kojem se već preporučuje da institucije EU-a reformiraju registar transparentnosti, među ostalim uvođenjem strožih pravila o transparentnosti, kao u pogledu putovanja koja strane zemlje i posjete subjektima za dužnosnike institucija EU-a, povećanjem transparentnosti i odgovornosti skupina prijateljstva, mapiranjem stranih financijskih sredstava za lobiranje povezano s EU-om i jamčenjem ulaska kojim se omogućuje identifikacija financiranja stranih vlada; poziva države članice da usklade zakone o stranom upletanju i da zabrane strane donacije političkim strankama i zakladama;

55. ponovno ističe svoju predanost provedbi šestomjesečnog razdoblja mirovanja za bivše zastupnike u Europskom parlamentu; naglašava da bi to razdoblje trebalo početi odmah nakon isteka njihova mandata; smatra da bi poštovanje tog razdoblja mirovanja trebalo pratiti buduće etičko tijelo EU-a;

56. poziva službe Parlamenta da uspostave sustav praćenja i pravila za ukidanje pristupa bivšim zastupnicima u Europskom parlamentu ako lobiraju za Parlament u ime visokorizičnih zemalja nakon razdoblja mirovanja, ako se koriste znanjem koje su stekli u svojstvu javnih dužnosnika protiv interesa Unije i javnog interesa ili čak sudjeluju u globalnom utjecaju ili operacijama upletanja;

57. smatra da zastupnici u Europskom parlamentu trebaju biti transparentniji u pogledu svih plaćenih poslova koje mogu obavljati, primjenjujući revidirana i preciznija pravila o objavljivanju iznosa zarađenih prihoda, položaju na kojem se ti prihodi zarađuju i klijentima u čije ime zastupnici rade za naknadu; ponavlja svoj poziv na stroža pravila za zastupnike u Europskom parlamentu koji obavljaju plaćene poslove, s posebnim naglaskom na ograničavanje njihovih aktivnosti u ime organizacija ili pojedinaca obuhvaćenih područjem primjene registra transparentnosti; obvezuje se na uvođenje zabrane za zastupnike u Europskom parlamentu koji tijekom njihova mandata obavljaju plaćene poslove za visokorizične države koje nisu članice EU-a ili ovisne subjekte; smatra da bi Statut zastupnika u Europskom parlamentu trebao biti predmet zakonodavne revizije, s posebnim naglaskom na popratnom radu; smatra da Parlament mora biti transparentniji u vezi s tim pitanjem; poziva na to da se izjave zastupnika u Europskom parlamentu o popratnom radu podvrgnu institucionalnim provjerama i podupru relevantnim dokumentima, kao što je već slučaj u nekim državama članicama;

58. poziva na provedbu pravila kojima se zabranjuju sve aktivnosti kojima se ugrožavaju službene aktivnosti Parlamenta, posebno ako te aktivnosti uključuju interakciju sa zemljama koje nisu članice EU-a; napominje da zastupnici u Europskom parlamentu mogu slobodno preuzeti položaje u organizacijama sa sjedištem izvan EU-a koje nisu obuhvaćene registrom transparentnosti ili raditi za zemlje koje nisu članice EU-a ili u njihovo ime, podložno iznimkama navedenima u ovoj Rezoluciji, inzistirajući pritom da zastupnici u Europskom parlamentu moraju objaviti iznos zarađenih prihoda, položaj na kojem se zarađuju i klijente u čije ime rade za plaćanje, u skladu s relevantnim izmjenama Kodeksa ponašanja;

59. podržava unapređenje internetskih stranica Europskog parlamenta kako bi informacije na njima bile dostupnije javnosti; poziva na uspostavu sustava prilagođenog korisnicima na internetskim stranicama Europskog parlamenta kojim bi se omogućilo da se tekst o kojem se glasuje i rezultati glasovanja filtriraju po klubovima zastupnika i zastupnicima u Europskom parlamentu za svako poimenično glasovanje; poziva na objavljivanje zakonodavnog otiska predloženih tekstova i izmjena; podsjeća na svoju evidenciju transparentnosti i svoje napore da zajamči da su dokumenti, bez obzira na medij, lako dostupni svim građanima i naglašava da bi trebali biti dostupni u otvorenom i strojno čitljivom formatu prilagođenom korisnicima;

60. ustraje u tome da bi sve institucije EU-a koje sudjeluju u trijalozima trebale omogućiti izravan pristup zakonodavnim dokumentima u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EZ) 1049/2001[14], osim ako bi njihovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo postupak donošenja odluka; ističe da je u nedavnoj presudi u predmetu T-163/21[15] Opći sud zaključio da pristup zakonodavnim dokumentima mora biti što širi; poziva Vijeće da u potpunosti poštuje tu presudu; poziva sve institucije EU-a da u potpunosti poštuju presudu Općeg suda u predmetu T-540/15[16] o pristupu dokumentima u okviru trijaloga;

61. smatra da bi dokumenti koje će se izravno staviti na raspolaganje u okviru javnog registra Parlamenta trebali uključivati pripremne zakonodavne dokumente, kao što su politički i tehnički dokumenti povezani s trijalogom, uključujući sve verzije zajedničkog dokumenta s više stupaca iz Kodeksa ponašanja za pregovore u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

62. pozdravlja odluku o uvođenju obveznog osposobljavanja o zviždačima za rukovoditelje osoblja Parlamenta i akreditirane parlamentarne asistente; poziva na snažnije djelovanje kako bi se poboljšala zaštita zviždača među članovima osoblja i akreditiranim parlamentarnim asistentima, posebno izmjenom članka 22.c Uredbi br. 31 (EEZ) i 11. (EZAE) („Pravilnik o osoblju EU-a”) kako bi se taj članak uskladio sa standardima utvrđenima u Direktivi 2019/1937 („Direktiva o zviždačima”) te revidiranjem unutarnjih pravila Parlamenta kojima se provodi članak 22.c Pravilnika o osoblju na odgovarajući način;

63. naglašava da bi kodificiranje pravila dobre uprave utvrđivanjem ključnih aspekata administrativnog postupka, kao što su obavješćivanje, pravo na saslušanje i pravo svake osobe na pristup vlastitom spisu, pozitivno doprinijelo transparentnosti, integritetu i odgovornosti institucija EU-a te ih učinilo manje podložnima korupciji te ojačalo njihovu transparentnost, integritet i odgovornost;

Suradnja s drugim institucijama EU-a i nacionalnim institucijama

64. pozdravlja najavljeni paket mjera Komisije za obranu demokracije, uključujući direktivu, čiji je cilj uvođenje zajedničkih standarda transparentnosti i odgovornosti za usluge zastupanja interesa koje se usmjeravaju ili plaćaju izvan EU-a, čime se doprinosi pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i štiti demokratska sfera EU-a od prikrivenog vanjskog upletanja; u tom pogledu poziva Komisiju da prije predstavljanja novih preporuka i zakonodavnih prijedloga provede odgovarajuću procjenu učinka u skladu s obvezama utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva;

65. pozdravlja najavu Komisije da će u okviru paketa o obrani demokracije predložiti direktivu o transparentnosti predstavnika interesnih skupina koji djeluju u ime zemalja koje nisu članice EU-a, kojom bi se utvrdili usklađeni zahtjevi u pogledu transparentnosti za pružanje usluga izvan EU-a; nadalje pozdravlja komplementarnu preporuku o sigurnim i otpornim izborima te preporuku o povećanju potpore za organizacije civilnog društva i angažmana s njima; očekuje da će se prijedlogom osigurati jednaki uvjeti za zastupanje interesa u EU-u i poštovati međunarodno pravo i pravo o ljudskim pravima, posebno u pogledu ostvarivanja građanskih sloboda;

66. pozdravlja planirani paket Komisije za borbu protiv korupcije, uključujući prijedlog za ažuriranje pravila EU-a o borbi protiv korupcije putem kaznenog prava;

67. pozdravlja prijedlog Komisije da se uspostavi novi režim sankcija za borbu protiv ozbiljnih djela korupcije diljem svijeta;

68. ponavlja svoj poziv na brzu uspostavu neovisnog etičkog tijela EU-a i obvezuje se na zaključenje međuinstitucijskih pregovora do kraja 2023.; podsjeća da svako takvo tijelo mora poštovati diobu vlasti među institucijama; smatra da bi mandat tog tijela trebao biti savjetodavne prirode i uključivati nadzor, na pojedinačnoj osnovi, namjera zastupnika u Europskom parlamentu i bivših zastupnika u Europskom parlamentu da rade za bilo koju vladu izvan EU-a ili bilo koji subjekt pod kontrolom vlade izvan EU-a tijekom njihova mandata ili nakon isteka njihova mandata; poziva zastupnike u Europskom parlamentu da poštuju vrijednosti i standarde Parlamenta te da ne prihvaćaju zapošljavanje u autoritarnim i nedemokratskim vladama ili povezanim subjektima u državnom vlasništvu nakon isteka njihova mandata;

69. žali zbog kašnjenja Komisije u predstavljanju prijedloga za osnivanje neovisnog međuinstitucijskog etičkog tijela EU-a; poziva institucije da se bez odgode dogovore o uvjetima osnivanja tog tijela kako bi se osigurala veća dosljednost u pogledu etičkih obveza između različitih poslovnika i kodeksa ponašanja institucija; podsjeća da je potrebno pojasniti i jasno priopćiti pravila koja se primjenjuju na bivše zastupnike u Europskom parlamentu koji sudjeluju u aktivnostima lobiranja koje su obuhvaćene registrom transparentnosti; podsjeća da je potrebno zajamčiti pravilnu provedbu standarda javnih dužnosti utvrđenih u Kodeksu ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu i drugih pravila koja su donijeli Parlament i njegova tijela istraživanjem kršenja i predlaganjem sankcija; ustraje u tome da se etičko tijelo mora osnovati na jasnoj pravnoj osnovi i da bi ono trebalo započeti s radom što je prije moguće; naglašava da bi etičkom tijelu trebalo dodijeliti odgovarajuće istražne ovlasti, uključujući mogućnost djelovanja na vlastitu inicijativu i ovlast za traženje administrativnih dokumenata, poštujući pritom imunitet zastupnika u Europskom parlamentu i njihovu slobodu mandata te štiteći primjenjiva postupovna jamstva; smatra da će, iako je otvoreno za široko sudjelovanje, surađivati s Komisijom kako bi osiguralo da druge institucije ne odgađaju pregovore;

70. ističe namjeru Parlamenta da jednostrano osigura da zastupnici u Europskom parlamentu imaju brz, jednostavan i sustavan pristup savjetima o mogućim sukobima interesa Savjetodavnog odbora o ponašanju zastupnika; obvezuje se na reformu Savjetodavnog odbora; stoga poziva na jačanje Kodeksa ponašanja za zastupnike u Europskom parlamentu kako bi se osigurao učinkovitiji i transparentniji sustav za zastupnike i bivše zastupnike u Europskom parlamentu koji rade za vanjske interese ako se utvrdi da zastupnici ne poštuju pravila i obveze; predlaže da Savjetodavni odbor također ima proaktivnu ulogu, uključujući sposobnost djelovanja na vlastitu inicijativu; smatra da bi Savjetodavni odbor trebao moći izravno rješavati pritužbe;

71. ukazuje na relevantan rad Ombudsmana u tom pogledu i smatra da bi dodatna suradnja između Parlamenta i Ombudsmana mogla biti korisna u budućnosti;

72. poziva države članice i sve institucije EU-a da pojačaju suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te naglašava posebnu potrebu za povećanjem vlastite suradnje s tim tijelima; naglašava da bi područje primjene Ureda europskog javnog tužitelja trebalo proširiti na cijelu Uniju, čime bi se olakšala njegova suradnja s drugim institucijama i osigurao bolji kazneni progon predmeta u zemljama koje trenutačno ne sudjeluju u Uredu europskog javnog tužitelja;

73. obvezuje se uvesti obveznu izjavu o nepostojanju sukoba interesa za izvjestitelje i izvjestitelje u sjeni;

74. naglašava da odluka o sukobima interesa kandidatâ za povjerenika prije saslušanja ostaje demokratska i institucionalna nadležnost Odbora Parlamenta za pravna pitanja;

75. poziva tajništvo registra transparentnosti da suspendira sve subjekte s izravnim ili neizravnim odnosima s vladom Ruske Federacije u skladu s Odlukom Vijeća od 3. lipnja 2022. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini i vođenje nezakonitog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine; poziva na daljnje rasprave o pristupu koji će se primjenjivati na subjekte povezane s Narodnom Republikom Kinom i drugim zemljama koje provode zlonamjerno vanjsko upletanje u europska pitanja ili ih naizgled imaju za cilj; prima na znanje da je Konferencija predsjednika donijela odluku da se diplomati i predstavnici vlade iz Kine neće pozivati u Parlament; poziva na izmjenu registra transparentnosti EU-a kako bi se predvidjele sankcije kad god registrirani subjekt zastupa, izravno ili kao posrednik, interese vlada, ovisnih subjekata ili poduzeća u strateškim sektorima zemalja čije je upletanje u demokratske procese u EU-u već prijavljeno;

76. napominje da su se trenutačne smjernice za nevladine organizacije i druge dionike koji nisu obuhvaćeni registrom transparentnosti pokazale nedostatnima; naglašava potrebu za temeljitom provjerom prije upisa u registar transparentnosti kako bi se otkrili svi izvori financiranja; napominje da financiranje iz fondova EU-a mora biti sljedivo od izravnog primatelja do krajnjeg korisnika kada se sredstva prenose u lancu; poziva na reviziju smjernica za prijavu u registar transparentnosti kako bi se uključio zahtjev za otkrivanje svih prihoda i rashoda, uključujući prijenose sredstava s jednih nevladinih organizacija i dionika na druge;

77. poziva na usklađivanje uvjeta za korištenje zastupničkog imuniteta među različitim državama članicama; u tom pogledu poziva na reviziju Protokola br. 7 Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije o povlasticama i imunitetima Europske unije;

78. odlučan je ojačati dijalog i suradnju s obavještajnim tijelima, pravosudnim tijelima i tijelima kaznenog progona triju država članica domaćina kako bi se zajamčila sigurnost i integritet Parlamenta i kako bi ga se zaštitilo od pokušaja upletanja zemalja koje nisu članice EU-a; stoga poziva sigurnosne službe svih država članica da sustavno obavješćuju nadležna europska tijela i sigurnosne službe država u kojima se nalazi Parlament o svim informacijama koje mogu dobiti u vezi s vanjskim upletanjem u demokratske procese u Uniji;

79. poziva institucije EU-a da rade na strožim unutarnjim propisima među državama članicama u pogledu upotrebe, održavanja i nabave špijunskog softvera i alata za nadzor iz trećih zemalja te da procijene špijunski softver i alate za nadzor koji se trenutačno upotrebljavaju; napominje da bi EU trebao iskoristiti postojeće regulatorne mjere kako bi zlonamjerni međunarodni subjekti u industrijama komercijalnog špijunskog softvera i tehnologija nadzora bili pravno odgovorni;

80. insistira da Parlament na temelju tog izvješća mora revidirati popis aktivnosti podložnih sankcijama za zastupnike; poziva na uvođenje odgovarajućih upozorenja i podsjetnika za zastupnike u Europskom parlamentu koji se ne pridržavaju pravila te na izricanje odgovarajućih sankcija nakon razumnog vremenskog okvira; posebno napominje da je potrebno revidirati članak 176. Poslovnika kako bi se omogućilo izricanje sankcija za kaznena djela koja nisu ometanje plenarne sjednice; smatra da bi se dodatne sankcije trebale primjenjivati ako se zastupnik u Europskom parlamentu proglasi krivim za namjerno počinjenje kaznenog djela u obavljanju svojih dužnosti;

81. poziva na reviziju članka 42.c Pravilnika o osoblju o dopustu u interesu službe, čime se omogućuje netransparentno prijevremeno umirovljenje određenog osoblja institucija EU-a;

°

° °

82. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.