PRIJEDLOG REZOLUCIJE o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 (MON-87751-7), na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87751 (MON-87751-7), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D060916/01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 20. lipnja 2018. i objavljeno 2. kolovoza 2018.[3],

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama[4],

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je Monsanto Europe S.A./N.V. 26. rujna 2014. u ime poduzeća Monsanto iz Sjedinjenih Država nacionalnom nadležnom tijelu Nizozemske podnio zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koja sadržava genetski modificiranu soju MON 87751, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje („zahtjev”), a taj je zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište proizvoda koji sadržavaju ili se sastoje od genetski modificirane soje MON 87751 za uporabu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, uz iznimku uzgoja;

B.  budući da je 20. lipnja 2018. EFSA usvojila pozitivno mišljenje u vezi s odobrenjem[5];

C.  budući da je genetski modificirana soja MON 87751 razvijena kako bi bila otporna na određene leptire nametnike te u tu svrhu izražava Bt bjelančevine Cry1A.105 i Cry2Ab2;

Bt toksini

D.  budući da su ispitivanja pokazala da Bt bjelančevine mogu imati adjuvantna svojstva koja pojačavaju alergijska svojstva drugih prehrambenih proizvoda; budući da sama soja proizvodi mnoge biljne alergene te postoji specifičan rizik da Bt bjelančevina može pojačati odgovor imunosnog sustava na te spojeve u fazi konzumiranja;

E.  budući da je jedan član EFSA-inog povjerenstva za genetski modificirane organizme (EFSA-ino povjerenstvo za GMO) prethodno izjavio da, iako nepredviđeni učinci nikada nisu zabilježeni ni u jednoj primjeni u kojoj su izražene Bt bjelančevine, „nije ih se moglo uočiti u toksikološkim ispitivanjima koja se trenutačno preporučuju i provode u EFSA-i radi procjene sigurnosti genetski modificiranih biljaka jer ona ne uključuju odgovarajuće testove za tu svrhu”[6];

F.  budući da u pogledu trenutačnog odobrenja EFSA-ino povjerenstvo za GMO i sâmo prepoznaje da su dostupno znanje i eksperimentalni dokazi o potencijalu adjuvantnog djelovanja novoizraženih bjelančevina ograničeni[7];

G.  budući da je u ispitivanjima naglašena potreba za dodatnim istraživanjem i dugoročnim ispitivanjima o adjuvantnim svojstvima Bt toksina; budući da, iako ostaju otvorena pitanja u odnosu na ulogu Bt toksina i njihovih adjuvantnih svojstava, genetski modificirane biljke koje ih sadržavaju ne bi smjele biti odobrene za uvoz za upotrebu kao hrana i hrana za životinje;

Toksičnost i ispitivanja hranjenja u trajanju 90 dana

H.  budući da su provedena dva ispitivanja toksičnosti ponovljene doze u trajanju od 28 dana na miševima, jedno s bjelančevinom Cry1a.105 i jedno s bjelančevinom Cry2Ab2;

I.  budući da su ta ispitivanja toksičnosti provedena s izoliranim bjelančevinama, tj. nisu provedena s kombinacijama bjelančevina, koje su dobivene iz bakterija i stoga nisu identične onima proizvedenima u biljci; budući da to znači da u ispitivanjima nije simulirana izloženost u stvarnim uvjetima;

J.  budući da ta dva ispitivanja toksičnosti nisu potpuno u skladu s relevantnim zahtjevima OECD-a jer su provjere koagulacije temeljene na relativno malom broju uzoraka, a testovi funkcijsko-opservacijske baterije i lokomotorne aktivnosti nisu provedeni; budući da je od ključne važnosti ispuniti sve takve zahtjeve u postupku odobravanja;

K.  budući da su ispitivanjem hranjenja u trajanju od 90 dana utvrđene višestruke statistički značajne razlike između kontrolne i ispitivane skupine što je, prema primjedbama nadležnog tijela države članice, trebalo dodatno provjeriti[8];

L.  budući da je ispitivanje hranjenja na štakorima u trajanju od 90 dana sadržavalo sljedeće nedostatke: u ispitivanju nisu korištene dvije različite doze testnog materijala kako je propisano u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 503/2013[9], a nijedan od testnih materijala nije analiziran zbog moguće kontaminacije drugim genetski modificiranim organizmima (GMO‑ima);

M.  budući da, iako EFSA prepoznaje sojino mlijeko kao glavni uzročnik u ljudskoj prehrani s najvišom kroničnom izloženošću[10], u ispitivanju hranjenja kao testni materijal korišteno je tostirano odmašćeno sojino brašno; budući da razine izražavanja Bt bjelančevina u sojinom brašnu nisu mjerene, što znači da nije moguće povezati ishod ispitivanja sa specifičnim razinama Bt toksina;

Primjedbe nadležnog tijela države članice

N.  budući da su nadležna tijela države članice podnijela mnoge kritičke primjedbe tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja[11], među ostalim da su mnoga pitanja o sigurnosti i mogućoj toksičnosti genetski modificirane soje ostala neriješena, da učinci kombinacije obiju bjelančevina nisu analizirani, da je potrebno razmotriti dodatne informacije prije nego što je moguće dovršiti procjenu rizika, da plan praćenja stanja okoliša ne ispunjava ciljeve utvrđene Prilogom VII. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[12] i trebalo bi ga izmijeniti prije davanja odobrenja, te da nema razloga za pretpostavku da je potrošnja Cry bjelančevina sigurna i ne predstavlja opasnost za ljude, životinje ili okoliš;

O.  budući da je Unija stranka potpisnica Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti, u skladu s kojom stranke moraju zajamčiti da se aktivnostima u okviru njihove jurisdikcije neće uzrokovati šteta u okolišu drugih država[13]; budući da je odluka o odobrenju genetski modificirane soje u nadležnosti Unije;

P.  budući da bi, u skladu sa zahtjevom jedne države članice, u okviru zahtjeva trebalo razmotriti postojeće podatke o učinku uzgoja genetski modificirane soje MON 87751 na zemlje koje ju proizvode i izvoze; budući da ista ta država članica preporučuje provedbu ispitivanja radi procjene kako uvoz određenih proizvoda utječe na izbor usjeva u Europi te stoga i na biološku raznolikost koja proizlazi iz takvih odabira u poljoprivrednim sustavima[14];

Q.  budući da su nadležna tijela nekoliko država članica kritizirala nedostatak pouzdanosti plana praćenja nakon stavljanja na tržište;

Nedostatak demokratske legitimnosti

R.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 7. ožujka 2019. nije usvojeno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina nije podržala odobrenje;

S.  budući da je Komisija u nekoliko navrata[15] izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Juncker izrazio žaljenje zbog te prakse, okarakteriziravši je kao nedemokratsku[16];

T.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio[17] zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

U.  budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da bi Komisija u najvećoj mogućoj mjeri trebala djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

V.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka o obnovi odobrenja mora uzeti u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[18], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  ponavlja svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6.  poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj ili za namjenu koja obuhvaća hranu i hranu za životinje;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.