Članak 208. : Istražni odbori

1.   U skladu s člankom 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 2. Odluke 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (1), Parlament može na zahtjev četvrtine svojih zastupnika osnovati istražni odbor kako bi istražio navodna kršenja ili nepravilnosti u provedbi prava Unije za koje su naizgled odgovorni institucija ili tijelo Europske unije, tijelo javne uprave države članice ili osobe koje su prema pravu Europske unije ovlaštene za provedbu tog prava.

Ne mogu se podnositi amandmani u vezi s predmetom istrage koji je odredila četvrtina zastupnika u Parlamentu i rokom utvrđenim u stavku 11.

2.   Odluka o osnivanju istražnog odbora objavljuje se u Službenom listu Europske unije u roku od mjesec dana od donošenja.

3.   Način rada istražnog odbora uređen je odredbama Poslovnika koje se odnose na odbore, osim ako nije drukčije predviđeno ovim člankom i Odlukom 95/167/EZ, Euratom, EZUČ.

4.   U zahtjevu za osnivanje odbora mora se točno navesti predmet istrage te se moraju detaljno obrazložiti razlozi za pokretanje istrage. Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika odlučuje o tome hoće li osnovati odbor te ako ga osnuje, odlučuje o njegovu brojčanom sastavu.

5.   Istražni odbori nemaju pravo davati mišljenja drugim odborima.

6.   U bilo kojoj fazi rada istražnog odbora glasovati mogu samo punopravni članovi ili, u njihovoj odsutnosti, zamjenici.

7.   Istražni odbor bira predsjednika i potpredsjednike te imenuje jednog ili više izvjestitelja. Istražni odbor također može dodijeliti dužnosti, posebne zadaće ili odgovornosti svojim članovima koji potom o tome moraju detaljno izvijestiti odbor.

8.   Između sjednica koordinatori odbora u hitnim slučajevima ili po potrebi imaju ovlasti odbora, što je podložno odobrenju tog odbora na njegovoj sljedećoj sjednici.

9.   U vezi s jezicima koji se upotrebljavaju istražni odbor primjenjuje odredbe članka 167. Međutim, Predsjedništvo odbora:

-   može ograničiti usmeno prevođenje na službene jezike članova odbora ako smatra da je to zbog povjerljivosti potrebno,

-   donosi odluke o prevođenju primljenih dokumenata koje omogućavaju učinkovit i brz rad odbora tijekom rasprave te osigurati poštovanje potrebne tajnosti i povjerljivosti.

10.   Ako tvrdnje o kršenju ili nepravilnosti pri provedbi prava Unije upućuju na moguću odgovornost određene institucije ili tijela vlasti države članice, istražni odbor može od parlamenta te države članice zatražiti da surađuje u istrazi.

11.   Istražni odbor završava svoj rad predstavljanjem izvješća o rezultatima svoga rada Parlamentu u roku od najviše 12 mjeseci od svoje konstituirajuće sjednice. Parlament može dvaput odlučiti o produljenju tog roka za po tri mjeseca. Izvješće po potrebi može sadržavati stajališta manjine u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 55. Izvješće se objavljuje.

Na zahtjev istražnog odbora Parlament održava raspravu o izvješću na prvoj sjednici nakon podnošenja izvješća.

12.   Odbor također može Parlamentu podnijeti nacrt preporuke naslovljene na institucije ili tijela Europske unije ili država članica.

13.   Predsjednik u skladu s Prilogom VI. nadležnom odboru nalaže praćenje radnji koje se poduzimaju u vezi s rezultatima rada istražnog odbora i po potrebi izvještavanje o njima. Predsjednik poduzima sve daljnje korake koji se smatraju korisnima za osiguravanje primjene zaključaka istrage u praksi.