PRIJEDLOG REZOLUCIJE o mjerama EU-a protiv ruske flote u sjeni i osiguravanju potpune provedbe sankcija protiv Rusije

B10‑0164/2024

Rezolucija Europskog parlamenta o mjerama EU-a protiv ruske flote u sjeni i osiguravanju potpune provedbe sankcija protiv Rusije

(2024/2885(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini i Rusiji, a posebno onu od 17. srpnja 2024. o potrebi za kontinuiranom potporom EU-a Ukrajini[1],

– uzimajući u obzir članak 136. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da Rusija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu opću ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom nastavlja ono što je započela 2014. kad je pripojila Krim i zatim okupirala dijelova regija Doneck i Luhansk;

B. budući da je EU od veljače 2022. donio 14 paketa sankcija čiji je cilj oslabiti sposobnost Rusije da vodi nezakonitu ratnu agresiju;

C. budući da su države članice, zajedno s Koalicijom za ograničavanje cijena skupine G7+, uvele gornje granice cijena sirove nafte koja se prevozi morskim putem, naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji potječu iz Rusije ili se iz nje izvoze; budući da Rusija zaobilazi sankcije zapada raspoređivanjem flote od oko 600 brodova u sjeni koji prevoze sirovu naftu po cijeni višoj od gornje granice cijena;

D. budući da ti stari brodovi prosječne starosti od 17 godina povećavaju rizik od ekoloških katastrofa u europskim i drugim teritorijalnim vodama i isključivim gospodarskim pojasevima; budući da su od početka opće ruske invazije na Ukrajinu brodovi u sjeni sudjelovali u 50 incidenata u različitim geografskim područjima; budući da je zbog netransparentnog vlasništva i upitnog osiguranja tih brodova gotovo nemoguće osigurati odgovornost u slučaju izlijevanja nafte ili drugih većih incidenata; budući da će stoga troškove rješavanja posljedica ekoloških nesreća vjerojatno snositi nacionalne vlade, a time i njihovi porezni obveznici; budući da se prema izvješćima troškovi čišćenja za izljev nafte koji uključuje tipičan brod u sjeni kreću od 859 milijuna USD do 1,6 milijardi USD; budući da izlijevanje može naštetiti morskom životu, učiniti otrovnima potrošačke proizvode kao što su školjkaši i spriječiti razmnožavanje ribe, a uključene kemikalije mogu proširiti daljnju kontaminaciju;

E. budući da je namjerno ispuštanje otpadnog ulja s broda nezakonito prema Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL), međunarodnom ugovoru čiji je cilj suzbiti onečišćenje iz pomorskog prometa; budući da je Rusija potpisnica konvencije MARPOL; budući da postoje dokazi o kršenju konvencije MARPOL; budući da se sankcioniranje pojedinačnih brodova pokazalo učinkovitim jer se sposobnost trgovanja naftom za brodove koji su već uvršteni na crnu listu smanjila nakon što su kažnjeni;

F. budući da Međunarodna konvencija o intervenciji na otvorenome moru u slučaju nezgode koja uzrokuje ili bi mogla uzrokovati onečišćenje naftom dopušta zemljama „da spriječe, ublaže ili uklone ozbiljnu i neposrednu opasnost za svoju obalu ili povezane interese od onečišćenja mora ili opasnosti od onečišćenja mora naftom nakon pomorske nezgode ili djela povezanih s takvom nezgodom”;

G. budući da su Sjedinjene Američke Države donijele nekoliko izvršnih naloga kao alate trgovinske politike za odgovor na tržišne učinke koji su povezani s režimima sankcija i narušavaju pošteno tržišno natjecanje; budući da su takve mjere među ostalim usmjerene na ograničavanje prostora za nepoštene prakse koje neizravno omogućuju režimi sankcija; budući da bi EU trebao razmotriti usvajanje sličnih alata za očuvanje poštenog tržišnog natjecanja na tržištu EU-a i sprečavanje svih neopravdanih tržišnih prednosti koje neizravno proizlaze iz režima sankcija;

H. budući da je 14. paket sankcija EU-a usmjeren na 27 brodova koji doprinose ratovanju Rusije protiv Ukrajine, navodeći ih prema brojevima Međunarodne pomorske organizacije (IMO); budući da ti brodovi sada podliježu zabrani pristupa lukama i zabrani pružanja usluga u EU-u; budući da su brojevi IMO-a trajno dodijeljeni brodovima tijekom njihova cijelog životnog vijeka i da na njih ne utječu promjene vlasništva, države registracije ili naziva; budući da evidencija povezana s brojem IMO-a pruža neovisan revizijski trag za svako plovilo;

1. ističe da će učinak postojećih sankcija, kao i financijske i vojne potpore Ukrajini, i dalje biti ugrožen dokle god EU dopušta uvoz ruskih fosilnih goriva; poziva EU i države članice da odrede potpunu zabranu za ponovno izvezene ruske rafinirane naftne proizvode;

2. poziva zemlje skupine G7 da učinkovitije provode ograničenje cijena ruske nafte koja se prenosi morskim putem i da suzbijaju rupe u zakonu kojima se Rusija koristi za prepakiranje i prodaju svoje nafte po tržišnim cijenama; traži da EU i njegove države članice provode strogu kontrolu nad ruskom flotom u sjeni, koja, uz kršenje sankcija EU-a i skupine G7, predstavlja golemu ekološku prijetnju ekosustavu zbog svojih tehničkih nedostataka i čestih kvarova;

3. traži strogu provedbu Rezolucije Skupštine IMO-a A.1192(33), koja je donesena u prosincu 2023. radi borbe protiv štetnih pomorskih operacija, posebno obveze da plovila prijave sve pretovare s broda na brod svojim državama zastave i obveze pojačanih inspekcijskih pregleda u lukama sumnjivih brodova za koje se zna da su isključili svoje sustave za praćenje plovila;

4. poziva države članice da zajedno s transatlantskim saveznicima i drugim partnerima sličnih stavova poduzmu odvažne i koordinirane mjere, među ostalim u okviru IMO-a, kako bi se usmjerile na zlonamjerne aktivnosti ruskih flota u sjeni, koje ugrožavaju okoliš i pomorsku sigurnost na obalama EU-a te predstavljaju špijunske i hibridne prijetnje; potiče obalne države članice da iskoriste sva svoja prava i obveze, kako su utvrđeni međunarodnim pravom, kako bi se suprotstavile plovilima flote u sjeni za koja se sumnja da imaju osnovne sigurnosne standarde i sumnjivo osiguranje kako bi se povećala sigurnost europskih voda;

5. poziva države članice da zajamče gospodarsku sigurnost EU-a okončanjem svoje ovisnosti o ruskoj energiji, uz poduzimanje daljnjih koordiniranih mjera kako bi se narušili prihodi Rusije od njezine trgovine energijom; poziva EU i njegove države članice da zabrane uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina (UPP) i nuklearnih proizvoda te apelira na države članice EU-a da, u skladu s pristupom mirovanja i postupnog ukidanja, ne sklapaju nove sporazume s Rosatomom, njegovim vodstvom ili njegovim podružnicama; ističe da je, s obzirom na važnost jačanja lanaca opskrbe nuklearnom energijom u EU-u, među ostalim uvođenjem malih modularnih reaktora, ključno smjesta ublažiti sve nove vrste ovisnosti o Rusiji i tako osigurati upotrebu nuklearnih goriva koja ne potječu iz Rusije;

6. poziva zemlje s međunarodnim tjesnacima da od brodova zahtijevaju da dokažu osiguranje za zaštitu i naknadu te poštovanje minimalnih sigurnosnih standarda jer bi se time pomoglo u reguliranju rada flote u sjeni i povećali troškovi za plovila koja ne poštuju pravila;

7. poziva na potpuni embargo na ruski ukapljeni prirodni plin, kao i na uvođenje sankcija protiv Gazproma i ruskih naftnih poduzeća; poziva EU da uvede zahtjev da plovila klase Arc-7 ice koja izvoze ruski ukapljeni prirodni plin budu uvrštena na popise sankcija američkog Ureda za kontrolu strane imovine i EU-a, čime bi im se uskratio pristup lukama ili uslugama zapadnih pomorskih agencija; poziva EU i njegove države članice da na popis sankcija dodaju još pojedinačnih brodova kojima se Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije na izvoz nafte i plina, zajedno s brojevima tih brodova prema IMO-u;

8. osuđuje postupke država, pružatelja pravnih usluga, drugih subjekata i pojedinaca koji pomažu Rusiji da izbjegne učinke sankcija EU-a; podsjeća da je kršenje sankcija kazneno djelo na razini EU-a te da ozbiljno utječe na financijske interese EU-a; poziva države članice i institucije EU-a da pojačaju svoje napore na ograničavanju izbjegavanja i zaobilaženja sankcija EU-a protiv Rusije jer se tim postupcima ozbiljno podriva učinkovitost sankcija EU-a i ometaju međunarodni napori za okončanje rata;

9. poziva Komisiju da ispita donošenje instrumenata trgovinske politike sličnih onima koje primjenjuju Sjedinjene Američke Države, usredotočujući se na aktere koji ostvaruju tržišne prednosti zbog režima sankcija i koji bi zbog toga mogli nepošteno djelovati na tržištu EU-a;

10. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i Verhovnoj radi Ukrajine, ruskoj vladi te Ujedinjenim narodima.