IZVJEŠĆE o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o potkrepljivanju i priopćavanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš (Direktiva o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) Tvrdnje da je određeni proizvod ili usluga „zelen” i održiv postale su čimbenik konkurentnosti, pri čemu zeleni proizvodi pokazuju veći rast od standardnih proizvoda. Ako roba i usluge koji se nude i kupuju na unutarnjem tržištu ne bi bili onoliko ekološki prihvatljivi koliko se prikazuje, to bi dovelo potrošače u zabludu, otežalo zelenu tranziciju i onemogućilo smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Potencijal zelenih tržišta nije u potpunosti iskorišten. Različiti zahtjevi propisani nacionalnim zakonodavstvom ili privatnim inicijativama kojima se reguliraju tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš stvaraju opterećenje za poduzeća pri prekograničnoj trgovini jer u svakoj državi članici moraju poštovati drukčije zahtjeve. To utječe na njihovu sposobnost da djeluju na unutarnjem tržištu i iskoriste ga. S druge strane, sudionici na tržištu imaju poteškoća s prepoznavanjem pouzdanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i donošenjem optimalnih odluka o kupnji na unutarnjem tržištu. Zbog prevelikog broja znakova i metoda izračuna na tržištu potrošačima, poduzećima, ulagačima i dionicima teško je utvrditi jesu li tvrdnje pouzdane.

(1) Tvrdnje da je određeni proizvod ili usluga „zelen” i održiv postale su čimbenik konkurentnosti, pri čemu zeleni proizvodi pokazuju veći rast od standardnih proizvoda s porastom interesa potrošača. Ako roba i usluge koji se nude i kupuju na unutarnjem tržištu ne bi bili onoliko ekološki prihvatljivi koliko se prikazuje, to bi dovelo potrošače u zabludu, otežalo zelenu tranziciju i onemogućilo smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Potencijal zelenih tržišta nije u potpunosti iskorišten. Različiti zahtjevi propisani nacionalnim zakonodavstvom ili privatnim inicijativama kojima se reguliraju tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš stvaraju opterećenje za poduzeća pri prekograničnoj trgovini jer u svakoj državi članici moraju poštovati drukčije zahtjeve. To utječe na njihovu sposobnost da djeluju na unutarnjem tržištu i iskoriste ga. S druge strane, sudionici na tržištu imaju poteškoća s prepoznavanjem pouzdanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i donošenjem optimalnih odluka o kupnji na unutarnjem tržištu. Zbog prevelikog broja znakova i metoda izračuna na tržištu potrošačima, poduzećima, ulagačima i dionicima teško je utvrditi jesu li tvrdnje pouzdane.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Detaljna pravila Unije o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, primjenjiva na poduzeća koja u smislu komunikacije poslovnog subjekta i potrošača djeluju na tržištu Unije, doprinijet će zelenoj tranziciji prema kružnom, klimatski neutralnom i čistom gospodarstvu u Uniji tako što će se omogućiti potrošačima da donose utemeljene odluke o kupnji i stvoriti jednaki uvjeti za tržišne operatere koji iznose takve tvrdnje.

(5) Detaljna pravila Unije o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, primjenjiva na poduzeća koja u smislu komunikacije poslovnog subjekta i potrošača djeluju na tržištu Unije, doprinijet će zelenoj tranziciji prema kružnom, klimatski neutralnom i čistom gospodarstvu u Uniji koje poštuje granice planeta tako što će se omogućiti potrošačima da donose utemeljene odluke o kupnji i stvoriti jednaki uvjeti za tržišne operatere koji iznose takve tvrdnje, promičući pritom održivu potrošnju.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6) Regulatorni okvir za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš jedna je od mjera koje je predložila Komisija u okviru provedbe europskog zelenog plana69, u kojem je prepoznato da pouzdane, usporedive i provjerljive informacije imaju važnu ulogu u omogućivanju održivijih odluka kupaca i smanjenju rizika od „manipulativnog zelenog marketinga” i koji uključuje obveze intenzivnije regulatorne i neregulatorne borbe protiv lažnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Zajedno s drugim primjenjivim regulatornim okvirima Unije, uključujući prijedlog direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji70, kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća71, a koju se ovim Prijedlogom nastoji dopuniti, njime se uspostavlja jasan režim za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš.

(6) Regulatorni okvir za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš jedna je od mjera koje je predložila Komisija u okviru provedbe europskog zelenog plana69, u kojem je prepoznato da pouzdane, usporedive i provjerljive informacije imaju važnu ulogu u omogućivanju održivijih odluka kupaca i smanjenju rizika od „manipulativnog zelenog marketinga” i koji uključuje obveze intenzivnije regulatorne i neregulatorne borbe protiv lažnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Zajedno s drugim primjenjivim regulatornim okvirima Unije, uključujući prijedlog direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji70, kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća71, a koju se ovim Prijedlogom nastoji dopuniti kao zakon lex specialis, njime se uspostavlja jasan režim za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš.

__________________

__________________

69 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

69 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final.

70 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem, COM(2022) 143 final.

70 Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem, COM(2022) 143 final.

71 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

71 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7) Ova je Direktiva dio niza međusobno povezanih inicijativa za uspostavu snažnog i dosljednog okvira politike o proizvodima koji će okolišno održive proizvode i poslovne modele učiniti standardom, a ne iznimkom, i preobraziti obrasce potrošnje tako da se uopće ne stvara otpad. Komplementarna je, među ostalim, s intervencijama u okviru prijedloga uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda koje se odnose na kružni dizajn proizvoda, poticanje novih poslovnih modela i utvrđivanje minimalnih zahtjeva za sprečavanje stavljanja na tržište EU-a proizvoda štetnih za okoliš72.

(7) Ova je Direktiva dio niza međusobno povezanih inicijativa za uspostavu snažnog i dosljednog okvira politike o proizvodima koji će okolišno održive proizvode i poslovne modele učiniti standardom, a ne iznimkom, i osigurati da se tvrdnja, koja samo odražava uobičajenu praksu, ne može predstaviti kupcima kao održiva. Kako bi se preobrazili obrasci potrošnje tako da se uopće ne stvara otpad, Direktiva je komplementarna, među ostalim, s intervencijama u okviru prijedloga uredbe o ekološkom dizajnu održivih proizvoda koje se odnose na kružni dizajn proizvoda, poticanje novih poslovnih modela i utvrđivanje minimalnih zahtjeva za sprečavanje stavljanja na tržište EU-a proizvoda štetnih za okoliš72.

__________________

__________________

72 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ, COM(2022) 142 final.

72 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ, COM(2022) 142 final.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9) U kontekstu europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost te u skladu s ciljem da se do 2030. postigne da 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u bude namijenjeno za ekološki uzgoj i ciljem da se znatno poveća ekološka akvakultura i akcijskim planom za razvoj ekološkog sektora (COM(2021) 141), potrebno je dalje razvijati ekološki uzgoj i ekološku proizvodnju. Kad je riječ o Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća73, ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za proizvode certificirane kao ekološke koje su potkrijepljene na temelju te uredbe, koje se odnose, na primjer, na upotrebu pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava ili, primjerice, na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na bioraznolikost, tlo ili vodu.74 Tržište takvih proizvoda pozitivno utječe na bioraznolikost, omogućuje stvaranje novih radnih mjesta i privlači mlade poljoprivrednike. Potrošači prepoznaju njegovu vrijednost. U skladu s Uredbom (EU) 2018/848 izrazi „bio” i „eko” i njihove izvedenice, sami ili u kombinaciji, smiju se koristiti u Uniji samo za proizvode, njihove sastojke ili krmiva obuhvaćene područjem primjene te uredbe koji su proizvedeni u skladu s tom uredbom. Na primjer, da bi se pamuk mogao nazvati „ekoproizvodom”, mora biti certificiran kao ekološki jer je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848. Suprotno tome, tvrdnja da je deterdžent za perilicu posuđa „ekoproizvod” nije obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848, nego podliježe odredbama Direktive 2005/29/EZ.

(9) U kontekstu europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost te u skladu s ciljem da se do 2030. postigne da 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u bude namijenjeno za ekološki uzgoj i ciljem da se znatno poveća ekološka akvakultura i akcijskim planom za razvoj ekološkog sektora (COM(2021) 141), potrebno je dalje razvijati ekološki uzgoj i ekološku proizvodnju. Kad je riječ o Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća73, ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za proizvode certificirane kao ekološke koje su potkrijepljene na temelju te uredbe, koje se odnose, na primjer, na upotrebu pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava ili, primjerice, na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na bioraznolikost, tlo ili vodu.74 Tržište takvih proizvoda pozitivno utječe na bioraznolikost i ima pozitivan socijalni učinak jer omogućuje stvaranje novih radnih mjesta i privlači mlade poljoprivrednike. Potrošači prepoznaju njegovu vrijednost. U skladu s Uredbom (EU) 2018/848 izrazi „bio” i „eko” i njihove izvedenice, sami ili u kombinaciji, smiju se koristiti u Uniji samo za proizvode, njihove sastojke ili krmiva obuhvaćene područjem primjene te uredbe koji su proizvedeni u skladu s tom uredbom. Na primjer, da bi se pamuk mogao nazvati „ekoproizvodom”, mora biti certificiran kao ekološki jer je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848. Suprotno tome, tvrdnja da je deterdžent za perilicu posuđa „ekoproizvod” nije obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848, nego podliježe odredbama Direktive 2005/29/EZ.

__________________

__________________

73 Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

73 Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

74 https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2023-01/agri-market-brief-20-organic-farming-eu_en_1.pdf

74 https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2023-01/agri-market-brief-20-organic-farming-eu_en_1.pdf

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9a) U kontekstu europskog zelenog plana, akcijskog plana EU-a „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” (COM/2021/400), Europske strategije održivosti u području kemikalija (COM/2020/667) i Strateškog pristupa Europske unije lijekovima u okolišu (COM/2019/128) zdravstveni sektor ima važnu ulogu u smanjenju pritisaka na okoliš. U tom je kontekstu uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira za upotrebu tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na održivost, biorazgradivost, kružnost i podrijetlo sastavnih dijelova proizvoda za lijekove, u skladu s Direktivom 2001/83/EZ, i za medicinske proizvode, u skladu s Uredbom (EU) 2017/745, ključna za poticanje poduzeća da pridonesu okolišnim ciljevima i jamčenje pouzdane komunikacije s potrošačima.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13) Ako se budućim zakonodavstvom Unije utvrde pravila o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš i znakovima za okoliš ili o ocjeni ili priopćavanju utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti određenih proizvoda ili trgovaca u određenim sektorima, primjerice u najavljenoj inicijativi „Izračunajte emisije u EU-u”, nadolazećem prijedlogu Komisije o zakonodavnom okviru za održivi prehrambeni sustav Unije, Uredbi o ekološkom dizajnu održivih proizvoda77 ili Uredbi (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća78, ta bi se pravila trebala primjenjivati na predmetne izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš umjesto pravila iz ove Direktive.

Briše se.

__________________

__________________

77 COM(2022) 142 final.

78 Uredba (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 73/44/EEZ te direktiva 96/73/EZ i 2008/121/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 272, 18.10.2011., str. 1.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ utvrđuje se niz posebnih zahtjeva za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i zabranjuju se opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se ne temelje na priznatoj izvrsnoj okolišnoj učinkovitosti relevantnoj za tvrdnju. Primjeri takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš su „ekološki prihvatljivo”, „eko”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „ekološki” i „ekološki ispravno”. Ova bi Direktiva trebala dopuniti zahtjeve utvrđene u tom prijedlogu razmatranjem posebnih aspekata i utvrđivanjem zahtjeva za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove potkrijepljenosti, priopćavanja i provjere. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi se primjenjivati na posebne aspekte izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i imat će prednost u odnosu na zahtjeve utvrđene u Direktivi 2005/29/EZ u vezi s tim aspektima u slučaju sukoba, u skladu s člankom 3. stavkom 4. te direktive.

(14) Prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ utvrđuje se niz posebnih zahtjeva za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i zabranjuju se opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se ne temelje na priznatoj izvrsnoj okolišnoj učinkovitosti relevantnoj za tvrdnju. Primjeri takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš su „pogodno za okoliš”, „ekološki prihvatljivo”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „ekološki”, „ekološki ispravno”, „klimatski prihvatljivo”, „nježno za okoliš”, „ugljično prihvatljivo”, „energetski učinkovito”, „biorazgradivo”, „biobazirano” ili slični navodi koji sugeriraju ili stvaraju dojam da je riječ o proizvodu izvrsne okolišne učinkovitosti. Ova bi Direktiva trebala dopuniti zahtjeve utvrđene u tom prijedlogu razmatranjem posebnih aspekata i utvrđivanjem zahtjeva za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove potkrijepljenosti, priopćavanja i provjere. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi se primjenjivati na posebne aspekte izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i imat će prednost u odnosu na zahtjeve utvrđene u Direktivi 2005/29/EZ u vezi s tim aspektima u slučaju sukoba, u skladu s člankom 3. stavkom 4. te direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) Kako bi se potrošačima osigurale pouzdane, usporedive i provjerljive informacije koje im omogućuju donošenje okolišno održivijih odluka i kako bi se smanjio rizik od „manipulativnog zelenog marketinga”, potrebno je utvrditi zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Pri potkrepljivanju takvih tvrdnji trebalo bi uzeti u obzir međunarodno priznate znanstvene pristupe utvrđivanju i mjerenju utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovaca te bi ono trebalo omogućiti pouzdane, transparentne, usporedive i provjerljive informacije za potrošača.

(15) Kako bi se potrošačima osigurale pouzdane, usporedive i provjerljive informacije koje im omogućuju donošenje okolišno održivijih odluka i kako bi se smanjio rizik od „manipulativnog zelenog marketinga”, potrebno je utvrditi zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Pri potkrepljivanju takvih tvrdnji trebalo bi uzeti u obzir pouzdane i neovisne međunarodno priznate i ažurirane znanstvene pristupe utvrđivanju i mjerenju utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovaca te bi ono trebalo omogućiti pouzdane, transparentne, usporedive i provjerljive informacije za potrošača.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) Pri ocjeni koja se provodi kako bi se potkrijepile izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi uzeti u obzir životni ciklus proizvoda ili sveukupne aktivnosti trgovca i ne bi se smjeli izostaviti relevantni okolišni aspekti ili utjecaji na okoliš. Navedene koristi ne bi smjele rezultirati neopravdanim prijenosom negativnih učinaka na druge faze životnog ciklusa proizvoda ili trgovca niti stvaranjem ili povećanjem drugih negativnih utjecaja na okoliš.

(16) Pri ocjeni koja se provodi kako bi se potkrijepile izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi uzeti u obzir životni ciklus proizvoda ili sveukupne aktivnosti trgovca i ne bi se smjeli izostaviti relevantni okolišni aspekti ili utjecaji na okoliš. Navedene koristi ne bi smjele rezultirati prijenosom negativnih učinaka na druge faze životnog ciklusa proizvoda ili trgovca niti stvaranjem ili povećanjem drugih negativnih utjecaja na okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18) U skladu s Direktivom 2005/29/EZ, kako je izmijenjena prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji, trgovac ne smije iznositi zahtjeve propisane zakonom za proizvode unutar predmetne kategorije proizvoda kao razlikovnog obilježja ponude trgovca ni oglašavati pogodnosti za potrošače koje se smatraju uobičajenom praksom na mjerodavnom tržištu. Stoga bi informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale omogućiti utvrđivanje okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovca u odnosu na uobičajenu praksu za proizvode u predmetnoj skupini proizvoda, kao što je hrana, ili u predmetnom sektoru. To je nužno kako bi se poduprla ocjena mogu li se izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš iznositi u odnosu na predmetni proizvod ili trgovca u skladu s funkcijom tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, a to je da se dokaže da proizvod ili trgovac pozitivno utječe ili uopće ne utječe na okoliš, ili da proizvod ili trgovac manje šteti okolišu u odnosu na druge proizvode ili trgovce. Uobičajena praksa mogla bi biti ekvivalentna minimalnim zakonskim zahtjevima koji su primjenjivi na određeni okolišni aspekt ili okolišnu učinkovitost, primjerice u pogledu sastava proizvoda, obveznog recikliranog sadržaja ili postupanja na kraju životnog vijeka. Međutim, ako većina proizvoda unutar skupine proizvoda ili većina trgovaca unutar sektora pokazuje bolje rezultate od tih zakonskih zahtjeva, minimalni zakonski zahtjevi ne bi se trebali smatrati uobičajenom praksom.

(18) U skladu s Direktivom 2005/29/EZ, kako je izmijenjena prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji, trgovac ne smije iznositi zahtjeve propisane zakonom za proizvode unutar predmetne kategorije proizvoda kao razlikovnog obilježja ponude trgovca ni oglašavati pogodnosti za potrošače koje se smatraju uobičajenom praksom na mjerodavnom tržištu. Stoga bi informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale omogućiti utvrđivanje okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovca u odnosu na uobičajenu praksu za proizvode u predmetnoj skupini proizvoda, kao što je hrana, ili u predmetnom sektoru. To je nužno kako bi se poduprla ocjena mogu li se izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš iznositi u odnosu na predmetni proizvod ili trgovca u skladu s funkcijom tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, a to je da se dokaže da proizvod ili trgovac pozitivno utječe ili uopće ne utječe na okoliš, ili da proizvod ili trgovac manje šteti okolišu u odnosu na druge proizvode ili trgovce. Uobičajena praksa mogla bi biti ekvivalentna minimalnim zakonskim zahtjevima koji su primjenjivi na određeni okolišni aspekt ili okolišnu učinkovitost, primjerice u pogledu sastava proizvoda, obveznog recikliranog sadržaja ili postupanja na kraju životnog vijeka. Međutim, ako većina proizvoda unutar skupine proizvoda ili većina trgovaca unutar sektora pokazuje bolje rezultate od tih zakonskih zahtjeva, minimalni zakonski zahtjevi ne bi se trebali smatrati uobičajenom praksom. Osim toga, za postojeće programe certificiranja i njihove žigove, kao što su programi certificiranja u kojima se upotrebljava certifikacija lanca nadzora, koji mogu biti podložniji prijevarama ili ne mogu pouzdano jamčiti zakonitost proizvodnje certificiranih proizvoda, trebalo bi provjeriti jesu li u potpunosti usklađeni sa zahtjevima ove Direktive kako bi se osiguralo da se potrošače ne dovodi u zabludu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19) Ako bi se u izričitoj tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš navele pogodnosti u smislu utjecaja na okoliš ili okolišnih aspekata, a izostavilo da postizanje tih pogodnosti dovodi do kompromisa s obzirom na druge okolišne učinke ili aspekte, time bi se potrošače dovodilo u zabludu. U tu svrhu informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi osigurati da je moguće utvrditi međupovezanost između relevantnih utjecaja na okoliš i između okolišnih aspekata i utjecaja na okoliš, kao i potencijalne kompromise. U okviru ocjene na kojoj se temelji potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi utvrditi dovode li smanjenja utjecaja na okoliš ili poboljšanja određenih aspekata do kompromisa koji dovode do znatnog pogoršanja rezultata u pogledu drugih utjecaja na okoliš ili okolišnih aspekata, primjerice ako uštede na potrošnji vode dovode do znatnog povećanja emisija stakleničkih plinova ili do istog utjecaja na okoliš u drugoj fazi životnog ciklusa proizvoda, primjerice ako ušteda CO2 u fazi proizvodnje dovodi do znatnog povećanja emisija CO2 u fazi upotrebe. Na primjer, tvrdnja o pozitivnim učincima učinkovitog korištenja resursa u intenzivnim poljoprivrednim praksama može dovesti potrošače u zabludu zbog kompromisa povezanih s učincima na bioraznolikost, ekosustave ili dobrobit životinja. Isto tako, tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš za tekstilni proizvod koji sadržava plastični polimer iz recikliranih PET boca može dovesti potrošače u zabludu u pogledu ekološke koristi tog aspekta ako upotrebi tog recikliranog polimera konkurira upotreba sustava recikliranja utemeljenog na zatvorenoj petlji za materijale koji dolaze u dodir s hranom koja se smatra pogodnijom iz perspektive kružnosti.

(19) Ako bi se u izričitoj tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš navele pogodnosti u smislu utjecaja na okoliš ili okolišnih aspekata, a izostavilo da postizanje tih pogodnosti dovodi do kompromisa s obzirom na druge okolišne učinke ili aspekte, time bi se potrošače dovodilo u zabludu. U tu svrhu informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi osigurati da je moguće utvrditi međupovezanost između relevantnih utjecaja na okoliš i između okolišnih aspekata i utjecaja na okoliš, kao i potencijalne kompromise. U okviru ocjene na kojoj se temelji potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi utvrditi dovode li smanjenja utjecaja na okoliš ili poboljšanja određenih aspekata do kompromisa koji dovode do pogoršanja rezultata u pogledu drugih utjecaja na okoliš ili okolišnih aspekata, primjerice ako uštede na potrošnji vode dovode do znatnog povećanja emisija stakleničkih plinova ili do istog utjecaja na okoliš u drugoj fazi životnog ciklusa proizvoda, primjerice ako ušteda CO2 u fazi proizvodnje dovodi do znatnog povećanja emisija CO2 u fazi upotrebe. Na primjer, tvrdnja o pozitivnim učincima učinkovitog korištenja resursa u intenzivnim poljoprivrednim praksama može dovesti potrošače u zabludu zbog kompromisa povezanih s učincima na bioraznolikost, ekosustave ili dobrobit životinja. Isto tako, tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš za zelenu energiju može dovesti potrošače u zabludu ako se temelji na resursima koji negativno utječu na lokalni razvoj i okoliš, dok tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš za tekstilni proizvod koji sadržava plastični polimer iz recikliranih PET boca može dovesti potrošače u zabludu u pogledu ekološke koristi tog aspekta ako upotrebi tog recikliranog polimera konkurira upotreba sustava recikliranja utemeljenog na zatvorenoj petlji za materijale koji dolaze u dodir s hranom koja se smatra pogodnijom iz perspektive kružnosti.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21) Pokazalo se da su pogotovo tvrdnje koje se odnose na klimu često nejasne i dvosmislene i da zavaravaju potrošače. To se posebno odnosi na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš prema kojima su proizvodi ili subjekti „klimatski neutralni”, „ugljično neutralni”, „sa 100-postotnom kompenzacijom CO2” ili će imati „nultu stopu” do određene godine ili slično. Takve se izjave često temelje na „kompenzaciji” emisija stakleničkih plinova u okviru „ugljičnih kredita” koja se ostvaruje izvan lanca vrijednosti poduzeća, primjerice u okviru šumarskih projekata ili projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora. Metodologije na kojima se temelje kompenzacije uvelike se razlikuju i nisu uvijek transparentne, točne ili dosljedne. To dovodi do velikih rizika od precjenjivanja i dvostrukog uračunavanja izbjegnutih ili smanjenih emisija zbog nedostatka dodatnosti, trajnosti i ambicioznih i dinamičnih referentnih točaka kreditiranja koje odstupaju od uobičajenog poslovanja te točne računovodstvene dokumentacije. Ti čimbenici dovode do kredita za kompenzaciju s niskom razinom okolišnog integriteta i vjerodostojnosti koji potrošače koji se oslanjaju na njih u izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš dovode u zabludu. Kompenzacije ujedno mogu odvratiti trgovce od smanjenja emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti. Kako bi odgovarajuće doprinijeli globalnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, trgovci bi trebali dati prednost djelotvornom smanjenju emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti umjesto da se oslanjaju na kompenzacije. Sve rezultirajuće zaostale emisije razlikovat će se ovisno o putu specifičnom za sektor u skladu s globalnim klimatskim ciljevima i morat će se riješiti povećanim uklanjanjem. Ako se kompenzacije ipak koriste, smatra se primjerenim da se tvrdnje koje se odnose na klimu, a temelje se na kompenzacijama, uključujući tvrdnje o budućoj okolišnoj učinkovitosti, utvrđuju na transparentan način. Stoga bi se pri potkrepljivanju tvrdnji koje se odnose na klimu sve kompenzacije emisija stakleničkih plinova koje koriste trgovci trebale zasebno razmatrati u odnosu na emisije stakleničkih plinova trgovca ili proizvoda. Osim toga, u okviru tih informacija trebalo bi navesti i udio ukupnih emisija obuhvaćenih kompenzacijama, odnose li se te kompenzacije na smanjenje ili uklanjanje emisija i primijenjenu metodologiju. Tvrdnje koje se odnose na klimu koje uključuju korištenje kompenzacija moraju biti potkrijepljene na temelju metodologija kojima se osiguravaju pouzdanost i točan izračun tih kompenzacija, odnosno kojima se osigurava da te kompenzacije dosljedno i transparentno odražavaju navodni učinak na klimu.

(21) Pokazalo se da su pogotovo tvrdnje koje se odnose na klimu često nejasne i dvosmislene i da zavaravaju potrošače. To se posebno odnosi na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš prema kojima su proizvodi ili subjekti „klimatski neutralni”, „ugljično neutralni”, „sa 100-postotnom kompenzacijom CO2” ili će imati „nultu stopu” do određene godine ili slično. Takve se izjave često temelje na „kompenzaciji” emisija stakleničkih plinova u okviru „ugljičnih kredita” koja se ostvaruje izvan lanca vrijednosti poduzeća, primjerice u okviru šumarskih projekata ili projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora. Metodologije na kojima se temelje kompenzacije uvelike se razlikuju i nisu uvijek transparentne, točne ili dosljedne. To dovodi do velikih rizika od precjenjivanja i dvostrukog uračunavanja izbjegnutih ili smanjenih emisija zbog nedostatka dodatnosti, trajnosti i ambicioznih i dinamičnih referentnih točaka kreditiranja koje odstupaju od uobičajenog poslovanja te točne računovodstvene dokumentacije. Ti čimbenici dovode do kredita za kompenzaciju s niskom razinom okolišnog integriteta i vjerodostojnosti koji potrošače koji se oslanjaju na njih u izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš dovode u zabludu. Kompenzacije ujedno mogu odvratiti trgovce od smanjenja emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti. Kako bi odgovarajuće doprinijeli globalnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, trgovci bi u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti umjesto kompenzacijama trebali dati prednost djelotvornom smanjenju emisija. Sve rezultirajuće zaostale emisije razlikovat će se ovisno o putu specifičnom za sektor u skladu s globalnim klimatskim ciljevima i morat će se riješiti povećanim uklanjanjem. Ako se kompenzacije ipak koriste, smatra se primjerenim da se tvrdnje koje se odnose na klimu, a temelje se na ugljičnim kreditima, uključujući tvrdnje o budućoj okolišnoj učinkovitosti, utvrđuju na transparentan način.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(22) Trgovci su sve više zainteresirani za iznošenje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na budući utjecaj proizvoda ili trgovca na okoliš te se, među ostalim, uključuju u inicijative kojima se promiču prakse koje bi mogle dovesti do smanjenja utjecaja na okoliš ili veće kružnosti. Takve tvrdnje trebaju biti potkrijepljene u skladu s pravilima koja se primjenjuju na sve izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš.

(22) Trgovci su sve više zainteresirani za iznošenje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na budući utjecaj trgovca na okoliš te se, među ostalim, uključuju u inicijative kojima se promiču prakse koje bi mogle dovesti do smanjenja utjecaja na okoliš ili veće kružnosti. Takve tvrdnje trebaju biti potkrijepljene u skladu s pravilima koja se primjenjuju na sve izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23) Informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi biti znanstveno utemeljene, a sve nerazmotrene utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte trebalo bi pažljivo razmotriti.

(23) Informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi se temeljiti na neovisnim, stručno preispitanim, općepriznatim, pouzdanim i provjerljivim znanstvenim dokazima, odnosno na metodama, pristupima ili studijama koje su razvijene u skladu s najboljim praksama u pogledu transparentnosti i koje je stručno recenzirala znanstvena zajednica, a sve nerazmotrene utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte trebalo bi pažljivo razmotriti. Metodologije moraju biti javno dostupne kako bi se osigurala transparentnost i pouzdanost procjena.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27) Potrošači mogu biti dovedeni u zabludu i izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš u kojima se navodi ili implicira da proizvod ili trgovac manje ili više utječe na okoliš ili ima bolju ili lošiju okolišnu učinkovitost u odnosu na druge proizvode ili trgovce („usporedive tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš”). Ne dovodeći u pitanje primjenu, ako je to relevantno, Direktive 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća83, kako bi se potrošačima omogućio pristup pouzdanim informacijama, potrebno je osigurati da se usporedive tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš mogu usporediti na odgovarajući način. Na primjer, ako se odaberu pokazatelji za iste okolišne aspekte, ali se koriste različite formule za izračun tih pokazatelja, usporedba nije moguća i stoga postoji rizik od zavaravanja potrošača. Ako dva trgovca iznose tvrdnju o prihvatljivosti za okoliš koja se odnosi na klimatske promjene, pri čemu je jedan razmatrao samo izravne utjecaje na okoliš, a drugi i izravne i neizravne utjecaje na okoliš, ti rezultati nisu usporedivi. Isto tako, odluka da se učini usporedba samo u određenim fazama životnog ciklusa proizvoda može dovesti do zavaravajućih tvrdnji ako nije transparentna. Osim toga, kad je riječ o usporedivim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš, treba osigurati da se za proizvode s vrlo različitim sirovinama, upotrebama i lancima postupaka, kao što su plastika na biološkoj osnovi i plastika proizvedena iz fosilnih goriva, uzimaju u obzir najrelevantnije faze životnog ciklusa svih proizvoda. Na primjer, poljoprivreda ili šumarstvo relevantni su za plastiku na biološkoj osnovi, dok je vađenje sirove nafte relevantno za plastiku proizvedenu iz fosilnih goriva i razmatranje završava li relevantan udio proizvoda na odlagalištu uvelike je relevantno za plastiku koja je lako biorazgradiva u uvjetima odlagališta, ali možda manje relevantno za plastiku koja nije biorazgradiva u takvim uvjetima.

(27) Potrošači mogu biti dovedeni u zabludu i izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš u kojima se navodi ili implicira da proizvod ili trgovac manje ili više utječe na okoliš ili ima bolju ili lošiju okolišnu učinkovitost u odnosu na druge proizvode ili trgovce („usporedive tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš”). Ne dovodeći u pitanje primjenu, ako je to relevantno, Direktive 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća83, kako bi se potrošačima omogućio pristup pouzdanim informacijama, potrebno je osigurati da se usporedive tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš mogu usporediti na odgovarajući način. Na primjer, certifikacija koja se temelji na uspješnosti i certifikacija koja se temelji na postupku temelje se na različitim skupovima pokazatelja, kao što je utvrđivanje određenih pragova koje je potrebno doseći ili osiguravanje uspostave određenog postupka. Ako se odaberu pokazatelji za iste okolišne aspekte, ali se koriste različite formule za izračun tih pokazatelja, usporedba nije moguća i stoga postoji rizik od zavaravanja potrošača. Ako dva trgovca iznose tvrdnju o prihvatljivosti za okoliš koja se odnosi na klimatske promjene, pri čemu je jedan razmatrao samo izravne utjecaje na okoliš, a drugi i izravne i neizravne utjecaje na okoliš, ti rezultati nisu usporedivi. Isto tako, odluka da se učini usporedba samo u određenim fazama životnog ciklusa proizvoda može dovesti do zavaravajućih tvrdnji ako nije transparentna. Osim toga, kad je riječ o usporedivim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš, treba osigurati da se za proizvode s vrlo različitim sirovinama, upotrebama i lancima postupaka, kao što su plastika na biološkoj osnovi i plastika proizvedena iz fosilnih goriva, uzimaju u obzir najrelevantnije faze životnog ciklusa svih proizvoda. Na primjer, poljoprivreda ili šumarstvo relevantni su za plastiku na biološkoj osnovi, dok je vađenje sirove nafte relevantno za plastiku proizvedenu iz fosilnih goriva i razmatranje završava li relevantan udio proizvoda na odlagalištu uvelike je relevantno za plastiku koja je lako biorazgradiva u uvjetima odlagališta, ali možda manje relevantno za plastiku koja nije biorazgradiva u takvim uvjetima.

__________________

__________________

83 Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.).

83 Direktiva 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (SL L 376, 27.12.2006., str. 21.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27.a) Važno je da trgovci ne iznose opće tvrdnje kao što su „svjesno”, „održivo” ili „odgovorno” isključivo na temelju priznate izvrsne okolišne učinkovitosti jer se takve tvrdnje, osim na okolišne, odnose i na druge značajke, kao što su društvene značajke.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(29.a) Važno je prepoznati izazove s kojima se suočavaju mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u pogledu resursa i sposobnosti, posebno u usporedbi s većim korporacijama. Stoga je ključno da države članice pri provedbi ove Direktive poduzmu sve odgovarajuće mjere kako bi pomogle mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima u ispunjavanju zahtjeva ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31) Kako bi se zadovoljile potrebe trgovaca u vezi s dinamičnim marketinškim strategijama i potrebe potrošača u vezi s detaljnijim i točnijim informacijama o okolišu, Komisija može donijeti delegirane akte o dopuni odredaba o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš dodatnim utvrđivanjem kriterija za takvo potkrepljivanje u vezi s određenim tvrdnjama (npr. tvrdnje koje se odnose na klimu, uključujući tvrdnje o kompenzacijama, „klimatskoj neutralnosti” ili sličnom, mogućnostima recikliranja i recikliranom sadržaju). Komisiju bi trebalo ovlastiti za dodatno utvrđivanje pravila za mjerenje i izračun utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti određivanjem aktivnosti, postupaka, materijala, emisija ili upotrebe proizvoda ili trgovaca koji znatno doprinose ili ne doprinose relevantnim utjecajima na okoliš i okolišnim aspektima, određivanjem okolišnih aspekata i utjecaja na okoliš za koje treba koristiti primarne informacije i određivanjem kriterija za ocjenjivanje točnosti primarnih i sekundarnih informacija. Iako bi u većini slučajeva Komisija razmatrala potrebu za donošenjem tih pravila tek kad bi raspolagala rezultatima praćenja razvoja tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš na tržištu Unije, za neke vrste tvrdnji može biti potrebno da Komisija donese dodatna pravila prije nego što rezultati tog praćenja budu dostupni. Na primjer, kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na klimu, može biti potrebno donijeti takve dopunske akte kako bi se odredbe o potkrepljivanju tvrdnji koje se temelje na kompenzacijama učinilo operativnima.

(31) Kako bi se zadovoljile potrebe trgovaca u vezi s dinamičnim marketinškim strategijama i potrebe potrošača u vezi s detaljnijim i točnijim informacijama o okolišu, Komisija može donijeti delegirane akte o dopuni odredaba o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš dodatnim utvrđivanjem kriterija za takvo potkrepljivanje u vezi s određenim tvrdnjama (npr. tvrdnje koje se odnose na klimu, uključujući tvrdnje koje se temelje na ugljičnim kreditima koji se primjenjuju na zaostale emisije trgovca, kao što su tvrdnje o „klimatskoj neutralnosti” te mogućnostima recikliranja i recikliranom sadržaju). Komisiju bi trebalo ovlastiti za dodatno utvrđivanje pravila za mjerenje i izračun utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti određivanjem aktivnosti, postupaka, materijala, emisija ili upotrebe proizvoda ili trgovaca koji znatno doprinose ili ne doprinose relevantnim utjecajima na okoliš i okolišnim aspektima, određivanjem okolišnih aspekata i utjecaja na okoliš za koje treba koristiti primarne informacije i određivanjem kriterija za ocjenjivanje točnosti primarnih i sekundarnih informacija. Iako bi u većini slučajeva Komisija razmatrala potrebu za donošenjem tih pravila tek kad bi raspolagala rezultatima praćenja razvoja tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš na tržištu Unije, za neke vrste tvrdnji može biti potrebno da Komisija donese dodatna pravila prije nego što rezultati tog praćenja budu dostupni. Na primjer, kad je riječ o tvrdnjama koje se odnose na klimu, može biti potrebno donijeti takve dopunske akte kako bi se odredbe o potkrepljivanju tvrdnji koje se temelje na ugljičnim kreditima koji se primjenjuju na zaostale emisije trgovca učinilo operativnima.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 sadržava smjernice o tome kako izmjeriti okolišnu učinkovitost određenih proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa i kako utvrditi pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i) i sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR-i) koja omogućuju usporedbu proizvoda s referentnom vrijednošću. Takva se pravila o kategorijama za određene proizvode ili trgovce mogu koristiti kao potpora pri potkrepljivanju tvrdnji u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive. Stoga bi Komisiju trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kojima bi se utvrdila pravila za određene skupine proizvoda ili sektore u slučajevima u kojima bi se time mogla pružiti dodana vrijednost. Međutim, ako metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda još ne obuhvaća određenu kategoriju utjecaja, koja je relevantna za skupinu proizvoda, PEFCR se može utvrditi tek nakon što se doda ta nova relevantna kategorija utjecaja na okoliš. Na primjer, kad je riječ o morskom ribarstvu, PEFCR bi, primjerice, trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za ribarstvo, posebno održivost ciljanog stoka. Kad je riječ o svemiru, PEFCR bi trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za obranu i svemir, uključujući korištenje orbitalnog prostora. Kad je riječ o hrani i poljoprivrednim proizvodima, prije razmatranja utvrđivanja PEFCR-a trebalo bi, primjerice, integrirati i bioraznolikost i zaštitu prirode te poljoprivredne prakse, uključujući pozitivne vanjske učinke ekstenzivne poljoprivrede i dobrobit životinja. Kad je riječ o tekstilnim proizvodima, PEFCR bi, kako bi se moglo razmotriti njegovo utvrđivanje, trebao moći npr. odražavati ispuštanje mikroplastike.

(32) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 sadržava smjernice o tome kako izmjeriti okolišnu učinkovitost određenih proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa i kako utvrditi pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i) i sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR-i) koja omogućuju usporedbu proizvoda s referentnom vrijednošću. Takva se pravila o kategorijama za određene proizvode ili trgovce mogu koristiti kao potpora pri potkrepljivanju tvrdnji u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive. Stoga bi Komisiju trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kojima bi se utvrdila pravila za određene skupine proizvoda ili sektore u slučajevima u kojima bi se time mogla pružiti dodana vrijednost. Međutim, za neke skupine proizvoda metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda nije prikladna za pružanje cjelovite procjene utjecaja na okoliš. Ako metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda još ne obuhvaća određenu kategoriju utjecaja, koja je relevantna za skupinu proizvoda, PEFCR se može utvrditi tek nakon što se doda ta nova relevantna kategorija utjecaja na okoliš. Na primjer, kad je riječ o morskom ribarstvu, PEFCR bi, primjerice, trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za ribarstvo, posebno održivost ciljanog stoka. Kad je riječ o svemiru, PEFCR bi trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za obranu i svemir, uključujući korištenje orbitalnog prostora. Kad je riječ o hrani i poljoprivrednim proizvodima, prije razmatranja utvrđivanja PEFCR-a trebalo bi, primjerice, integrirati i bioraznolikost i zaštitu prirode te poljoprivredne prakse, uključujući pozitivne vanjske učinke ekstenzivne poljoprivrede i dobrobit životinja. Kad je riječ o tekstilnim proizvodima, PEFCR bi, kako bi se moglo razmotriti njegovo utvrđivanje, trebao moći npr. odražavati ispuštanje mikroplastike. Kako bi se dodatno razvila postojeća metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i riješilo pitanje njezinih ograničenja, važno je da Komisija redovito procjenjuje i ažurira metode kako bi se uzeo u obzir znanstveni napredak. Važno je i da Komisija omogući savjetodavnom forumu uspostavljenom na temelju ove Direktive da pridonese razvoju PEFCR-a i OEFSR-a.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32.a) Kako bi se osigurale pouzdanost, nepristranost i visoka kvaliteta potkrepljivanja tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš te kako bi se osiguralo da zahtjevi za potkrepljivanje dovedu do boljeg razumijevanja utjecaja na okoliš među potrošačima, važno je da se ti zahtjevi sastavljaju uz sudjelovanje uravnoteženog skupa dionika, kao što su organizacije potrošača, nevladine organizacije za zaštitu okoliša, subjekti koji upravljaju programima dodjele znaka za okoliš i nadležna tijela, uz predstavnike industrije, uključujući predstavnike mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te obrta, sindikate, trgovce na veliko i malo i uvoznike. U tu svrhu Komisija bi trebala uspostaviti savjetodavni forum čija će uloga biti davanje mišljenja o tome jesu li postojeća pravila i metode prikladni za potkrepljivanje konkretnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš te savjetovanje o pripremi revizije ili sastavljanju novih delegiranih akata.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(33) Budući da se Direktiva 2005/29/EZ već primjenjuje na zavaravajuće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, nacionalni sudovi i upravna tijela mogu ukinuti i zabraniti takve tvrdnje. Na primjer, kako bi bile u skladu s Direktivom 2005/29/EZ, tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebale bi se odnositi samo na aspekte koji su značajni u smislu utjecaja proizvoda ili trgovca na okoliš. Tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebale bi biti i jasne i nedvosmislene u pogledu aspekta proizvoda ili trgovca na koje se odnose i u njima ne bi trebale biti izostavljene ili skrivene važne informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili trgovca koje su potrošačima potrebne kako bi donijeli utemeljenu odluku. Tekst, slike i sveukupna prezentacija proizvoda, uključujući raspored, odabir boja, slike, fotografije, zvukove, simbole ili oznake uključene u tvrdnju o prihvatljivosti za okoliš, trebali bi pružiti istinit i točan prikaz razmjera postignutih koristi za okoliš, pri čemu te koristi za okoliš ne smiju biti preuveličane.

(33) Budući da se Direktiva 2005/29/EZ već primjenjuje na zavaravajuće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, nacionalni sudovi i upravna tijela mogu ukinuti i zabraniti takve tvrdnje. Na primjer, kako bi bile u skladu s Direktivom 2005/29/EZ, tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebale bi se odnositi samo na aspekte koji su značajni u smislu utjecaja proizvoda ili trgovca na okoliš. Tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i programi dodjele znaka za okoliš trebali bi biti i jasni i nedvosmisleni u pogledu aspekta proizvoda ili trgovca na koje se odnose i u njima ne bi trebale biti izostavljene ili skrivene važne informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda koje su potrošačima potrebne kako bi donijeli utemeljenu odluku. Tekst, slike i sveukupna prezentacija proizvoda, uključujući slogane, raspored, odabir boja, slike, fotografije, zvukove, simbole, žig ili oznake trebali bi pružiti istinit i točan prikaz razmjera postignutih koristi za okoliš, pri čemu te koristi za okoliš ne smiju biti preuveličane. Ako je primjenjivo, informacije o točnoj količini certificiranog materijala u proizvodu, što je značajka o kojoj ovise određene vrste programa dodjele znaka za okoliš, ne bi trebale biti izostavljene, posebno ako bi minimalna količina certificiranog materijala mogla biti nula.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(34) Ako se izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš odnosi na konačni proizvod, a relevantni utjecaji na okoliš ili okolišni aspekti tog proizvoda odnose se na fazu upotrebe, pri čemu potrošači mogu utjecati na te utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte odgovarajućim ponašanjem, primjerice pravilnim razvrstavanjem otpada ili upotrebom proizvoda na način kojim se utječe na dugovječnost proizvoda, tvrdnja bi trebala sadržavati i informacije kojima se potrošačima objašnjava kako njihovo ponašanje može pozitivno doprinijeti zaštiti okoliša.

(34) Ako se izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš odnosi na konačni proizvod, a relevantni utjecaji na okoliš ili okolišni aspekti tog proizvoda odnose se na fazu upotrebe ili kraj životnog vijeka, pri čemu potrošači mogu utjecati na te utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte odgovarajućim ponašanjem, primjerice pravilnim razvrstavanjem otpada ili upotrebom proizvoda na način kojim se utječe na dugovječnost proizvoda, tvrdnja bi trebala sadržavati i informacije kojima se potrošačima objašnjava kako njihovo ponašanje može pozitivno doprinijeti zaštiti okoliša.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36) Potrošači bi trebali moći jednostavno pristupiti informacijama o proizvodu ili trgovcu koji je predmet izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš te informacijama koje potkrepljuju tu tvrdnju. Te informacije ujedno trebaju biti prilagođene potrebama potrošača starije dobi. U tu svrhu trgovci bi te informacije trebali pružiti u fizičkom obliku ili osigurati internetsku poveznicu, QR kôd ili ekvivalent koji vodi do internetske stranice na kojoj su dostupne detaljnije informacije o potkrepljenju izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, i to na barem jednom od službenih jezika države članice u kojoj je tvrdnja iznesena. Kako bi se olakšala provedba ove Direktive, internetska poveznica, QR kôd ili ekvivalent trebali bi osigurati i jednostavan pristup potvrdi o sukladnosti u vezi s potkrepljenjem izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i podatke za kontakt verifikatora koji je izdao tu potvrdu.

(36) Potrošači bi trebali moći jednostavno pristupiti informacijama o proizvodu ili trgovcu koji je predmet izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, među ostalim izravno na proizvodu ili uz njega, te informacijama koje potkrepljuju tvrdnju koja se primjenjuje na proizvod. Te informacije ujedno trebaju biti prilagođene potrebama potrošača starije dobi. U tu svrhu trgovci bi te informacije trebali pružiti u fizičkom obliku ili osigurati internetsku poveznicu, QR kôd, digitalnu putovnicu za proizvod ili ekvivalent koji vodi do internetske stranice na kojoj su dostupne detaljnije informacije o potkrepljenju izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, i to na barem jednom od službenih jezika države članice u kojoj je tvrdnja iznesena. Kako bi se olakšala provedba ove Direktive, internetska poveznica, QR kôd ili ekvivalent trebali bi osigurati i jednostavan pristup potvrdi o sukladnosti u vezi s potkrepljenjem izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i podatke za kontakt verifikatora koji je izdao tu potvrdu. Temeljne studije, procjene, metodologije ili izračuni trebali bi biti javno dostupni, osim ako su informacije poslovna tajna u skladu s člankom 2. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/943.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(37) Kako bi se izbjegli potencijalni neproporcionalni učinci na mikropoduzeća, najmanja poduzeća trebala bi biti izuzeta od zahtjeva iz članka 5. povezanih s potkrepljivanjem izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, osim ako žele dobiti potvrdu o sukladnosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koju će morati priznati sva nadležna tijela u Uniji.

(37) Kako bi se izbjegli potencijalni neproporcionalni učinci na mikropoduzeća, ta najmanja poduzeća trebala bi biti izuzeta od zahtjeva iz članka 5. povezanih s potkrepljivanjem izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, osim ako žele dobiti potvrdu o sukladnosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koju će morati priznati sva nadležna tijela u Uniji.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(41) Znakovi za okoliš često su namijenjeni tome da se potrošačima pruži skupna ocjena koja je prikaz kumulativnog utjecaja proizvoda ili trgovaca na okoliš kako bi se omogućila izravna usporedba proizvoda ili trgovaca. Međutim, takve skupne ocjene predstavljaju rizik od obmanjivanja potrošača jer se skupnim pokazateljem značaj negativnih utjecaja na okoliš određenih aspekata proizvoda može umanjiti isticanjem pozitivnijih utjecaja na okoliš drugih aspekata proizvoda. Osim toga, kad ih razvijaju različiti subjekti, ti se znakovi obično razlikuju s obzirom na posebne metodologije na kojima se temelji skupna ocjena, kao što su razmatrani utjecaji na okoliš ili ponderi koji se pripisuju tim utjecajima na okoliš. To može dovesti do toga da isti proizvod dobije različitu ocjenu ovisno o programu. Taj se problem javlja u vezi s programima uspostavljenima i u Uniji i u trećim zemljama. On pogoršava rascjepkanost unutarnjeg tržišta, predstavlja rizik od stavljanja manjih poduzeća u nepovoljan položaj i vjerojatno će dovesti do dodatnog zbunjivanja potrošača i narušavanja njihova povjerenja u znakove za okoliš. Kako bi se izbjegao taj rizik i osigurala bolja usklađenost unutar jedinstvenog tržišta, izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, koje se temelje na skupnoj ocjeni koja je prikaz kumulativnog utjecaja proizvoda ili trgovaca na okoliš ne bi se trebale smatrati dostatno potkrijepljenima, osim ako skupna ocjena proizlazi iz pravila Unije, uključujući delegirane akte koje je Komisija ovlaštena donositi u skladu s ovom Direktivom radi utvrđivanja usklađenih programa na razini Unije za sve proizvode ili određene skupine proizvoda na temelju jedinstvene metodologije, kako bi se osigurale dosljednost i usporedivost.

(41) Znakovi za okoliš često su namijenjeni tome da se potrošačima pruži skupna ocjena koja je prikaz kumulativnog utjecaja proizvoda ili trgovaca na okoliš kako bi se omogućila izravna usporedba proizvoda ili trgovaca. Međutim, takve skupne ocjene predstavljaju rizik od obmanjivanja potrošača jer se skupnim pokazateljem značaj negativnih utjecaja na okoliš određenih aspekata proizvoda može umanjiti isticanjem pozitivnijih utjecaja na okoliš drugih aspekata proizvoda. Osim toga, kad ih razvijaju različiti subjekti, ti se znakovi obično razlikuju s obzirom na posebne metodologije na kojima se temelji skupna ocjena, kao što su razmatrani utjecaji na okoliš ili ponderi koji se pripisuju tim utjecajima na okoliš. To može dovesti do toga da isti proizvod dobije različitu ocjenu ovisno o programu. Taj se problem javlja u vezi s programima uspostavljenima i u Uniji i u trećim zemljama. On pogoršava rascjepkanost unutarnjeg tržišta, predstavlja rizik od stavljanja manjih poduzeća u nepovoljan položaj i vjerojatno će dovesti do dodatnog zbunjivanja potrošača i narušavanja njihova povjerenja u znakove za okoliš. Kako bi se izbjegao taj rizik i osigurala bolja usklađenost unutar jedinstvenog tržišta, izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, koje se temelje na skupnoj ocjeni koja je prikaz kumulativnog utjecaja proizvoda ili trgovaca na okoliš trebale bi ispunjavati zahtjeve kojima se osigurava pouzdanost temeljnih programa dodjele znaka za okoliš, među ostalim u pogledu njihovih metoda procjene i upravljanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43) Kako bi se suzbile zavaravajuće izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se priopćavaju u obliku znakova za okoliš i povećalo povjerenje potrošača u znakove za okoliš, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi kriterije upravljanja s kojima moraju biti usklađeni svi programi dodjele znaka za okoliš, čime bi se dopunili zahtjevi iz navedenog prijedloga o izmjeni Direktive 2005/29/EZ.

(43) Kako bi se suzbile zavaravajuće izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se priopćavaju u obliku znakova za okoliš i povećalo povjerenje potrošača u znakove za okoliš, uključujući žigove i logotipove programa certificiranja, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi kriterije upravljanja s kojima moraju biti usklađeni svi programi dodjele znaka za okoliš, čime bi se dopunili zahtjevi iz navedenog prijedloga o izmjeni Direktive 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(44) Kako bi se izbjeglo daljnje množenje previše nacionalnih ili regionalnih službeno priznatih programa dodjele znaka za okoliš tipa I. prema normi EN ISO 14024 („programi dodjele znaka za okoliš”) i drugih programa dodjele znaka za okoliš i osigurala veća usklađenost na unutarnjem tržištu, nove nacionalne ili regionalne programe dodjele znaka za okoliš trebalo bi uspostavljati samo na temelju prava Unije. Međutim, države članice mogu zatražiti od Komisije da razmotri razvoj programa dodjele znaka za okoliš na razini Unije za skupine proizvoda ili sektore za koje takvi znakovi još ne postoje u pravu Unije i kojima bi usklađivanje pružilo dodanu vrijednost u učinkovitom postizanju ciljeva u pogledu održivosti i ciljeva na unutarnjem tržištu.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(46) Programi dodjele znala za okoliš koje uspostavljaju privatni subjekti, ako ih je previše i ako se preklapaju u pogledu opsega, mogu zbunjivati potrošače ili narušavati njihovo povjerenje u znakove za okoliš. Stoga bi države članice trebale dopustiti da privatni subjekti uspostavljaju nove programe dodjele znaka za okoliš samo pod uvjetom da ti programi pružaju znatnu dodanu vrijednost u usporedbi s postojećim nacionalnim ili regionalnim programima s obzirom na okolišne ciljeve na kojima se temelje kriteriji za dodjelu znaka, obuhvaćene relevantne utjecaje na okoliš i cjelovitost temeljne ocjene. Države članice trebale bi uspostaviti postupak za odobravanje novih programa dodjele znaka za okoliš na temelju potvrde o sukladnosti koju je izdao neovisni verifikator. Time bi trebali biti obuhvaćeni i programi uspostavljeni u Uniji i programi uspostavljeni izvan Unije.

(46) Programi dodjele znala za okoliš koje uspostavljaju privatni subjekti, ako ih je previše i ako se preklapaju u pogledu opsega, mogu zbunjivati potrošače ili narušavati njihovo povjerenje u znakove za okoliš. Stoga bi države članice trebale dopustiti da se postojeći programi dodjele znaka za okoliš prikazuju u poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču kad se ova Direktiva počne primjenjivati i kad takvi programi budu u skladu s obvezama utvrđenima u ovoj Direktivi, te bi trebale dopustiti da privatni subjekti uspostavljaju nove programe dodjele znaka za okoliš samo pod uvjetom da ti programi pružaju dodanu vrijednost, u skladu s ovom Direktivom, s obzirom na okolišne ciljeve na kojima se temelje kriteriji za dodjelu znaka, obuhvaćene relevantne utjecaje na okoliš i cjelovitost temeljne ocjene. Države članice trebale bi uspostaviti postupak za odobravanje novih programa dodjele znaka za okoliš na temelju potvrde o sukladnosti koju je izdao neovisni verifikator te ocijeniti tvrdnje iz postojećih programa dodjele znaka za okoliš i oznaka održivosti te programa certificiranja. Time bi trebali biti obuhvaćeni i programi uspostavljeni u Uniji i programi uspostavljeni izvan Unije, uključujući postojeće programe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i olakšala provedba odredaba o novim nacionalnim i regionalnim službeno priznatim programima dodjele znaka za okoliš i novim privatnim programima dodjele znaka za okoliš, Komisija bi trebala objaviti popis takvih programa koji se mogu nastaviti primjenjivati na tržištu Unije ili ući na tržište Unije.

(47) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i olakšala provedba odredaba o službeno priznatim privatnim programima dodjele znaka za okoliš, Komisija bi trebala objaviti popis takvih programa koji se mogu nastaviti primjenjivati na tržištu Unije ili ući na tržište Unije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(48) Kako bi se osigurao usklađen pristup država članica ocjenjivanju i odobrenju programa dodjele znaka za okoliš koje su razvili privatni subjekti i kako bi Komisija uspostavila postupak odobrenja za predložene programe koje su uspostavila javna tijela izvan Unije, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje zajedničkih pravila kojima bi se utvrdili detaljni zahtjevi za odobrenje takvih programa dodjele znaka za okoliš, format i sadržaj popratnih dokumenata i pravila postupka za odobravanje takvih programa. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća85.

(48) Kako bi se osigurao usklađen pristup država članica ocjenjivanju i odobrenju programa dodjele znaka za okoliš koje su razvili privatni subjekti i kako bi Komisija uspostavila postupak odobrenja za predložene programe koje su uspostavila javna tijela izvan Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se utvrđuju zajednička pravila kojima bi se utvrdili detaljni zahtjevi za odobrenje takvih programa dodjele znaka za okoliš, format i sadržaj popratnih dokumenata i pravila postupka za odobravanje takvih programa.

__________________

__________________

85 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49) Ključno je da izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš točno odražavaju okolišnu učinkovitost i utjecaje na okoliš obuhvaćene tvrdnjom i da se temelje na razmatranju najnovijih znanstvenih dokaza. Stoga bi države članice trebale osigurati da trgovac koji iznosi tvrdnju barem svakih pet godina preispita i ažurira potkrepljenje i priopćavanje tvrdnje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive.

(49) Ključno je da izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i programi dodjele znaka za okoliš točno odražavaju okolišnu učinkovitost i utjecaje na okoliš obuhvaćene tvrdnjom, izravno na proizvodu i uz njega, i da se temelje na razmatranju najnovijih znanstvenih dokaza. Stoga bi države članice trebale osigurati da trgovac koji iznosi tvrdnju i subjekt u okviru programa dodjele znaka za okoliš barem svakih pet godina preispitaju i ažuriraju potkrepljenje i priopćavanje tvrdnje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49.a) Člankom 13. stavkom 1. točkom (e) Direktive EU-a 2014/40/EU o duhanskim proizvodima zabranjuju se tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na duhanske proizvode i ambalažu, ali se subjektima iz duhanske industrije ne zabranjuje da iznose tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u pogledu svojih aktivnosti u cjelini, posebno u okviru promidžbenih kampanja o okolišnoj učinkovitosti koje bi potrošače mogle dovesti u zabludu. Stoga ne bi trebalo dopustiti iznošenje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na aktivnosti duhanske industrije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(51) Kako bi se nadležnim tijelima omogućila učinkovitija kontrola provedbe odredaba ove Direktive i kako bi se što je više moguće spriječila pojava nepotkrijepljenih izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, na tržištu, verifikatori koji ispunjavaju usklađene zahtjeve iz Direktive trebali bi provjeriti i informacije koje se koriste za potkrepljivanje i informacije koje se koriste za priopćavanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove usklađenosti sa zahtjevima iz ove Direktive. Kako bi se spriječilo dovođenje potrošača u zabludu, provjeru bi u svakom slučaju trebalo provesti prije objave tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš ili prikaza znakova za okoliš. Verifikator može, ako je primjereno, navesti nekoliko načina priopćavanja izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koji su u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive kako bi se izbjegla potreba za stalnim ponovnim certificiranjem u slučaju neznatne izmjene načina priopćavanja koja ne utječe na usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive. Kako bi se trgovcima olakšalo poštovanje pravila o potkrepljivanju i priopćavanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, pri provjeri bi trebalo uzeti u obzir vrstu i sadržaj tvrdnje ili znaka za okoliš, među ostalim i to čine li se nepoštenima u smislu Direktive 2005/29/EZ.

(51) Kako bi se nadležnim tijelima omogućila učinkovitija kontrola provedbe odredaba ove Direktive i kako bi se što je više moguće spriječila pojava nepotkrijepljenih izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, na tržištu, verifikatori koji ispunjavaju usklađene zahtjeve iz Direktive trebali bi provjeriti i informacije koje se koriste za potkrepljivanje i informacije koje se koriste za priopćavanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove usklađenosti sa zahtjevima iz ove Direktive. Kako bi se spriječilo dovođenje potrošača u zabludu, provjeru bi trebalo provesti prije objave tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš ili prikaza znakova za okoliš. Međutim, kako bi se izbjeglo stvaranje otpada od proizvoda ili ambalaže koji su već tiskani prije stupanja na snagu ove Direktive, države članice mogu uvesti prijelazno razdoblje između datuma stupanja na snagu i datuma početka primjene ove Direktive tijekom kojeg se mogu upotrebljavati postojeće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš podnesene na provjeru. Države članice mogu dati prednost provjeri tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje su iznesene prije stupanja na snagu ove Direktive. Verifikator može, ako je primjereno, navesti nekoliko načina priopćavanja izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koji su u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive kako bi se izbjegla potreba za stalnim ponovnim certificiranjem u slučaju neznatne izmjene načina priopćavanja koja ne utječe na usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive. Kako bi se trgovcima olakšalo poštovanje pravila o potkrepljivanju i priopćavanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, uključujući znakove za okoliš, pri provjeri bi trebalo uzeti u obzir vrstu i sadržaj tvrdnje ili znaka za okoliš, među ostalim i to čine li se nepoštenima u smislu Direktive 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(52) Kako bi se trgovcima pružila pravna sigurnost u pogledu usklađenosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš sa zahtjevima iz ove Direktive na cjelokupnom unutarnjem tržištu, sva nadležna tijela u Uniji trebala bi priznati potvrdu o sukladnosti. Mikropoduzećima bi trebalo omogućiti da zatraže takvu potvrdu ako žele certificirati svoje tvrdnje u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive i imati koristi od priznavanja potvrde u cijeloj Uniji. Međutim, potvrdom o sukladnosti ne smije se prejudicirati ocjena tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš od strane javnih tijela ili sudova nadležnih za provedbu Direktive 2005/29/EZ.

(52) Kako bi se trgovcima pružila pravna sigurnost u pogledu usklađenosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš sa zahtjevima iz ove Direktive na cjelokupnom unutarnjem tržištu, sva nadležna tijela u Uniji trebala bi priznati potvrdu o sukladnosti. Mikropoduzećima, kao i malim poduzećima koja primjenjuju prijelaznu fazu, trebalo bi omogućiti da zatraže takvu potvrdu ako žele certificirati svoje tvrdnje u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive i imati koristi od priznavanja potvrde u cijeloj Uniji. Međutim, potvrdom o sukladnosti ne smije se prejudicirati ocjena tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš od strane javnih tijela ili sudova nadležnih za provedbu Direktive 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(53) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za odredbe o provjeri izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i programa dodjele znaka za okoliš i olakšala provedba odredaba o provjeri iz ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje zajedničkog obrasca za potvrde o sukladnosti i utvrđivanje tehničkih sredstava za izdavanje takvih potvrda. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća86.

(53) Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za odredbe o provjeri izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i programa dodjele znaka za okoliš i olakšala provedba odredaba o provjeri iz ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje zajedničkog obrasca za potvrde o sukladnosti i utvrđivanje tehničkih sredstava za izdavanje takvih potvrda. Tim bi se zajedničkim obrascem nadležnim tijelima u cijeloj Uniji trebalo olakšati priznavanje potvrda o sukladnosti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća86.

__________________

__________________

86 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

86 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(54) Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) trebala bi moći iskoristiti mogućnosti koje pruža tržište za održivije proizvode, ali bi se mogla suočiti s proporcionalno višim troškovima i poteškoćama u vezi s nekim zahtjevima za potkrepljivanje i provjeru izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Države članice trebale bi MSP-ovima koji žele iznijeti izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za svoje proizvode ili aktivnosti osigurati odgovarajuće informacije i informirati ih o načinima usklađivanja sa zahtjevima iz ove Direktive te im osigurati ciljano i specijalizirano osposobljavanje i posebnu pomoć i potporu, među ostalim financijsku. Države članice trebaju poduzeti mjere u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama.

(54) Mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) trebala bi moći iskoristiti mogućnosti koje pruža tržište za održivije proizvode, ali bi se mogla suočiti s proporcionalno višim troškovima i poteškoćama u vezi s nekim zahtjevima za potkrepljivanje i provjeru izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Države članice i Komisija trebale bi MSP-ovima koji žele iznijeti izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za svoje proizvode ili aktivnosti osigurati odgovarajuće informacije i informirati ih o načinima usklađivanja sa zahtjevima iz ove Direktive te im osigurati ciljano i specijalizirano osposobljavanje i posebnu pomoć i potporu, među ostalim financijsku. Države članice trebaju poduzeti mjere u skladu s primjenjivim pravilima o državnim potporama. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u cijeloj Uniji, države članice trebale bi voditi redoviti dijalog o mjerama potpore za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, kako na regionalnoj tako i na nacionalnoj razini. Osim toga, kako bi se osiguralo da se mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća ne suočavaju s nerazmjerno višim troškovima i poteškoćama u pogledu zahtjeva ove Direktive, Komisija bi trebala razmotriti uspostavu određenih inicijativa u okviru financijskih programa namijenjenih mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima kad žele iznijeti izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za svoje proizvode ili aktivnosti.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(56) Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva ove Direktive i djelotvorno provođenje zahtjeva, države članice trebale bi odrediti vlastita nadležna tijela odgovorna za primjenu i provedbu ove Direktive. Međutim, s obzirom na to da su članci 5. i 6. ove Direktive uvelike komplementarni s odredbama Direktive 2005/29/EZ, državama članicama trebalo bi ujedno omogućiti da za njihovu provedbu odrede nadležna tijela koja su odgovorna i za provedbu Direktive 2005/29/EZ. Radi dosljednosti, ako države članice iskoriste tu mogućnost, trebale bi se moći osloniti na provedbena sredstva i ovlaštenja koja su uspostavile u skladu s člankom 11. Direktive 2005/29/EZ, odstupajući od pravila o provedbi utvrđenih ovom Direktivom. Ako na njihovu državnom području postoji više određenih nadležnih tijela, države članice trebale bi osigurati blisku suradnju svih određenih nadležnih tijela kako bi se osiguralo da djelotvorno obavljaju svoje dužnosti.

(56) Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva ove Direktive i djelotvorno provođenje zahtjeva, države članice trebale bi odrediti vlastita nadležna tijela odgovorna za primjenu i provedbu ove Direktive. Međutim, s obzirom na to da su članci 5. i 6. ove Direktive uvelike komplementarni s odredbama Direktive 2005/29/EZ, državama članicama trebalo bi ujedno omogućiti da za njihovu provedbu odrede nadležna tijela koja su odgovorna i za provedbu Direktive 2005/29/EZ. Radi dosljednosti, ako države članice iskoriste tu mogućnost, trebale bi se moći osloniti na provedbena sredstva i ovlaštenja koja su uspostavile u skladu s člankom 11. Direktive 2005/29/EZ. Ako na njihovu državnom području postoji više određenih nadležnih tijela, države članice trebale bi osigurati blisku suradnju svih određenih nadležnih tijela kako bi se osiguralo da djelotvorno obavljaju svoje dužnosti.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(65) Pri donošenju delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.89 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(65) Pri donošenju delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanje sa savjetodavnim forumom i savjetovanja na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.89 Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

__________________

__________________

89 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

89 SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(67) Ako Komisija na temelju rezultata praćenja i evaluacije ove Direktive smatra primjerenim predložiti reviziju ove Direktive, u toj bi reviziji trebalo isto tako razmotriti izvedivost i primjerenost dodatnih odredaba o obveznoj primjeni zajedničke metode za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, proširenje zabrane tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za proizvode koji sadržavaju opasne tvari, osim ako se njihova upotreba smatra bitnom za društvo, ili dodatno usklađivanje zahtjeva za potkrepljivanje posebnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na okolišne aspekte ili utjecaje na okoliš.

(67) Ako Komisija na temelju rezultata praćenja i evaluacije ove Direktive smatra primjerenim predložiti reviziju ove Direktive, u toj bi reviziji trebalo isto tako razmotriti izvedivost i primjerenost dodatnih odredaba o obveznoj primjeni zajedničke metode za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš ili dodatno usklađivanje zahtjeva za potkrepljivanje posebnih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na okolišne aspekte ili utjecaje na okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(68) Upotrebu najštetnijih tvari, posebice onu u potrošačkim proizvodima, trebalo bi u konačnici postupno ukinuti u Uniji kako bi se izbjegla i spriječila znatna šteta za zdravlje ljudi i okoliš. Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća90 zabranjuje se označivanje smjesa i tvari koje sadržavaju opasne kemikalije oznakama „nije otrovno”, „nije štetno”, „ne zagađuje okoliš”, „ekološki” ili iznošenje drugih navoda koji ukazuju na to da tvar ili smjesa nije opasna ili navoda koji nisu u skladu s razvrstavanjem tvari ili smjese. Države članice dužne su osigurati ispunjenje te obveze. U skladu sa svojim obvezama utvrđenima u strategiji održivosti u području kemikalija Komisija će definirati kriterije za nužne upotrebe radi usmjeravanja njihove primjene u relevantnom zakonodavstvu Unije. .

(68) Upotrebu najštetnijih tvari, posebice onu u potrošačkim proizvodima, trebalo bi u konačnici postupno ukinuti u Uniji kako bi se izbjegla i spriječila znatna šteta za zdravlje ljudi i okoliš. Komisija bi trebala izraditi izvješće o upotrebi izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za proizvode koji sadržavaju štetne tvari i ocijeniti za koje je proizvode ili skupine proizvoda upotreba izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš zavaravajuća. Budući da se upotrebom takvih tvrdnji može potaknuti potrošnja proizvoda koji sadržavaju tvari štetne za okoliš ili zdravlje ljudi, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kojima se uvode ograničenja ili zabrane upotrebe takvih izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Osim toga, Komisija bi u svojem izvješću mogla ocijeniti bi li bilo primjereno da se određena mjerila za dodjelu znaka za okoliš EU-a utvrđena u Uredbi (EZ) br. 66/2010 o upotrebi tvari ili pripravaka/smjesa upotrebljavaju za moguća ograničenja ili zabrane upotrebe izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u skladu s ovom Direktivom. Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća90 zabranjuje se označivanje smjesa i tvari koje sadržavaju opasne kemikalije oznakama „nije otrovno”, „nije štetno”, „ne zagađuje okoliš”, „ekološki” ili iznošenje drugih navoda koji ukazuju na to da tvar ili smjesa nije opasna ili navoda koji nisu u skladu s razvrstavanjem tvari ili smjese. Države članice dužne su osigurati ispunjenje te obveze. U skladu sa svojim obvezama utvrđenima u strategiji održivosti u području kemikalija Komisija će definirati kriterije za nužne upotrebe radi usmjeravanja njihove primjene u relevantnom zakonodavstvu Unije. .

__________________

__________________

90 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

90 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Područje primjene

Predmet i područje primjene

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

-1. Svrha je ove Direktive osigurati visoku razinu zaštite potrošača i okoliša te pritom pridonijeti funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona i drugih propisa država članica koji su povezani s tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš iznesenima u odnosu na proizvode koji se stavljaju na tržište ili trgovce koji stavljaju proizvode na tržište.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Ova se Direktiva primjenjuje na izričite tvrdnje trgovaca o prihvatljivosti proizvoda za okoliš ili o trgovcima, u poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču.

1. Ova se Direktiva primjenjuje na izričite tvrdnje trgovaca o prihvatljivosti proizvoda koji se stavljaju na tržište ili u upotrebu, među ostalim na internetskim platformama, za okoliš ili o trgovcima i programima dodjele znaka za okoliš, u poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i) Uredbi (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 103;

Briše se.

__________________

__________________

103 Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(k) Direktivi 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 105;

Briše se.

__________________

__________________

105 Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(o) Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 109 i drugim Unijinim, nacionalnim ili međunarodnim pravilima, standardima ili smjernicama za financijske usluge, financijske instrumente i financijske proizvode;

(o) Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 109, Uredbi (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća i drugim Unijinim, nacionalnim ili međunarodnim pravilima, standardima ili smjernicama za financijske usluge, financijske instrumente i financijske proizvode;

__________________

__________________

109 Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

109 Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(oa) Uredbi (EU) br. 1007/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o nazivima tekstilnih vlakana i povezanom označivanju i obilježavanju sirovinskog sastava tekstilnih proizvoda;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(p) drugim postojećim ili budućim pravilima Unije kojima se utvrđuju uvjeti u kojima se određene izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za određene proizvode ili trgovce smiju ili trebaju iznijeti ili pravilima Unije kojima se utvrđuju zahtjevi za ocjenjivanje ili priopćavanje utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti određenih proizvoda ili trgovaca ili uvjeti za programe dodjele znaka za okoliš.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.a Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. radi izmjene popisa iz stavka 2. te brisanja ili dodavanja novog ili revidiranog zakonodavstva ako se njime predviđa razina zahtjeva koja se može smatrati ekvivalentnom razini iz ove Direktive. Zahtjevi koji se moraju primijeniti za postizanje ekvivalentnosti uključuju:

(a)  razinu otkrivanja informacija;

(b)  zahtjeve u pogledu provjere koju provodi treća strana prije nego što se tvrdnja stavi na tržište;

(c)  razinu provedbe.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8) „znak za okoliš” znači oznaka održivosti koja obuhvaća samo ili pretežno okolišne aspekte proizvoda, postupka ili trgovca;

(8) „znak za okoliš” znači oznaka održivosti koja obuhvaća jedan ili više okolišnih aspekata proizvoda, postupka ili trgovca;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12) „lanac vrijednosti” znači sve aktivnosti i svi postupci koji su dio životnog ciklusa proizvoda ili aktivnosti trgovca, uključujući ponovnu proizvodnju;

(12) „lanac vrijednosti” znači sve aktivnosti i svi postupci koji su dio životnog ciklusa proizvoda ili aktivnosti trgovca, uključujući ponovnu proizvodnju, ponovnu upotrebu, recikliranje i kraj životnog vijeka;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) „sekundarne informacije” znači informacije koje se ne temelje na izvorima na kojima se temelje primarne informacije nego na studijama na temelju literature, inženjerskim studijama, patentima i dr.;

(15) „sekundarne informacije” znači informacije koje se ne temelje na izvorima na kojima se temelje primarne informacije nego na studijama na temelju istorazinski ocijenjene literature, inženjerskim studijama, patentima i dr.;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19) „utjecaj na okoliš” znači svaka pozitivna ili negativna promjena u okolišu, koja u cijelosti ili djelomično proizlazi iz aktivnosti trgovca, sektora, proizvoda ili skupine proizvoda za njihova životnog ciklusa.

(19) „utjecaj na okoliš” znači svaka mjerljiva pozitivna ili negativna promjena u okolišu, koja u cijelosti ili djelomično proizlazi iz aktivnosti trgovca, sektora, proizvoda ili skupine proizvoda za njihova životnog ciklusa.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19.a) „program dodjele znaka za okoliš” znači program certificiranja kojim se potvrđuje da je proizvod, postupak ili trgovac u skladu sa zahtjevima za znak za okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) utvrditi odnosi li se tvrdnja na cijeli proizvod, dio proizvoda ili određene aspekte proizvoda ili na sve aktivnosti trgovca ili određeni dio ili aspekt tih aktivnosti, kako je relevantno za tvrdnju;

(a) utvrditi odnosi li se tvrdnja na cijeli proizvod, dio proizvoda, dio životnog ciklusa proizvoda ili određene aspekte proizvoda odnosno na dio životnog ciklusa proizvoda ili na sve aktivnosti trgovca ili određeni dio ili aspekt tih aktivnosti, kako je relevantno za tvrdnju;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) oslanjati se na općepriznate znanstvene dokaze i točne informacije te uzeti u obzir relevantne međunarodne standarde;

(b) oslanjati se na neovisne, općepriznate, pouzdane i provjerljive znanstvene dokaze podvrgnute istorazinskoj ocjeni i točne informacije te uzeti u obzir relevantne Unijine ili međunarodne standarde;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) ako se tvrdnja odnosi na okolišnu učinkovitost, uzeti u obzir sve okolišne aspekte ili utjecaje na okoliš koji su značajni za ocjenjivanje okolišne učinkovitosti;

(d) ako se tvrdnja odnosi na okolišnu učinkovitost, uzeti u obzir sve okolišne aspekte ili utjecaje na okoliš koji su značajni za ocjenjivanje okolišne učinkovitosti, među ostalim iz perspektive životnog ciklusa;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g) utvrditi dovodi li smanjenje utjecaja na okoliš, poboljšanje okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti koji su predmet tvrdnje do znatne štete povezane s utjecajima na okoliš u pogledu klimatskih promjena, potrošnje resursa i kružnosti, održive upotrebe i zaštite vodnih i morskih resursa, onečišćenja, bioraznolikosti, dobrobiti životinja i ekosustava;

(g) utvrditi dovodi li smanjenje utjecaja na okoliš, poboljšanje okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti koji su predmet tvrdnje do kompromisa povezanih s okolišem, a posebno s određenim utjecajima na okoliš, među ostalim u pogledu klimatskih promjena, potrošnje resursa i kružnosti, održive upotrebe i zaštite vodnih i morskih resursa, onečišćenja, bioraznolikosti, dobrobiti životinja i ekosustava;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h) izdvojiti, kao dodatne informacije o okolišu, informacije o kompenzacijama emisija stakleničkih plinova u odnosu na emisije stakleničkih plinova, navesti odnose li se te kompenzacije na smanjenje ili uklanjanje emisija te dokazati visoku razinu pouzdanosti kompenzacija i potvrditi da su kompenzacije izračunane pravilno tako da se iz njih vidi navedeni učinak na klimu;

(h) izdvojiti, kao dodatne informacije o okolišu, informacije o ugljičnim kreditima u odnosu na emisije stakleničkih plinova i navesti odnose li se te kompenzacije na smanjenje ili uklanjanje emisija

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ha) za korištenje ugljičnih kredita u skladu sa stavkom 3.b navesti udio zaostalih emisija u ukupnim emisijama, udio biogenih i fosilnih emisija u tim zaostalim emisijama te količinu i vrstu aktivnosti (smanjenja, sekvestracija ili trajna uklanjanja biogenih emisija) na kojima se temelje upotrijebljeni krediti, uz dokaz da su krediti na odgovarajući način povučeni iz registra programa certificiranja kako bi se izbjeglo dvostruko računanje;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i) uključiti primarne informacije dostupne trgovcu o utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnoj učinkovitosti koji su predmet tvrdnje;

(i) uključiti primarne informacije o utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnoj učinkovitosti koji su predmet tvrdnje kojoj trgovac može pristupiti, među ostalim na temelju posjedovanja, istraživanja ili nabave;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(j) uključiti relevantne sekundarne informacije o utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnoj učinkovitosti koje su reprezentativne za određeni lanac vrijednosti proizvoda ili trgovca na koji se odnosi tvrdnja ako nisu dostupne primarne informacije.

(j) kao dodatak primarnim informacijama uključiti relevantne sekundarne informacije o utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnoj učinkovitosti koje su reprezentativne za određeni lanac vrijednosti proizvoda ili trgovca na koji se odnosi tvrdnja ako nisu dostupne primarne informacije, uz obrazloženje o tome zašto su upotrijebljene sekundarne informacije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ja) za upotrebu ugljičnih kredita za tvrdnje o doprinosu osigurati da se financijski doprinos ne primjenjuje za tvrdnje o smanjenju utjecaja proizvoda ili trgovca na klimu ili okoliš te izdvojiti, kao dodatne informacije o okolišu, financijske doprinose povezane s učinkom proizvoda ili trgovca na klimu ili okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Zabranjuju se izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš kojima se tvrdi da proizvod ima neutralan, smanjen ili pozitivan utjecaj na okoliš na temelju upotrebe ugljičnih kredita, u skladu s Direktivom 2005/29/EZ kako je izmijenjena Direktivom (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća [Direktiva o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji].

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.b Tvrdnje o učinku na klimu koje se temelje na kompenzacijama i smanjenju emisija na temelju ugljičnih kredita mogu se upotrebljavati samo za zaostale emisije trgovca u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2023/2772 koristeći ugljične kredite certificirane na temelju predložene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika. Tvrdnje o kompenzacijama i smanjenju koje se odnose na fosilne emisije mogu se iznositi samo na temelju trajnih uklanjanja kako su definirana u predloženoj Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.c Ugljični krediti koji nisu certificirani na temelju [Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika] mogu se upotrebljavati u propisno opravdanim slučajevima ako Komisija te programe priznaje kao dio popisa usklađenih programa koji odgovaraju zahtjevima ekvivalentnima onima iz [Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za certifikaciju uklanjanja ugljika], posebno u pogledu zahtjeva za praćenje, izvješćivanje, provjeru i odgovornost, te sprečavaju dvostruko računanje. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. kako bi se na popis uvrstili priznati programi ugljičnih kredita za koje se smatra da ispunjavaju takve ekvivalentne zahtjeve.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.d Komisija do [18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive) izrađuje izvješće o upotrebi izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za proizvode ili skupine proizvoda koji sadržavaju tvari ili pripravke/smjese koji ispunjavaju kriterije za razrede toksičnosti, opasnosti za okoliš, karcinogenosti, mutagenosti ili reproduktivne toksičnosti (CMR), izazivanja endokrine disrupcije za zdravlje ljudi ili okoliš, postojanosti, bioakumulativnosti i toksičnosti (PBT), velike postojanosti i velike bioakumulativnosti (vPvB), postojanosti, mobilnosti i toksičnosti (PMT) ili velike postojanosti i velike mobilnosti (vPvM) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa i za robu koja sadržava tvari iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije. U tom će se izvješću ocjenjivati za koje je proizvode ili skupine proizvoda upotreba izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš zavaravajuća te će se procjenjivati potreba za ograničenjima ili zabranama upotrebe izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za te proizvode ili skupine proizvoda kako bi se spriječilo iznošenje zavaravajućih tvrdnji i pridonijelo zaštiti zdravlja ljudi i okoliša.

Ako se u izvješću zaključi da je upotreba izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za proizvod ili skupinu proizvoda koji sadržavaju tvari ili pripravke/smjese iz podstavka 1. zavaravajuća, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 18. kako bi dopunila zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš uvođenjem ograničenja ili zabrana upotrebe izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za taj proizvod ili skupinu proizvoda.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Ako se redovitim praćenjem razvoja tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz članka 20. utvrde razlike u primjeni zahtjeva iz stavka 1. za određene tvrdnje, a te razlike otežavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ili ako Komisija utvrdi da nepostojanje zahtjeva za određene tvrdnje zavarava veliki broj potrošača, Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. kako bi dopunila zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz stavka 1.:

4. Ako se redovitim praćenjem razvoja izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz članka 20. utvrde razlike u primjeni zahtjeva iz stavka 1. za određene tvrdnje, a te razlike mogu imati negativan učinak na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, ili ako Komisija utvrdi da nepostojanje zahtjeva za određene tvrdnje može zavarati veliki broj potrošača, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 18. kako bi dopunila zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz stavka 1.:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(-a) utvrđivanjem relevantnih utjecaja na okoliš obuhvaćenih potkrepljivanjem;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) utvrđivanjem posebnih pravila, koja se temelje na životnom ciklusu, o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za određene skupine proizvoda i sektore.

(c) utvrđivanjem posebnih pravila, koja se temelje na životnom ciklusu, o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za određene skupine proizvoda i sektore, među ostalim, prema potrebi, na temelju pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda i sektorskih pravila o ekološkom otisku organizacija ako su tim pravilima obuhvaćeni svi utjecaji na okoliš ili aspekti relevantni za kategoriju proizvoda ili trgovca.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.a Komisija do ... [godinu dana od datuma stupanja na snagu ove Direktive] utvrđuje najčešće izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se navode na tržištu Unije i objavljuje radni plan u kojem se navode tvrdnje koje Komisija namjerava dopuniti delegiranim aktom iz stavka 4. Taj se radni plan ažurira najmanje svake tri godine.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.b Komisija do ... [godinu dana od datuma stupanja na snagu ove Direktive] donosi smjernice kako bi olakšala tumačenje članka 3. stavka 1. točke (b).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa) postojeća pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda i sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) jednostavnost pristupa informacijama i podacima za ocjenjivanje i korištenje tih informacija i podataka za mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”).

(d) jednostavnost pristupa informacijama i podacima za ocjenjivanje i korištenje tih informacija i podataka za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.a Ako ne postoji priznata znanstvena metoda ili nema dovoljno dokaza za procjenu utjecaja na okoliš i okolišnih aspekata, isključivanje tih utjecaja mora biti transparentno te je potrebno razviti metode i prikupiti dokaze kako bi se omogućila procjena odgovarajućeg utjecaja. Dok se ne razvije metoda koja ispunjava zahtjeve iz prvog stavka, ne smiju se priopćavati tvrdnje koje se odnose na takve utjecaje na okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) informacije i podaci na temelju kojih se ocjenjuje utjecaj na okoliš, okolišni aspekti ili okolišna učinkovitost proizvoda ili trgovaca s kojima se uspoređuje i proizvoda ili trgovca koji je predmet tvrdnje moraju biti istovrsni;

(a) informacije, podaci i metode na temelju kojih se ocjenjuje utjecaj na okoliš, okolišni aspekti ili okolišna učinkovitost proizvoda ili trgovaca s kojima se uspoređuje i proizvoda ili trgovca koji je predmet tvrdnje moraju biti istovrsni;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ako se izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš odnosi na konačan proizvod, a faza upotrebe jedna je od najrelevantnijih faza životnog ciklusa tog proizvoda, tvrdnja mora uključivati informacije o tome kako bi potrošač trebao koristiti proizvod da se postigne njegova očekivana okolišna učinkovitost. Te se informacije stavljaju na raspolaganje zajedno s tvrdnjom.

3. Ako se izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš odnosi na konačan proizvod, a faza upotrebe ili faza na kraju životnog vijeka jedna je od najrelevantnijih faza životnog ciklusa tog proizvoda, tvrdnja mora uključivati informacije o tome kako bi potrošač trebao koristiti ili odložiti proizvod da se postigne njegova očekivana okolišna učinkovitost. Te se informacije na jasno vidljiv način stavljaju na raspolaganje zajedno s tvrdnjom.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Ako je izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš povezana s budućom okolišnom učinkovitošću proizvoda ili trgovca, mora uključivati vremenski ograničenu obvezu poboljšanja unutar vlastitih operacija i lanaca vrijednosti.

4. Ako je izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš povezana s budućom okolišnom učinkovitošću trgovca, trgovac mora:

(a) uključiti vremenski ograničenu, znanstveno utemeljenu i mjerljivu obvezu poboljšanja unutar vlastitih operacija i lanaca vrijednosti;

(b)  uključiti plan provedbe koji sadržava mjerljive i provjerljive privremene ciljeve i druge relevantne elemente potrebne za potporu provedbi, kao što su dodjela resursa, plan praćenja i plan izvješćivanja koji se temelje na redovitom izvješćivanju i provjerama;

(c)  objaviti informacije iz točaka (a) i (b), uključujući rezultate izvješćivanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš o kumulativnim utjecajima na okoliš proizvoda ili trgovca na temelju skupnog pokazatelja utjecaja na okoliš mogu se iznositi samo na temelju pravila za izračun takvog skupnog pokazatelja koja su utvrđena pravom Unije.

5. Izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš o kumulativnim utjecajima na okoliš proizvoda ili trgovca na temelju skupnog pokazatelja utjecaja na okoliš mogu se iznositi samo ako se temelje na znakovima za okoliš u skladu s člankom 7. Ako se takve tvrdnje iznose, potrošači se obavješćuju o pravilima za izračun skupnog pokazatelja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Informacije o proizvodu ili trgovcu koji je predmet izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i o potkrepljenju stavljaju se na raspolaganje zajedno s tvrdnjom u fizičkom obliku ili u obliku internetske poveznice, QR koda ili istovjetnom obliku.

Informacije o proizvodu ili trgovcu koji je predmet izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i o potkrepljenju stavljaju se na raspolaganje javnosti zajedno s tvrdnjom u fizičkom obliku ili u obliku internetske poveznice, QR koda, digitalne putovnice za proizvode ili istovjetnom obliku.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) temeljne studije ili izračune korištene za ocjenjivanje, mjerenje i praćenje utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti obuhvaćenih tvrdnjom, bez izostavljanja rezultata takvih studija ili izračuna i objašnjenja njihova opsega, pretpostavki i ograničenja, osim ako su informacije poslovna tajna u skladu s člankom 2. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/943112;

(c) temeljne studije, metode ili izračune, uključujući procjenu iz članka 3., korištene za ocjenjivanje, mjerenje i praćenje utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti obuhvaćenih tvrdnjom, bez izostavljanja rezultata takvih studija ili izračuna i objašnjenja njihova opsega, pretpostavki i ograničenja, osim ako su informacije poslovna tajna u skladu s člankom 2. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/943112;

__________________

__________________

112 Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

112 Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea) opis vrste sustava praćenja i evaluacije koji je uspostavljen u okviru programa dodjele znaka za okoliš kako bi se osiguralo redovito ocjenjivanje učinkovitosti i utjecaja;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f) za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na klimu i temelje na kompenzacijama emisija stakleničkih plinova, informacije o tome u kojoj se mjeri te tvrdnje temelje na kompenzacijama i odnose li se na smanjenje ili uklanjanje emisija;

(f) za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje upotrebljavaju ugljične kredite, informacije iz članka 3. stavka 1. točaka (h), (ha) i (ja);

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa) tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš industrija koje znatno onečišćuju okoliš iznose se u relativnom smislu kako bi se potrošačima omogućilo razumijevanje ukupnog negativnog utjecaja proizvoda na okoliš;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Ako potkrepljivanje određenih utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti podliježe pravilima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 3. stavka 4. točaka (a) i (c), Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. radi dopune zahtjeva za priopćavanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz članka 5. navođenjem informacija koje se još mogu ili moraju priopćiti u vezi s tim utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnom učinkovitošću kako se potrošače ne bi dovodilo u zabludu.

8. Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. radi dopune zahtjeva za priopćavanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš iz članka 5. navođenjem informacija koje se još mogu ili moraju priopćiti u vezi s tim utjecajima na okoliš, okolišnim aspektima ili okolišnom učinkovitošću kako se potrošače ne bi dovodilo u zabludu, posebno ako potkrepljivanje određenih utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata ili okolišne učinkovitosti podliježe pravilima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 3. stavka 4. točaka (a) i (c).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a Ako znak za okoliš pokazuje priznatu izvrsnu okolišnu učinkovitost kako je definirana u članku 2. točki (s) Direktive o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju ili su ga razvile priznate organizacije potrošača, čija se metoda temelji na znanstvenim i ponovljivim metodama procjene, oznaka podliježe samo provjeri u skladu s člankom 10. stavkom 2., ali ne i zahtjevima i povezanim ispitivanjima za svaki pojedinačni proizvod ili skupinu usluga koje oznaka obuhvaća.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Samo znakovi za okoliš dodijeljeni u okviru programa dodjele znaka za okoliš uspostavljenih na temelju prava Unije mogu sadržavati prikaz ocjene proizvoda ili trgovca koja se temelji na skupnom pokazatelju utjecaja na okoliš proizvoda ili trgovca.

2. Samo znakovi za okoliš koji ispunjavaju zahtjeve iz prvog stavka i koji su dodijeljeni u okviru programa dodjele znaka za okoliš te utemeljeni na znanstvenim, neovisnim i ponovljivim metodama ocjenjivanja i pristupu životnog ciklusa mogu sadržavati prikaz ocjene proizvoda ili trgovca koja se temelji na skupnom pokazatelju utjecaja na okoliš proizvoda ili trgovca.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Program dodjele znaka za okoliš znači program certificiranja kojim se potvrđuje da je proizvod, postupak ili trgovac u skladu sa zahtjevima za znak za okoliš.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) informacije o vlasniku programa dodjele znaka za okoliš i tijelima koja donose odluke o programu dodjele znaka za okoliš transparentne su, besplatno dostupne, lako razumljive i dovoljno detaljne;

(a) informacije o vlasniku programa dodjele znaka za okoliš i tijelima koja donose odluke o programu dodjele znaka za okoliš transparentne su, dostupne, besplatne, lako razumljive i dovoljno detaljne te su dostupne na internetu ili na trajnom mediju;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa) tijela nadležna za donošenje odluka u okviru programa dodjele znaka za okoliš nisu u sukobu interesa i neovisna su o trgovcima koji upotrebljavaju oznaku;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) uvjeti za uključivanje u programe dodjele znaka za okoliš proporcionalni su veličini i prometu poduzeća kako se ne bi isključila mala i srednja poduzeća;

(c) uvjeti za uključivanje u programe dodjele znaka za okoliš proporcionalni su veličini i prometu poduzeća kako se ne bi isključila mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, među ostalim određivanjem razumnih i nediskriminirajućih naknada;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) zahtjeve za program dodjele znaka za okoliš moraju utvrditi stručnjaci koji mogu jamčiti njihovu znanstvenu utemeljenost te se oni moraju podnijeti na savjetovanje heterogenoj skupini dionika koja ih pregledava i jamči njihovu relevantnost iz društvene perspektive;

(d) zahtjeve za program dodjele znaka za okoliš moraju utvrditi stručnjaci koji mogu jamčiti njihovu znanstvenu utemeljenost te se oni moraju podnijeti na transparentno savjetovanje heterogenoj skupini dionika ili predstavnika dionika koja ih pregledava i jamči njihovu relevantnost iz društvene perspektive. Dionici nisu u sukobu interesa, neovisni su o vlasniku programa dodjele znaka za okoliš te moraju uključivati barem relevantne stručnjake;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f) u okviru programa dodjele znaka za okoliš utvrđeni su postupci za postupanje u slučaju neusklađenosti i predviđeno je povlačenje ili ukidanje znaka za okoliš u slučaju kontinuirane i očite neusklađenosti sa zahtjevima programa.

(f) u okviru programa dodjele znaka za okoliš utvrđeni su transparentni postupci za postupanje u slučaju neusklađenosti i predviđeno je povlačenje ili ukidanje znaka za okoliš u slučaju neusklađenosti sa zahtjevima programa.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(fa) u okviru programa dodjele znaka za okoliš uspostavljen je pouzdan sustav praćenja i evaluacije za redovitu procjenu njegovih ciljeva, strategija, učinkovitosti i utjecaja, koji se temelji na najnovijim najboljim praksama, znanstvenim podacima i dokazima te, prema potrebi, za ažuriranje zahtjeva u skladu s nalazima.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Od [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] javna tijela država članica ne smiju uspostavljati nove nacionalne ili regionalne programe dodjele znaka za okoliš. Međutim, u okviru nacionalnih ili regionalnih programa dodjele znaka za okoliš uspostavljenih prije tog datuma mogu se nastaviti dodjeljivati znakovi za okoliš na tržištu Unije, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Od datuma navedenog u prvom podstavku programi dodjele znaka za okoliš mogu se uspostaviti samo na temelju prava Unije.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Od [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] svi novi programi dodjele znaka za okoliš koje su uspostavila javna tijela u trećim zemljama koja dodjeljuju znakove za okoliš za upotrebu na tržištu Unije podliježu odobrenju Komisije prije ulaska na tržište Unije kako bi se osiguralo da znakovi dodijeljeni u okviru tih programa pružaju dodanu vrijednost s obzirom na njihove okolišne ciljeve, posebice s obzirom na obuhvaćene utjecaje na okoliš, okolišne aspekte ili okolišnu učinkovitost ili obuhvaćenu određenu skupinu proizvoda ili sektor, u odnosu na postojeće Unijine, nacionalne ili regionalne programe iz stavka 3., i da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive. U okviru programa dodjele znaka za okoliš koje su javna tijela u trećim zemljama uspostavila prije tog datuma mogu se nastaviti dodjeljivati znakovi za okoliš koji će se upotrebljavati na tržištu Unije, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

4. Od [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] svi novi programi dodjele znaka za okoliš koje su uspostavila javna tijela država članica ili javna tijela u trećim zemljama koja dodjeljuju znakove za okoliš za upotrebu na tržištu Unije bez nepotrebne odgode podliježu odobrenju Komisije prije ulaska na tržište Unije kako bi se osiguralo da znakovi dodijeljeni u okviru tih programa pružaju dodanu vrijednost s obzirom na njihove okolišne ciljeve, posebice s obzirom na obuhvaćene utjecaje na okoliš, okolišne aspekte ili okolišnu učinkovitost ili obuhvaćenu određenu skupinu proizvoda ili sektor, u odnosu na postojeće Unijine, nacionalne ili regionalne programe, i da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive. U okviru programa dodjele znaka za okoliš koje su javna tijela država članica ili javna tijela u trećim zemljama uspostavila prije tog datuma mogu se nastaviti dodjeljivati znakovi za okoliš koji će se upotrebljavati na tržištu Unije, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da programi dodjele znaka za okoliš koje su uspostavili privatni subjekti nakon [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] mogu biti odobreni samo ako pružaju dodanu vrijednost s obzirom na njihove okolišne ciljeve, posebice s obzirom na obuhvaćene utjecaje na okoliš, okolišne aspekte ili okolišnu učinkovitost ili obuhvaćenu određenu skupinu proizvoda ili sektor i njihovu sposobnost da podupiru zelenu tranziciju MSP-ova, u odnosu na postojeće Unijine, nacionalne ili regionalne programe iz stavka 3., i ako ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

Države članice osiguravaju da programi dodjele znaka za okoliš koje su uspostavili privatni subjekti nakon [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] mogu biti odobreni samo ako pružaju dodanu vrijednost s obzirom na njihove okolišne ciljeve, uključujući obuhvaćene utjecaje na okoliš, okolišne aspekte ili okolišnu učinkovitost ili obuhvaćenu određenu skupinu proizvoda ili sektor i njihovu sposobnost da podupiru zelenu tranziciju MSP-ova, i ako ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive. U okviru programa dodjele znaka za okoliš koje su privatni subjekti uspostavili prije tog datuma mogu se nastaviti dodjeljivati znakovi za okoliš koji će se upotrebljavati na tržištu Unije, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa) opis načina na koji su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) dokaze da će program pružiti dodanu vrijednost kako je utvrđeno u stavku 4. za programe dodjele znaka za okoliš koje su uspostavila javna tijela u trećim zemljama ili u stavku 5. za programe dodjele znaka za okoliš koje su uspostavili privatni subjekti;

(c) dokaze da će program pružiti dodanu vrijednost kako je utvrđeno u stavku 4. za programe dodjele znaka za okoliš koje su uspostavila javna tijela ili u stavku 5. za programe dodjele znaka za okoliš koje su uspostavili privatni subjekti;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Dokumenti iz prvog podstavka dostavljaju se Komisiji ako je riječ o programu iz stavka 4. ili tijelima država članica ako je riječ o programu iz stavka 5., zajedno s potvrdom o sukladnosti programa dodjele znaka za okoliš izdanom u skladu s člankom 10.

Dokumenti iz prvog podstavka javno su dostupni i dostavljaju se Komisiji ako je riječ o programu iz stavka 4. ili tijelima država članica ako je riječ o programu iz stavka 5., zajedno s potvrdom o sukladnosti programa dodjele znaka za okoliš izdanom u skladu s člankom 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Komisija objavljuje i ažurira popis službeno priznatih znakova za okoliš koji se smiju upotrebljavati na tržištu Unije nakon [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] u skladu sa stavcima 3., 4. i 5.

7. Komisija objavljuje i ažurira popis programa dodjele znaka za okoliš koji su u skladu s ovom Direktivom i znakova za okoliš u skladu s Uredbom (EZ) br. 66/2010 koji se smiju upotrebljavati na tržištu Unije nakon [Ured za publikacije: umetnuti datum = datum prenošenja ove Direktive] u skladu sa stavcima 3., 4. i 5., uključujući informacije dostavljene u skladu sa stavkom 6. Taj popis besplatno je dostupan javnosti i predstavljen na razumljiv način.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kako bi osigurala jedinstvenu primjenu u cijeloj Uniji, Komisija donosi provedbene akte kojima:

Kako bi osigurala jedinstvenu primjenu u cijeloj Uniji, Komisija do ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirane akte u skladu s člankom 18. kojima:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) propisuje detaljne zahtjeve za odobrenje programa dodjele znaka za okoliš u skladu s kriterijima iz stavaka 4. i 5.;

(a) propisuje detaljne zahtjeve za odobrenje i reviziju programa dodjele znaka za okoliš u skladu s kriterijima iz stavaka 4. i 5.;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19.

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da trgovci moraju najkasnije pet godina od datuma pružanja informacija iz članka 5. stavka 6. preispitati i ažurirati informacije korištene za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš ako postoje okolnosti koje mogu utjecati na točnost tvrdnje. U okviru tog preispitivanja trgovac mora revidirati korištene temeljne informacije kako bi osigurao potpunu usklađenost sa zahtjevima iz članaka 3. i 4.

Države članice osiguravaju da trgovci moraju najkasnije pet godina od datuma pružanja informacija iz članka 5. stavka 6. preispitati i ažurirati informacije korištene za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš ako postoje okolnosti koje mogu promijeniti točnost tvrdnje. U okviru tog preispitivanja trgovac mora revidirati korištene temeljne informacije kako bi osigurao potpunu usklađenost sa zahtjevima iz članaka 3. i 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Trgovac nije obvezan preispitati potkrepljivanje ni ponovno podnijeti zahtjev za certifikaciju u slučaju pogrešaka u pisanju ili drugih formalnih izmjena teksta tvrdnje koje ne utječu na sadržaj i točnost tvrdnje.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Države članice uspostavljaju postupke za provjeru potkrijepljenosti i priopćavanja izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u odnosu na zahtjeve iz članaka od 3. do 7.

1. Države članice uspostavljaju postupke za provjeru potkrijepljenosti i priopćavanja izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u odnosu na zahtjeve iz članaka od 3. do 7. Komisija redovito preispituje te postupke.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Države članice uspostavljaju postupke za provjeru usklađenosti programa dodjele znaka za okoliš sa zahtjevima iz članka 8.

2. Države članice uspostavljaju postupke za provjeru usklađenosti programa dodjele znaka za okoliš sa zahtjevima iz članka 8. Komisija redovito preispituje te postupke.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Pri uspostavi postupaka iz stavaka 1. i 2. države članice osiguravaju da se u troškovima provjere i certificiranja uzima u obzir složenost potkrepljivanja tvrdnje te veličina i promet trgovaca koji traže provjeru i certificiranje, s posebnim naglaskom na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.b Zahtjevi za provjeru ne primjenjuju se na trgovce koji prikazuju znak za okoliš provjeren u skladu s ovim člankom ako navode izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se odnose na aspekte okoliša, učinke i okolišnu učinkovitost certificirane tom oznakom.

Informacije koje se zahtijevaju u članku 5. stavku 6. su informacije iz programa dodjele znaka za okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.a Provjera izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i programa dodjele znaka za okoliš mora se dovršiti u roku od 30 dana. Verifikator može odlučiti produljiti razdoblje provjere za više od 30 dana u propisno opravdanim slučajevima. Verifikatori trgovcu dostavljaju procjenu razdoblja postupka provjere na dan podnošenja zahtjeva za provjeru.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Nadležna tijela odgovorna za primjenu i provedbu ove Direktive priznaju potvrdu o sukladnosti. Države članice obavješćuju o popisu potvrda o sukladnosti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012.

7. Nadležna tijela odgovorna za primjenu i provedbu ove Direktive priznaju potvrdu o sukladnosti. Države članice obavješćuju o popisu potvrda o sukladnosti putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012. Nakon što je potvrda o sukladnosti dostavljena i prijavljena, program dodjele znaka za okoliš ili tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš mogu se upotrebljavati unutar Unije ako se taj program ili tvrdnja priopćava na jeziku koji mogu razumjeti potrošači u državi članici u kojoj se proizvod ili usluga stavlja na tržište. Potvrde o sukladnosti javno su dostupne u pretraživoj bazi podataka u kojoj su jasno navedeni trgovac, vrsta tvrdnje, metoda ocjenjivanja i sektor.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9. Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila pojedinosti u vezi s oblikom potvrde o sukladnosti iz stavka 5. i tehničkim sredstvima s pomoću kojih se potvrda izdaje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19.

9. Do ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila pojedinosti u vezi s oblikom potvrde o sukladnosti iz stavka 5. i tehničkim sredstvima s pomoću kojih se potvrda izdaje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

9.a Države članice mogu dati prednost provjeri postojećih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje su iznesene prije stupanja na snagu ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(e) verifikator mora imati dovoljno odgovarajuće kvalificiranog i iskusnog osoblja odgovornog za obavljanje zadaća provjere;

(e) verifikator mora imati dovoljno odgovarajućih resursa, posebno tehničke kapacitete i dovoljno odgovarajuće kvalificiranog i iskusnog osoblja, prema potrebi s iskustvom u procjenama životnog ciklusa, odgovornog za obavljanje zadaća provjere;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(f) osoblje verifikatora dužno je čuvati profesionalnu tajnu u vezi sa svim informacijama dobivenima za vrijeme obavljanja zadaća provjere;

(f) osoblje verifikatora dužno je čuvati profesionalnu tajnu i djelovati u skladu s primjenjivim pravom Unije u području zaštite poslovnih tajni, posebno Direktivom (EU) 2016/943, u vezi sa svim informacijama dobivenima za vrijeme obavljanja zadaća provjere. Ako verifikator ne primi informacije potrebne za provjeru zbog zaštite poslovnih tajni, ne izdaje potvrdu o sukladnosti;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(g) ako verifikator podugovara posebne zadaće povezane s provjerom ili ih prenosi društvu kćeri, preuzima punu odgovornost za zadaće koje obavljaju podugovaratelji ili društva kćeri te ocjenjuje i prati kvalifikacije podugovaratelja ili društva kćeri i posao koji oni obavljaju.

(g) ako verifikator podugovara posebne zadaće povezane s provjerom ili ih prenosi društvu kćeri, preuzima punu odgovornost za zadaće koje obavljaju podugovaratelji ili društva kćeri te ocjenjuje i prati kvalifikacije podugovaratelja ili društva kćeri i posao koji oni obavljaju. Zahtjevi iz stavka 3. točaka od (a) do (f) primjenjuju se i na podugovaratelje i društva kćeri.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ga) verifikator ima mehanizam za podnošenje pritužbi i rješavanje sporova.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(gb) verifikator koji izdaje potvrdu o sukladnosti odgovoran je za točnost ocjene tvrdnje koja se certificira i smatra se odgovornim ako se istragom utvrdi da je u ocjenjivanju postupao s nepažnjom. Međutim, ta se odgovornost primjenjuje samo ako trgovac nije sudjelovao u zavaravajućim poslovnim praksama kako je istaknuto u Prilogu I. Direktivi 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Akreditirani verifikatori s poslovnim nastanom u jednoj državi članici u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 mogu obavljati aktivnosti provjere u bilo kojoj drugoj državi članici pod istim uvjetima kao i akreditirani verifikatori s poslovnim nastanom u toj državi članici.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Mala i srednja poduzeća

Mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi pomogle malim i srednjim poduzećima da primjenjuju zahtjeve utvrđene u ovoj Direktivi. Te mjere moraju uključivati barem smjernice ili slične mehanizme za informiranje o načinima poštovanja zahtjeva o izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Osim toga, ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnoj potpori, takve mjere mogu uključivati:

Države članice u suradnji s Komisijom poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi pomogle mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima da primjenjuju zahtjeve utvrđene u ovoj Direktivi. Te mjere moraju uključivati barem smjernice s konkretnim primjerima i postupcima poštovanja zahtjeva o izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila o državnoj potpori, takve mjere koje trebaju poduzeti države članice uključuju jedno ili više od sljedećeg:

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(aa) druge mehanizme za informiranje o načinima poštovanja zahtjeva o izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) organizacijsku i tehničku pomoć.

(d) prilagođenu organizacijsku i tehničku pomoć.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da) specijalizirano upravljanje i osposobljavanje osoblja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U kontekstu programa Unije od kojih mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća mogu imati koristi, Komisija uzima u obzir i promiče inicijative kojima se može olakšati usklađenost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice određuju jedinstvene kontaktne točke od kojih mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća mogu zatražiti informacije o ispunjavanju zahtjeva za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i o dostupnoj potpori iz prethodnog podstavka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 12.a

1.  Do... [18 mjeseci nakon stupanja na snagu] Komisija delegiranim aktom uspostavlja pojednostavnjeni sustav provjere kojim se trgovcima omogućuje da iskoriste pojednostavnjeni postupak, koji može uključivati pretpostavku sukladnosti, za određene tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš. U tom pojednostavnjenom sustavu provjere Komisija, prema potrebi:

(a)  daje prednost tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš za koje, zbog njihove vrste, nije potrebna analiza cijelog životnog ciklusa ili primjena složenih metoda;

(b)  olakšava brže odobravanje najčešćih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, u skladu s popisom iz članka 3. stavka 4.a;

(c)  olakšava odobravanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koje su usklađene i temelje se na standardima ili metodama, kao što je analiza životnog ciklusa, koje je Komisija službeno priznala u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(d)  omogućava certificiranje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i znakova za okoliš koji se temelje na pravilima za određene proizvode i sektorskim pravilima o kategorijama proizvoda utvrđenima u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (c) i člankom 5. stavkom 8., ako je takvim pravilima već predviđena provjera treće strane.

2.  U skladu sa stavkom 1. Komisija razvija bazu podataka s priznatim standardima i metodama na koje se može primijeniti pojednostavnjeni postupak, koja se redovito preispituje i ažurira.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Za potrebe provedbe članaka 5. i 6. države članice mogu odrediti nacionalna tijela ili sudove odgovorne za provedbu Direktive 2005/29/EZ. U tom slučaju države članice mogu odstupiti od članaka od 14. do 17. ove Direktive i primijeniti pravila o provedbi donesena u skladu s člancima od 11. do 13. Direktive 2005/29/EZ.

2. Za potrebe provedbe članaka 5. i 6. države članice mogu odrediti nacionalna tijela ili sudove odgovorne za provedbu Direktive 2005/29/EZ. Države članice osiguravaju da potrošači čiji su gospodarski interesi pretrpjeli štetu zbog neusklađenosti s ovom Direktivom imaju pristup proporcionalnim i djelotvornim pravnim sredstvima u skladu s člankom 11.a Direktive 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Ako nakon evaluacije iz prvog podstavka nadležna tijela utvrde da potkrepljivanje i priopćavanje izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, obavješćuju trgovca koji predmetnu tvrdnju iznosi o neusklađenosti i zahtijevaju od trgovca da u roku od 30 dana poduzme sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi izričitu tvrdnju o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš uskladio s ovom Direktivom ili prestao upotrebljavati i upućivati na neusklađene izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš. Takve mjere moraju biti što djelotvornije i što brže provedene, uz poštovanje načela proporcionalnosti i prava na saslušanje.

3. Ako nakon evaluacije iz prvog podstavka nadležna tijela utvrde da potkrepljivanje i priopćavanje izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, obavješćuju trgovca koji predmetnu tvrdnju iznosi o neusklađenosti prije objavljivanja izvješća iz članka 15. stavka 1. i zahtijevaju od trgovca da u roku od 30 dana poduzme sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi izričitu tvrdnju o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš uskladio s ovom Direktivom ili da u roku od 30 dana prestane upotrebljavati i upućivati na neusklađene izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš. Takve mjere moraju biti što djelotvornije i što brže provedene, uz poštovanje načela proporcionalnosti i prava na saslušanje.

Na temelju propisno opravdanog zahtjeva nadležna tijela, u iznimnim slučajevima, mogu trgovcu odobriti jedno produljenje izvornog razdoblja od 30 dana tijekom kojeg trgovac mora poduzeti sve odgovarajuće korektivne mjere.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Ako nadležna tijela države članice utvrde da izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, od trgovca zahtijevaju da bez nepotrebne odgode objavi je li izričita tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš ili program dodjele znaka za okoliš priopćen u drugoj državi članici. Ako je to slučaj, nadležna tijela koja su utvrdila neusklađenost bez nepotrebne odgode obavješćuju nadležna tijela drugih država članica u kojima je priopćena tvrdnja ili oznaka o rezultatima evaluacije u skladu s člankom 15. stavkom 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.b Ako nadležna tijela države članice utvrde da su verifikatori opetovano izdavali potvrde o sukladnosti za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi, verifikatoru se oduzima akreditacija bez nepotrebne odgode.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Fizičke ili pravne osobe ili organizacije za koje se prema pravu Unije ili nacionalnom pravu smatra da imaju legitiman interes imaju pravo nadležnim tijelima podnijeti potkrijepljene pritužbe ako smatraju, na temelju objektivnih okolnosti, da trgovac ne poštuje odredbe ove Direktive.

1. Fizičke ili pravne osobe ili organizacije za koje se prema pravu Unije ili nacionalnom pravu smatra da imaju dovoljan interes imaju pravo nadležnim tijelima podnijeti potkrijepljene pritužbe ako smatraju, na temelju objektivnih okolnosti, da jedan ili više trgovaca ili verifikatora ne poštuje odredbe ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Nadležna tijela ocjenjuju potkrijepljenu pritužbu iz stavka 1. i, prema potrebi, poduzimaju potrebne korake, uključujući inspekcije i saslušanja osobe ili organizacije, kako bi provjerila te pritužbe. Ako je pritužba osnovana, nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere u skladu s člankom 15.

3. Nadležna tijela bez nepotrebne odgode ocjenjuju potkrijepljenu pritužbu iz stavka 1. i, prema potrebi, poduzimaju potrebne korake, uključujući inspekcije i saslušanja predmetne osobe, organizacije, trgovaca ili verifikatora, kako bi utvrdila neusklađenost s odredbama ove Direktive i provjerila te pritužbe. Ako je pritužba osnovana, nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere u skladu s člankom 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Nadležna tijela što prije i svakako u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog prava obavješćuju osobu ili organizaciju iz stavka 1. koja je tom tijelu dostavila pritužbu o svojoj odluci o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva za djelovanje navedenog u pritužbi uz obrazloženje.

4. Nadležna tijela što prije i svakako u roku od 30 dana od primitka potkrijepljenog razloga za zabrinutost i u skladu s relevantnim odredbama nacionalnog prava obavješćuju osobu ili organizaciju iz stavka 1. koja je tom tijelu dostavila pritužbu o svojoj odluci o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva za djelovanje navedenog u pritužbi uz obrazloženje i opis daljnjih koraka i mjera koje će poduzeti. Nadležna tijela omogućavaju da osoba koja je prijavila sumnju dostavi dodatne informacije.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Države članice osiguravaju da se javnosti stave na raspolaganje praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.

6. Države članice osiguravaju da se javnosti besplatno te na lako dostupan i razumljiv način stave na raspolaganje praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 18.a

Savjetodavni forum

Komisija uspostavlja savjetodavni forum za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš (Forum) koji uključuje uravnoteženo sudjelovanje predstavnika država članica i svih relevantnih zainteresiranih strana, kao što su predstavnici industrije, uključujući predstavnike mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća i obrta, sindikati, trgovci, trgovci na malo, uvoznici, akademski istraživači, udruge za zaštitu okoliša i organizacije potrošača. Komisija se savjetuje s forumom o sljedećem:

i. izradi radnih planova iz članka 3. stavka 4.a;

ii. sastavljanju delegiranih akata;

iii. ažuriranju zahtjeva za potkrepljivanje i priopćavanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš;

iv. svakoj evaluaciji zahtjeva za potkrepljivanje i priopćavanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš;

v. svakoj evaluaciji učinkovitosti postojećih zahtjeva za potkrepljivanje i priopćavanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.a Nacionalna nadležna tijela aktivno surađuju i redovito razmjenjuju najbolje prakse u pogledu provedbe ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(da) osiguravanja da trgovci učinkovito daju prednost smanjenju emisija u poslovanju i lancima vrijednosti procjenom adekvatnosti odredaba povezanih s upotrebom ugljičnih kredita;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ea) olakšavanja prelaska na netoksični okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) olakšavanju prelaska na netoksični okoliš na temelju razmatranja uvođenja zabrane tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za proizvode koji sadržavaju opasne tvari, osim ako se njihova upotreba smatra neophodnom za društvo u skladu s kriterijima koje će utvrditi Komisija;

Briše se.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(ba) daljnjem jačanju zaštite potrošača i funkcioniranja unutarnjeg tržišta razmatranjem proširenja zahtjeva za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš na mikropoduzeća;

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ova se Direktiva primjenjuje na mala poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ u roku od 42 mjeseca nakon njezina stupanja na snagu.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.a Države članice mogu uvesti prijelazno razdoblje između datuma stupanja na snagu i datuma početka primjene ove Direktive, tijekom kojeg se mogu upotrebljavati postojeće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš podnesene na provjeru.

Subjekt i/ili osoba

Organics Europe

Rainforest Alliance

Confederation of European Paper Industries (CEPI)

European Brands Association

Roundtable on Responsible Soy Association

APPLIA

Carbon Gap

Independent Retail Europe

Cosmetics Europe

German Food Retail Association

REWE Group

Plastics Recyclers Europe

Lubrizol

Mars

European Chemical Industry Council

ISEAL

Siemens

HOTREC

Food Drink Europe

World Travel and Tourism Council

EASA

Policy Hub

BEUC

Entity and/or person

FoodDrinkEurope

HORTEC

BEUC

SMEunited

AIM

Unilever

CEPI

Siemens

A.I.S.E.

Copa-Cogeca

Forest Stewardship Council (FSC)

Marine Stewardship Council (MSC)

Garbon Gap

Upfield

Nordic Ecolabelling

British Chamber of Commerce

European Economic and Social Committee

Make the Label Count

EUROGAS

Apple

Adidas

TIC Council

Deutsche Telekom

Confederation of Swedish Enterprise

Permanent Representation of Latvia

APPLiA

SONAE

DM&T

BUSINESSEUROPE

Eu travel tech

Cosmetics Europe

Confederation of Finnish Industries EK

EDANA

BASF

ISEAL Alliance

Mars

Bitkom

Independent Retail Europe

AmCham

World Travel and Tourism Council

Policy Hub - Circularity for Apparel and Footwear

Estonian Ministry for Climate

Microsoft

EuroCommerce

NEP

AFEP

Eastman Chemical Company

Radisson Hotel Group

Ecommerce Europe

Amazon

World Federation of Advertisers

Orange

Chemsec

European Commission DG ENV

Small Business Standards

Electrolux Group

EUROFER

Eurochambres

Logitech

Cambridge Institute for Sustainability Leadership

European Federation of Jewellery

Safe Food Advocacy Europe

EURATEX

Orgalim

DHL Group

French Retail Federation

Rainforest Alliance

European Dairy Association

Wood4Real

INTERBEV

H&M Group

Keep Sweden Tidy

ANEC

German Insurance Association

Insurance Europe

TÜV Association

International Chamber of Commerce

Finnwatch

Cefic

CIRFS: European Man-made Fibres Association

Advertising Information Group

DIGITALEUROPE

Logitech

International Fur Federation

Biond

IKEA

Technology Industry Council

FoodService Europe

Orgalim

Environmental Action Germany

EuRIC - European Recycling Industries' Confederation

Citeo - French Extended Producer Responsibility

Alliance for Sustainable Management of Chemical Risk

of Manufacturers and Formulators of Enzyme Products

EMMA & ENPA

Ecocert

NL Permanent Representation to the EU

Hansgrohe

European Hotel Forum

LoginEKO

Federation of the German Waste, Water and Circular Economy Management Industry

Egta - the association of TV and radio sales houses

FuelsEurope

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) Tvrdnje da je određeni proizvod ili usluga „zelen” i održiv postale su čimbenik konkurentnosti, pri čemu zeleni proizvodi pokazuju veći rast od standardnih proizvoda. Ako roba i usluge koji se nude i kupuju na unutarnjem tržištu ne bi bili onoliko ekološki prihvatljivi koliko se prikazuje, to bi dovelo potrošače u zabludu, otežalo zelenu tranziciju i onemogućilo smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Potencijal zelenih tržišta nije u potpunosti iskorišten. Različiti zahtjevi propisani nacionalnim zakonodavstvom ili privatnim inicijativama kojima se reguliraju tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš stvaraju opterećenje za poduzeća pri prekograničnoj trgovini jer u svakoj državi članici moraju poštovati drukčije zahtjeve. To utječe na njihovu sposobnost da djeluju na unutarnjem tržištu i iskoriste ga. S druge strane, sudionici na tržištu imaju poteškoća s prepoznavanjem pouzdanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i donošenjem optimalnih odluka o kupnji na unutarnjem tržištu. Zbog prevelikog broja znakova i metoda izračuna na tržištu potrošačima, poduzećima, ulagačima i dionicima teško je utvrditi jesu li tvrdnje pouzdane.

(1) Tvrdnje da je određeni proizvod ili usluga „zelen” i održiv postale su čimbenik konkurentnosti, pri čemu zeleni proizvodi pokazuju veći rast od standardnih proizvoda. Ako roba i usluge koji se nude i kupuju na unutarnjem tržištu ne bi bili ekološki prihvatljivi u pogledu usklađenosti koliko se prikazuje, to bi dovelo potrošače u zabludu, otežalo ciljeve povezane sa zelenom tranzicijom i onemogućilo smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Potencijal zelenih tržišta nije u potpunosti iskorišten. Različiti zahtjevi propisani nacionalnim zakonodavstvom ili privatnim inicijativama kojima se reguliraju tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš stvaraju opterećenje i nesigurnost za poduzeća pri prekograničnoj trgovini jer u svakoj državi članici moraju poštovati drukčije zahtjeve. To utječe na njihovu sposobnost da djeluju na unutarnjem tržištu i iskoriste ga. S druge strane, sudionici na tržištu imaju poteškoća s prepoznavanjem pouzdanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i donošenjem optimalnih odluka o kupnji na unutarnjem tržištu. Zbog prevelikog broja znakova i metoda izračuna na tržištu potrošačima, poduzećima, ulagačima i dionicima teško je utvrditi jesu li tvrdnje pouzdane i osigurava li se njima usklađenost.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) Stoga je potrebno dodatno uskladiti propise o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Takvim će se usklađivanjem ojačati tržište za održivije proizvode i trgovce jer će se spriječiti rascjepkanost tržišta zbog različitih nacionalnih pristupa. Isto tako, time će se utvrditi mjerilo koje može potaknuti prelazak na pravedno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo na globalnoj razini68 .

(4) Stoga je potrebno dodatno uskladiti propise o tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš. Takvim će se usklađivanjem ojačati tržište za održivije proizvode i trgovce jer će se spriječiti rascjepkanost tržišta zbog različitih nacionalnih pristupa. Isto tako, time će se utvrditi mjerilo koje može potaknuti prelazak na pravedno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i kružno gospodarstvo na globalnoj razini68 . Svrha je usklađenih propisa na europskoj razini smanjiti trgovinske prepreke i troškove povezane s postizanjem sukladnosti s različitim normama. Time će se olakšati prekogranična trgovina i potaknuti razvoj globalnog tržišta održivih proizvoda.

__________________

__________________

68 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Za čišću i konkurentniju Europu, COM(2020) 98 final.

68 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Za čišću i konkurentniju Europu, COM(2020) 98 final.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Detaljna pravila Unije o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, primjenjiva na poduzeća koja u smislu komunikacije poslovnog subjekta i potrošača djeluju na tržištu Unije, doprinijet će zelenoj tranziciji prema kružnom, klimatski neutralnom i čistom gospodarstvu u Uniji tako što će se omogućiti potrošačima da donose utemeljene odluke o kupnji i stvoriti jednaki uvjeti za tržišne operatere koji iznose takve tvrdnje.

(5) Detaljna pravila Unije o potkrepljivanju izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš, primjenjiva na poduzeća koja u smislu komunikacije poslovnog subjekta i potrošača djeluju na tržištu Unije, doprinijet će zelenoj tranziciji prema kružnom, klimatski neutralnom i čistom gospodarstvu u Uniji tako što će se omogućiti potrošačima da donose utemeljene odluke o kupnji i stvoriti jednaki uvjeti za tržišne operatere koji iznose takve tvrdnje. Međutim, taj novi regulatorni okvir ne bi trebao dovesti do nerazmjernih dodatnih administrativnih ili financijskih opterećenja za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove).

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9) U kontekstu europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost te u skladu s ciljem da se do 2030. postigne da 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u bude namijenjeno za ekološki uzgoj i ciljem da se znatno poveća ekološka akvakultura i akcijskim planom za razvoj ekološkog sektora (COM(2021) 141), potrebno je dalje razvijati ekološki uzgoj i ekološku proizvodnju. Kad je riječ o Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za proizvode certificirane kao ekološke koje su potkrijepljene na temelju te uredbe, koje se odnose, na primjer, na upotrebu pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava ili, primjerice, na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na bioraznolikost, tlo ili vodu74 . Tržište takvih proizvoda pozitivno utječe na bioraznolikost, omogućuje stvaranje novih radnih mjesta i privlači mlade poljoprivrednike. Potrošači prepoznaju njegovu vrijednost. U skladu s Uredbom (EU) 2018/848 izrazi „bio” i „eko” i njihove izvedenice, sami ili u kombinaciji, smiju se koristiti u Uniji samo za proizvode, njihove sastojke ili krmiva obuhvaćene područjem primjene te uredbe koji su proizvedeni u skladu s tom uredbom. Na primjer, da bi se pamuk mogao nazvati „ekoproizvodom”, mora biti certificiran kao ekološki jer je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848. Suprotno tome, tvrdnja da je deterdžent za perilicu posuđa „ekoproizvod” nije obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848, nego podliježe odredbama Direktive 2005/29/EZ.

(9) U kontekstu europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost te u skladu s ciljem da se do 2030. postigne da 25 % poljoprivrednog zemljišta u EU-u bude namijenjeno za ekološki uzgoj i ciljem da se znatno poveća ekološka akvakultura i akcijskim planom za razvoj ekološkog sektora (COM(2021) 141), potrebno je dalje razvijati ekološki uzgoj i ekološku proizvodnju i osigurati potporu, posebno za mala i srednja poduzeća, kako bi ona mogla doprinijeti tome. Kad je riječ o Uredbi (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća, ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš za proizvode certificirane kao ekološke koje su potkrijepljene na temelju te uredbe, koje se odnose, na primjer, na upotrebu pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava ili, primjerice, na pozitivne učinke ekološkog uzgoja na bioraznolikost, tlo ili vodu74 . Tržište takvih proizvoda pozitivno utječe na bioraznolikost, omogućuje stvaranje novih radnih mjesta i privlači mlade poljoprivrednike. Potrošači prepoznaju njegovu vrijednost. U skladu s Uredbom (EU) 2018/848 izrazi „bio” i „eko” i njihove izvedenice, sami ili u kombinaciji, smiju se koristiti u Uniji samo za proizvode, njihove sastojke ili krmiva obuhvaćene područjem primjene te uredbe koji su proizvedeni u skladu s tom uredbom. Na primjer, da bi se pamuk mogao nazvati „ekoproizvodom”, mora biti certificiran kao ekološki jer je obuhvaćen područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848. Suprotno tome, tvrdnja da je deterdžent za perilicu posuđa „ekoproizvod” nije obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2018/848, nego podliježe odredbama Direktive 2005/29/EZ.

__________________

__________________

73 Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

73 Uredba (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (SL L 150, 14.6.2018., str. 1.).

74 https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2023-01/agri-market-brief-20-organic-farming-eu_en_1.pdf.

74 https://agriculture.ec.europa.eu/system/files/2023-01/agri-market-brief-20-organic-farming-eu_en_1.pdf.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14) Prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ utvrđuje se niz posebnih zahtjeva za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i zabranjuju se opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se ne temelje na priznatoj izvrsnoj okolišnoj učinkovitosti relevantnoj za tvrdnju. Primjeri takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš su „ekološki prihvatljivo”, „eko”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „ekološki” i „ekološki ispravno”. Ova bi Direktiva trebala dopuniti zahtjeve utvrđene u tom prijedlogu razmatranjem posebnih aspekata i utvrđivanjem zahtjeva za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove potkrijepljenosti, priopćavanja i provjere. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi se primjenjivati na posebne aspekte izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i imat će prednost u odnosu na zahtjeve utvrđene u Direktivi 2005/29/EZ u vezi s tim aspektima u slučaju sukoba, u skladu s člankom 3. stavkom 4. te direktive.

(14) Prijedlogom direktive o jačanju položaja potrošača u zelenoj tranziciji kojim se izmjenjuje Direktiva 2005/29/EZ utvrđuje se niz posebnih zahtjeva za tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i zabranjuju se opće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se ne temelje na priznatim okolišnim standardima relevantnim za tvrdnju. Primjeri takvih općih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš su „ekološki prihvatljivo”, „eko”, „zeleno”, „prijatelj prirode”, „ekološki” i „ekološki ispravno”. Ova bi Direktiva trebala dopuniti zahtjeve utvrđene u tom prijedlogu razmatranjem posebnih aspekata i utvrđivanjem zahtjeva za izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš u pogledu njihove potkrijepljenosti, priopćavanja i provjere, ali bez uvođenja nerazmjernog administrativnog ili financijskog opterećenja za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi se primjenjivati na posebne aspekte izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš i imat će prednost u odnosu na zahtjeve utvrđene u Direktivi 2005/29/EZ u vezi s tim aspektima u slučaju sukoba, u skladu s člankom 3. stavkom 4. te direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15) Kako bi se potrošačima osigurale pouzdane, usporedive i provjerljive informacije koje im omogućuju donošenje okolišno održivijih odluka i kako bi se smanjio rizik od „manipulativnog zelenog marketinga”, potrebno je utvrditi zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Pri potkrepljivanju takvih tvrdnji trebalo bi uzeti u obzir međunarodno priznate znanstvene pristupe utvrđivanju i mjerenju utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovaca te bi ono trebalo omogućiti pouzdane, transparentne, usporedive i provjerljive informacije za potrošača.

(15) Kako bi se potrošačima osigurale pouzdane, usporedive i provjerljive informacije koje im omogućuju donošenje okolišno održivijih odluka i kako bi se smanjio rizik od „manipulativnog zelenog marketinga”, potrebno je utvrditi zahtjeve za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš. Pri potkrepljivanju takvih tvrdnji trebalo bi uzeti u obzir međunarodno priznate znanstvene pristupe utvrđivanju i mjerenju utjecaja na okoliš, okolišnih aspekata i okolišne učinkovitosti proizvoda ili trgovaca, trebalo bi se temeljiti na procjeni učinka troškova i koristi, s posebnim naglaskom na učinak na mala i srednja poduzeća, te bi ono trebalo omogućiti pouzdane, transparentne, usporedive i provjerljive informacije za potrošača.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16) Pri ocjeni koja se provodi kako bi se potkrijepile izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi uzeti u obzir životni ciklus proizvoda ili sveukupne aktivnosti trgovca i ne bi se smjeli izostaviti relevantni okolišni aspekti ili utjecaji na okoliš. Navedene koristi ne bi smjele rezultirati neopravdanim prijenosom negativnih učinaka na druge faze životnog ciklusa proizvoda ili trgovca niti stvaranjem ili povećanjem drugih negativnih utjecaja na okoliš.

(16) Pri ocjeni koja se provodi kako bi se potkrijepile izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš trebalo bi uzeti u obzir životni ciklus proizvoda i ne bi se smjeli izostaviti relevantni okolišni aspekti ili utjecaji na okoliš, te bi pritom trebalo voditi računa da je potrebno što je više moguće ograničiti administrativna i financijska opterećenja za trgovce. Navedene koristi ne bi smjele rezultirati neopravdanim prijenosom negativnih učinaka na druge faze životnog ciklusa proizvoda niti stvaranjem ili povećanjem drugih negativnih utjecaja na okoliš.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21) Pokazalo se da su pogotovo tvrdnje koje se odnose na klimu često nejasne i dvosmislene i da zavaravaju potrošače. To se posebno odnosi na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš prema kojima su proizvodi ili subjekti „klimatski neutralni”, „ugljično neutralni”, „sa 100-postotnom kompenzacijom CO2” ili će imati „nultu stopu” do određene godine ili slično. Takve se izjave često temelje na „kompenzaciji” emisija stakleničkih plinova u okviru „ugljičnih kredita” koja se ostvaruje izvan lanca vrijednosti poduzeća, primjerice u okviru šumarskih projekata ili projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora. Metodologije na kojima se temelje kompenzacije uvelike se razlikuju i nisu uvijek transparentne, točne ili dosljedne. To dovodi do velikih rizika od precjenjivanja i dvostrukog uračunavanja izbjegnutih ili smanjenih emisija zbog nedostatka dodatnosti, trajnosti i ambicioznih i dinamičnih referentnih točaka kreditiranja koje odstupaju od uobičajenog poslovanja te točne računovodstvene dokumentacije. Ti čimbenici dovode do kredita za kompenzaciju s niskom razinom okolišnog integriteta i vjerodostojnosti koji potrošače koji se oslanjaju na njih u izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš dovode u zabludu. Kompenzacije ujedno mogu odvratiti trgovce od smanjenja emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti. Kako bi odgovarajuće doprinijeli globalnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, trgovci bi trebali dati prednost djelotvornom smanjenju emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti umjesto da se oslanjaju na kompenzacije. Sve rezultirajuće zaostale emisije razlikovat će se ovisno o putu specifičnom za sektor u skladu s globalnim klimatskim ciljevima i morat će se riješiti povećanim uklanjanjem. Ako se kompenzacije ipak koriste, smatra se primjerenim da se tvrdnje koje se odnose na klimu, a temelje se na kompenzacijama, uključujući tvrdnje o budućoj okolišnoj učinkovitosti, utvrđuju na transparentan način. Stoga bi se pri potkrepljivanju tvrdnji koje se odnose na klimu sve kompenzacije emisija stakleničkih plinova koje koriste trgovci trebale zasebno razmatrati u odnosu na emisije stakleničkih plinova trgovca ili proizvoda. Osim toga, u okviru tih informacija trebalo bi navesti i udio ukupnih emisija obuhvaćenih kompenzacijama, odnose li se te kompenzacije na smanjenje ili uklanjanje emisija i primijenjenu metodologiju. Tvrdnje koje se odnose na klimu koje uključuju korištenje kompenzacija moraju biti potkrijepljene na temelju metodologija kojima se osiguravaju pouzdanost i točan izračun tih kompenzacija, odnosno kojima se osigurava da te kompenzacije dosljedno i transparentno odražavaju navodni učinak na klimu.

(21) Pokazalo se da su pogotovo tvrdnje koje se odnose na klimu često nejasne i dvosmislene i da zavaravaju potrošače. To se posebno odnosi na tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš prema kojima su proizvodi ili subjekti „klimatski neutralni”, „ugljično neutralni”, „sa 100-postotnom kompenzacijom CO2” ili će imati „nultu stopu” do određene godine ili slično. Takve se izjave često temelje na „kompenzaciji” emisija stakleničkih plinova u okviru „ugljičnih kredita” koja se ostvaruje izvan lanca vrijednosti poduzeća, primjerice u okviru šumarskih projekata ili projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora. Metodologije na kojima se temelje kompenzacije uvelike se razlikuju i nisu uvijek transparentne, točne ili dosljedne. To dovodi do velikih rizika od precjenjivanja i dvostrukog uračunavanja izbjegnutih ili smanjenih emisija zbog nedostatka dodatnosti, trajnosti i ambicioznih i dinamičnih referentnih točaka kreditiranja koje odstupaju od uobičajenog poslovanja te točne računovodstvene dokumentacije. Ti čimbenici dovode do kredita za kompenzaciju s niskom razinom okolišnog integriteta i vjerodostojnosti koji potrošače koji se oslanjaju na njih u izričitim tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš dovode u zabludu. Kompenzacije ujedno mogu odvratiti trgovce od smanjenja emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti. Kako bi odgovarajuće doprinijeli globalnim ciljevima ublažavanja klimatskih promjena, trgovci bi trebali dati prednost djelotvornom smanjenju emisija u vlastitim operacijama i lancima vrijednosti umjesto da se oslanjaju na kompenzacije. Sve rezultirajuće zaostale emisije razlikovat će se ovisno o putu specifičnom za sektor u skladu s globalnim klimatskim ciljevima i morat će se riješiti povećanim uklanjanjem. Zbog toga je osobito važno zabraniti tvrdnje, koje se temelje na neutralizaciji emisija stakleničkih plinova, kojima se tvrdi da proizvod, bez obzira na to radi li se o robi ili usluzi, ima neutralan, smanjen ili pozitivan utjecaj na okoliš u pogledu emisija stakleničkih plinova. Takve bi tvrdnje trebalo zabraniti u svim okolnostima jer dovode potrošače u zabludu i navode ih da povjeruju da se takve tvrdnje odnose na sam proizvod ili na opskrbu i proizvodnju tog proizvoda ili kod potrošača stvaraju pogrešan dojam da konzumacija tog proizvoda nema nikakav utjecaj na okoliš, a to nije slučaj. Primjeri takvih tvrdnji među ostalim uključuju „klimatski neutralno”, „certificirano CO2 neutralno”, „ugljično pozitivno”, „klimatski s nultom stopom emisija”, „klimatski kompenzirano”, „smanjen utjecaj na klimu”, „ograničen CO2 otisak”.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23) Informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi biti znanstveno utemeljene, a sve nerazmotrene utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte trebalo bi pažljivo razmotriti.

(23) Informacije koje se koriste za potkrepljivanje izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš trebale bi biti znanstveno utemeljene i ažurirane, trebale bi uzimati u obzir relevantne međunarodne norme, kao što su one koje je utvrdila Međunarodna organizacija za normizaciju, a sve nerazmotrene utjecaje na okoliš ili okolišne aspekte trebalo bi pažljivo razmotriti, čime bi se osiguralo da se tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš temelje na znanstvenim dokazima i da je utjecaj na okoliš točno procijenjen. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti sveobuhvatnom razmatranju ukupnog utjecaja inovativnih proizvoda i aktivnosti na okoliš, odnosno onih obuhvaćenih Uredbom (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća74a.

__________________

74a Uredba (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26a) Općepriznati znanstveni dokazi upućuju na to da bi se procjena tvrdnje trebala temeljiti na metodologijama, pristupima ili studijama koje su razvijene u skladu s najboljim praksama u pogledu transparentnosti i koje je neovisno i stručno recenzirala znanstvena zajednica, a koje su objavljene u znanstvenim časopisima i uzimaju u obzir postojeće međunarodne norme relevantne za navedenu tvrdnju, kao što su norme ISO ili CEN/CENELEC, ako su dostupne.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(30) Iako su nepoštene poslovne prakse, uključujući zavaravajuće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, zabranjene za sve trgovce u skladu s Direktivom 2005/29/EZ84 , administrativno opterećenje povezano s potkrepljivanjem i provjerom tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za najmanja poduzeća moglo bi biti neproporcionalno i trebalo bi ga spriječiti. U tu bi svrhu mikropoduzeća trebala biti izuzeta od zahtjeva za potkrepljivanje iz članaka 3. i 4., osim ako žele dobiti potvrdu o sukladnosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koju će morati priznati sva nadležna tijela u Uniji.

(30) Iako su nepoštene poslovne prakse, uključujući zavaravajuće tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, zabranjene za sve trgovce u skladu s Direktivom 2005/29/EZ84 , administrativno opterećenje povezano s potkrepljivanjem i provjerom tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš za najmanja poduzeća moglo bi biti neproporcionalno i trebalo bi ga spriječiti. Kako bi se promicao fleksibilniji pristup i podržao održivi razvoj među mikropoduzećima, mikropoduzeća bi trebala biti izuzeta od zahtjeva za potkrepljivanje iz članaka 3. i 4., osim ako žele dobiti potvrdu o sukladnosti izričitih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš koju će morati priznati sva nadležna tijela u Uniji.

__________________

__________________

84 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.), kako je izmijenjena.

84 Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.), kako je izmijenjena.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 sadržava smjernice o tome kako izmjeriti okolišnu učinkovitost određenih proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa i kako utvrditi pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i) i sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR-i) koja omogućuju usporedbu proizvoda s referentnom vrijednošću. Takva se pravila o kategorijama za određene proizvode ili trgovce mogu koristiti kao potpora pri potkrepljivanju tvrdnji u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive. Stoga bi Komisiju trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kojima bi se utvrdila pravila za određene skupine proizvoda ili sektore u slučajevima u kojima bi se time mogla pružiti dodana vrijednost. Međutim, ako metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda još ne obuhvaća određenu kategoriju utjecaja, koja je relevantna za skupinu proizvoda, PEFCR se može utvrditi tek nakon što se doda ta nova relevantna kategorija utjecaja na okoliš. Na primjer, kad je riječ o morskom ribarstvu, PEFCR bi, primjerice, trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za ribarstvo, posebno održivost ciljanog stoka. Kad je riječ o svemiru, PEFCR bi trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za obranu i svemir, uključujući korištenje orbitalnog prostora. Kad je riječ o hrani i poljoprivrednim proizvodima, prije razmatranja utvrđivanja PEFCR-a trebalo bi, primjerice, integrirati i bioraznolikost i zaštitu prirode te poljoprivredne prakse, uključujući pozitivne vanjske učinke ekstenzivne poljoprivrede i dobrobit životinja. Kad je riječ o tekstilnim proizvodima, PEFCR bi, kako bi se moglo razmotriti njegovo utvrđivanje, trebao moći npr. odražavati ispuštanje mikroplastike.

(32) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 sadržava smjernice o tome kako izmjeriti okolišnu učinkovitost određenih proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa i kako utvrditi pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i) i sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR-i) koja omogućuju usporedbu proizvoda s referentnom vrijednošću. Takva se pravila o kategorijama za određene proizvode ili trgovce mogu koristiti kao potpora pri potkrepljivanju tvrdnji u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive. Stoga bi Komisiju trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata kojima bi se utvrdila pravila za određene skupine proizvoda ili sektore u slučajevima u kojima bi se time mogla pružiti dodana vrijednost. Međutim, ako metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda još ne obuhvaća određenu kategoriju utjecaja, koja je relevantna za skupinu proizvoda, PEFCR se može utvrditi tek nakon što se doda ta nova relevantna kategorija utjecaja na okoliš. Komisija bi se u postupku utvrđivanja kategorija učinka i povezanih metodologija koje treba dodati ekološkom otisku proizvoda trebala savjetovati s dionicima iz industrije. Na primjer, kad je riječ o morskom ribarstvu, PEFCR bi, primjerice, trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za ribarstvo, posebno održivost ciljanog stoka. Kad je riječ o svemiru, PEFCR bi trebao odražavati kategorije utjecaja na okoliš specifične za obranu i svemir, uključujući korištenje orbitalnog prostora. Kad je riječ o hrani i poljoprivrednim proizvodima, prije razmatranja utvrđivanja PEFCR-a trebalo bi, primjerice, integrirati i bioraznolikost i zaštitu prirode te poljoprivredne prakse, uključujući pozitivne vanjske učinke različitih poljoprivrednih metoda i praksi gospodarenja šumama, i dobrobit životinja. Kad je riječ o tekstilnim proizvodima, PEFCR bi, kako bi se moglo razmotriti njegovo utvrđivanje, trebao moći npr. odražavati ispuštanje mikroplastike.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(35) Kako bi se potrošačima olakšao odabir održivijih proizvoda i potaknulo trgovce da smanje svoje okolišne učinke, ako se priopćena tvrdnja odnosi na buduću okolišnu učinkovitost, prednost bi trebalo dati tome da se takva tvrdnja temelji na poboljšanjima unutar vlastitih operacija i lanaca vrijednosti trgovca, umjesto na kompenzaciji emisija stakleničkih plinova ili drugih utjecaja na okoliš.

(35) Kako bi se potrošačima olakšao odabir održivijih proizvoda i potaknulo trgovce da smanje svoje okolišne učinke, ako se priopćena tvrdnja odnosi na buduću okolišnu učinkovitost, prednost bi trebalo dati tome da se takva tvrdnja temelji na poboljšanjima unutar vlastitih operacija i lanaca vrijednosti trgovca, umjesto na kompenzaciji emisija stakleničkih plinova ili drugih utjecaja na okoliš. Tim se pristupom osigurava stvarna predanost održivosti i smanjenju oslanjanja na rješenja koja bi se mogla smatrati samo korektivnim ili kompenzacijskim mjerama.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(43) Kako bi se suzbile zavaravajuće izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se priopćavaju u obliku znakova za okoliš i povećalo povjerenje potrošača u znakove za okoliš, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi kriterije upravljanja s kojima moraju biti usklađeni svi programi dodjele znaka za okoliš, čime bi se dopunili zahtjevi iz navedenog prijedloga o izmjeni Direktive 2005/29/EZ.

(43) Kako bi se suzbile zavaravajuće izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš koje se priopćavaju u obliku znakova za okoliš i povećalo povjerenje potrošača u znakove za okoliš, ovom Direktivom trebalo bi utvrditi zajedničke kriterije upravljanja kojima se osiguravaju ujednačenost i jasnoća te usklađenost svih programa dodjele znaka za okoliš kako bi se potrošačima pomoglo da poznavajući sve činjenice donose informirane odluke, čime bi se dopunili zahtjevi iz navedenog prijedloga o izmjeni Direktive 2005/29/EZ.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(45) Kako se ne bi stvorile nepotrebne prepreke međunarodnoj trgovini i kako bi se u okviru javnih programa uspostavljenih u Uniji osiguralo jednako postupanje, javnim tijelima izvan Unije koja uspostavljaju nove programe dodjele znaka trebalo bi omogućiti da od Komisije zatraže odobrenje za korištenje znaka na tržištu Unije. To bi odobrenje trebalo dati pod uvjetom da program doprinosi postizanju ciljeva ove Direktive, dokazano pruža dodanu vrijednost s obzirom na okolišne ciljeve i obuhvaćene utjecaje na okoliš te skupinu proizvoda ili sektor i ispunjava sve zahtjeve iz ove Direktive.

(45) Kako se ne bi stvorile nepotrebne prepreke međunarodnoj trgovini, izbjegle nepoštene prakse tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i osiguralo pošteno tržišno natjecanje i jednako postupanje okviru javnih programa uspostavljenih u Uniji, javnim tijelima izvan Unije koja uspostavljaju nove programe dodjele znaka trebalo bi omogućiti da od Komisije zatraže odobrenje za korištenje znaka na tržištu Unije. To bi odobrenje trebalo dati pod uvjetom da se poštuju pravila utvrđena ovom Direktivom i da program doprinosi postizanju ciljeva ove Direktive, dokazano pruža dodanu vrijednost s obzirom na okolišne ciljeve i obuhvaćene utjecaje na okoliš te skupinu proizvoda ili sektor i ispunjava sve zahtjeve iz ove Direktive.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i olakšala provedba odredaba o novim nacionalnim i regionalnim službeno priznatim programima dodjele znaka za okoliš i novim privatnim programima dodjele znaka za okoliš, Komisija bi trebala objaviti popis takvih programa koji se mogu nastaviti primjenjivati na tržištu Unije ili ući na tržište Unije.

(47) Kako bi se osigurala pravna sigurnost i olakšala provedba odredaba o novim nacionalnim i regionalnim službeno priznatim programima dodjele znaka za okoliš i novim privatnim programima dodjele znaka za okoliš, Komisija bi trebala objaviti popis takvih programa koji se mogu nastaviti primjenjivati na tržištu Unije ili ući na tržište Unije. Objavom službenih popisa osigurala bi se jasnoća i za trgovce i za potrošače, čime bi se olakšao pristup relevantnim informacijama i uklonila svaka dvosmislenost u pogledu prepoznavanja i primjene različitih sustava označivanja.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(47a) Redovite revizije programa dodjele znaka za okoliš od ključne su važnosti kako bi se osiguralo njihovo kontinuirano poboljšanje. Zbog toga bi ovom Direktivom trebalo osigurati da se provjerom i certificiranjem potkrepljivanja i priopćavanja programa dodjele znaka za okoliš osigurava njihovo kontinuirano poboljšanje.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(49) Ključno je da izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš točno odražavaju okolišnu učinkovitost i utjecaje na okoliš obuhvaćene tvrdnjom i da se temelje na razmatranju najnovijih znanstvenih dokaza. Stoga bi države članice trebale osigurati da trgovac koji iznosi tvrdnju barem svakih pet godina preispita i ažurira potkrepljenje i priopćavanje tvrdnje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive.

(49) Ključno je da izričite tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš točno odražavaju okolišnu učinkovitost i utjecaje na okoliš obuhvaćene tvrdnjom i da se temelje na razmatranju najnovijih znanstvenih dokaza, ali da se pritom ne uvedu nerazmjerna administrativna i financijska opterećenja za poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća. Stoga bi države članice trebale osigurati da trgovac koji iznosi tvrdnju barem svakih pet godina preispita i ažurira potkrepljenje i priopćavanje tvrdnje kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz ove Direktive.