Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (preinaka) (COM(2014)0323 – C8-0014/2014 – 2014/0168(COD))

P8_TA(2015)0053 A8-0014/2015

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0323),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0014/2014 ),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 13. studenog 2014. upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu u skladu s člankom 104. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 104. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0014/2015),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja stajalište u prvom čitanju, preuzimajući prijedlog Komisije i uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog Parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. ožujka 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/755.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane (kodificirani tekst) (COM(2014)0374 – C8-0035/2014 – 2014/0190(COD))

P8_TA(2015)0054 A8-0051/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0374),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0035/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1)

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0051/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. ožujka 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o određenim postupcima za primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane (kodificirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/752.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o otvaranju određenih carinskih kvota Unije za visokokvalitetno goveđe meso, za svinjsko meso, meso peradi, pšenicu i suražicu te posije i ostale ostatke te o upravljanju tim kvotama (kodificirani tekst) (COM(2014)0594 – C8-0169/2014 – 2014/0276(COD))

P8_TA(2015)0055 A8-0052/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0594),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0169/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1)

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0052/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. ožujka 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o otvaranju određenih carinskih kvota Unije za visokokvalitetno goveđe meso, za svinjsko meso, meso peradi, pšenicu i suražicu te posije i ostale ostatke te o upravljanju tim kvotama (kodifikacija)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/754.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvozu poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske u Uniju (kodificirani tekst) (COM(2014)0586 – C8-0166/2014 – 2014/0272(COD))

P8_TA(2015)0056 A8-0048/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0586),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0166/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1)

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8‑0048/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. ožujka 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o uvozu poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske u Uniju (kodifikacirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/753.)

(1) Još nije obljavljeno u Službenom listu. (2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o suspenziji određenih koncesija koje se odnose na uvoz u Uniju poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske (kodificirani tekst) (COM(2014)0593 – C8-0170/2014 – 2014/0275(COD))

P8_TA(2015)0057 A8-0050/2014

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0593),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0170/2014),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 10. prosinca 2014.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 103. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2014),

A.  budući da se, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, ;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. ožujka 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o suspenziji određenih povlastica koje se odnose na uvoz u Uniju poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske (kodifikacirani tekst)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/756.)

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o nacrtu odluke Vijeća o usvajanju, u ime Europske unije, izmijenjenog Sporazuma o osnivanju Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju (14993/2014 – C8-0027/2015 – 2014/0274(NLE))

P8_TA(2015)0058 A8-0038/2015

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (14993/2014),

–  uzimajući u obzir nacrt izmijenjenog sporazuma o osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (15458/2014),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8‑0027/2015),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A8-0038/2015),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja.

Odluka Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Theodorosu Zagorakisu (2015/2048(IMM))

P8_TA(2015)0059 A8-0044/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Theodorosu Zagorakisu koji je 19. prosinca 2014. uputio zamjenik državnog odvjetnika pri Vrhovnom sudu Grčke i koji je 28. siječnja 2015. objavljen na plenarnoj sjednici, a u vezi s postupkom E2010/3844 koji se vodi pred kaznenim sudom u Solunu,

–  nakon saslušanja Theodorosa Zagorakisa u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010. i 6. rujna 2011.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0044/2015),

A.  budući da je zamjenik državnog odvjetnika pri Vrhovnom sudu Grčke podnio zahtjev za ukidanje imuniteta zastupniku u Europskom parlamentu Theodorosu Zagorakisu u kontekstu mogućeg sankcioniranja navodnog kaznenog djela;

B.  budući da u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

C.  budući da prema članku 62. Ustava Helenske Republike zastupnik u Parlamentu tijekom zakonodavnog razdoblja ne može biti kazneno gonjen, uhićen ili pritvoren niti mu se može na neki drugi način ograničiti sloboda;

D.  budući da je Theodoros Zagorakis optužen za nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i nepridržavanje sigurnosnih propisa na radnom mjestu;

E.  budući da je protiv Theodorosa Zagorakisa, predsjednika i pravnog zastupnika nogometnog kluba PAOK, pokrenut kazneni progon zbog nesreće na radu zaposlenika tog kluba koja se dogodila 13. svibnja 2010. na stadionu tog istog kluba u Solunu;

F.  budući da navodno kazneno djelo očito nije ni u kakvoj vezi s obnašanjem dužnosti Theodorosa Zagorakisa u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu već je u vezi s njegovom funkcijom predsjednika nogometnog kluba PAOK;

G.  budući da kazneni progon nije u vezi s izraženim mišljenjem ili glasanjem pri obnašanju njegovih dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

H.  budući da ne postoji razlog za pretpostavku da je kazneni progon pokrenut s namjerom nanošenja političke štete dotičnom zastupniku (fumus persecutionis) jer je pokrenut nekoliko godina prije nego što je on postao zastupnik u Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Theodorosu Zagorakisu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora Državnom odvjetništvu pri Vrhovnom sudu Grčke.

(1) Presuda od 12. svibnja 1964. u predmetu 101/63, Wagner/Fohrmann i Krier (Zbornik sudske prakse 1964., str. 381.); presuda od 10. srpnja 1986. u predmetu 149/85, Wybot/Faure i drugi (Zbornik sudske prakse 1986., str. 2391.); presuda od 15. listopada 2008. u predmetu T-345/05, Mote/Parlament (Zbornik sudske prakse 2008., str. II-2849.); presuda od 21. listopada 2008. u spojenim predmetima C-200/07 i C-201/07, Marra/De Gregorio i Clemente (Zbornik sudske prakse 2008., str. I-7929.); presuda od 19. ožujka 2010. u predmetu T-42/06, Gollnisch/Parlament (Zbornik sudske prakse 2010., str. II-1135.); presuda od 6. rujna 2011. u predmetu C-163/10, Patriciello (Zbornik sudske prakse 2011., str. I-7565).

Odluka Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Sergeju Stanishevu (2014/2259(IMM))

P8_TA(2015)0060 A8-0045/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Sergeju Stanishevu koji je 24. studenog 2014. uputio glavni državni odvjetnik Republike Bugarske vezano za postupak koji je u tijeku pred Sudom grada Sofije (ref. CCAN br. C-280/2013) i koji je 15. prosinca 2014 objavljen na plenarnoj sjednici,

–  nakon saslušanja Sergeja Stanisheva u skladu s člankom 9. stavkom 5. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 70. Ustava Republike Bugarske,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0045/2015),

A.  budući da je glavni državni odvjetnik Republike Bugarske dostavio zahtjev Ureda državnog odvjetnika Grada Sofije za odobrenje da se nastavi kazneni postupak protiv Sergeja Stanisheva u vezi s kaznenim djelom na temelju članka 358. stavka 1. bugarskog kaznenog zakona te u vezi s člankom 26. stavkom 1. tog istog zakona;

B.  budući da u skladu s člankom 8. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasanja pri obnašanju svojih dužnosti;

C.  budući da u skladu s člankom 9. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

D.  budući da, na temelju članka 70. stavka 1. Ustava Republike Bugarske, zastupnik Nacionalne skupštine ne može biti podvrgnut zadržavanju ili kaznenom progonu osim zbog počinjenja kaznenog djela te budući da je u takvim slučajevima potrebno odobrenje Nacionalne skupštine ili, ako ona ne zasjeda, odobrenje njezina predsjednika, osim u slučaju da je zastupnik pritvoren zbog toga što je uhvaćen na djelu (in flagrante delicto); budući da u skladu s člankom 70. stavkom 2. Ustava Republike Bugarske odobrenje za pokretanje kaznenog progona nije potrebno ako je zastupnik Nacionalne skupštine dao za to pisani pristanak;

E.  budući da jedino Parlament može odlučiti hoće li se u navedenom slučaju imunitet ukinuti ili ne; budući da pri donošenju odluke o tome hoće li ukinuti imunitet zastupniku ili ne, Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi(2);

F.  budući da navodno kazneno djelo nije izravno ili očigledno povezano s obnašanjem dužnosti Sergeja Stanisheva u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu niti je u vezi s izraženim mišljenjem ili glasanjem pri obnašanju njegovih dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

G.  budući da je sudski istražni postupak u vezi sa Sergejem Stanishevim počeo puno prije nego što je on postao zastupnik u Europskom parlamentu te budući da navedeni kazneni postupak stoga nije ni na koji način povezan s njegovom funkcijom zastupnika u Europskom parlamentu;

H.  budući da je Sergej Stanishev u razdoblju kad je obnašao dužnost premijera, a potom kao član Nacionalne skupštine, u skladu s člankom 70. stavkom 2. Ustava Republike Bugarske predsjedniku Nacionalne skupštine dostavio dvije pisane izjave u kojima je dao pristanak da se protiv njega pokrene kazneni postupak;

I.  budući da ne postoji razlog za pretpostavku, odnosno dovoljno ozbiljna i osnovana sumnja, da je postupak pokrenut s namjerom nanošenja političke štete dotičnom zastupniku (fumus persecutionis);

1.  odlučuje ukinuti imunitet Sergeju Stanishevu;

2.  nalaže svom predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Republike Bugarske i Sergeju Stanishevu.

(1) Presuda u predmetu 101/63, Wagner/Fohrmann i Krier, EU:C:1964:28; presuda u predmetu 149/85, Wybot/Faure i drugi, EU:C:1986:310; presuda u predmetu T-345/05, Mote/Parlament, EU:T:2008:440; presuda u spojenim predmetima C-200/07 i C-201/07, Marr/De Gregorio i Clemente, EU:C:2008:579; presuda u predmetu T-42/06, Gollnisch/Parlament, EU:T:2010:102; presuda u predmetu C-163/10, Patriciello, EU:C:2011:543; presuda u spojenim predmetima T-346/11 i T-347/11, Gollnisch/Parliament, EU:T:2013:23. (2) Predmet T-345/05, Mote/Parliament (naveden gore), stavak 28.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2016., dio III. – Komisija (2015/2008(BUD))

P8_TA(2015)0061 A8-0027/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 312. i 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o stajalištu Vijeća o novom nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(5) i šest povezanih zajedničkih izjava Parlamenta, Vijeća i Komisije te tri unilateralne izjave,

–  uzimajući u obzir komunikaciju o Planu ulaganja za Europu koju je Komisija donijela 26. studenog 2014. (COM(2014)0903) i prijedlog uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja koji je Komisija donijela 13. siječnja 2015. (COM(2015)0010),

–  uzimajući u obzir glavu II. poglavlje 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0027/2015),

A.  budući da je proračun EU-a u prvom redu investicijski proračun sa snažnim učinkom poluge te služi kao katalizator rasta, konkurentnosti i radnih mjesta diljem Unije; budući da se udruživanjem resursa i ekonomijama razmjera olakšava provedba programa i projekata koje bi inače bilo teško ili nemoguće provesti te se jamče strateška ulaganja u projekte s europskom dodanom vrijednošću; budući da proračun EU-a ima konkretan pozitivan učinak na život građana; budući da ima ključnu ulogu u smanjenju razlika među europskim regijama i osiguranju ulaganja u područjima gdje je to najviše potrebno;

B.  budući da su zbog gospodarske i financijske krize ulaganja u EU znatno smanjena, a nejednakosti u razvoju između različitih regija u EU-a su sve veće; budući da zbog stalnih gospodarskih i proračunskih ograničenja na nacionalnoj razini proračun EU-a ima ključnu ulogu u poticanju konkurentnosti i povećanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji;

C.  budući da se ciljevi u okviru proračuna EU-a ne mogu ostvariti ako se u pitanje dovedu njegova opravdanost, pravednost i vjerodostojnost; budući da je ključno da se sve obveze koje su dio višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. u potpunosti poštuju i da se bez odgode riješi niz problema nastalih tijekom proteklih godina, prije svega nezabilježeni broj nepodmirenih računa na kraju 2014.; budući da zbog zaostalih nepodmirenih računa kasni provedba programa i fondova EU-a, a takvim su stanjem u prvom redu pogođeni europski građani; budući da se zbog kašnjenja u strukturnim plaćanjima postavlja pitanje moraju li se plaćati kamate za zakašnjela plaćanja s obzirom na to da regionalne i lokalne vlasti moraju unaprijed tražiti sredstva na financijskim tržištima kako bi pokrili dio Europske unije; ističe da odustajanje od obveza nije rješenje za krizu plaćanja; podsjeća da prema članku 310. UFEU-a prihodi i rashodi prikazani u proračunu moraju biti uravnoteženi;

D.  budući da je 2016. godina u kojoj će novi programi EU-a za VFO 2014. – 2020. postati operativni i biti u punom zamahu te će tada također započeti pregled VFO-a na polovini razdoblja;

Oporavak – tri „pˮ: poslovi, poduzeća i poduzetništvo za pametan, održiv i uključiv rast u Europskoj uniji

1.  ističe potencijal i dodanu vrijednost proračuna EU-a za stvaranje radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva za pametan, održiv i uključiv razvoj diljem Unije; u ovom kontekstu također naglašava doprinos proračuna EU-a gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji te u pružanju podrške istraživanju i razvoju kao i potencijal koji energetska tranzicija i međupovezanost imaju za stvaranje novih radnih mjesta i rasta; potvrđuje da širok raspon programa EU-a, uključujući Obzor 2020., COSME, Erasmus+ i Inicijativa za zapošljavanje mladih izravno doprinose ostvarenju tih ciljeva; očekuje da Komisija programima i instrumentima kojima je cilj poticanje rasta dodijeli središnje mjesto u nacrtu proračuna za 2016. kako bi im se zajamčila potrebna sredstva;

2.  podsjeća da u EU- u postoji više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća i da oni čine 99 % ukupnog poslovanja; vjeruje da bi mala i srednja poduzeća zahvaljujući povoljnom poslovnom okruženju i razvoju poduzetničke kulture u EU-u, kao i stvaranju pristojnih radnih mjesta, ponovo mogla zauzeti glavnu ulogu u stvaranju radnih mjesta u Uniji koja je oslabljena gospodarskom krizom; u tom kontekstu naglašava da je povezivanjem poduzetnika i podupiranjem novih projekata potrebno omogućiti stvaranje i poslovanje novoosnovanih poduzeća u EU-u; smatra da se, uz pojednostavljenje zakona i smanjenje birokracije, financijski instrumenti iz programa COSME moraju maksimalno iskoristiti za pomoć i podršku malim i srednjim poduzećima, prije svega olakšavajući im pristup tržištima i kreditima; naglašava veliki potencijal Europskog fonda za strateška ulaganja za mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća;

3.  naglašava da najveći udio u investicijskim rashodima proračuna EU-a čine europski strukturni i investicijski fondovi koji su ključni za stvaranje radnih mjesta, povećanje rasta i poboljšanje konkurentnosti i inovacija; ističe činjenicu da je kohezijska politika EU-a bila ključna u održavanju javnih ulaganja u najvažnijim gospodarskim područjima te je ostvarila opipljive rezultate na terenu koji mogu državama članicama i regijama omogućiti da prebrode trenutnu krizu i ostvare ciljeve strategije Europa 2020.; poziva Komisiju i države članice da poduzmu maksimalne napore kako bi se u narednim mjesecima brzo usvojili preostali operativni programi i time zajamčila optimalna provedba u 2016. godini;

4.  izražava zabrinutost oko financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih od 2016. nadalje s obzirom na pretfinanciranje čitavog iznosa financijske omotnice za taj program 2014. i 2015. godine; naglašava da je potrebno dodatno intenzivirati borbu protiv nezaposlenosti mladih te da bi se u tu svrhu morale razmotriti sve mogućnosti financiranja; u tom smislu podsjeća da je 2016. prva godina kada će biti dostupna sredstva u okviru ukupne razlike VFO-a do gornje granice za obveze, kao što stoji u Uredbi o VFO-u za razdoblje 2014. ‒ 2020., iznad gornjih granica određenih u VFO-u za ciljeve politika koji se odnose na rast i zapošljavanje, posebno zapošljavanje mladih za razdoblje od 2016. do 2020.; poziva Komisiju da utvrdi razloge kašnjenja provedbe tog programa i da surađuje s državama članicama kako bi zajamčila potpunu iskorištenost sredstava;

5.  naglašava važnost prekogranične mobilnosti kako bi Europa mogla imati koristi od raznolikih vještina građana, istovremeno povećavajući mogućnosti osposobljavanja i zapošljavanja za sve generacije; smatra da vodeći i uspješni programi mobilnosti kao što je Erasmus+ koriste i pojedincima i gospodarstvu te bi ih stoga trebalo maksimalno iskoristiti; u tom kontekstu podsjeća da se socijalni aspekti mobilnosti uvijek moraju uzeti u obzir te da je mobilnost samo jedan od mogućih alata za borbu protiv nezaposlenosti i ne bi trebala biti krajnje rješenje;

6.  podsjeća da porezna prijevara i utaja poreza negativno utječu na gospodarstva država članica te, kao posljedica toga, i na proračun EU-a; posebno naglašava da svaka prijevara koja se odnosi na porez, kao što je „kružna prijevara”, izravno utječe na prihode EU-a; poziva Komisiju da ojača programe EU-a kojima se upotpunjuju djelovanja država članica na tom području;

7.  pozdravlja uvođenje kriterija zelenog razvoja u proračun EU-a; vjeruje da bi politike EU-a trebale učinkovito doprinositi postizanju dogovorenih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena, promicanju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zaštiti okoliša i bioraznolikosti; smatra da ti ciljevi predstavljaju ključne srednjoročne i dugoročne globalne izazove koji se ne smiju zaboraviti;

Proračun EU-a i plan ulaganja

8.  pozdravlja plan ulaganja koji je iznijela Komisija kao prvi korak kojim se može omogućiti mobilizacija 315 milijardi EUR za ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanja te u mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća kako bi se smanjio deficit javnih i privatnih ulaganja uzrokovan gospodarskom i financijskom krizom; napominje da se od proračuna EU-a očekuje da čini okosnicu tog plana ulaganja tako što će staviti na raspolaganje jamstveni fond u iznosu od 8 milijardi EUR za preuzimanje obveza i plaćanja za opremanje Europskog fonda za strateška ulaganja; smatra da bi se doprinosom iz proračuna EU-a pomoću snažnijeg učinka financijske poluge trebao ostvariti znatan prihod; potvrđuje da je spreman vrlo pažljivo ispitati na koji način su financijske obveze EU-a prema EIB-u za pokretanje Europskog fonda za strateška ulaganja unesene u proračun EU-a;

9.  ističe da su predloženi plan ulaganja i proračun EU-a međusobno povezani i da se nadopunjuju te da su zajedno usmjereni na oživljavanje gospodarstva i poticanje stvaranja radnih mjesta; naglašava da je proračun EU-a sam po sebi važno ulagačko sredstvo s posebnom ulogom i misijom te da su njime ostvareni konkretni rezultati s jasnom europskom dodanom vrijednošću; uvjeren je da je potrebno uložiti maksimalan trud kako bi se stvorile sinergije ne samo između plana ulaganja i proračuna EU-a, već i s nacionalnim proračunima u cilju premošćivanja nedostatka ulaganja, jamčenja usklađenosti i stabilnosti u EU-u i maksimalnog povećanja učinka javne potrošnje na realno gospodarstvo; nadalje naglašava važnost uklanjanja postojećih zapreka ulaganjima, posebno u odnosu na jasnoću i predvidljivost regulatornog okvira;

Unutarnja i vanjska solidarnost i sigurna Europa

10.  podsjeća da je proračun EU-a sredstvo za poticanje unutarnje solidarnosti jer se njime podupire gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, suzbija siromaštvo, promiče uključenost u društvo i pomaže u smanjenju nejednakosti u razvoju ne samo država članica već i njihovih regija; naglašava da je on također sredstvo vanjske solidarnosti koji služi za pružanje hitne pomoći tijekom humanitarnih i civilnih kriza nudeći pomoć zemljama kojima je to potrebno, kao što je to slučaj s Ukrajinom, te je zahvaljujući njemu EU najveći pružatelj razvojne pomoći u cilju ispunjenja obveza EU-a koje se tiču iskorjenjivanja siromaštva, kao što je potvrđeno u Europskom konsenzusu o razvoju, te doprinosi globalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje nakon 2015.;

11.  sa zabrinutošću ustvrđuje da je Europa, usprkos tomu što je jedan od najsigurnijih dijelova svijeta, suočena s novim vrstama opasnosti za unutarnju sigurnost zbog čega je potrebno ostvariti bližu policijsku i pravosudnu suradnju i koordinaciju, razviti mjere za bolju integraciju i veću socijalnu koheziju te istovremeno promicati stabilnost i mir u sukobljenim područjima; naglašava da se zajednički napori u svladavanju migracijskih tokova nalaze na razmeđu unutarnje i vanjske solidarnosti; podsjeća da podržava povećanje sredstava EU-a i razvoj kulture pravednog dijeljenja tereta među državama članicama kada je riječ o postupcima u vezi s azilom i migracijama kako bi se jamčile sigurne i zaštićene vanjske granice uz potpuno poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a, posebno uzimajući u obzir aktivnosti u Sredozemlju i na jugoistočnoj granici EU-a; poziva Komisiju da predloži ciljano poboljšanje relevantnih programa i instrumenata, čime bi se dokazala predanost EU-a rješenju tih pitanja;

Izvršavanje obveza

12.  uvjeren je da proračun EU-a ne može ostvariti puni potencijal ako se prije toga konačno i nedvosmisleno ne riješi niz problema koji su se nagomilali proteklih godina te koji su nažalost dominirali prošlogodišnjim pregovorima o proračunu, posebno opetovani problem nepodmirenih računa na kraju godine, pitanje izrade proračuna za posebne instrumente VFO-a i zastoj u provedbi operativnih programa kohezijske politike; smatra da bi 2015. trebala biti krajnji rok za donošenje konkretnih i održivih rješenja za ta otvorena pitanja;

13.  poziva na punu provedbu zajedničkih izjava o odobrenim sredstvima za plaćanja i planu plaćanja koji su Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili na kraju proračunskog postupka 2015. te smatra da bi se time pokazalo da su sve tri institucije ozbiljne u pronalaženju rješenja problema nepodmirenih računa; podsjeća na obvezu da se tijekom ove godine održe najmanje tri međuinstitucijska sastanka o plaćanjima kako bi se ocijenilo provođenje plaćanja i preispitane prognoze; očekuje da će se na prvom od tih sastanaka u ožujku 2015. iznijeti prvi pregled razine nepodmirenih računa na kraju 2014. za glavna područja politike; žali što je, kako je i predviđeno, taj iznos na kraju 2014. dosegao nezabilježenih 24,7 milijardi EUR samo za kohezijske programe za razdoblje 2007. – 2013.; žali što je tim dugom dovedena u pitanje vjerodostojnost EU-a i što je u suprotnosti s ciljevima za rast i zapošljavanje postavljenima na najvišoj političkoj razini; naglašava da su plaćanja izravna i logična posljedica prošlih obveza;

14.  iznimnu važnost pridaje utvrđivanju i provedbi plana o korektnom plaćanju u cilju smanjenja iznosa nepodmirenih računa na kraju godine na strukturnu razinu tijekom trenutačnog VFO-a što su u zajedničkoj deklaraciji dogovorenoj u okviru proračunskog postupka 2015. izjavili Vijeće, Parlament i Komisija; podsjeća da će se sve tri institucije usuglasiti oko ovog plana na vrijeme prije predstavljanja nacrta proračuna za 2016.; smatra da bi međuinstitucijski sastanak u ožujku 2015. trebao biti prilika da se tri institucije usuglase oko tog plana;

15.  ponavlja svoj nepromijenjeni stav da bi se plaćanja za posebne instrumente (Instrument fleksibilnosti, Fond solidarnosti EU-a, Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Pričuvu za pomoć u nuždi) morala računati iznad gornjih granica za plaćanja VFO-a kao što je slučaj za obveze; žali što zbog pogrešnog načina na koji je Vijeće tumačilo relevantne odredbe VFO-a tijekom prošlogodišnjeg proračunskog postupka nije bilo moguće postići dogovor; naglašava da stajalište Vijeće o tom pitanju može podrazumijevati daljnje smanjenje VFO-a u odnosu na razdoblje 2007. ‒ 2013.; očekuje da se to pitanje riješi tehničkom prilagodbom ukupne razlike za plaćanja za 2015. koji će pripremiti Komisija;

16.  podsjeća da agencije EU-a imaju važnu ulogu u razvoju i provedbi politika i ciljeva EU-a kao što su konkurentnost, rast i zapošljavanje; podsjeća Komisiju i Vijeće da agencije EU-a provode zadaće koje im je povjerilo zakonodavno tijelo te se stoga moraju smatrati važnim dijelom administracije EU-a; naglašava da agencije trebaju dovoljno financijskih i ljudskih resursa kako bi potpuno i učinkovito mogle provoditi svoj statutom određen mandat; naglašava da je jedna agencija EU-a već najavila odgodu i ukidanje postojećih projekata zbog velikog smanjenja osoblja i proračunskih rezova u proračunu za 2015.; podsjeća da se Parlament protivi formiranju baze za preraspodjelu djelatnika te od Komisije traži da prilikom predstavljanja nacrta proračuna za 2016. poništi njezino djelovanje;

Daljnji koraci

17.  poziva Komisiju da pri donošenju svoga nacrta proračuna za 2016. uzme u obzir navedene političke prioritete kako bi se za relevantne programe i mjere EU-a dodijelila sredstva potrebna za ostvarenje tih ciljeva; u tom smislu očekuje pozitivan odgovor Komisije na daljnje zahtjeve i stavove iznesene u ovoj Rezoluciji kako bi se riješili problemi koji se ponavljaju i olakšao ovogodišnji proračunski postupak; također od Komisije očekuje da u svom nacrtu proračuna predloži odgovarajuću razinu odobrenih sredstava za plaćanja temeljenu na stvarnim predviđanjima i potrebama, tako da EU-u omogući sredstva u skladu s njegovim potrebama;

18.  podsjeća da prema Ugovoru Europski parlament, Vijeće i Komisija jamče Uniji financijska sredstva koja joj omogućuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na treće strane; ustraje na upotrebi svih raspoloživih sredstava u okviru Uredbe o VFO-u kako bi Unija mogla ispuniti svoje zakonske obveze te kako se ne bi ugrozila ili odgodila plaćanja dionicima kao što su istraživači, sveučilišta, itd.;

19.  poziva Vijeće da pri razmatranju proračuna za sljedeću godinu ne primijeni dvostruke standarde i ispuni očekivanja nastala na temelju njegovih izjava i odluka, bez obzira odnose li se ona na krizu plaćanja, VFO, strategiju Europa 2020. ili ponovno pokretanje ulaganja; smatra da su takve političke izjave i obećanja isprazni ako nisu podržani dostatnim proračunskim sredstvima kojima se omogućuje njihova provedba;

20.  obvezuje se da će, u okviru gornjih granica VFO-a i uzimajući u obzir akutan manjak plaćanja, predano i odgovorno obnašati svoju ulogu jedne grane proračunskog tijela tako što će promicati dobro usmjerena povećanja u proračunskim područjima s velikom sposobnošću apsorpcije sredstava koja su u skladu s njegovim političkim prioritetima i jamče uspješnu provedbu; u tom smislu namjerava uz potporu specijaliziranih odbora preispitati konkretne programe i proračunske linije kojima se može uspješnije ostvariti taj cilj;

21.  naglašava da će proračun za 2016. biti ključan ne samo jer će 2016. biti prva godina provedbe nove odredbe VFO-a o ukupnoj razlici za obveze, već i zato jer bi trebao poslužiti kao mjerilo za pregled VFO-a za postizborno razdoblje koji će započeti prije kraja 2016.; naglašava potrebu za određivanjem političkih prioriteta i za pravodobnim utvrđivanjem područja s dokazanom dodanom vrijednošću za rashode EU-a za koja se procijeni da je u njih potrebno dodatno ulagati u drugoj polovici VFO-a 2014. – 2020.; naglašava u tom smislu važnost pomnog praćenja provedbe i uspješnosti ključnih programa EU-a još tijekom trenutačnog proračunskog postupka;

22.  ponovo potvrđuje svoj stav u prilog temeljitoj reformi sustava vlastitih sredstava EU-a zbog čijih postojećih nedostataka dolazi do velikih zastoja u pregovorima o proračunu; stoga najveću političku važnost pridaje radu skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kojom predsjeda Mario Monti; pozdravlja prvo izvješće o procjeni skupine na visokoj razini u kojem se predlaže višestruko sagledavanje pitanja vlastitih sredstava za proračun EU-a te s nestrpljenjem iščekuje rezultat svog rada i konačna rješenja koja će biti predstavljena tijekom 2016. na međuinstitucijskoj konferenciji, na kojoj sudjeluju i nacionalni parlamenti te o kojima će se razmatrati u okviru pregleda i revizije VFO-a za postizborno razdoblje;

o
o   o

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0100. (5) SL L 69, 13.3.2015.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o godišnjem izvješću za 2013. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara (2014/2155(INI))

P8_TA(2015)0062 A8-0024/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. srpnja 2014. „Zaštita financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2013.” (COM(2014)0474) i popratne radne dokumente osoblja (SWD(2014)0243, SWD(2014)0244, SWD(2014)0245, SWD(2014)0246, SWD(2014)0247 i SWD(2014)0248),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće OLAF-a za 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće nadzornog odbora OLAF-a kojim je obuhvaćeno razdoblje od veljače 2013. do siječanja 2014.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima institucija,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. rujna 2014. pod naslovom „Zaštita proračuna EU-a do kraja 2013.” (COM(2014)0618),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. veljače 2014. pod nazivom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Eurobarometra 397 o korupciji,

–  uzimajući u obzir izvješća Komisije o manjku prihoda od PDV-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uspostavljanju programa za promicanje aktivnosti u području zaštite financijskih interesa Europske unije (program „Hercule III”) te stavljanju izvan snage Odluke br. 804/2004/EZ(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Vijeća od 17. srpnja 2013. o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br.1074/1999(2),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2012. o borbi protiv prijevare s obzirom na financijske interese EU-a u okviru kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2011. o naporima Unije u borbi protiv korupcije(4), svoju izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije(5), i Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica(6),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije,

–  uzimajući u obzir Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za regionalni razvoj i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A7-0024/2015),

A.  budući da se iz proračuna EU-a, kojemu svaka država članica proporcionalno doprinosi u skladu sa zajedničkim objektivnim kriterijima, pruža pomoć za provedbu politika Unije te on predstavlja izraz jedinstva i instrument za napredovanje europske integracije;

B.  budući da bi se zaštitom financijskih interesa EU-a, zajedno s načelom dobrog financijskog upravljanja, trebalo jamčiti da se proračunskim prihodima i rashodima doprinosi ispunjavanju prioriteta i ciljeva EU-a i izgradnji većeg povjerenja građana time da ih se uvjeri da se njihov novac koristi u skladu s ciljevima i politikama EU-a i u interesu građana EU-a;

C.  budući da raznoliki pravni i administrativni sustavi država članica predstavljaju izazovno okruženje za nadilaženje nepravilnosti i suzbijanje prijevara, a svaka nepravilna upotreba sredstava EU-a podrazumijeva ne samo pojedinačne nego i kolektivne gubitke te šteti interesima svake države članice i Unije kao cjeline;

D.  budući da je u cilju poboljšavanja postojećih mjera, kao što je Konvencija o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (Konvencija PIF), za borbu protiv prijevara, korupcije, pranja novca i ostalih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije, Komisija podnijela dva prijedloga za kaznenopravne instrumente, Direktivu o zaštiti financijskih interesa (Direktivu PIF) i Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja (Uredbu EPPO), usmjerene na provedbu učinkovitije istrage i bolje zaštite novca poreznih obveznika unutar europskog područja slobode, sigurnosti i pravde;

E.  budući da prioritet političkog djelovanja institucija Zajednice mora biti borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca u Uniji, suradnja između policije i pravosudnih tijela država članica je ključna;

I.Otkrivanje i prijava nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom

1.  prima na znanje izvješće Komisije o „Zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2013.” (godišnje izvješće Komisije); pozdravlja široki raspon pravnih i administrativnih mjera koje je od 2011. Komisija poduzela, čime je stvorila novo okruženje za daljnje poboljšanje politike zaštite financijskih interesa Unije; naglašava da postojeći nedostatni rezultati u borbi protiv prijevara nisu posljedica nepostojanja propisa nego njihove nezadovoljavajuće provedbe; traži od Komisije da u svojem sljedećem izvješću pravovremeno odgovori na zahtjeve Parlamenta navedene u prethodnim godišnjim izvješćima o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica;

2.  podsjeća da je, s obzirom na gospodarske poteškoće u kojima se trenutno nalaze države članice i nedovoljno sredstava u proračunu EU-a, zaštita financijskih interesa Europske unije posebno važna; naglašava važnost pravilnog upravljanja i najučinkovitijeg mogućeg korištenja sredstvima EU-a;

3.  napominje da je u 2013. Komisiji ukupno prijavljeno 15 779 nepravilnosti od kojih je 14 170 nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, a 1 609 nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, u ukupnom iznosu od otprilike 2,14 milijardi EUR od kojih se oko 1,76 milijardi EUR odnosi na rashode proračuna EU-a, što čini 1,34 % svih plaćanja, a ostalih 380 milijuna EUR čini 1,86 % bruto prikupljenih tradicionalnih vlastitih sredstava;

4.   napominje da, unatoč tome što se financijski učinak prijavljenih nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom u 2013. smanjio na oko 1,84 milijarde EUR, tj. niži je 38 % nego 2012. godine, broj takvih zabilježenih nepravilnosti porastao je za 16 % u odnosu na proteklu godinu; nadalje, napominje da je broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u 2013. porastao za 30 % u usporedbi s 2012., dok se njihov financijski učinak, uključujući 309 milijuna EUR sredstava EU-a, smanjio za 21 %;

5.  napominje da se, zbog dostupnosti novih podataka nakon znatnih promjena u načinu na koji su države članice i Komisija prijavljivale nepravilnosti, pozornost u godišnjem izvješću Komisije preusmjerila s nepravilnosti u općem smislu na one koje su prijavljene kao prijevara; poziva Komisiju da zadrži taj pristup u svojem budućem godišnjem izvješću o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica – borba protiv prijevare; ipak snažno potiče Komisiju da dodatno poveća dostupnost podataka i unaprijedi analize o rasponu, vrstama i učincima nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom u svjetlu njihova znatnog povećanja i negativnog monetarnog učinka povezanog s njima koji ugrožava financijske interese EU-a;

6.  naglašava da je obveza i Komisije i država članica da učine sve što je u njihovoj moći u borbi protiv prijevara, korupcije i svih ostalih oblika nezakonitih aktivnosti na štetu financijskih interesa Unije, u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije; upućuje na to da su prisna suradnja i koordinacija između Komisije i država članica ključne kako bi se osigurala djelotvorna zaštita financijskih interesa Unije te se stoga ta suradnja i koordinacija moraju hitno ojačati i učiniti što djelotvornijima; podsjeća da zaštita financijskih interesa Unije, u području sredstava i u području troškova, zahtijeva jednaku razinu opreza;

7.  konstatira da je broj otkrivenih i prijavljenih mogućih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u posljednjih pet godina u blagom padu, ali da je broj nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom u stalnom rastu; traži od Komisije da detaljno ispita glavne uzroke tog porasta te da provede analizu kojom će se razjasniti je li taj trend posljedica otkrivanja slučajeva nepravilnosti ili načina na koji države članice klasificiraju slučajeve;

8.  uvjeren je da će kaznenopravna sredstva iz Direktive o zaštiti financijskih interesa EU-a biti učinkovita samo ako se pruže jasne definicije povreda financijskih interesa Unije, najkraćih i najdužih zatvorskih kazni koje se primjenjuju u svim državama članicama sudionicama i minimalnih pravila o zastari te ako se ta pravila budu jednako i učinkovito primjenjivala u svim državama članicama;

Prihodi – vlastita sredstva

9.  pozdravlja činjenicu da je 98 % tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljeno bez znatnih problema, a prijavljene nepravilnosti koje se smatraju prijevarom čine 0,29 % bruto ustanovljenih tradicionalnih vlastitih sredstava (u vrijednosti od 61 milijuna EUR), dok nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom čine 1,57 % tradicionalnih vlastitih sredstava (u vrijednosti od 327,4 milijuna EUR); napominje da su otkriveni slučajevi prijevara i nepravilnosti 2013. iznosili 380 milijuna EUR, od čega su države članice uspjele povratiti 234 milijuna EUR; posebno napominje činjenicu da stopa povrata od 62 % za tradicionalna vlastita sredstva u 2013. predstavlja do danas najbolji postignuti rezultat u proteklom desetljeću;

10.  zabrinut je da se 2013. većina utvrđenih iznosa u bazi podataka OWNRES u EU 28 odnosila na carinski postupak „puštanja u slobodni promet” i za slučajeve prijevara (93 %) i slučajeve nepravilnosti (87 %); poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere usmjerene na jačanje carinskog postupka „puštanja u slobodni promet” kako bi postao manje osjetljiv na pojavu prijevara i nepravilnosti;

11.  zabrinut je da je u bazi podataka OWNRES stopa povrata 2013. za slučajeve prijevara iznosila samo 23,74 %, što je ispod prosječne razine od 33,5 % za razdoblje od 2008. do 2012.; ističe da je stopa povrata za prijavljene slučajeve nepravilnosti za 2013. iznosila 67,9 %; naglašava da vlasti država članica i službe Komisije uglavnom imaju odgovornost prema povratu nepotrebno plaćenih iznosa te ih poziva da propisno preuzmu tu odgovornost i u slučajevima prijevara znatno povećaju stopu povrata koja je uglavnom na osjetno nižoj razini u usporedbi sa stopom povrata za nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom;

12.  pozdravlja Protokol UN-a o suzbijanju nezakonite trgovine duhanskih proizvoda koji je 2013. potpisala Europska unija; primjećuje da je 15 država članica potpisalo Protokol, ali da je ga je u ovom trenutku ratificirala samo Austrija; poziva stoga ostale države članice da dovrše svoje procese ratifikacije što je prije moguće;

13.  naglašava da krijumčarenje visoko oporezivane robe prouzrokuje znatne gubitke u prihodima za proračune EU-a i njezinih država članica te da izravni gubici u carinskim prihodima prouzročeni krijumčarenjem cigareta prema procjenama iznose više od 10 milijardi EUR godišnje; štoviše, skreće pozornost na krijumčarenje krivotvorenom robom kojim se nanosi šteta poreznim vlastima u državama članicama i poduzećima EU-a;

14.  upućuje na postojeći rad na poboljšanju podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND) i pitanjima iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda 11/2013 koja zahtijevaju kraću, usredotočeniju provjeru iznosa BND-a te poboljšano izvješćivanje i koordinaciju u vezi s rezultatima kako bi sustav BND-a postao pouzdaniji u doprinošenju izračunu prihoda EU-a;

15.  napominje da bi se uvrštenjem nevidljive ekonomije u nacionalne financijske izvještaje trebalo doprinijeti potpunijim i pouzdanijim podacima o BND-u te poziva Komisiju i Eurostat da prodube suradnju s nacionalnim institucijama za statistiku kako bi osigurali da se taj aspekt dosljedno i usporedivo obrađuje u svim državama članicama koristeći se najnovijim podacima;

16.  naglašava činjenicu da je u mnogim državama članicama manjak prihoda od PDV-a i dalje visok zbog prijevara povezanih s PDV-om i izbjegavanjem plaćanja; ističe da je Komisija mjerodavna za kontrolu i praćenje mjera koje poduzimaju države članice; stoga poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje ovlasti kako bi pomogla državama članicama u njihovoj borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om i izbjegavanjem plaćanja poreza;

17.  nadalje napominje da su tijekom 2013. države članice zabilježile 133 slučaja krijumčarenja cigareta, što podrazumijeva oko 7 milijuna EUR tradicionalnih vlastitih sredstava; naglašava da se radi o znatnom padu u usporedbi s 2012. kada je zabilježeno 224 slučaja koji su se odnosili na oko 25 milijuna EUR; ozbiljno je zabrinut zbog činjenice da tijekom 2013. Cipar, Danska, Estonija, Francuska, Luksemburg, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska nisu Komisiji prijavili nijedan slučaj krijumčarenja cigareta te dovodi u pitanje učinkovitost postupka prijavljivanja u tim državama članicama; ustraje u tome da sve države članice Komisiju točno i pravovremeno izvještavaju o slučajevima krijumčarenja i krivotvorenja kako bi se omogućila bolja procjena tradicionalnih vlastitih sredstava koja su negativno pogođena;

18.  napominje da će Komisija objaviti studiju o izvedivosti sustava za praćenje i sljedivost duhanskih proizvoda; naglašava da je to ogroman korak naprijed u borbi protiv krijumčarenja; zahtijeva da Komisija izradi i provede otvoreni i konkurentan sustav praćenja i sljedivosti, ali da se dizajnom i načinom provedbe sustava ne pogoduje jednom ili nekoliko pružatelja tehničkih rješenja;

Sustav za nadzor kretanja trošarinskih proizvoda

19.  podsjeća na to:

Rashodi

20.  usmjerava pozornost na zabrinjavajuće povećanje od 76 % u broju nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevara u odnosu na rashode EU-a i apelira na nadležne vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se spriječio takav negativni trend u nadolazećim godinama;

21.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je broj sveukupnih nepravilnosti te posebice prijevarnih aktivnosti u poljoprivrednom sektoru znatno porastao u 2013. u odnosu na 2012.; napominje da je novi osjetni trend u nepravilnostima koje se odnose na korisnike koje ne zadovoljavaju kvalitetom zabilježen 2013. kada je prijavljena 51 nepravilnost koja se smatra prijevarom; smatra da su za preusmjeravanje tih trendova potrebne ciljane mjere usmjerene prema, s jedne strane, uklanjaju praksi koje potencijalno dovode do nenamjernih nepravilnosti, a, s druge strane, silovitom suočavanju s korumpiranim i kriminalnim ponašanjem;

22.  potvrđuje da su države članice od korisnika vratile 197 milijuna EUR na području poljoprivrede i ruralnog razvoja tijekom financijske godine 2013. te da je od korisnika potrebno vratiti još 1 318,3 milijuna EUR na kraju te financijske godine, od čega je još u proračun EU-a nepodmireno 1 097,1 milijuna EUR nakon primjene mehanizma 50/50; zabrinut je zbog toga što je povrat za Europski fond za jamstva u poljoprivredi ispod ukupne prosječne razine te što do kraja 2013. nije ostvaren povrat niti za pola nepravilnosti koje su otkrivene 2009. godine;

23.  ističe znatne razlike između država članica u odnosu na njihovu sposobnost da povrate iznose koji su izgubljeni kao posljedica nepravilnih isplata otkrivenih u okviru ZPP-a te potiče države članice čija je stopa povrata ispod 33 % da znatno poboljšaju svoje rezultate u 2015. i narednim godinama;

24.  potvrđuje da nakon reformi zajedničke poljoprivredne politike iz 2013. države članice imaju koristi od više razine fleksibilnosti u provedbi politika te posebice imaju pravo prilagoditi ih svojim regionalnim i nacionalnim mogućnostima i prioritetima te izvršavati prijenose između različitih stupova; poziva Komisiju i države članice da zajamče da povećanje fleksibilnosti neće biti nauštrb sustava praćenja i ocjena; nadalje napominje da Komisija u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike radi na programu pojednostavljenja; poziva Komisiju da program pojednostavljenja u potpunosti uskladi sa strategijom borbe protiv prijevara Glavne uprave za poljoprivredu i da održi ravnotežu između jednostavnosti i dobrog upravljanja fondovima EU-a pružanjem odgovarajućih kontrola;

25.  zabrinut je zbog činjenice da u prosjeku između počinjenja nepravilnosti, njezina otkrivanja i njezine konačne prijave Komisiji prođe 6,3 godine u sektoru poljoprivrede i 2,75 godina u drugim sektorima; podsjeća da se nakon otkrivanja nepravilnosti započinje s drugim postupcima (nalozima za povrat, istragama OLAF-a itd.); traži od Komisije da odredi prosječno minimalno i maksimalno trajanje otkrivene nepravilnosti u sklopu centraliziranog upravljanja;

26.  očekuje da će znatan porast od 475 % prijavljenih nepravilnosti u ribarstvenom sektoru u 2013. predstavljati godišnji vrhunac koji se odnosi na odgođenu provedbu programa u sektoru no da ne bi trebao predstavljati negativan trend kojim se podriva vrijednost ribarstvene politike EU-a;

27.  sa zabrinutošću primjećuje da se broj slučajeva prijavljenih nepravilnosti na području kohezijske politike povećao za 15 %; međutim, također napominje da je primjetno smanjenje od 49 % u iznosima kojima su obuhvaćeni slučajevi nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom te smanjenje od 22 % u slučajevima prijevara;

28.  napominje da je s kohezijskom politikom povezana 321 nepravilnost prijavljena kao prijevara i 4 672 nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom; uzima u obzir da se u obje kategorije broj prijava povećao za 15 % u usporedbi s 2012. i da se, kao i prethodnih godina, najveći dio iznosa koji se odnosi na nepravilnosti iz 2013. godine (63 %) još uvijek odnosi na kohezijsku politiku; međutim, naglašava da su se u obje kategorije iznosi smanjili, da se primjećuje postupno poboljšanje koje se temelji na iskustvu prethodnih godina te po prvi put kohezijska politika nije područje proračunskih rashoda s najvećim brojem nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevare;

29.  međutim žali zbog manjka informacija o iznosima koje treba vratiti te o stopama povrata u vezi s kohezijskom politikom za financijsku godinu 2013.; poziva Komisiju da u svom budućem godišnjem izvješću pruži detaljne informacije u vezi s time;

30.  napominje da stopa povrata u petogodišnjem razdoblju za rashode u okviru centraliziranog upravljanja iznosi 54,4 % za nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i 63,9 % za nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom apelira na Komisiju da dodatno poboljša postupak povrata i da ga učini pravovremenijim;

31.  poziva Komisiju da preuzme punu odgovornost za povrat sredstava nepropisno isplaćenih iz proračuna EU-a i da uspostavi jedinstvena načela izvješćivanja u svim državama članicama u svrhu prikupljanja odgovarajućih, usporedivih i pouzdanih podataka;

32.  zabrinut je zbog činjenice da prosječna razlika između vremena kada se nepravilnost dogodila i njezina otkrivanja iznosi 3,4 godine u slučaju naloga za povrat koji se odnose se na nepravilnosti (i one prijavljene kao prijevara i one koje nisu prijavljene kao prijevara) koji su izdani između 2009. i 2013. u sklopu centraliziranog upravljanja; više od polovice slučajeva (54 %) otkriveno je unutar 4 godine od godine kad je nepravilnost počinjena, a za ostatak slučajeva (46 %) razlika se kretala između 4 i 13 godina; podsjeća da se nakon otkrivanja nepravilnosti započinje s drugim postupcima (nalozima za povrat, istragama OLAF-a itd.); traži od Komisije da odredi prosječno minimalno i maksimalno trajanje otkrivene nepravilnosti u sklopu centraliziranog upravljanja;

33.  zadovoljan je da je broj slučajeva prijavljenih kao prijevara koje se odnose na Europski socijalni fond 40 % niži 2013. nego 2009. i 2010. te da je 2013. treća godina za redom u kojoj se taj pozitivan trend održao;

34.  sa zadovoljstvom primjećuje da su u programskom razdoblju 2007. – 2013. administrativne provjere, terenske provjere i revizije prouzročile znatno veću stopu od 63 % u otkrivanju nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u usporedbi sa stopom od nešto manje od 20 % u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju, iako je zabilježeno blago smanjenje na 55% u 2013. godini;

35.  prima na znanje da je 2013. Komisija zaključila 217 slučajeva prekida isplata u području kohezijske politike i da je na kraju godine ostao još 131 otvoreni slučaj, u kojima je riječ o 1.977 milijuna EUR; također potvrđuje da je Komisija usvojila 15 odluka o obustavi 2013. te dvije u siječnju 2014.;

36.  potvrđuje da su 2013. kao dio pretpristupne pomoći 33 nepravilnosti prijavljene kao prijevara te obuhvaćaju iznos od 14,4 milijuna EUR i većinom su povezane s posebnim pristupnim programom Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj (SAPARD); napominje da je u sklopu instrumenta pretpristupne pomoći prijavljeno 9 nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u iznosu od 1,2 milijuna EUR; primjećuje da je između 2003. i 2014. u okviru pretpristupne pomoći stopa povrata iznosila 37,36 % za slučajeve nepravilnosti i 29,22 % za slučajeve prijevara; poziva Komisiju i države korisnice instrumenta pretpristupne pomoći da poduzmu mjere kako bi se zajamčila visoka stopa povrata u okviru tog instrumenta;

37.  poziva na podnošenje prijedloga za smanjenje programa trošenja, posebno kad se oni djelomično preklapaju, i da se sredstva, kad god je to moguće, usmjere na programe u državama članicama koje najviše trebaju potporu tako da sve države članice nužno ne moraju imati koristi od svih programa;

38.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je nekoliko projekata koje financira Europska investicijska banka (EIB) pogođeno korupcijom i prijevarom; smatra da dokument EIB-a od 8. studenog 2013. kojim se utvrđuje politika sprečavanja i odvraćanja od korupcije, prijevare, tajnog dogovaranja, pranja novca i financiranja terorizma pokazuje nepostojanje dostatne kontrole u nekoliko slučajeva tijekom provedbe projekata koje financira EIB; izražava zabrinutost zbog činjenice da je 2013. EIB financirao projekt Passante di Mestre u ukupnom iznosu od 350 milijuna EUR i da, usprkos činjenici da je u okviru projekta bilo slučajeva korupcije i prijevare koji su doveli do uhićenja nekolicine uključenih osoba, razmatra mogućnost refinanciranja projekta projektnim obveznicama u iznosu od dodatnih 700 milijuna EUR; stoga traži da EIB u slučajevima dokazane prijevare i korupcije ima obvezu obustaviti i/ili blokirati predviđeno ili postojeće financiranje pogođenih projekata;

II.Utvrđeni problemi i potrebne mjere

39.  naglašava svoju zabrinutost u vezi sa stalnim prijetnjama proračunu EU-a koje proizlaze iz i nepoštovanja pravila (nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom) i namjernih prekršaja i kaznenih djela (tj. prijevara); ustraje na poboljšanoj suradnji između država članica i Komisije u cilju jamčenja važnih i prikladnih mjera i sredstava za izbjegavanje i ispravljanje nepravilnosti i borbu protiv prijevara;

40.  naglašava da države članice već godinama ne uspijevaju pravovremeno predati podatke ili predaju netočne podatke; ponavlja svoju zabrinutost da se u državama članicama pristupa na različite načine otkrivanju i prijavljivanju nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, uključujući na područjima kao što je kohezijska politika i poljoprivreda i da se u nekim slučajevima u primjeni pravnog okvira koriste nestandardna tumačenja; ističe da se time Parlamentu, Komisiji i OLAF-u onemogućuje uspoređivanje te donošenje objektivne procjene i preporuka; poziva Komisiju da izradi zajedničke smjernice i pokazatelje kako bi smanjila razliku između različitih pristupa država članica te poziva Komisiju da osmisli jedinstvenu i sveobuhvatnu bazu podataka kojom će se obuhvatiti nepravilnosti koje se u stvarnosti potiču te poduzete mjere čime će se vlastima i građanima pružiti vjerodostojni podaci za provedbu učinkovitih korektivnih mjera te objektivne procjene stvarne, a ne pretpostavljene, težine povreda i odgovornih strana;

41.  primjećuje da su preporuke Komisije državama članicama tijekom 2012., čije se stanje provedbe navodi u godišnjem izvješću Komisije za 2013., posebno o koordinacijskim službama za borbu protiv prijevara, zajedničkim pravilima za borbu protiv prijevara, reformi javne nabave, prijavljenim nepravilnostima koje se smatraju prijevarom i sustavima provjera i kontrola i procjene rizika općenito prikladne te žali zbog činjenice da nekoliko pitanja nije u potpunosti razmotreno napominje, primjerice, da nisu sve države članice pokrenule pripreme za provedbu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. i njegove odredbe o sprečavanju prijevara; zahtijeva od država članica da prate preporuke Komisije iz 2012. te da osiguraju temeljito praćenje preporuka iz 2011. i iz 2013. te da u slučajevima kad nisu mogle provesti preporuke ponude razumno objašnjenje;

42.  uzima u obzir da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom često rezultat nepoznavanja pravila, složenih zahtjeva i propisa; ističe da je potrebno vrijeme da vlasti koje su nadležne za njihovu ispravnu provedbu usvoje izmjene pravila koja se odnose na prihode i rashode, uključujući ona koja su usmjerena na pojednostavljenje; u vezi s time potiče države članice i Komisiju da bolje koordiniraju tumačenje pravnog okvira i njegovu strogu primjenu, da provedu ciljane i pravovremene mjere radi jačanja upravnih kapaciteta, i u javnoj upravi i među dionicima, kao i organizacijama civilnog društva, uključujući pružanjem vodstva i osposobljavanja te uspostavom sustava za zadržavanje kvalificiranog osoblja s potrebnim vještinama; poziva europske institucije i države članice da provedu srednjoročnu ocjenu o tome sprečava li se dodatno i smanjuje li se novom regularnom strukturom kohezijske politike rizik od nepravilnosti te da procijene mogućnost većeg regulatornog pojednostavljenja postojećih pravila;

43.  smatra da bi se države članice koje samostalno otkriju i prijave nepravilnosti, uključujući slučajeve prijevara, trebalo podupirati i poticati da dalje unaprjeđuju sustave prijave i upravljanja; izražava zabrinutost zbog nemogućnosti Komisije da ustanovi ovisi li ili ne mali broj nepravilnosti i slučajeva prijevara koje su neke države članice otkrile te veliki jaz u broju prijavljenih slučajeva za različite godine o neučinkovitosti kontrolnih sustava tih država članica;

44.  žali zbog činjenice da samo neke države članice dodjeljuju odgovarajuća sredstva za borbu protiv prijevara te smatra neprihvatljivim da u slučajevima nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom neke države članice isključivo reagiraju primjenom korektivnih mjera bez prethodne istrage nepravilnosti i sankcioniranja odgovornih zbog čega ne uspijevaju na odgovarajući način zaštititi financijske interese i EU-a i pojedinačnih poreznih obveznika; napominje da su statistike koje pružaju države članice u vezi s kaznenim slučajevima i njihovim ishodima nepotpune čime se otežava procjena učinkovitosti istraga prijevara i sudskih postupaka u državama članicama; stoga smatra da bi se usvajanjem odluka kojima se uvodi kazneno pravna odgovornost na razini EU-a, te osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja kao instrumenta u pokretanju i koordinaciji istraga takvih nepravilnosti, trebalo snažno odvraćati od počinjenja nezakonitih radnji, ali i odustajanja od zakonom propisanog postupka kažnjavanja korumpiranog ili kriminalnog ponašanja kojim se oštećuju financijski interesi EU-a;

45.  misli da su učinkovite radnje protiv korupcije moguće samo ako se mjere kaznenog prava poštuju i dopune s drugim mjerama kao što su veća transparentnost i odgovornost; stoga ustraje u tome da države članice iskažu snažnu političku volju u djelotvornoj borbi protiv korupcije na nacionalnoj i europskoj razini usvajanjem učinkovitog antikorupcijskog zakonodavstva i razradom postojećih prijedloga na razini EU-a, te poziva građane da izvrše snažan pritisak na vlade kako bi one čvrsto vodile smislenu antikorupcijsku politiku;

46.  pozdravlja prvo izvješće Komisije o politici borbe protiv korupcije u EU-u koje je objavljeno u veljači 2014. kao korisnog alata praćenja i ocjene napora u borbi protiv korupcije te ponovno potvrđuje posebnu važnost pojačane razmjene najboljih postojećih praksi koja je naglašena u tom izvješću; također pozdravlja Komunikaciju Komisije o borbi protiv korupcije u EU-u (COM(2011)0308) u kojoj se razmatraju potrebni koraci za bolju provedbu postojećih antikorupcijskih instrumenata te predlaže načine da se antikorupcijski aspekti integriraju u nekoliko područja unutarnje i vanjske politike; napominje, međutim, važnost proširenja opsega primjene izvješća o borbi protiv korupcije na korupciju koja se događa prekogranično i na razini EU-a i na procjenu mjera poduzetih za daljnje poboljšanje integriteta institucija EU-a te naglašava da je potrebna potpuno sveobuhvatna i dosljedna antikorupcijska strategija koja podrazumijeva sve politike EU-a i kojom se uzimaju u obzir, među ostalim, pitanja koja su postavljena u prvom izvješću o borbi protiv korupcije; traži od Komisije da Parlament i Vijeće obavijesti provode li institucije EU-a svoje unutarnje antikorupcijske politike, uključujući obveze u okviru Konvencije UN-a protiv korupcije;

47.  naglašava da je potrebna strukturirana koordinacija između upravljačkih vlasti i antikorupcijskih tijela te da je važna koordinacija i razmjena najboljih praksi između država članica i među raznim upravama u istoj državi članici kako bi se što je više moguće ujednačio pristup borbi protiv prijevara; poziva Komisiju da oblikuje mehanizam za razmjenu informacija među nadležnim nacionalnim tijelima radi omogućavanja unakrsne usporedbe računovodstvene dokumentacije za transakcije između dvije države članice ili više njih u cilju olakšavanja otkrivanja nadnacionalnih prijevara u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. u skladu s makrokategorijom europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski socijalni fond – ESF; Europski fond za regionalni razvoj – ERDF; Kohezijski fond – KF; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EAFRD; Europski fond za pomorstvo i ribarstvo – EMFF) kako bi se zajamčio horizontalni pristup zaštiti financijskih interesa Europske unije;

48.  naglašava činjenicu da je veća transparentnost kojom se omogućava primjereni nadzor ključna za otkrivanje prijevara; podsjeća da je Parlament prethodnih godina poticao Komisiju na poduzimanje mjera radi osiguravanja sveobuhvatne transparentnosti svih korisnika fondova EU-a iz svih država članica objavljivanjem svih korisnika fondova EU-a na stranicama Komisije, neovisno o administratoru fondova te na temelju standardnih kategorija informacija koje pružaju sve države članice na barem jednom radnom jeziku Unije; poziva države članice da surađuju s Komisijom i omoguće joj potpune i vjerodostojne informacije o korisnicima fondova EU-a kojima upravljaju države članice; žali zbog toga što ta mjera još nije provedena te poziva Komisiju da je hitno provede; žali zbog činjenice da taj ponovljeni zahtjev Komisija nije uzela u obzir;

49.  poziva Komisiju da promiče odgovarajuće zakone o zaštiti zviždača, pristupu informacijama i transparentnosti lobiranja s obzirom na to da su potrebni za jamčenje građanske kontrole vlada i institucija EU-a i podvrgavanje njihovih praksi ocjeni javnosti te da se koristi sredstvima EU-a u pružanju podrške radu nezavisnih organizacija na tom području, među ostalim da uspostavi financijsku potporu za aktivnosti prekograničnog istraživačkog novinarstva;

50.  potiče Komisiju da dodatno ojača svoju nadzornu ulogu u odnosu na rashode proračuna EU-a preko revizije, kontrole i inspekcije, plana popravnih mjera i pismenih opomena koje prethode podnošenju zahtjeva za plaćanja; poziva države članice i njihove vlasti da pojačaju svoje napore i iskoriste svoj potencijal za otkrivanje i ispravljanje grešaka prije nego što od Komisije zahtijevaju povrat, tako da potpuno upotrijebe informacije koje su im dostupne; u tom pogledu ističe posebnu vrijednost preventivnih radnji u sprječavanju nezakonitih isplata čime se uklanja potreba za dodatnim radnjama za nadoknadu zloupotrijebljenih sredstava;

51.  pozdravlja usvajanje direktiva o javnoj nabavi i direktive o dodjeli koncesija i pozdravlja činjenicu da je deset država članica već uvelo posebne mjere ili skupove mjera u okviru javne nabave u cilju ublaženja korupcije te jačanja transparentnosti i učinkovitosti sustava upravljanja, kontrole i revizije; poziva Komisiju da nastavi s provedbom pravila o javnoj nabavi kako bi pružila potrebnu potporu državama članicama usmjeravanjem na pravi put, osposobljavanjem te razmjenom najboljih praksi; poziva Komisiju da stalno i nepristrano prati pridržavaju li se države članice postojećih direktiva te da po potrebi započne postupke zbog povrede prava;

52.  napominje da je razina nepravilnosti i prijevara uzrokovanih nepoštovanjem pravila o javnoj nabavi i dalje visoka; poziva država članice da u nacionalno zakonodavstvo brzo prenesu nedavno usvojenu Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi(8), Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga(9) i Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji(10), kako bi se dodatno smanjio rizik od nepravilnosti i prijevara;

53.  pozdravlja uspostavu Centra sposobnosti za izgradnju upravnih kapaciteta radi pružanja potpore javnim upravama koje su odgovorne za upravljanje Europskim fondom za regionalni razvoj i Kohezijskim fondom te uvođenje Akcijskog plana za javnu nabavu koji je izradio Centar sposobnosti u suradnji s mjerodavnim službama Komisije; međutim, traži od Komisije da izvještava o konkretnim rezultatima koji su dosad ostvareni u okviru aktivnosti centra i provedbe spomenutog akcijskog plana;

54.  apelira na Komisiju da nastavi sa strogom politikom prekida i obustava plaćanja;

55.  pozdravlja izvješće o provedbi strategije Komisije za borbu protiv prijevara i usmjeravanju vlasti država članica u provedbi relevantnih odredbi o borbi protiv prijevara; međutim, ustraje u tome da u pogledu delegiranih i provedbenih akata koji se odnose na europske strukturne i investicijske fondove Komisija usvoji jednostavnija pravila kojima će omogućiti djelotvornu i učinkovitu apsorpciju njihovih sredstava; istodobno jamčeći da se tim delegiranim i provedbenim aktima ne podriva razina borbe protiv prijevara;

56.  pozdravlja osnivanje koordinacijskih službi za borbu protiv prijevara (AFCOS) u državama članicama na temelju članka 3. stavka 4. nove Uredbe o OLAF-u te činjenicu da je Njemačka potvrdila svoj dogovor o radnoj suradnji s OLAF-om; primjećuje da se koordinacijskim službama za borbu protiv prijevara želi u državama članicama omogućiti učinkovita suradnja i razmjena informacija s OLAF-om te ustraje u tome da države članice koje još nisu odredile svoje koordinacijske službe to učine bez daljnje odgode; očekuje da će AFCOS pomoći u omogućavanju boljih prijava nepravilnosti i doprinijeti uravnoteženijem tumačenju relevantnih zakona EU-a; unatoč tome je zabrinut zbog velikih razlika koje postoje između različitih koordinancijskih službi za borbu protiv prijevara koje su osnovane u državama članicama te koje se odnose na dodijeljene funkcije, dužnosti i ovlasti, ali i ljudske resurse; priznaje da se Uredbom (EZ, Euratom) br. 883/2013 ne određuju ovlasti i dužnosti te institucionalni okvir koordinacijskih službi za borbu protiv prijevara (AFCOS), ali smatra da su ove službe djelatno neovisne sa sveobuhvatnim ovlastima koje uključuju istražne ovlasti, te da su one referentna vrijednost koju moraju razviti sve države članice;

57.  prima na znanje izvješća Komisije o rezultatima programa Hercule II; primjećuje da je proračun ovog programa 2013. smanjen za 14 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 9,9 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja u odnosu na 2012., što je izazvalo poteškoće u ispunjavanju financijskih obveza iz 2013. i iz prethodnih godina; sa zadovoljstvom primjećuje da su države članice sve više zainteresirane za aktivnosti programa Hercule II, što je razvidno iz sve većeg broja primljenih prijava nakon objave poziva za dostavu prijedloga projekata; pozdravlja pozitivne rezultate koji su zbog upotrebe visoko sofisticirane i transnacionalne kompatibilne tehničke opreme kupljene u okviru programa postignuti 2013. godine, primjerice, u Njemačkoj, Španjolskoj i Rumunjskoj;

58.  pozdravlja donošenje Uredbe, kojom je uspostavljen program Hercule III za financijsko razdoblje 2014. – 2020., što omogućuje višu maksimalnu stopu sufinanciranja za bespovratna sredstva za tehničku pomoć u iznosu od 80 % opravdanih troškova, u iznimnim i opravdanim slučajevima i do 90 % umjesto dosada maksimalnog iznosa od 50% u okviru odluke programa Hercule II; primjećuje da je prvi poziv za dostavu projektnih prijedloga uspješno pokrenut 2014. godine; međutim, zabrinut je da je program već posebno pogođen nepodmirenim plaćanjima, što bi moglo dovesti do negativnog učinka na projekte koji se iz njega financiraju te buduće projekte; podsjeća na važnost pouzdanih financijskih instrumenata kao što su Pericles 2020. i Hercule III u borbi protiv nezakonitih aktivnosti koje štete resursima Unije;

59.  pozdravlja uspješno provedene brojne zajedničke carinske operacije, uz suradnju OLAF-a i država članica s različitim službama trećih zemalja i aktivnu potporu Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju, Europola i Frontexa, koje su rezultirale zapljenom, između ostalog, 68 milijuna krijumčarenih cigareta, 124 kilograma kokaina i 140 000 litara dizelskog goriva;

60.  primjećuje da je OLAF 2013. izdao 353 preporuke u vezi s administrativnim, disciplinarnim, financijskim ili sudskim mjerama koje relevantne institucije, tijela, uredi ili agencije EU-a ili nadležna nacionalna tijela trebaju poduzeti te da preporučeni povrat iznosi 402,8 milijuna EUR; zabrinut je da stopa optužnica nakon izdavanja preporuka OLAF-a o pokretanju sudskih postupaka za razdoblje od 2006. do 2013. iznosi tek oko 54 %; zabrinut je da se niskom stopom podignutih optužnica kakvoća i upotrebljivost rezultata istraga ureda predstavlja u slabom svjetlu; poziva Komisiju da hitno poboljša učinkovitost ureda; smatra da je istinski i odgovarajući nadzor nad radom OLAF-a od strane nadzornog odbora (bez uplitanja u istrage u tijeku) neophodan, te stoga apelira na Komisiju i OLAF da poboljšaju trenutnu situaciju u kojoj nadzorni odbor nije u mogućnosti ostvariti svoju svrhu; žali zbog nedostatka informacija o stopi osuda u slučajevima kaznenih djela na štetu proračuna Unije;

III.Istrage i uloga OLAF-a

61.  prima na znanje da je 2013. OLAF, prema vlastitim riječima, primio dosad najviše podataka te tvrdi da su izdali nezabilježeni broj preporuka; ističe da je metoda koja se rabi u računanju primljenih informacija i izdanih preporuka također promijenjena; traži od nadzornog odbora da analizira učinak promjene podataka i kvalitetu preporuka koje je izdao OLAF;

62.  poziva nadzorni odbor OLAF-a da obavijesti Parlament o trajanju istraga koje provodi OLAF te o korištenoj izračunskoj metodi s obzirom na to da je ta metoda promijenjena 2012.; ističe da se tom promjenom može na umjetan način smanjiti prividno trajanje istrage; traži od nadzornog odbora da pomno analizira kvalitetu podataka koje pruža OLAF, uključujući izvješća institucijama;

63.  prima na znanje donošenje novih radnih aranžmana između OLAF-a i njegova nadzornog odbora te poziva na brzo rješavanje preostalih neriješenih pitanja između tih dvaju tijela;

o
o   o

64.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, nadzornom odboru OLAF-a i OLAF-u.

(1) SL L 84, 20.3.2014., str. 6. (2) SL L 248, 18.9.2013., str. 1. (3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1. (4) SL C 51E, 22.2.2013., str. 121. (5) SL C 161E, 31.5.2011., str. 62. (6) SL L 312, 23.12.1995., str. 1. (7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0338. (8) SL L 94, 28.3.2014., str. 65. (9) SL L 94, 28.3.2014., str. 243. (10) SL L 94, 28.3.2014., str. 1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o izvješću o napretku Crne Gore za 2014. (2014/2947(RSP))

P8_TA(2015)0063 B8-0211/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. i njihov prilog naslovljen „Solunski program za Zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integraciji”,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane(1) od 29. ožujka 2010.,

–  uzimajući u obzir ishod Konferencije o pristupanju između EU-a i Crne Gore održane 16. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću od 22. svibnja 2012. o napretku Crne Gore u provođenju reformi (COM(2012)0222) i zaključke Vijeća od 26. lipnja 2012. o odluci o otvaranju pristupnih pregovora s Crnom Gorom 29. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2014. naslovljenu „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014. − 2015.” (COM(2014)0700), priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o napretku Crne Gore za 2014.” (SWD(2014)0301) te okvirni strateški dokument (2014. – 2020.) usvojen 19. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 16. prosinca 2014. o proširenju te procesu stabilizacije i pridruživanja,

–  uzimajući u obzir izjavu i preporuke s 9. sjednice Parlamentarnog odbora Europske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) održane 1. i 2. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Crnoj Gori,

–  uzimajući u obzir rad Charlesa Tannocka, stalnog izvjestitelja Odbora za vanjske poslove o Crnoj Gori,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Crna Gora trenutačno jedina država u regiji koja je otvorila i privremeno zatvorila pregovaračka poglavlja s EU-om, što je pozitivan razvoj događaja; budući da se smatra da ta vodeća uloga ujedno predstavlja i veću odgovornost i u regionalnom kontekstu i u pogledu postupka proširenja općenito;

B.  budući da se svaku zemlju kandidatkinju ocjenjuje prema njezinim postignućima i da će daljnji napredak ovisiti o učinkovitoj provedbi nacionalnih strategija reformi i akcijskih planova;

C.  budući da su održiv dijalog i konstruktivna suradnja vlade i oporbe važni za napredovanje u pripremama za pristupanje i za povjerenje građana u izborni proces i državne institucije; budući da sve političke snage trebaju ostati usredotočene na proces pristupanja Crne Gore EU-u;

D.  budući da bi Crna Gora trebala i dalje postizati dobre rezultate u području vladavine prava, što je temeljni preduvjet za njezino pristupanje EU-u i preuzimanje obveza koje donosi članstvo u EU-u; budući da je korupcija i dalje vrlo ozbiljan problem;

E.  budući da civilno društvo ima važnu ulogu u procesu reformi i pristupanja EU-u;

F.  budući da i dalje zabrinjava pitanje slobode izražavanja i medija; budući da su zabilježeni novi slučajevi nasilja nad medijima tijekom razdoblja izvješćivanja, unatoč tome što je evidentirano da se broj takvih slučajeva smanjio; budući da nadležna tijela trebaju poboljšati istrage i kazneni progon starih i novih slučajeva te stvoriti pozitivno ozračje za slobodno i neovisno djelovanje medija;

1.  pozdravlja napredak ostvaren u pristupnim pregovorima napominjući da je dosada otvoreno šesnaest poglavlja, uključujući poglavlja 23., 24. i 31. te da su dva (znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura) privremeno zatvorena;

2.  potiče nastavak pristupnih pregovora na temelju provedenih reformi i konkretnih rezultata, posebno onih postignutih u području vladavine prava, okruženja u kojem djeluju mediji i borbe protiv korupcije; pozdravlja to što je 16. prosinca 2014. doneseno više zakona u skladu s akcijskim planom za poglavlje 23.; smatra da napredak u pregovorima i unapređivanju strateškog, normativnog i institucionalnog okvira treba biti popraćen stvarnim napretkom na terenu uz naglasak na provedbi odgovarajućih akcijskih planova i strategija;

3.  pozdravlja daljnje jačanje pregovaračkih struktura, uključujući uspostavu Savjeta za vladavinu prava; poziva Vladu da pojača međuinstitucijsku koordinaciju te proširi savjetovanja među ministarstvima;

4.  ponavlja da reforme povezane s vladavinom prava predstavljaju samu srž procesa europske integracije te da su nužan preduvjet za ostvarivanje napretka u cjelokupnim pristupnim pregovorima; smatra da je politička volja i dalje neophodna za ostvarivanje i održavanje znatnog napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, što je pokazatelj neovisnosti, učinkovitosti i profesionalnosti pravosudnog sustava;

5.  napominje da je važno zajamčiti uključenost civilnog društva u proces reforme njegovim aktivnim sudjelovanjem kako bi se ostvario potrebni napredak u pregovorima; poziva na aktivniji parlamentarni nadzor u tom pogledu;

6.  pozdravlja usvajanje akcijskog plana za 2014. u cilju jačanja parlamentarnog nadzora i usvajanje Parlamentarnog etičkog kodeksa u prosincu 2014.; naglašava potrebu za jačanjem kapaciteta crnogorskog parlamenta i za pružanjem odgovora u vezi s tehničkim izvješćem koje je taj parlament usvojio u srpnju 2013. o navodnoj zlouporabi javnih sredstava u svrhu financiranja političkih interesa stranaka te naglašava da je daljnje sudsko djelovanje i dalje manjkavo; poziva Vladu da razmotri relevantne preporuke crnogorskog parlamenta i da poboljša pristup parlamenta potrebnim informacijama;

7.  zabrinut je što je ozračje duboke podijeljenosti u društvu rezultiralo oporbenim bojkotom nekih sjednica parlamenta, naime one na kojima se postavljaju pitanja predsjedniku Vlade, te što se time potkopava demokratsko funkcioniranje institucija; stoga apelira na sve političke snage, kako u Vladi tako i u opoziciji, da se usredotoče na proces pristupanja Crne Gore EU-u i da u parlamentu započnu održivi dijalog i konstruktivnu suradnju; ističe da je jaka politička volja nužna za uspješnu provedbu tog procesa i snagu institucija;

8.  poziva Vladu da učinkovito provede preporuke OESS/ODIHR-a, Venecijanske komisije i GRECO-a o izbornim pravilima i uskladi ih s europskim standardima i najboljim praksama, uključujući ona o pravu na samostalnu kandidaturu te razmjerno javno financiranje u svrhu promicanja jednakih uvjeta za sve kandidate te revizije djelovanja političkih stranaka; napominje da su lokalni izbori bili narušeni navodima o izbornim nepravilnostima; naglašava da bi te nepravilnosti trebala istražiti nadležna tijela koja bi prema potrebi protiv njih trebala pokrenuti kazneni progon;

9.  naglašava važnost jasnog odvajanja države i stranaka; pozdravlja novi zakon donesen u prosincu 2014. o financiranju političkih stranaka i potiče sve političke stranke da vode evidenciju o njegovoj učinkovitoj provedbi, a sa svrhom znatnog smanjenja mogućnosti zlouporabe javnih sredstava; žali zbog činjenice da su važni dijelovi relevantnog zakonodavstva usvojeni bez međustranačkog konsenzusa;

10.  pozdravlja jaču usredotočenost Komisije na reformu javne uprave u sklopu pristupnog postupka; pozdravlja to što je u tom pogledu ostvaren zacrtani napredak, ali primjećuje da se mogu poduzeti daljnje mjere za poboljšanje kvalitete zakonodavstva i lokalne uprave; izražava zabrinutost zbog politizacije javne uprave; poziva na povećanje transparentnosti, učinkovitosti i odgovornosti središnje i lokalne uprave te na njihovu bolju usklađenost, također na razini lokalne samouprave, poglavito kada je riječ o ulaganjima, planiranju projekata i provedbi; nužnim smatra rješavanje nedostataka u kriterijima za zapošljavanje, otpuštanje i ocjenu te u neprovođenju vrednovanja uspješnosti, ali i rješavanje slabih upravnih, nadzornih i inspekcijskih kapaciteta;

11.  potiče ulaganje daljnjih napora u jačanje kapaciteta Ureda ombudsmana u slučajevima borbe protiv diskriminacije;

12.  pozdravlja novu strategiju pravosudne reforme za razdoblje 2014. – 2018., pri čemu sa zadovoljstvom primjećuje uglavnom pravovremenu provedbu relevantnog akcijskog plana te izbor novog vrhovnog državnog tužitelja; pozdravlja nove zakonske mjere za postizanje veće transparentnosti izbora državnih tužitelja; napominje da je napredak zabilježen na području pravosudne reforme olakšao otvaranje četiriju novih poglavlja na međuvladinoj konferenciji u prosincu 2014.; potiče daljnja nastojanja u pogledu nadgledanja i daljnjeg smanjenja neriješenih sudskih slučajeva i trajanja sudskih postupaka te poboljšanja učinkovitosti Ustavnog suda;

13.  pozdravlja napredak koji je Crna Gora ostvarila u pogledu provedbe reformi kojima je cilj bio osigurati neovisnost i povećati učinkovitost pravosuđa; i dalje je ozbiljno zabrinut zbog neželjenog utjecaja na neovisnost pravosuđa, posebice u pogledu zapošljavanja i napredovanja sudaca i tužitelja; ističe potrebu da se hitno poboljšaju kriteriji odabira pri imenovanjima i unaprjeđenjima te da se poštuju načela zakonitosti i proporcionalnosti u disciplinskim postupcima; poziva na ključne mjere reforme u pogledu zapošljavanja, unaprjeđenja i disciplinskih sustava za suce i tužitelje; napominje da neke od tih problema treba rješavati u okviru paketa organizacijskih zakona o sudstvu;

14.  zabrinut je zbog neriješenih sudskih predmeta pred Ustavnim sudom, osobito onih koji su povezani s mogućim sustavnim kršenjem ljudskih prava, kao što je inicijativa za ispitivanje ustavnosti Prekršajnog zakona;

15.  zabrinut je što nisu poduzete ozbiljne mjere u cilju rješavanja slučajeva nekažnjavanja ratnih zločina; potiče nadležna tijela da pravovremeno kazneno progone ratne zločine, pa i one počinjene na najvišoj razini; poziva nadležna tijela da provedu učinkovitu istragu, progon, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu s međunarodnim normama te da zajamče izvršavanje sudskih odluka, a žrtvama omoguće brz pristup pravosuđu i pravednu naknadu štete;

16.  zabrinut je što je unatoč znatnim financijskim sredstvima koja su međunarodni donatori darovali vlastima ostvaren tek ograničeni napredak u borbi protiv korupcije koja i dalje prijeti pravilnom radu i stabilnosti demokratskih institucija, vladavini prava i gospodarskom razvoju; poziva Nacionalni odbor za provedbu strategije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala da kao glavno tijelo za koordinaciju borbe protiv korupcije preuzme proaktivniju ulogu; ističe hitnu potrebu za aktivnijim sudjelovanjem i učinkovitom suradnjom vlade, svih sektora javnog života i civilnog društva u sprečavanju korupcije, ali i jačanju zakonodavnog okvira te zaštiti zviždača;

17.  potiče vlasti da osnaže kapacitete tužiteljstva, sudstva, policije i drugih tijela kaznenog progona te da razviju pouzdan sustav evidencije istraga, progona i osuda na svim razinama, uključujući slučajeve korupcije na visokoj razini; pozdravlja donošenje zakona o suzbijanju korupcije, a posebno zakona o lobiranju, općem upravnom postupku i javnoj nabavi te izmjene zakona o sprečavanju sukoba interesa; poziva na njihovu učinkovitu provedbu čime bi se omogućila veća suradnja među tijelima kaznenog progona te unaprijedili sustavi provjera sukoba interesa i imovinskih kartica; poziva Komisiju da pomno nadgleda provedbu tih zakona; smatra važnim jačanje institucija kako bi im se omogućilo da zauzmu proaktivniji stav protiv korupcije te potpuno uključivanje novog parlamentarnog odbora za nadzor rada Agencije za borbu protiv korupcije, koja bi trebala dobiti dostatne resurse; ističe da nedostaci u pogledu neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sustava i dalje predstavljaju izvor duboke zabrinutosti i prepreka u borbi protiv korupcije;

18.  također poziva pravosuđe na transparentnije djelovanje u slučajevima korupcije i organiziranog kriminala, posebice kada je riječ o objavljivanju u presudama imena poslovnih subjekata, fizičkih osoba i javnih službenika upletenih u ta kaznena djela;

19.  napominje da učestale pravne promjene mogu omesti učinkovitost borbe protiv organiziranog kriminala; poziva na jačanje kapaciteta nadležnih tijela, posebice u provedbi složenih istraga i rješavanju teških slučajeva; pozdravlja izmjene Kaznenog zakona u svrhu sprečavanja i nadziranja radikalizacije i vjerskog ekstremizma; pozdravlja novi kazneni zakon kojim se kriminaliziraju „strani borci”, uključujući džihadiste; poziva nadležna tijela da učinkovito provode relevantne zakonske odredbe kako bi spriječila i pratila potencijalne prijetnje sigurnosti crnogorskih građana; naglašava važnost borbe protiv svih oblika ekstremizma;

20.  pozdravlja potpisivanje Sporazuma o strateškoj i operativnoj suradnji između Crne i Gore i EUROPOL-a, napredak ostvaren u pregovorima o sklapanju sporazuma s EUROJUST-om te činjenicu da su crnogorske institucije dobile status promatrača u relevantnim europskim pravosudnim mrežama; potiče blisku operativnu suradnju s relevantnim europskim sudskim tijelima, uključujući i pitanje trgovanja ljudima;

21.  prima na znanje napore koji su nedavno poduzeti da bi se poboljšali mehanizmi savjetovanja s organizacijama civilnog društva u cilju postizanja veće transparentnosti u oblikovanju politike i zakonodavstva u okviru sveobuhvatnog procesa; pozdravlja javne rasprave na temu preispitivanja akcijskih planova o poglavljima 23. i 24.; poziva nadležne vlasti na daljnji razvoj održivog javnog financiranja organizacija civilnog društva te odgovarajućeg institucionalnog okvira; pozdravlja činjenicu da je vlada imenovala novi savjet za razvoj nevladinih organizacija; poziva nadležne vlasti da prilagode pravni okvir i praksu u cilju zaštite aktivista civilnog društva od napada i govora mržnje koji se navodno promiču u određenim novinama te na izgradnju radnog okružja bez straha ili straha od odmazde;

22.  ponovno ističe važnost slobode izražavanja kao jedne od temeljnih vrijednosti Europske unije; smatra nužnom potpunu neovisnost novinara; uvelike je zabrinut zbog sve goreg stanja u području slobode medija, slabih profesionalnih i etičkih normi među zaposlenima u crnogorskim medijima; duboko žali zbog toga što se nastavljaju incidenti usmjereni protiv novinara i imovine u vlasništvu medijskih kuća; napominje da je Vlada Crne Gore osnovala povjerenstvo koje će provesti istragu u vezi s napadima na novinare; poziva nadležna tijela da provedu preporuke tog povjerenstva i da budu dosljedna u kaznenom progonu počinitelja i izricanju pravomoćnih presuda tim počiniteljima; smatra da je radi produbljivanja demokratskih normi ključno imati neovisne javne medije s neovisnim uredništvom te stabilnim i održivim financiranjem; ističe odgovornost svih koji djeluju u politici i medijima za poticanje klime tolerancije drugačijih mišljenja; ističe da javne izjave u prilog slobodi medija pomažu stvoriti klimu koja doprinosi poštovanju i zaštiti novinara; pozdravlja dogovor predstavnika medija o ponovnom razmatranju etičkog kodeksa kao prvog koraka k unaprjeđenju samoregulacije medija; smatra da je potrebno donijeti jasan zakonski okvir u kojemu će se utvrditi pravila u vezi s vlasništvom nad medijima i njihovim financiranjem;

23.  smatra da transparentno djelovanje u vezi s totalitarnom prošlošću, uključujući otvaranje arhiva tajnih službi, predstavlja korak naprijed prema demokratizaciji, odgovornosti i institucionalnoj snazi;

24.  pozdravlja činjenicu da je zakon o borbi protiv diskriminacije gotovo u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom; poziva vlasti na rješavanje preostalih nedostataka u pogledu rasne diskriminacije i uvođenja sankcija; poziva vlasti da osiguraju sve neophodne financijske i administrativne resurse Vijeću za borbu protiv diskriminacije iako uočava određeni napredak u socijalnom uključivanju i obrazovanju Roma, zabrinut je zbog stope prekida školovanja i niskog udjela studenata romskog podrijetla među sveukupnom studentskom populacijom; poziva da se podupru inicijative kojima se potiču stambeno zbrinjavanje, zdravlje, obrazovanje i zapošljavanje Roma te osnaživanje Romkinja i obrazovanje romskih studentica; pozdravlja napore nadležnih tijela da zaštite prava zajednice LGBTI tijekom druge Povorke ponosa koja je održana bez incidenata; ipak, izražava zabrinutost zbog toga što se napadi na članove i aktiviste zajednice LGBTI nastavljaju; potiče političke aktere i aktere civilnog društva na borbu protiv sveopće netrpeljivosti i nasilja usmjerenog protiv seksualnih manjina, poglavito na napore oko obrazovanja i informiranja javnosti kako bi se promijenili stavovi te na osposobljavanje policije, tužitelja i sudaca;

25.  pozdravlja napredak postignut u zakonskom okviru u pogledu prava osoba s invaliditetom; napominje da je za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a potrebno usvojiti daljnje mjere; poziva Vladu da ubrza napredak u vezi sa pristupačnošću zgrada osobama s invaliditetom te smatra žalosnim to što većina državnih i lokalnih institucija, uključujući izabrane prioritetne zgrade (kao što su Parlament i sudovi), i dalje nije pristupačna osobama s invaliditetom; i dalje je zabrinut zbog velikog broja osoba s invaliditetom koje prekidaju školovanje nakon završene osnovne ili srednje škole; napominje da je važno osigurati dovoljnu transparentnost u vezi s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te njegovim rashodima;

26.  ističe potrebu za daljnjim jačanjem provedbe zakona i politika koji se odnose na djecu te daljnjih mjera u vezi s njima, kao i za stvaranjem odgovarajućih kapaciteta; poziva na poboljšanje kvalitete obrazovanja za svu djecu i na daljnje napore oko zaštite djece kao ranjive skupine; naglašava da je važno proširiti opseg reforme maloljetničkog kaznenog prava i na djecu uključenu u upravne, građanske i kaznene postupke kako bi se potakao širi pristup pravdi;

27.  izražava zabrinutost zbog toga što je napredak u području prava žena, ravnopravnosti spolova, zastupljenosti žena u politici i na tržištu rada kao i borba protiv nasilja u obitelji i dalje ograničen; u tom smislu ističe hitnu potrebu za ubrzanjem napretka u području prava žena, ravnopravnosti spolova, zastupljenosti žena u politici i na tržištu rada te borbe protiv nasilja u obitelji; stoga poziva na bolju uključenost Parlamenta, strukturiranu suradnju s civilnim društvom, unaprjeđenje kapaciteta institucija, uključujući bolju suradnju socijalnih službi te policijskih i pravosudnih tijela; poziva da se prednost da mjerama za zaštitu prava žrtava te da se sva pozornost posveti provođenju mjera sprečavanja, istrage i kažnjavanja slučajeva obiteljskog nasilja te obeštećenja žrtava;

28.  pozdravlja politike Crne Gore usmjerene na stvaranje klime koja pogoduje toleranciji i uključenosti svih nacionalnih manjina; snažno potiče crnogorske vlasti da dodatno zaštite multinacionalni identitet regije Boke Kotorske i ojačaju njezinu suradnju sa susjednim državama članicama EU-a u području kulture i gospodarstva;

29.  pozdravlja činjenicu da se nastavlja s jamčenjem i korištenjem slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; napominje da su napetosti i dalje prisutne između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve, osobito kad je riječ o pitanjima vlasništva; poziva na donošenje novog zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica;

30.  potiče vladu da provede održive gospodarske reforme, uključujući zakonske odredbe o mehanizmima zaštite tržišnog natjecanja, u cilju poticanja konkurentnosti i prevladavanja strukturnih nedostataka, rješavanja problema velikog neformalnog sektora te poboljšanja poslovnog okruženja općenito; poziva na jačanje socijalnog dijaloga među različitim partnerima; nadalje, poziva na jačanje kapaciteta, uključujući sudjelovanje u javnom savjetovanju, te na oblikovanje i usklađivanje gospodarske politike kako bi se, između ostalog, smanjile regionalne razlike; ustraje na potrebi za učinkovitom borbom protiv izbjegavanja poreza; zabrinut je zbog činjenice da bi pravne i pravosudne nesigurnosti, uključujući izdavanje dozvola, postupke porezne uprave i izvršavanje ugovornih obveza, mogle predstavljati rizik za gospodarske aktere i dovesti u pitanje sposobnost Crne Gore da privuče strana ulaganja; ističe potrebu da se hitno riješe trgovinski sporovi sa stranim ulagačima koji su iznimno važni za gospodarstvo Crne Gore; izražava zabrinutost zbog izostanka opipljivog napretka u pogledu stanja na tržištu rada te konstantno visoke stope nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti te stoga poziva na donošenje aktivnih mjera za tržište rada;

31.  napominje da i dalje nema dovoljno dijaloga između poslodavaca i posloprimaca te poziva na daljnje osnaživanje prava osoba koje osnivaju nove sindikate; pozdravlja izmjene i dopune radnog zakonodavstva kako bi se regulirala prava zaposlenika u slučaju stečaja; potiče Vladu da ubrza rad na svome prvom programu reforme politike zapošljavanja i socijalne politike da bi se utvrdili glavni izazovi s kojima se Crna Gora suočava u području politike zapošljavanja i socijalne uključenosti te da bi se na njih odgovorilo;

32.  odaje priznanje provedbi Akta o malim poduzećima i činjenici da je Crna Gora pristupila Programu za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME); poziva na bržu provedbu javnih programa potpore za mala i srednja poduzeća jer ona predstavljaju jednu od glavnih pokretačkih sila gospodarskog razvoja;

33.  i dalje je ozbiljno zabrinut zbog odgode okončanja stečajnog postupka najvećeg crnogorskog industrijskog proizvođača, postrojenja za proizvodnju aluminija KAP, kojim su prekršene obveze Crne Gore iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA); poziva Vladu i uključene strane da pronađu održivo rješenje za KAP u skladu s pravilima o državnoj potpori iz SAA-a i na temelju transparentnosti i vladavine prava;

34.  izražava žaljenje zbog toga što Crna Gora nije poštovala nalog ciparskog suda u vezi s prodajom postrojenja KAP i poziva Crnu Goru da u cijelosti prizna mjerodavne odluke pravosudnih tijela država članica EU-a;

35.  potiče Crnu Goru da nastavi ostvarivati napredak u području povezanom sa zaštitom okoliša i klimatskim promjenama tako što će ojačati administrativne kapacitete, razviti održive energetske politike i promicati gospodarski model kojim će se poštovati okoliš i potaknuti ulaganja kako bi zajamčila usklađenost s pravnom stečevinom koja se odnosi na okoliš i klimu; podsjeća da je potrebno izraditi nacrt nacionalne energetske strategije kojom će se uzeti u obzir mnogi različiti obnovljivi izvori energije kao i činjenica da treba poštovati prirodnu baštinu i područja koja su pod zaštitom i međunarodno priznata; hitno poziva na savjetovanje sa susjednim zemljama u prekograničnim projektima;

36.  poziva na dugoročno planiranje u vezi s turizmom u priobalnom području i na uspostavu snažnih mehanizama za sprečavanje uništavanja okoliša i korupcije u sektoru prostornog planiranja te u građevinskom sektoru;

37.  pohvaljuje proaktivno sudjelovanje Crne Gore i konstruktivnu ulogu u regionalnoj i međunarodnoj suradnji te postupku regionalnog pomirenja; čestita Vladi što se potpuno uskladila sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i potiče vlasti da i dalje usklađuju vanjsku politiku svoje države s vanjskom politikom EU-a, posebno imajući u vidu sadašnje stanje ugroženosti međunarodnom terorističkom prijetnjom; čestita Vladi Crne Gore koja, zajedno s Vladom Albanije, jedina među državama kandidatkinjama Zapadnog Balkana za članstvo u EU- u potpunosti podržava stavove i odluke EU-a o stanju u Ukrajini; poziva crnogorske vlasti da unaprijede suradnju s međunarodnim političkim i gospodarskim partnerima kako bi ojačali otpornost države na pritiske izvana i na pokušaje destabilizacije usmjerene prema Crnoj Gori i prema regiji; pozdravlja sudjelovanje Crne gore u građanskim i vojnim misijama EU-a, NATO-a te UN-a;

38.  poziva sve članice NATO-a, a posebice države članice EU-a koje su članice NATO-a, da aktivno podrže pristupanje Crne Gore NATO-savezu s ciljem postizanja veće sigurnosti na Jadranskom moru, gdje su sve druge države već članice NATO-a, a time i postizanja veće regionalne sigurnosti;

39.  potiče Crnu Goru da što prije u procesu pristupanja riješi i preostala bilateralna pitanja sa svojim susjedima na konstruktivan način i u dobrosusjedskom duhu; ponovno ističe potrebu za brzim rješavanjem aktualnih graničnih sporova i pitanja sukcesije s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Kosovom; potiče daljnju suradnju sa susjednim zemljama putem razmjene iskustava o pregovorima o pristupanju; pozdravlja promatrački status Crne Gore u okviru Ugovora o energetskoj povelji;

40.  poziva na brzo sporazumno rješenje graničnog pitanja s Republikom Hrvatskom, a u slučaju nemogućnosti pronalaženja sporazumnog rješenja poziva na rješavanje spora pred Međunarodnim sudom u Haagu, u skladu s pravilima i načelima međunarodnog prava;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te Vladi i Parlamentu Crne Gore.

(1) SL L 108, 29.4.2010., str.3.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o izvješću o napretku bivše jugoslavenske Republike Makedonije za 2014. (2014/2948(RSP))

P8_TA(2015)0064 B8-0212/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o dodjeljivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u kao i njegove zaključke od 17. prosinca 2013., uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije usvojene 16. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. ‒ 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Uniji,

–  uzimajući u obzir jedanaesti sastanak Vijeća o stabilizaciji i pridruživanju između te zemlje i EU-a održan 23. srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku (SWD(2014)0303) i njezinu Komunikaciju od 8. listopada 2014. naslovljenu „Strategija proširenja i glavni izazovi 2014. – 2015.” (COM(2014)0700) te okvirni strateški dokument (2014. – 2020.) usvojen 19. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 817 (1993) i 845 (1993),

–  uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda o primjeni Privremenog sporazuma od 13. rujna 1995.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije o sedam izmjena koje treba unijeti u ustav te zemlje usvojeno 10. i 11. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke OESS-ove/ODIHR-ove međunarodne izborne promatračke misije provedene tijekom predsjedničkih i prijevremenih parlamentarnih izbora,

–  uzimajući u obzir dvanaesti sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora bivše jugoslavenske Republike Makedonije i EU-a održan 26. – 27. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije,

–  uzimajući u obzir rad Ive Vajgla, stalnog izvjestitelja Odbora za vanjske poslove o toj zemlji,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je bivša jugoslavenska Republika Makedonija devet godina zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u i zemlja koja je ostvarila najveći napredak u pogledu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije;

B.  budući da je Komisija šesti uzastopni put preporučila Vijeću da otvori pregovore; budući da je zemlja spremna za pregovore s EU-om; budući da Parlament tijekom posljednjih osam godina stalno poziva na to da se otvore pristupni pregovori sa zemljom i s obzirom na to da bi dodatna odgađanja otvaranja pregovora imala nepovoljan učinak na reforme u toj zemlji i vjerodostojnost EU-a u regiji;

C.  budući da Vijeće zbog neriješenog pitanja imena s Grčkom sprječava njezin napredak u sljedeću fazu procesa pristupanja; budući da bilateralni sporovi ne bi trebali ometati pristupne pregovore s Europskom unijom; budući da izostanak napretka u procesu europskih integracija može povisiti cijenu regionalne stabilnosti, utjecati na vjerodostojnost EU-a i dovesti do pada demokratskih standarda u toj zemlji;

D.  budući da se tim dodatnim odgađanjem doprinosi rastućem nezadovoljstvu makedonskog javnog mnijenja zbog zastoja u procesu integracije u EU i rizika od pogoršanja domaćih problema i unutarnjih napetosti;

E.  budući da će se svaku (potencijalnu) državu kandidatkinju ocjenjivati na temelju zasluga, a brzina i kvaliteta provedbe nužnih reformi određivat će vremenske rokove pristupanja;

F.  budući da bi bilateralna pitanja trebalo riješiti u konstruktivnom duhu što je prije moguće, uzimajući u obzir načela i vrijednosti UN-a i EU-a;

G.  budući da pomanjkanje konstruktivnog i uključivog dijaloga između vlade i oporbe te postizborni bojkot koji provodi oporba onemogućuju funkcioniranje parlamenta; budući da su i vlada i oporba odgovorne jamčiti odvijanje održive političke suradnje koja je ključna za demokratski razvoj zemlje i provođenje europskog programa; budući da su se izbori održali uz pristrano medijsko izvještavanje i nedovoljnu odvojenost državnih i stranačkih aktivnosti;

H.  budući da se tijekom 12. sjednice Zajedničkog parlamentarnog odbora nisu usvojile zajedničke preporuke; budući da je rad Zajedničkog parlamentarnog odbora instrument kojim se jamči parlamentarni nadzor nad procesom pristupanja;

I.  budući da su vladavina prava, sloboda medija, regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi bitni dijelovi procesa širenja EU-a;

J.  budući da su korupcija i organizirani kriminal i dalje ozbiljni problemi; budući da je sloboda izražavanja i neovisnost medija i dalje ugrožena;

1.  ponavlja deveti put zaredom svoj poziv Vijeću da bez odgađanja utvrdi datum početka pregovora kako bi se održao zamah u okviru pregovora i ubrzale reforme povezane s pravnom stečevinom Unije te ojačao demokratski proces; ponavlja svoje mišljenje da pitanje imena, koje je bilateralne naravi, ne bi trebalo predstavljati prepreku početku pregovora, već bi trebalo biti riješeno prije kraja procesa pristupanja EU-u; podržava mišljenje Komisije da neuspjeh obiju strana da nakon gotovo dva desetljeća posredovanih pregovora postignu kompromis ima izravan i nepovoljan učinak na europske težnje te zemlje i njezina stanovništva; poziva obje vlade da poduzmu konkretne korake u pronalasku prihvatljivog rješenja za obje strane; ponavlja važnost i nužnost konstruktivnog pristupa u rješavanju tih bilateralnih sporova sa susjedima;

2.  podsjeća na obvezu država članica da će se vratiti rješavanju tog pitanja 2015. u cilju otvaranja pristupnih pregovora; smatra da se početkom pregovora s EU-om može samo povoljno djelovati na nastojanja usmjerena k rješavanju bilateralnih sporova te istodobno pokrenuti dodatne prijeko potrebne reforme, osobito u pogledu vladavine prava, neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije; naglašava da daljnje odgađanje početka pregovora donosi sa sobom povećanje i nepredvidljivost troškova za državu, ali i za regionalnu stabilnost; ističe da bi se daljnjim održavanjem statusa quo dovela u pitanje vjerodostojnost i djelotvornost politike proširenja EU-a i njegov položaj u regiji;

3.  ponavlja svoje stajalište da bilateralna pitanja ne bi trebala predstavljati prepreke u okviru europskog procesa pristupanja; smatra da bilateralna pitanja ne bi trebala predstavljati zapreku službenom otvaranju pristupnih pregovora, već bi ih trebalo riješiti u što ranijoj fazi procesa pristupanja; svjestan je da se jedna strana ne pridržava presude Međunarodnog suda pravde od 5. prosinca 2011. o primjeni privremenog sporazuma iz rujna 1995.; poziva Grčku da potvrdi svoju obvezu utvrđenu Solunskim programom 2003. i stvori pozitivno okruženje za rješavanje bilateralnih neslaganja u duhu europskih vrijednosti i načela; poziva na to da se ostvari dodatni napredak, pa i u okviru susreta na visokoj razini između vlada i u okviru bilateralnih odnosa s Bugarskom u cilju postizanja sporazuma o dobrosusjedskim odnosima kojim bi se pristupilo rješavanju zajedničkih pitanja; ponavlja svoju zabrinutost zbog iznošenja povijesnih argumenata u trenutačnoj raspravi sa susjedima i pozdravlja svako nastojanje da se zajednički povijesni događaji obilježavaju u suradnji sa susjednim državama članicama EU-a; smatra da bi se time moglo doprinijeti boljem razumijevanju povijesti i dobrosusjedskim odnosima;

4.  poziva EU da bude aktivniji u iznalaženju rješenja za pitanje imena i podržava aktivan pristup političkih čelnika EU-a tom pitanju; poziva novu potpredsjednicu Europske komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pokrene nove inicijative kako bi se prebrodio sadašnji zastoj te da zajedno s posebnim izaslanikom UN-a radi na pronalasku prihvatljivog rješenja; poziva Vijeće da u prvoj polovici 2015. povede opširnu raspravu o makedonskoj perspektivi pristupanja EU-u; ustraje na tomu da bi u okviru procesa integracije prema svim državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama trebalo postupati prema njihovim zaslugama; smatra da bi se nastavkom dijaloga na visokoj razini o pristupanju s Komisijom dodatno poboljšao proces reforme;

5.  poziva sve članice NATO-a, a osobito sve države članice EU-a koje su članice NATO-a, da aktivno podupiru pristupanje te zemlje u NATO kako bi se u jugoistočnoj Europi postigla veća sigurnost i politička stabilnost;

6.  potiče uspostavljanje prekogranične suradnje u području povijesti, kulture, obrazovanja i promicanja europskih vrijednosti, koja podupire napore usmjerene prema demokratskim promjenama; u tom smislu poziva susjedne države članice EU-a da u duhu dobrosusjedskih odnosa podupru spremnost za uvođenje demokratskih promjena, što znači potpora otvaranju procesa pregovora;

7.  potiče zemlju da sa svojim susjedima osnuje zajednička stručna povjerenstva o povijesti i obrazovanju u cilju pridonošenja objektivnom tumačenju povijesti, jačanja akademske suradnje i promicanja pozitivnih stajališta mladih ljudi prema susjedima;

8.  snažno potiče vlasti i civilno društvo da poduzmu odgovarajuće mjere za povijesno pomirenje kako bi se prevladale podjele između i unutar različitih etničkih i nacionalnih skupina, uključujući i građane bugarskog porijekla;

9.  prima na znanje predloženi paket izmjena Ustava; smatra da bi se određeni prijedlozi, uključujući odredbe o definiciji braka i stvaranju međunarodnih financijskih zona, mogli dodatno poboljšati u skladu s preporukama Venecijanske komisije; podsjeća i na potrebu da se poštuje Europska konvencija o ljudskim pravima te da se vodi računa o pravnoj stečevini EU-a; ističe potrebu za time da se pažljivo pripremi implementacijsko zakonodavstvo za bilo koji oblik ustavne izmjene; naglašava da postupak trajne ustavne izmjene iziskuje široku političku podršku, konstruktivan dijalog i suradnju svih političkih struja; ističe potrebu za istinskom javnom raspravom i temeljitim savjetovanjem te postizanjem konsenzusa s oporbenim strankama, civilnim društvom i zainteresiranim dionicima;

10.  zabrinut je zbog polarizirajuće klime u toj zemlji; apelira na vladu da poštuje ulogu parlamenta i pruži dovoljno mogućnosti i vremena za savjetovanja, pa i kada je riječ o ustavnim promjenama, radi omogućavanja cjelovitog i neovisnog parlamentarnog nadzora; poziva vladu i sve političke stranke da rade na poboljšanju odnosa kako bi održale političku stabilnost, uspostavile održivu konstruktivnu političku suradnju i ubrzale provedbu europskog programa; podsjeća na to da temelji demokracije počivaju na kompromisima; ističe da je potrebno poboljšati transparentnost procesa pristupanja i sudjelovanje u njemu; ističe da se pitanje postizbornog bojkota treba riješiti u duhu zajedničke odgovornosti vlade i oporbe prema nesmetanom radu parlamenta; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da surađuje sa svim strankama kako bi se poboljšao politički dijalog;

11.  duboko je zabrinut zbog pogoršanja odnosa između vlade i oporbe, posebno zbog nedavnih najava premijera o podizanju optužnice protiv vođe oporbe te zbog optužbi o počinjenju kaznenih djela upućenih premijeru; osuđuje svaki oblik protuzakonitog nadzora i poziva da se navodi o tome objave i prijave; poziva na to da se provede neovisna istraga o nadzoru koji se provodio i svim navodima o tome, poštujući pritom načela transparentnosti, nepristranosti i pretpostavke nedužnosti; ponavlja važnost pridržavanja temeljnog načela slobode izražavanja; poziva sve političke sudionike da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se zadržala usredotočenost na strateške prioritete zemlje i njezinih građana;

12.  žali zbog toga što oporba ne sudjeluje u svakodnevnom radu Zajedničkog parlamentarnog odbora; smatra da je dobro funkcioniranje Zajedničkog parlamentarnog odbora u kojemu su sve zastupljene parlamentarne stranke uključene u njegov rad od ključne važnosti;

13.  zabrinut je zbog i dalje krhkog međuetničkog suživota koji predstavlja izazov za zemlju; zabrinut je zbog rastućih međuetničkih napetosti koje ukazuju na manjak uzajamnog povjerenja među zajednicama; oštro osuđuje uporabu etnocentričnog rječnika koji potiče sukob, posebice tijekom predizbornih kampanji; naglašava da se otvaranjem pristupnih pregovora može pomoći zemlji da se jačanjem međuetničke kohezije bolje uhvati u koštac s tim zajedničkim izazovom; osuđuje sve oblike ekstremnog nacionalizma i etnocentrizma koji produbljuju podjelu u društvu; poziva sve političke stranke i organizacije civilnog društva da aktivno promiču uključivo i tolerantno multietničko i multireligiozno društvo te da zaštite temeljna prava pripadnika svih manjina; podsjeća da obrazovanje ima ključnu ulogu u ostvarivanju tolerancije i poštovanja među različitim ljudima; poziva Komisiju da pojača projekte i programe čiji je cilj jačanje međuetničkog dijaloga i međusobnog razumijevanja;

14.  pozdravlja činjenicu da je program EU-a još uvijek strateški prioritet te zemlje; potiče zemlju na daljnju konsolidaciju reformi i ukidanje politika i praksi koje su i dalje prepreka njezinoj europskoj budućnosti te da ostvari napredak u provedbi prioritetnih reformi povezanih s EU-om, uključujući u kontekstu dijaloga o pridruživanju na visokoj razini;

15.  napominje da su OESS/ODIHR ocijenili predsjedničke i prijevremene parlamentarne izbore održane u travnju 2014. učinkovito provedenima; međutim, zabrinut je zbog nejasne granice između državnih i stranačkih aktivnosti, što je u suprotnosti s međunarodnim obvezama u vezi s demokratskim izborima, te zbog pristranog medijskog izvještavanja; pozdravlja izborne reforme, ali apelira na vlasti da istraže navodne nepravilnosti koje su se zbile prije i za vrijeme izbora; poziva vladu da pravodobno uzme u obzir sve preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava radi poboljšanja izbornog procesa, uključujući vođenje i točnost popisa birača; u tom pogledu podsjeća da popise birača treba sastaviti u skladu s međunarodnim normama;

16.  apelira na vladu da riješi nedostatke u provedbi programa IPA kao što su sustavni problemi u okviru sustava kontrole, nedovoljna koordinacija unutar institucija i među njima, zaostaci u javnoj nabavi, slabi kapaciteti i niska stopa apsorpcije institucija; poziva na bolje povezivanje pomoći EU-a i nacionalnih strategija reformi te na uporabu sredstava kao uporišta za mnogo veću proračunsku decentralizaciju u toj zemlji; poziva na izbjegavanje dodatnih gubitaka u pomoći te na ubrzanje provedbe programa radi poboljšanja učinka pomoći EU-a;

17.  pozdravlja donošenje novoga zakonodavnog okvira za javnu službu i javno zapošljavanje iz veljače 2014. kao koraka prema pružanju jedinstvene, transparentne i odgovorne javne uprave; zabrinut je zbog činjenice da je javna uprava, unatoč zakonodavnom napretku, i dalje rascjepkana i podložna političkom utjecaju; odlučno je potiče da poboljša svoju profesionalnost i neovisnost na svim razinama; podupire napore za provođenje zakona uz potpuno poštovanje načela transparentnosti, zasluga i ravnopravne zastupljenosti; poziva vladu da donese program reformi upravljanja javnim financijama;

18.  potiče na to da se Ohridski sporazum u cijelosti provede; poziva na dovršenje preispitivanja provedbe Ohridskog okvirnog sporazuma koje će rezultirati donošenjem političkih preporuka; snažno preporučuje da se Ohridski okvirni sporazum smatra ključnom sastavnicom vladavine prava, odnosa među zajednicama i nastavka decentralizacije; snažno potiče razvoj lokalnog upravljanja i promicanje dugoročnih mjera za izgradnju povjerenja na političkoj razini, npr. održavanjem javnih rasprava na kojima bi se objasnile koristi od Ohridskog okvirnog sporazuma; poziva vladu i mjerodavne lokalne vlasti da nastave s provedbom strategije integriranog obrazovanja te da izdvoje više sredstava za to; smatra važnim da se organizacije civilnog društva uključe u taj proces; preporučuje da se usvoji aktivniji pristup kako bi se očuvao etnički, kulturni i jezični identitet svih zajednica;

19.  primjećuje visoku razinu pravne usklađenosti sa stečevinom u području pravosuđa i poboljšanu djelotvornost i profesionalizam sudova koja je rezultat sveobuhvatne reforme pravosuđa; zabrinut je, međutim, zbog neprimjerenog političkog utjecaja na određene sudske postupke i naglašava da bi sudbena vlast trebala ostati neovisna o vanjskim pritiscima koje vrše zakonodavna i izvršna vlast; naglašava da je potrebno omogućiti pravilnu provedbu pravosudnih normi u skladu s europskim normama i najboljim praksama; poziva na ujednačavanje sudske prakse kako bi se ostvarila izvjesnost u radu pravosuđa te pridobilo povjerenje javnosti; poziva na to da se poboljša kvaliteta pravosuđa, potiče alternativno i izvansudsko rješavanje sporova, da se poboljša strateško planiranje, omogući bolji pristup pravdi najugroženijim članovima društva i snažnije uključivanje organizacija civilnog društva i stručnjaka u nadziranje neovisnosti sudstva;

20.  prima na znanje pozitivne pomake u provedbi antikorupcijskih programa za razdoblje 2011. − 2015. te u jačanju osobnih i institucijskih sustava integriteta te međuinstitucijske i međunarodne suradnje; primjećuje da su još uvijek prisutna bitna otvorena pitanja o provedbi zakonodavstva povezanog s pranjem novca, uključujući prekogranična pitanja, o provedbi nacionalnih procjena rizika i poboljšanju operativne učinkovitosti; ponavlja da bi neovisna državna antikorupcijska komisija trebala biti vodeća državna institucija u borbi protiv tog problema; poziva mjerodavna tijela da poboljšaju informatičku povezanost sudova i ureda tužitelja te da stvore središnji registar javnih službenika kako bi se toj komisiji pomoglo u radu;

21.  poziva na djelotvorniju provedbu antikorupcijskih politika i zakonodavstva, posebno u politici, javnoj upravi, javnoj nabavi i u okviru tijela kaznenog progona, ali i povećavanje administrativnih kapaciteta; potiče zemlju da uspostavi evidenciju osuda u slučajevima korupcije, pa i onima na visokoj razini; poziva neovisne organizacije civilnog društva i medije da razotkriju korupciju i brane neovisne i nepristrane istrage i suđenja; poziva ured javnog tužitelja da omogući odgovarajuću i pravodobnu istragu navoda o korupciji;

22.  sa zadovoljstvom primjećuje da postoji pravni i institucionalni okvir za borbu protiv organiziranog kriminala; pohvaljuje aktivnu regionalnu i međunarodnu suradnju te zemlje, pa i njenu suradnju u okviru Eurojusta i Europola; pozdravlja činjenicu da su izvedene brojne policijske operacije protiv organiziranih skupina, i to presijecanjem međunarodnih ruta za trgovinu drogom i krijumčarenje migranata;

23.  osuđuje sve oblike političkog i/ili vjerskog ekstremizma te uviđa potrebu za prekograničnom suradnjom s ostalim državama zapadnog Balkana i državama članicama EU-a; pozdravlja izmjene kaznenog zakona u kojemu se dodatno definiraju kaznena djela i kazne za osobe koje sudjeluju u političkom i/ili vjerskom ekstremizmu; odlučno ponavlja da postoji potreba za zajedničkom aktivnom strategijom vanjske i sigurnosne politike, uzimajući u obzir trenutačnu međunarodnu prijetnju od terorizma; podsjeća na to da bi se javne politike trebale boriti protiv svih oblika ekstremizma te da bi svakako trebalo izbjegavati stigmatizaciju bilo koje vjerske zajednice;

24.  žali zbog nedostatka suradnje s organizacijama civilnog društva i javnim dionicima koji sudjeluju u izradi zakona; ističe da bi se takva suradnja trebala temeljiti na vladinoj istinskoj želji da se savjetuje s različitim dionicima koji sudjeluju i u izradi zakona i u osmišljavanju politika; naglašava ključnu ulogu koju organizacije civilnog društva mogu imati u izradi transparentnijeg, odgovornijeg i uključivijeg procesa pristupanja; potiče vladu da pomaže u razvoju civilnog društva i u ruralnim područjima; poziva vladu da pokrene sadržajnu raspravu sa sveučilištima, profesorima i studentima o reformi visokog obrazovanja;

25.  potiče vlasti da povrate odgovarajuću arhivu jugoslavenskih tajnih službi iz Srbije; smatra da je transparentno postupanje s totalitarnom prošlošću, uključujući otvaranje arhiva tajnih službi, korak prema daljnjoj demokratizaciji, odgovornosti i institucionalnoj snazi;

26.  iznimno je zabrinut da se političkim i financijskim pritiscima stalno, i u znatnoj mjeri, podriva neovisnost medija; žali zbog sve lošijeg stanja u pogledu slobode izražavanja, što je dovelo do najniže razine medijske slobode u regiji; žali što je u tom kontekstu zemlja pala s 34. mjesta 2009. na 117. 2015. na listi koju je sastavila organizacija Reporters Without Borders; sa sve većom zabrinutošću primjećuje državnu kontrolu medija, uključujući trajnu ovisnost o državnom proračunu, sve češću samocenzuru, te niske profesionalne i etičke standarde; sa zabrinutošću prima na znanje posezanje za klevetama u političkom životu i medijima; iako su neki koraci poduzeti u cilju obnavljanja dijaloga između vlade i medijske zajednice, žali zbog činjenice da je zakon o audiovizualnim uslugama izmijenjen hitnim postupkom bez odgovarajućeg savjetovanja s medijskim dionicima;

27.  apelira na vladu da nastavi s politikama jačanja medijskog pluralizma i raznolikosti mišljenja te da zajamči neovisnost javne radiotelevizije i medijskog regulatornog tijela; sa zabrinutošću prima na znanje da je javna televizija pokazala primjetnu pristranost u korist vladajućih stranaka, tijekom predizbornih kampanji (kao što je navedeno u izvješćima OESS-a/ODIHR-a) i u okolnostima nepovezanima s kampanjom (kao što je navedeno u izvješću Komisije o napretku); pozdravlja činjenicu da je vlada objavila podatke o svom oglašavanju; međutim, poziva vladu da poveća transparentnost kriterija koji su se rabili prilikom dodjeljivanja sredstava; snažno preporučuje Komisiji da bude aktivnija u praćenju i savjetovanju o razvoju politika i u poticanju dijaloga među medijskim akterima;

28.  podsjeća vladu i političke stranke na njihovu odgovornost u stvaranju kulture uključivanja i tolerancije; poziva na usklađivanje zakona o borbi protiv diskriminacije s pravnom stečevinom Unije s obzirom na to da se njime ne zabranjuje diskriminacija na temelju seksualne orijentacije; osuđuje svako nasilje protiv zajednice LGBTI te poziva da se sve počinitelje, pa i one odgovorne za nasilne incidente usmjerene protiv centra za osobe LGBTI u Skoplju, privede pravdi; ističe potrebu za borbom protiv predrasuda i diskriminacije Roma te za poduzimanjem dodatnih mjera kojima će se njihova situacija poboljšati, posebno kada je riječ o smještaju, zdravlju, obrazovanju i zapošljavanju; poziva vlasti da zajamče uključivanje rodne perspektive u sva područja politike kojima se jamči jednakost muškaraca i žena; ponavlja svoju zabrinutost zbog i dalje prisutnih rodnih stereotipa u društvu i zbog obiteljskog nasilja; potiče vladu da pristupi rješavanju strukturnog rodnog jaza i razlike u primanjima u sferama gospodarstva, politike i društva; poziva Komisiju da ispuni vlastitu obvezu te da zapošljavanje i socijalnu politiku učini prioritetnim poglavljem u procesu pristupanja tako da u okviru dijaloga o pridruživanju na visokoj razini započne sa zemljom inicijativu o toj temi;

29.  i dalje je zabrinut zbog visokih stopa siromaštva djece te nedostatka kapaciteta institucija odgovornih za provedbu politika i strateških aktivnosti u tom području; potiče vladu da pojača svoje napore u provedbi izmijenjene nacionalne strategije o siromaštvu i društvenoj isključenosti; potiče da se veća pozornost posveti pružanju pravednog i djelotvornog pristupa pravdi za svu djecu; naglašava potrebu za dodatnim naporima vlade u davanju potpore djeci s invaliditetom i djeci iz romske zajednice; poziva na ulaganje dodatnog truda u cilju poboljšanja zdravlja i prehrane djece, pri čemu osobitu pozornost treba posvetiti romskoj djeci;

30.  pozdravlja činjenicu da država nastavlja predvoditi regiju u području poboljšanja uvjeta poslovanja te njezin pomak s 31. mjesta 2013. na 30. mjesto na ljestvici Svjetske banke 2014.; napominje, međutim, da se ugovorne obveze izvršavaju s teškoćama te da česte zakonske promjene koje se zbivaju bez primjerenih savjetovanja predstavljaju ozbiljne prepreke stvaranju poslovnog okruženja; istodobno naglašava važnost postizanja napretka u pogledu zakona o radu te jačanja socijalnog dijaloga; naglašava da je potrebno dodatno unaprijediti poslovno okruženje dajući potporu malim i srednjim poduzećima, smanjujući razlike među regijama i povezujući istraživačke i razvojne institucije s poduzetničkim sektorom i sektorom zapošljavanja;

31.  pozdravlja stabilan dotok izravnih stranih ulaganja zahvaljujući kojima se izvoz diversificirao; primjećuje da 80 % ukupnih izravnih stranih ulaganja potječe iz poduzeća iz EU-a te da se razmjena usluga i dobara s EU-om dodatno povećala; ponavlja važnost privlačenja stranih ulaganja te smatra da bi zastoj u procesu pristupanja EU-u mogao biti prepreka dubljoj gospodarskoj integraciji; prepoznaje potrebu za povećanjem javnih prihoda i stvaranjem radnih mjesta u sektorima visoke produktivnosti, s obzirom na to da je gospodarstvo općenito i dalje usredotočeno na aktivnosti niske produktivnosti; naglašava da bi sva pravila o međunarodnoj financijskoj zoni trebala biti u skladu s pravnom stečevinom i međunarodnim normama;

32.  pozdravlja smanjenje ukupne stope nezaposlenosti s 29,9 % u prvom tromjesečju 2013. na 27,9 % u trećem tromjesečju 2014.; poziva vladu da obnovi svoja nastojanja usmjerena k smanjenju strukturne i dugoročne nezaposlenosti, posebno među mladima (iznad 50 %) i osjetljivom populacijom, uključujući romsku populaciju; potiče donošenje reformi kojima bi se povećao udio radne snage i mobilnost na tržištu rada te smanjio velik udio sivog gospodarstva kojim se i dalje narušava tržišno natjecanje; zabrinut je zbog činjenice da razina obrazovanja i osposobljavanja radne snage često ne odgovara stvarnim potrebama gospodarstva te da je zbog toga velik broj mladih osposobljenih radnika primoran na emigraciju zbog toga što ne uspijevaju pronaći prikladna radna mjesta u zemlji; izražava zabrinutost zbog nedavnih zakonodavnih promjena koje osporavaju pravo na štrajk te poziva vlasti da ih izmjene u skladu sa standardima MOR-a;

33.  primjećuje korake poduzete za smanjenje nezaposlenosti među ženama, ali poziva vladu da učini više s obzirom na to da je nezaposlenost među ženama i dalje mnogo veća od prosjeka EU-a;

34.  ističe da je potrebno uložiti velik trud, zajedno s civilnim društvom i zainteresiranim dionicima, u području zaštite okoliša, posebno kakvoće vode i zraka te gospodarenja otpadom; zabrinut je zbog zagađenja zraka i vode; sa zabrinutošću prima na znanje veliku zagađenost zraka, posebice u Skoplju, Tetovu, Bitoli, Kičevu i Kavadarcima, gdje je koncentracija štetnih čestica nekoliko puta veća od dopuštene granice; poziva nadležne vlasti na bolju suradnju radi provedbe mjerodavnog zakonodavstva, jačanja upravnih kapaciteta i izdvajanja dostatnih sredstava za ulaganja u infrastrukturu poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda;

35.  žali što nisu postignuti energijski ciljevi za 2013., posebice u vezi s energijskom učinkovitosti i uporabom obnovljivih izvora energije; u tom pogledu poziva da se donesu odgovarajući akcijski planovi te usklade s klimatskom politikom EU-a;

36.  pozdravlja činjenicu da zemlja i dalje aktivno i konstruktivno surađuje na regionalnoj razini i da nema neriješenih graničnih pitanja sa svojim susjedima; pozdravlja njezino nadolazeće predsjedanje Srednjoeuropskom inicijativom; poziva vladu da unaprijedi ukupnu razinu usklađivanja s izjavama i odlukama u području ZVSP-a; ističe važnost postupnog usklađivanja sa stajalištima vanjske politike EU-a;

37.  pozdravlja napredak i spremnost da se dovrši željeznička pruga između dotične zemlje i Bugarske, što vodi boljim gospodarskim i društvenim vezama;

38.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i vladi i parlamentu zemlje.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o izvješću o napretku Srbije za 2014. (2014/2949(RSP))

P8_TA(2015)0065 B8-0213/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/213/EZ od 18. veljače 2008. o načelima, prioritetima i uvjetima europskog partnerstva sa Srbijom te o ukidanju Odluke 2006/56/EZ,(1)

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 12. listopada 2011. o zahtjevu Srbije za članstvo u Europskoj uniji (SEC(2011)1208),

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o pitanju sukladnosti jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova s međunarodnim pravom te Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 9. rujna 2010., koja je potvrdila sadržaj mišljenja i pozdravila spremnost EU-a da potiče dijalog između Beograda i Prištine,

–  uzimajući u obzir izjavu i preporuke s druge sjednice parlamentarnog Odbora Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održane 26. i 27. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Srbije za 2014. od 8. listopada 2014. (SWD(2014)0302),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 16. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o izvješću o napretku Srbije za 2013.,(2)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o Srbiji: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja,(3)

–  uzimajući u obzir rad Davida McAllistera kao stalnog izvjestitelja za Srbiju u Odboru za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je 28. lipnja 2013. Europsko vijeće odlučilo započeti pristupne pregovore sa Srbijom; budući da se prva međuvladina konferencija održala 21. siječnja 2014.;

B.  budući da u svojem izvješću o napretku Srbije za 2014. Komisija navodi koliko je Srbija napredovala prema europskoj integraciji ocjenjujući njezina nastojanja da ispuni kriterije iz Kopenhagena i uvjete u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja;

C.  budući da Srbija, kao svaka država koja teži članstvu u EU-u, mora biti ocijenjena na temelju vlastitog uspjeha u ispunjavanju i provođenju istog skupa kriterija te usklađivanja s njim te s obzirom na to da vremenski raspored pristupnih pregovora ovisi o mjeri u kojoj se nužne reforme provode i o njihovoj kvaliteti;

D.  budući da je EU stavio vladavinu prava u središte politike proširenja;

E.  budući da je Komisija naglasila potrebu da se osnaže gospodarsko upravljanje, vladavina prava i kapaciteti javne uprave u svim zemljama zapadnog Balkana;

F.  budući da je Srbija poduzela važne korake prema normalizaciji odnosa s Kosovom, što je rezultiralo Prvim sporazumom o načelima za normalizaciju odnosa od 19. travnja 2013.; budući da su hitno potrebni daljnji koraci kako bi se riješila sva neriješena pitanja između tih dviju zemalja;

G.  budući da su dobrosusjedski odnosi ključan element uspješne europske integracije bilo koje zemlje te s obzirom na to da bi bilateralna pitanja trebalo riješiti u sklopu procesa pristupanja u skladu s okvirom za pregovore, i to u konstruktivnom i dobrosusjedskom duhu, uzimajući pritom u obzir opće interese i vrijednosti EU-a; budući da su poduzeti važni koraci u povijesnom procesu pomirenja između Srbije i njezinih susjeda;

H.  budući da se pravni okvir o zaštiti manjina treba u potpunosti provesti, posebno kada je riječ o obrazovanju, uporabi jezika, pristupu medijima i vjerskim uslugama na jeziku manjina;

I.  budući da predsjedanje Srbije OESS-om tijekom 2015. dolazi u vrijeme dugotrajnog sukoba u istočnoj Ukrajini i u vrijeme kada OESS slavi 40. obljetnicu usvajanja Helsinškog završnog akta;

1.  pozdravlja službeni početak pristupnih pregovora 21. siječnja 2014. na prvoj međuvladinoj konferenciji EU-a i Srbije te visoku razinu spremnosti i uključenosti u analitički pregled pravne stečevine koju je pokazala srpska vlada;

2.  pozdravlja način na koji su održani prijevremeni parlamentarni izbori koje su međunarodni promatrači povoljno ocijenili; poziva vlasti da u cijelosti razmotre preporuke posljednje izborne promatračke misije OESS-a/Ureda za demokratske institucije i ljudska prava i prethodnih takvih misija;

3.  ističe važnost napretka i poboljšanja provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Srbije (SAA); naglašava da se Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i Srbije pruža opći okvir u kojemu Srbija i EU mogu unaprijediti svoju suradnju;

4.  pozdravlja predanost vlade Srbije europskim integracijama i poziva Srbiju da se odlučno uhvati u koštac sa strukturnim i društveno-gospodarskim reformama; ističe da je temeljita provedba zakonodavstva i politika i dalje ključni pokazatelj uspješnosti procesa integracije; poziva Srbiju da unaprijedi planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe novih propisa i politika; ističe da je potrebno poboljšati transparentnost procesa pristupanja i razinu sudjelovanja u njima; ističe da Srbija mora ostvariti dodatni napredak u svojoj najvažnijoj reformi, vladavini prava;

5.  apelira na to da se u okviru otvaranja pregovaračkih poglavlja vodi računa o razvoju događaja na tehničkoj razini, ali i o političkom kontekstu odnosa između Srbije i EU-a; naglašava da bi poglavlje 23. (pravosuđe i temeljna prava) i poglavlje 24. (pravda, sloboda i sigurnost) trebalo otvoriti u ranoj fazi pregovora; ustraje na tome da bi poglavlje 35. pravne stečevine EU-a u pogledu odnosa s Kosovom trebalo biti jasno definirano; naglašava da je okvirom za pregovore postavljeno mjerilo kojim se utvrđuje zaostaje li osjetno napredak u jednom poglavlju za ukupnim napretkom pregovora, čime se Komisiji omogućuje da preporuči odgađanje otvaranja ili zatvaranje drugih pregovaračkih poglavlja;

6.  napominje da je u nedavno objavljenom izvješću Europskog revizorskog suda navedeno da su sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći zajedno s drugim oblicima potpore pomogla Srbiji da provede socijalne i gospodarske reforme i da poboljša upravljanje javnim financijama; međutim, konstatira da reforma pravosuđa znatno zaostaje; poziva Srbiju da se uskladi s pravnom stečevinom EU-a u području državnih potpora; pozdravlja to što se financijska i nefinancijska pomoć EU-a rabila općenito gledajući djelotvorno, kao što je to napomenuo Europski revizorski sud, i potiče vlasti da unaprijede dobre prakse upravljanja i da riješe preostale nedostatke u izradi projekata, provedbi i održivosti; poziva Komisiju da na djelotvoran i učinkovit način nastavi pomagati Srbiji u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći;

7.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je većina zakona donesena po hitnom postupku u okviru kojeg nije uvijek moguće u odgovarajućoj mjeri provesti savjetovanja sa zainteresiranim stranama i širom javnošću;

8.  napominje da su poplave u Srbiji iz svibnja 2014. ozbiljno pogodile stanovništvo i nepovoljno utjecale na gospodarstvo; izražava sućut obiteljima žrtava; pozdravlja činjenicu da je EU, kao i pojedinačne države članice, pružio neposrednu i znatnu pomoć na zahtjev Srbije organizacijom konferencije donatora u srpnju 2014.; naglašava da je Komisija pozvala Srbiju da pristupi Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu i pozdravlja činjenicu da je Srbija 16. listopada 2014. izrazila interes za to;

9.  pozdravlja Prvi sporazum o načelima za normalizaciju odnosa sklopljen nakon dijaloga na visokoj razini između premijera Srbije i Kosova 19. travnja 2013.; pozdravlja angažman Srbije u okviru procesa normalizacije odnosa s Kosovom i snažno potiče vlasti Srbije da odigraju konstruktivnu ulogu u tom procesu i u izgradnji dobrosusjedskih odnosa kojima se mogu ostvariti interesi i Srbije i Kosova; napominje da su se pregovori usporili zbog, između ostalog, prijevremenih izbora u Srbiji i na Kosovu; pozdravlja sastavljanje nove vlade na Kosovu, što je važan korak za nastavak dijaloga na visokoj razini koji se održao 9. veljače 2015. i koji je doveo do sporazuma o pravosuđu u Mitrovici, te s tim u vezi pozdravlja konstruktivnu ulogu vlade Srbije u poticanju izabranih predstavnika srpske manjine na sudjelovanje i preuzimanje dužnosti u novoj koalicijskoj vladi u Prištini; poziva Srbiju i Kosovo da u dobroj vjeri i pravovremeno nastave s provedbom već postignutih dogovora te poziva EU da izvrši procjenu uspješnosti uključenih strana u pogledu izvršenja njihovih obveza; poziva srpske i kosovske vlasti da dodatno normaliziraju odnose; poziva obje strane da ulože postojane napore u približavanje albanske i srpske zajednice; ističe da je okvirom za pregovore propisano da se usporedno s općim napretkom pregovora mora ostvarivati napredak u postupku normalizacije odnosa s Kosovom u skladu s poglavljem 35.; naglašava da bi se poglavlje 35. trebalo otvoriti na početku pregovora; smatra da bi potpuna normalizacija odnosa između Srbije i Kosova ubrzala pristupanje Srbije EU-u;

10.  poziva vlasti Srbije i Kosova da pojačaju suradnju kako bi stale na kraj kriminalnim mrežama koje kontroliraju, iskorištavaju i krijumčare ilegalne migrante s Kosova preko Srbije u pojedine države članice;

11.  poziva Srbiju da odlučnije uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a, uključujući svoju politiku o Rusiji; žali što Srbija, kada je to od nje bilo zatraženo, nije uskladila svoje odluke s odlukama Vijeća kojima se uvode restriktivne mjere protiv Rusije, imajući na umu, međutim, tradicionalno snažne gospodarske, društvene i kulturne veze između tih dviju zemalja; smatra da Srbija može odigrati ključnu ulogu u odnosima između EU-a i Rusije; pozdravlja aktivno sudjelovanje Srbije u međunarodnim mirovnim operacijama; primjećuje da je Srbija uz počasti ugostila nekoliko osoba na koje se primjenjuje zabrana izdavanja viza za EU i da organizira vojne vježbe s ruskom vojskom;

12.  pozdravlja predsjedanje Srbije OESS-om 2015. i njezine prioritete; napominje da je Srbija u svojstvu predsjedateljice OESS-om voljna poduprijeti sve načine kojima bi se povećali napori za rješavanje postojećih sukoba na području OESS-a mirnim putem; potiče Srbiju da u tom svojstvu iskoristi to predsjedanje kako bi doprinijela stabilizaciji situacije u istočnoj Ukrajini; nadalje, uviđa spremnost Srbije da dodatno promiče regionalnu suradnju; poziva Srbiju da se kao aktualna predsjedateljica OESS-om potrudi da ta organizacija ponovno postane sveobuhvatna platforma za rješavanje sigurnosnih pitanja u Europi;

13.  potiče Srbiju da i dalje surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, da namijeni više sredstava domaćim suđenjima za ratne zločine i poboljša regionalnu suradnju kako bi se stalo na kraj nekažnjivosti i zadovoljila pravda za žrtve ratnih zločina i njihove obitelji; ističe da se hitno treba donijeti sveobuhvatno zakonodavstvo i izraditi politika za zaštitu svjedoka, jamčiti žrtvama i njihovim obiteljima pravo na odštetu; ponovno ističe svoju potporu inicijativi REKOM;

14.  poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine;

15.  poziva Srbiju da pojača suradnju sa susjednim zemljama i da pojača napore u potrazi za nestalim osobama te da omogući potpuni pristup svim bitnim podacima; stoga poziva srpske vlasti da otvore arhive Jugoslavenske narodne armije kako bi se utvrdila istina o tragičnim događajima iz prošlosti i prikupili podaci; nadalje, potiče vlasti da otvore nacionalne arhive i da omoguće transparentan pristup arhivama Jugoslavije i njezine bivše obavještajne agencije, UDBA-e, te da ih dostavi zainteresiranim vladama;

16.  pozdravlja potpisivanje, pod pokroviteljstvom Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe, Deklaracije o ulozi države u rješavanju pitanja osoba nestalih uslijed oružanog sukoba i povreda ljudskih prava; naglašava potrebu za jačanjem napora u pronalaženju i identifikaciji nestalih osoba te lociranju masovnih grobnica iz ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na Kosovu, kao i u jamčenju prava obiteljima žrtava da doznaju sudbinu nestalih članova svoje obitelji;

17.  cijeni konstruktivan pristup srpske vlade odnosima sa susjednim zemljama s obzirom na to da je njime omogućen znatan napredak u ostvarivanju i regionalne suradnje i čvršćih odnosa s EU-om; potiče Srbiju da još prisnije surađuje sa susjednim zemljama i da poduzme daljnje korake u okviru prekogranične suradnje kako bi se poboljšao, između ostalog, gospodarski razvoj pograničnih područja i područja nastanjenih manjinama; naglašava važnost promicanja politike komunikacije i kontakta među mladima u okviru pomirenja; pozdravlja činjenicu da se Srbija općenito pridržava svojih međunarodnih obveza te da je dodatno unaprijedila bilateralne odnose sa svojim susjedima; ponovno ističe ključnu važnost pomirenja; poziva Srbiju da u potpunosti provede bilateralne sporazume sa susjednim zemljama te da pragmatično pristupi otvorenim bilateralnim pitanjima; pozdravlja sastanak između premijera Srbije i Albanije održan 10. studenog 2014. u Beogradu; potiče Srbiju da aktivno i konstruktivno podupire napredak Bosne i Hercegovine prema europskoj integraciji; također pozdravlja činjenicu da je Srbija nastavila aktivno sudjelovati u regionalnim inicijativama, kao što je Proces suradnje u jugoistočnoj Europi;

18.  naglašava ključnu ulogu srpskog parlamenta i civilnog društva u pregovorima o pristupanju; pozdravlja to što je Parlament 4. lipnja 2014. donio Odluku o regulaciji postupak razmatranja prijedloga pregovaračkih stajališta tijekom pregovora o pristupanju; pozdravlja donošenje smjernica za uključivanje organizacija civilnog društva u proces izrade propisa od 26. kolovoza 2014. i poziva na veću uključenost civilnog društva u procesu integracije; poziva vladu da se suzdrži od retorike protiv EU-a i da redovito vodi dijaloge i javna savjetovanja sa svim relevantnim dionicima kako bi zajamčila potpunu transparentnost pregovora i pružila sve informacije potrebne za konstruktivnu raspravu u pogledu funkcioniranja EU-a i članstva u njemu te omogućila sudjelovanje u tom procesu velikog broja tih dionika;

19.  pohvaljuje rad nezavisnih regulatornih tijela i njihov doprinos poboljšanju pravnog okvira i većoj razini odgovornosti državnih institucija; naglašava da državne institucije moraju djelovati na transparentan i odgovoran način; podržava rad neovisnih državnih tijela poput pravobranitelja, povjerenika za informacije od javne važnosti i drugih; poziva državna tijela da štite neovisnost tih tijela i da u potpunosti surađuju s njima u izvršavanju njihovih ovlasti; smatra da bi im vlasti trebale pružiti dostatna financijska i administrativna sredstva za njihov rad; ističe da se njihove preporuke moraju slijediti, a njihova neovisnost poštovati;

20.  osuđuje neosnovane javne kritike ombudsmana koje su izrekli ministri u vladi, ističe da je uloga ombudsmana ključna za sustav provjera i ravnoteža vlasti i poziva vlasti da osiguraju očuvanje neovisnosti i integriteta ombudsmana; poziva vlasti da ombudsmanu osiguraju punu političku i administrativnu potporu za rad i da očuvaju njegovo pravo da zatraži službene dokumente u skladu sa Zakonom o javnom informiranju;

21.  naglašava činjenicu da je Srbija ratificirala glavne konvencije o radničkim pravima Međunarodne organizacije rada (ILO) kao i revidiranu Europsku socijalnu povelju; skreće pozornost na činjenicu da su radnička i sindikalna prava još uvijek ograničena unatoč ustavnim jamstvima te poziva Srbiju da pridonese jačanju tih prava; primjećuje da je radi veće jasnoće nužno uvesti dodatne postupke kojima se uređuje rad sindikata i pravo na štrajk; primjećuje da postoji samo nekoliko sektorskih kolektivnih ugovora od kojih je njih više isteklo te bi ih trebalo ponovno sklopiti; zabrinut je zbog i dalje slabog socijalnog dijaloga i neredovitog savjetovanja sa socijalnim partnerima; poziva na poduzimanje daljnjih koraka kako bi se ojačalo socijalni dijalog i savjetodavnu ulogu tih dionika u izradi zakona;

22.  ponavlja važnost toga da se ljudska prava i temeljne slobode promiču, štite i primjenjuju u svim dijelovima srbijanskog društva bez ikakve diskriminacije i u skladu s europskim i međunarodnim normama; napominje da je akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv diskriminacije donesen 2. listopada 2014. i u njemu se poziva da se poštuju prava žena, osoba s invaliditetom, pripadnika skupina LGBT te svih manjina, nacionalnih, etničkih i seksualnih; poziva vlasti Srbije da ulože daljnje napore u jamčenje jednake zastupljenosti žena u političkom i javnom životu; prima na znanje da je upravni kapacitet u području rodne jednakosti i dalje slab te potiče srbijanske vlasti da ulože dodatne napore u to; pozdravlja odluku vlade Srbije da dopusti organizaciju povorke ponosa, koja je održana u Beogradu 28. rujna bez većih izgreda, i pohvaljuje vladu na njezinoj podršci i policiju zbog toga što je omogućila odvijanje povorke;

23.  pohvaljuje osnivanje nacionalnog vijeća za prava djeteta i potiče to tijelo da u potpunosti iskoristi svoj mandat kako bi svi prioriteti u vezi s pravima djeteta bili uvršteni u akcijske planove koje vlada Srbije razrađuje u sklopu procesa pristupanja;

24.  prima na znanje poduzete korake u provedbi Strateškog i akcijskog plana reforme pravosuđa za razdoblje 2013. – 2018.; pozdravlja donošenje pravila za ocjenjivanje rada sudaca i javnih tužitelja; naglašava ključnu važnost neovisnog pravosuđa i ističe potrebu da se reforma pravosuđa dovrši kako bi se zajamčila potpuna neovisnost i nepristranost sudaca i javnih tužitelja; poziva vlasti da ne odgađaju donošenje nacrta zakona o besplatnoj pravnoj pomoći pazeći pritom da se i najugroženijim građanima zajamči pristup uslugama besplatne pravne pomoći; ističe važnost rješavanja slučajeva zlouporabe položaja i ovlasti te izražava zabrinutost zbog toga što su ti slučajevi predmetom opširne prekvalifikacije; naglašava da su potrebne ustavne reforme kako bi se zajamčila nezavisnost pravosuđa;

25.  pozdravlja snažni politički poticaj borbi protiv korupcije i daljnju provedbu preporuka Skupine država protiv korupcije (GRECO); pozdravlja činjenicu da je 25. studenog 2014. srpski parlament usvojio zakon o zaštiti zviždača; pozdravlja činjenicu da se provodi nekoliko istraga slučajeva na visokoj razini te da su uloženi napori u poboljšanje koordinacije; ističe da je potrebno uložiti znatne napore u svrhu unaprjeđenja i potpune primjene pravnog okvira za borbu protiv korupcije i podupiranja reformi odgovarajućim resursima; ističe da su odavanja informacija medijima o istragama u tijeku, čime se krši pretpostavka nevinosti, ozbiljan razlog za zabrinutost i da bi ih trebalo istražiti, procesuirati i iskorijeniti u skladu sa zakonom; također osuđuje pritisak koji vrše mediji ili političke stranke na neovisna tijela za borbu protiv korupcije i u tom pogledu smatra da bi trebalo povećati ovlasti i resurse Agencije za borbu protiv korupcije; prima na znanje da se zbog takvih radnji može znatno usporiti napredak pregovora o pristupanju; poziva na poduzimanje daljnjih mjera kako bi se zaštitilo neovisnost i integritet pravosuđa te pristup pravdi;

26.  primjećuje da su korupcija i organizirani kriminal široko rasprostranjeni u regiji te također predstavljaju prepreku demokratskom, socijalnom i gospodarskom razvoju Srbije; smatra da je regionalna strategija i pojačana suradnja između svih zemalja u regiji ključna za učinkovitije rješavanje tih pitanja;

27.  sa zabrinutošću prima na znanje da postoji nedostatak transparentnosti u financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja te stoga i visok rizik od korupcije; ističe da financiranje političkih stranaka mora biti transparentno i u skladu s najvišim međunarodnim normama;

28.  pozdravlja donošenje zakona o javnom informiranju i medijima, zakona o elektroničkim medijima i zakona o javnim radiodifuzijskim uslugama i poziva na njihovu trenutačnu provedbu; ističe da prilikom provedbe novog medijskog paketa treba voditi računa i o održivosti javne radiodifuzije na jezicima manjina te o održivosti i financijskoj stabilnosti javnih službi te regionalnih i lokalnih medija; izražava zabrinutost zbog sve gorih uvjeta za potpuno ostvarenje slobode izražavanja u Srbiji i naglašava potrebu za potpunom transparentnošću u pogledu medijskog vlasništva; izražava zabrinutost zbog pritiska i prijetnji kojima su izloženi novinari, što dovodi do povećane samocenzure, te potiče srpske vlasti da poduzmu mjere kako bi se počinitelje privelo pravdi; sa zabrinutošću primjećuje da politički pritisak ugrožava neovisnost medija; ponavlja važnost slobode medija kao jedne od temeljnih vrijednosti EU-a; poziva vlasti Srbije da izgrade okruženje u kojemu se podržava sloboda izražavanja i medija;

29.  poziva vladu Srbije da u potpunosti i bez diskriminacije provede zakon o rehabilitaciji; predlaže vladi Srbije i da dodatno izmijeni zakon o vraćanju oduzete imovine kako bi se otklonile sve postupovne i zakonske prepreke vraćanju u naturi;

30.  pozdravlja izbore za vijeća nacionalnih manjina održane 26. listopada 2014.; ističe važnost vijeća nacionalnih manjina u provedbi prava nacionalnih manjina te poziva Srbiju da se pobrine za to da se očuva razina stečenih prava i ovlasti u okviru postupka njihova zakonskog usklađivanja s odlukom Ustavnog suda Republike Srbije, te važnost toga da im se na transparentan način pruže dostatna sredstva; poziva Srbiju da u cijeloj zemlji omogući dosljednu provedbu zakonodavstva o zaštiti manjina, pa i u pogledu obrazovanja, uporabe jezika i pristupa medijima te vjerskim uslugama na jezicima manjina te o odgovarajućoj zastupljenosti nacionalnih manjina u državnoj upravi, lokalnim i regionalnim tijelima te u nacionalnom parlamentu; potiče predanost Srbije da izradi posebni akcijski plan o položaju nacionalnih manjina u okviru akcijskog plana za poglavlje 23.; potiče vlasti Srbije da poduzmu dodatne mjere radi poboljšanja položaja Roma, posebno kada je riječ o obrazovanju, smještaju i zapošljavanju; potiče vladu da radi na povećanju razine znanja romskog stanovništva o građanskim pravima te da im pruži jednaku razinu sigurnosti; ističe važnost toga da se Romi potiču da sudjeluju u javnom životu; poziva vlasti Srbije da poboljšaju planiranje, koordinaciju i nadzor primjene politika o uključivanju romskog stanovništva te mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini;

31.  naglašava važnost povrata imovine crkvama i vjerskim zajednicama manjina zaplijenjene za vrijeme komunističkog režima; naglašava ulogu države u stvaranju nepristrane politike prema povijesnim crkvama u državi, uključujući crkve manjina; ističe da se vjerska sloboda ne može jamčiti bez tog povrata;

32.  prima na znanje da kulturna raznolikost Vojvodine također doprinosi identitetu Srbije i da su stoga zaštita i podržavanje njezinih manjina i održavanje te promicanje stoljetne nacionalne raznolikosti od temeljne važnosti; poziva na to da se višejezičnost i raznolikost očuvaju; nadalje, ističe da se autonomija Vojvodine ne bi trebala sužavati i potiče vladu da bez odgađanja u proceduru pošalje zakon o nadležnostima i financiranju Autonomne Pokrajine Vojvodine;

33.  uzimajući u obzir važnost Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) za daljnji razvoj prekogranične suradnje između država članica EU-a i njezinih susjeda, poziva vladu Srbije da izradi potreban pravni okvir kojim bi se Srbiji omogućilo da sudjeluje u EGTC-u;

34.  pozdravlja, kao pozitivne korake prema djelotvornijoj javnoj upravi, novu strategiju reforme javne uprave, stvaranje Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave i snažniju usredotočenost na planiranje i koordinaciju politika nakon uspostave Tajništva za javne politike; izražava zabrinutost zbog manjka transparentnosti pri zapošljavanju u javnoj upravi i zbog administrativnih i upravnih kapaciteta na lokalnoj razini; potiče vlasti da rade na ostvarivanju transparentnog postupka imenovanja i napredovanja javnih službenika i dužnosnika koji se temelji na zaslugama;

35.  potiče vlasti Srbije da provedu strukturne gospodarske reforme kako bi se pospješio rast, poboljšala poslovna i ulagačka klima diljem Srbije i ostvario uravnotežen socijalni i gospodarski razvoj u svim regijama, smanjila visoka razina nezaposlenosti i siromaštva, provela fiskalna konsolidacija i suzbila korupcija, koja je još uvijek najveća prijetnja poslovnoj klimi; sa zabrinutošću primjećuje visoku nezaposlenost mladih i potiče vladu da pristupi rješavanju tog pitanja pružajući mladima odgovarajuće mogućnosti i obrazovanje prilagođeno potrebama tržišta rada; ističe potrebu za time da obrazovni sustav bude pristupačan i popraćen mogućnostima zapošljavanja i osposobljavanja za mlade i pristupom europskim studijskim programima poput programa ERASMUS; pozdravlja donošenje zakona o radu, zakona o stečaju, zakona o privatizaciji i zakona o planiranju i izgradnji, koji predstavljaju pravni okvir za strukturne reforme te za poboljšanje poslovne klime;

36.  poziva na unaprjeđenje poslovnog okruženja provedbom planiranih strukturnih reformi u tom području, jačanjem pravnog sustava i jamčenjem usklađene provedbe zakona; ustraje na hitnoj potrebi da se ukinu administrativne prepreke poslovanju, posebno kada je riječ o malim i srednjim poduzećima, te ističe važnost nužnog restrukturiranja javnih poduzeća poštujući pritom prava radnika i vodeći računa o važnosti koju radna mjesta u javnom sektoru imaju u očima građana Srbije te o njihovoj dobrobiti i pristupu osnovnim javnim uslugama;

37.  prima na znanje da se radi na izmjenama kaznenog zakona; međutim, primjećuje da je pravna nesigurnost prisutna u privatnom sektoru i nakon usvojenih izmjena; ponovno izražava zabrinutost zbog odredbi novog članka 234. o zloupotrebi položaja i ovlasti koje se još uvijek mogu proizvoljno tumačiti; prima na znanje da je većina bivših slučajeva zlouporabe položaja i ovlasti bilo predmetom opsežne prekvalifikacije, a da pritom nije izvršena odgovarajuća revizija u okviru poglavlja „Zlouporaba odgovornog položaja”, pa stoga poziva da se provede nezavisna i temeljita revizija prekvalificiranih slučajeva kako bi se odmah zaustavili nepravedni dugogodišnji progoni;

38.  čestita Srbiji na organizaciji sastanka na vrhu između Kine i središnje i istočne Europe u Beogradu; pozdravlja planove za pojačanu suradnju i nada se će ona biti usklađena s europskim normama; prima na znanje početne dogovore o projektima u pogledu energije i infrastrukture postignute tijekom sastanka na vrhu te podsjeća Srbiju i druge države u regiji da bi u tim projektima trebalo uzeti u obzir dugoročne ciljeve politika EU-a;

39.  napominje da su pripreme na području energije tek skromno napredovale; ističe da Srbija treba pojačati napore u usklađivanju svojeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije u dijelu koji se odnosi na energijsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te ukidanje državnih potpora sektoru lignita kako bi se što prije postiglo razdvajanje u sektoru plina i restrukturiranje javnog poduzeća za plin; poziva Komisiju da podrži vladu Srbije u njezinu nastojanju da smanji ovisnost države o uvozu energije diversifikacijom izvora energije; potiče Srbiju da započne reviziju svoje predložene energijske strategije; poziva vladu da uloži više truda u rad na obnovljivim izvorima energije, posebno u pogledu direktive o obnovljivoj energiji, s obzirom na to da je riječ o nužnoj mjeri da se ostvari energijska sigurnost i postignu ciljevi strategije Europa 2020. za obnovljive izvore energije;

40.  žali zbog nedovoljnog napretka u području zaštite okoliša i klimatskih promjena i poziva vlasti Srbije da što prije donesu sveobuhvatnu klimatsku politiku i strategiju na državnoj razini i u skladu s ciljevima EU-a;

41.  zabrinut je zbog toga što se sveučilišne ustanove, zajedno s državnim vlastima i javnim dužnosnicima, nisu suočile s optužbama o plagiranju na sveučilištima;

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladi i parlamentu Srbije.

(1) SL L 80, 19.3.2008., str. 46. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0039. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0065.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o procesu europske integracije Kosova (2014/2950(RSP))

P8_TA(2015)0066 B8-0214/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Prvi sporazum o načelima kojima se uređuje normalizacija odnosa, koji su 19. travnja 2013. potpisali predsjednici vlada Hasim Thaҫi i Ivica Dačić te Akcijski plan za provedbu od 22. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. lipnja 2013. o donošenju odluke o odobravanju otvaranja pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća od 22. listopada 2012. o davanju ovlasti Komisiji da započne s pregovorima o okvirnom sporazumu s Kosovom u vezi sa sudjelovanjem u programima Unije,

–  uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o tekućim aktivnostima Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu i povezanom razvoju događaja, uključujući posljednje izvješće od 31. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/349/ZVSP od 12. lipnja 2014. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/124/ZVSP o Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu, EULEX KOSOVO,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanaka Vijeća za opće poslove od 7. prosinca 2009., 14. prosinca 2010. i 5. prosinca 2011. u kojima je istaknuto i ponovno potvrđeno da bi i Kosovo, ne dovodeći u pitanje stajalište država članica o njegovu statusu, trebalo biti obuhvaćeno mogućnošću dogledne liberalizacije viznog režima kad se ispune svi uvjeti,

–  uzimajući u obzir početak dijaloga o vizama u siječnju 2012., plan za liberalizaciju viznog režima iz lipnja 2012. te drugo izvješće Komisije od 24. srpnja 2014. o napretku Kosova u ispunjavanju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima (COM(2014)0488),

–  uzimajući u obzir treći sastanak o strukturiranom dijalogu o vladavini prava od 16. siječnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o sukladnosti jednostrane deklaracije o neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom te rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 64/298 od 9. rujna 2010. kojom je potvrđen sadržaj mišljenja Međunarodnog suda pravde i pozdravljena spremnost EU-a da omogući dijalog između Beograda i Prištine,

–  uzimajući u obzir odluku Odbora ministara Vijeća Europe od 11. lipnja 2014. da se Kosovu odobri članstvo u Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe, uzimajući u obzir imenovanje dvaju stručnjaka s Kosova u Venecijansku komisiju u rujnu 2014.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave s međuparlamentarnih sastanaka Europskog parlamenta i Kosova od 28. i 29. svibnja 2008., 6. i 7. travnja 2009., 22. i 23. lipnja 2010., 20. svibnja 2011., 14. i 15. ožujka 2012. te 30. i 31. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. listopada 2013. naslovljenu „Strategija proširenja i glavni izazovi za 2013. ‒ 2014.” (COM(2013)0700),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 16. prosinca 2014. o procesima proširenja te stabilizacije i pridruživanja,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije,

–  uzimajući u obzir rad Ulrike Lunacek, stalne izvjestiteljice Odbora za vanjske poslove o Kosovu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da 110 od 193 države članice UN-a, uključujući 23 od 28 država članica EU-a, priznaje neovisnost Kosova;

B.  budući da su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova završeni u svibnju 2014., a sporazum parafiran u srpnju 2014.;

C.  budući da će se svaku (potencijalnu) državu kandidatkinju ocjenjivati na temelju njezinih zasluga, a brzina i kvaliteta potrebnih reformi određuju raspored pristupanja;

D.  budući da je izborna promatračka misija EU-a ocijenila prijevremene parlamentarne izbore od 25. svibnja i 8. lipnja 2014. kao transparentne i dobro organizirane, čime se utvrdio napredak ostvaren na lokalnim izborima 2013.; budući da je konstituirajuća sjednica Skupštine Kosova završila tek 8. prosinca 2014., a vlada izglasana 9. prosinca 2014.;

E.  budući da ostvarenje napretka u vođenju zajedničke sigurnosne i obrambene politike iziskuje, između ostalog, spremnost na pomno preispitivanje načina rada u prošlosti i izvlačenje odgovarajućih pouka na osnovi utvrđenih problema, među kojima su i problemi upravljanja misijama na terenu; budući da je EULEX najveća misija na tom prostoru i da je operativna preko šest godina;

1.  pozdravlja okončanje šestomjesečnog političkog zastoja koji je uslijedio nakon izbora te sazivanje Skupštine i imenovanje nove vlade; zabrinut je zbog toga što se bez njihova pristanka na položaje imenuju osobe čije bi se prethodno djelovanje moglo dovesti u pitanje; izražava žaljenje zbog nepotrebno velikog broja ministara i zamjenika ministara u novoj vladi, što se odražava na proračunu, te zbog malog broja žena među ministrima; smatra da bi se povećanje broja žena među ministrima moglo iskoristiti kao poticaj za ostvarenje napretka u društvu u cjelini; ističe da je od najveće hitnosti da nova vlada predano i odlučno provodi potrebne reforme; ističe da se uspješnost vodstva Kosova najbolje može mjeriti na temelju ostvarenih konkretnih rezultata za građane Kosova te europske i međunarodne partnere; potiče izabrane predstavnike srpske manjine na Kosovu da sudjeluju u novoj koalicijskoj vladi u Prištini i da preuzmu svoje obveze u okviru te vlade;

2.  potiče novu vladu da se nastavi kretati prema Europi te ističe da bi se ona trebala snažno posvetiti rješavanju niza prioritetnih pitanja, uključujući i zakonodavnim putem, između ostalog, mjerama za jačanje i potvrđivanje vladavine prava, utvrđivanje modela pravosuđa utemeljenog na načelima neovisnosti, stručnosti i učinkovitosti, te sustavnu i djelotvornu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala na svim razinama; poziva vlasti da se sustavno i učinkovito bore protiv nezaposlenosti i potiču strukturne gospodarske reforme i održiv razvoj uvođenjem regulatornog okvira i poticaja za mala i srednja poduzeća te da poduzmu prijeko potrebnu reformu sustava socijalne zaštite kako bi se uhvatile u koštac s konstantno visokim stopama siromaštva, uključujući neprihvatljive razine siromaštva djece; naglašava činjenicu da je provedba reformi od ključne važnosti; ističe da bi se trebala dati prednost uspostavi i djelovanju posebnog suda i suradnji s njime, čime će se Kosovu pomoći da riješi i prevlada probleme koji su ukorijenjeni u njegovoj prošlosti; naglašava da se u zakonodavnim i političkim planovima potrebni resursi moraju realno odražavati i preporučuje da se provedu na transparentniji način;

3.  naglašava da je potrebno da u procesu integracije Kosova ojača nadzorna uloge Skupštine, a posebice Odbora za integraciju u EU; potiče Skupštinu da čim prije donese novi poslovnik koji treba biti usklađen s europskom najboljom praksom i sadržavati dimenziju jednakosti spolova;

4.  naglašava da je potrebno pojačati mjere za borbu protiv kriminalnih skupina koje omogućuju nezakonitu migraciju; naglašava, nadalje, da su društveno-gospodarski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta potrebni kako bi se zaustavio trend nezakonite imigracije i povratila nada i vjera građana da mogu izgraditi svoju budućnost u svojoj državi; ustraje na potrebi suočavanja s temeljnim uzrocima nezakonite migracije, koristeći se svim instrumentima politike i pomoći EU-a;

5.  pozdravlja postupno jačanje i sve veću koordinaciju organizacija civilnog društva, posebno onih usmjerenih na žene i pripadnike skupine LGBTI; također naglašava potrebu za pronalaženjem odgovora na prijetnje i napade na aktiviste koji nastoje ojačati prava pripadnika skupine LGBTI; poziva kosovske vlasti da ojačaju svoje mehanizme savjetovanja s civilnim društvom, koje se do sada provodilo na ad hoc osnovi, posebno osiguravajući sve potrebne resurse Zajedničkom savjetodavnom vijeću; smatra da bi, u cilju otvorenosti i transparentnosti vlade, predstavnici civilnog društva trebali sudjelovati u zakonodavnim savjetovanjima; poziva donatorsku zajednicu, posebno EU, da i dalje uključuje civilno društvo u izradu svojih programa te da se s njime savjetuje;

6.  primjećuje da su postignuti određeni pomaci u zakonodavstvu koje se odnosi na pravosuđe i njegovu organizaciju, posebno u pogledu mjera za prilagodbu struktura novom mandatu EULEX-a i mješovitim timovima; no napominje da i dalje postoji snažna zabrinutost u vezi s neovisnošću, odgovornošću, nepristranošću i djelotvornošću sudaca i javnih tužitelja te radom Sudbenog vijeća Kosova, zatvorskim sustavom i općenitom učinkovitošću sektora vladavine prava; naglašava da bi trebalo nastaviti rad na pripremama za potpuni prijenos nadležnosti EULEX-a na kosovske vlasti; poziva političke vlasti da na jasan način pokažu punu potporu neovisnosti sudaca i javnih tužitelja koji su i dalje meta pokušaja da se utječe na tekuće istrage i sudske postupke;

7.  izražava zabrinutost zbog izostanka zamjetnog napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini, što je znatna prepreka na putu za demokratski, društveni i gospodarski razvoj Kosova; ističe da vlada treba poslati jasan znak da se Kosovo sustavno bori protiv organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama; poziva na poduzimanje daljnjih koraka kako bi se spriječila svaka moguća povezanost između organiziranog kriminala i javne uprave; također je zabrinut zbog činjenice da je rašireno nezakonito posjedovanje vatrenog oružja te poziva kosovsku vladu da učinkovito provodi postojeće programe njihova prikupljanja, posebno nacionalnu strategiju i akcijski plan za kontrolu i prikupljanje malog i lakog oružja (SALW) za razdoblje 2013. – 2016.; poziva Kosovo da surađuje sa stručnom skupinom EU-a za borbu protiv krijumčarenja oružja i sa susjednim državama kako bi poduzelo preventivne mjere, a EU poziva da u tu svrhu pruži sve neophodne oblike tehničke pomoći;

8.  pozdravlja sudjelovanje Kosova u koaliciji za borbu protiv terorizma, izmjene kosovskog kaznenog zakona kako bi se poduzele oštre mjere protiv stranih boraca i radnje koje su poduzele vlasti kako bi se predalo u ruke pravde osobe koje su uključene u regrutiranje mladih ljudi za pristup ekstremističkim skupinama; sa zabrinutošću primjećuje izvješća o sve većoj radikalizaciji među mladim ljudima na Kosovu, od kojih neki pristupaju terorističkim borcima u Siriji i Iraku; traži od EU-a da pomogne u rješavanju socijalnih pitanja zbog kojih djelomično radikalne skupine uspijevaju regrutirati mlade ljude na Kosovu;

9.  napominje da je jedan od prioriteta nove vlade stvaranje oružanih snaga Kosova koje će djelovati u skladu s Ustavom i pod potpunim nadzorom civila; shvaća načelo teritorijalne obrane kao dio nacionalnog suvereniteta, ali poziva na usklađenost oružanih snaga s NATO-om i EU-om te smatra da bi se trebalo jače zalagati za povećanje raspoloživih sredstava policijskih službi Kosova kako bi se odmah povećala njihova djelotvornost;

10.  smatra da nije ostvaren dovoljan napredak u provedbi strateškog okvira za reformu javne uprave i akcijskog plana; poziva Kosovo da dovrši zakonodavni okvir za javnu službu, jamčeći njezinu depolitizaciju i uključujući ocjenjivanje uspješnosti;

11.  poziva vlasti da hitro donesu sveobuhvatno zakonodavstvo za borbu protiv diskriminacije te da se usredotoče na mjere sprečavanja i podizanje razine osviještenosti; pozdravlja činjenicu da se prva povorka ponosa održala 17. svibnja 2014. te da je uspostavljena savjetodavna i koordinacijska skupina za prava zajednice LGBTI;

12.  pozdravlja napredak postignut u području prava žena i rodne jednakosti, na primjer izmjenu zakonodavstva radi priznanja žrtava nasilja povezanog sa sukobima, kao što je silovanje u ratu; naglašava da izazovi i dalje postoje, posebno na području obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, vlasničkih prava i zastupljenosti žena na vodećim položajima;

13.  poziva na mjere kojima će se na odlučan način uhvatiti u koštac s izazovima i problemima obiteljskog nasilja i nasilja koje se temelji na spolu; naglašava važnost sveobuhvatnog prikupljanja podataka o razmjerima obiteljskog nasilja i nasilja koje se temelji na spolu;

14.  poziva Kosovo da usvoji učinkovito i sveobuhvatno zakonodavstvo te institucionalni okvir za medije te da, prije svega, učinkovitije provodi postojeće zakone kako bi se zajamčila sloboda izražavanja; i dalje je zabrinut zbog prijetnji i napada na novinare i nedostatka transparentnosti u medijima; ponavlja važnost slobode i neovisnosti medija kao jedne od ključnih vrijednosti EU-a i kamena temeljca svake demokracije, što doprinosi jačanju vladavine prava; poziva vlasti da, nakon temeljitog i sveobuhvatnog procesa javnog savjetovanja, čim prije popune sistemske praznine u zakonodavstvu i na taj način osiguraju slobodu medija, imajući posebno u vidu transparentnost u vlasništvu nad medijima i pitanje krivokletstva, te da zajamče neovisnost i održivost javne radioteleviziije i izbjegnu svako političko upletanje; potiče kosovske vlasti da poduzmu daljnje korake u sprečavanju i borbi protiv govora mržnje, prijetnji i poticanja na nasilje;

15.  ponavlja da je provedba zakonodavstva o zaštiti etničkih manjina i kulturnih prava i dalje velik izazov na Kosovu, unatoč određenim pomacima koji su već postignuti; ističe stalnu potrebu za poduzimanjem ozbiljnih napora u pogledu potpune provedbe zakona koji uključuje odredbe koje se odnose na prava nacionalnih manjina radi sprečavanja izravne i neizravne diskriminacije; primjećuje da se posebno romska, egipatska i aškalijska zajednica i dalje suočavaju s izazovima na društveno-gospodarskom i obrazovnom području te području zdravstvene zaštite; iščekuje donošenje novog okvira nove vlade za poboljšanje stanja Roma, Egipćana i Aškalija, posebno uspostavljanjem jednake zaštite sigurnosti i zdravlja; ističe da je važno olakšati povratak Roma, Egipćana i Aškalija; preporučuje da se prava Gorana u regijama Župa i Gora zajamče zakonom i provode u praksi;

16.  poziva vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini da u cijelosti provedu prilagođeno zakonodavstvo i na taj način doprinosu daljnjem razvoju potpuno multietničkog društva, posebno u odnosu na probleme obrazovanja i zaposlenosti; preporučuje da se poduzmu praktične mjere kako bi se predstavnici etničkih manjina sve više uključili u tijela nacionalne i lokalne vlasti;

17.  podsjeća kosovske vlasti da su obvezne poštovati, čuvati i štititi srpske kulturne i vjerske spomenike, kao i takve spomenike svih drugih naroda, koji su dio zajedničkog europskog kulturnog i povijesnog nasljeđa; pozdravlja mjere poduzete s tim u vezi;

18.  potiče Kosovo da se savjetuje s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe, čiji je član postalo u lipnju, te zatraži mišljenje i podršku u sastavljanju novog zakonodavstva;

19.  pozdravlja parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u srpnju 2014., u kojem se predviđaju jačanje političkog dijaloga, uža trgovinska integracija i novi oblici suradnje; poziva Vijeće da što je prije moguće, a najkasnije do polovice 2015., donese odluku o potpisivanju i sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer će se time omogućiti snažan poticaj za provedbu i institucionalizaciju reformi, kao i nove mogućnosti da Kosovo ojača odnose sa svojim susjedima i doprinese stabilizaciji te regije; nadalje, poziva Vijeće da donese odluku o potpisivanju i sklapanju okvirnog sporazuma o sudjelovanju Kosova u programima EU-a, čime će se ojačati suradnja između Kosova i EU-a u različitim sektorima te smatra da bi ti programi trebali biti usredotočeni na posebna područja koja odgovaraju obvezama Kosova na njegovom europskom putu te bi ih trebalo provesti transparentno i bez odgađanja;

20.  potiče preostalih pet država članica da priznaju Kosovo; naglašava da bi se time dodatno omogućila normalizacija odnosa između Beograda i Prištine; poziva sve države članice EU-a da učine što je više moguće kako bi olakšale gospodarske i međuljudske kontakte te društvene i političke odnose svojih građana s građanima Kosova;

21.  pohvaljuje rad posebne istražne radne skupine koja je u svojim istražnim nalazima objavljenima u srpnju 2014. iznijela uvjerljive dokaze protiv određenih bivših viših časnika OVK-a, ali ne i protiv OVK-a u cjelini; pozdravlja činjenicu da je zahtjev za uspostavu posebnog suda koji će djelovati u sklopu kosovskog pravosuđa, ali u suradnji sa sudskim vijećem u Nizozemskoj, podnesen nizozemskoj vladi te ga je ona odobrila; poziva Skupštinu Kosova da što je ranije moguće donese potreban zakonodavni paket; te poziva kosovska tijela da i dalje surađuju sa posebnom istražnom radnom skupinom;

22.  pozdravlja napredak Kosova u smislu uspostavljanja vlastite jedinice za zaštitu svjedoka te podupiranja zakonodavnih i administrativnih okvira kao i ostvareni napredak u vezi sa sklapanjem sporazuma o suradnji s državama članicama EU-a, ali naglašava da je potrebna dodatna potpora kako bi se olakšalo premještanje budućih svjedoka u treće zemlje;

23.  ozbiljno je zabrinut zbog nedavnih optužbi za korupciju unutar EULEX-a; vjeruje da je EULEX imao te da bi još trebao i mogao imati važnu ulogu na Kosovu te stoga pozdravlja brzu reakciju potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini pri imenovanju nezavisnog stručnjaka sa zadaćom da temeljito preispita način rješavanja tih optužbi; poziva na potpunu transparentnost te istrage i poziva sve relevantne aktere da u potpunosti surađuju kako bi se istraga mogla brzo zaključiti; naglašava da je važno zajamčiti da stručnjak može provesti sveobuhvatnu istragu pokrivajući sve aspekte slučaja; zabrinut je zbog činjenice da su nestali dokumenti s osjetljivim sadržajem o optužbama za korupciju unutar EULEX-a; poziva na temeljitu i sveobuhvatnu istragu; naglašava da je iznimno važno vratiti vjerodostojnost EU-a na Kosovu i u inozemstvu te primijeniti stečena iskustva u budućim misijama; napominje da su i Ombusdman i OLAF odlučili otvoriti nezavisne istrage o navodnom neprimjerenom ponašanju EULEX-a i poziva sve istražitelje da učinkovito koordiniraju svoje aktivnosti i razmjenjuju informacije; no smatra da je potrebna široka i duboka analiza kako bi se procijenila sveukupna učinkovitost EULEX-a i opravdanost njegova djelovanja u vezi s ažuriranjem izvješća koje je u listopadu 2012. objavio Europski revizorski sud;

24.  poziva EULEX da provodi svoj mandat uz pojačane napore; naglašava ključnu važnost potpune transparentnosti i odgovornosti te povećane učinkovitosti svoga djelovanja ostvarujući konkretnije rezultate na visokoj razini te izvještavajući redovito i iscrpno o svojim aktivnostima i odlukama; ističe da je važno da EULEX dopre do lokalnih tijela i potiče ih na poštovanje njihovih obveza u pogledu reforma vladavine prava, vlasništva i uvođenja izmjena u zakonodavstvu za uspostavljanje premještenih sudskih postupaka; poziva kosovske vlasti da i dalje poštuju mandat EULEX-a te da podrže provedbu njegova izvršnog mandata;

25.  primjećuje napredak Kosova u ispunjenju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima; poziva vlasti da ulože dodatne napore te da pokažu svoju predanost provođenju preporuka i da donesu preostala četiri zakona; poziva Komisiju da poduzme krajnje napore kako bi se ubrzao postupak liberalizacije viza za Kosovo kao zadnju zemlju u regiji za koju vrijedi obveza posjedovanja vize izražava snažnu zabrinutost zbog nedavnog porasta broja građana koji napuštaju Kosovo te odlaze u države EU-a, uključujući Rome, Aškalije i Albance; poziva prištinske vlasti da poduzmu učinkovite mjere protiv zločinačkih mreža koje se bave trgovinom ljudima te da uz pomoć Ureda Europske unije u Prištini jasno objasne javnosti da je mala vjerojatnost da će zahtjevi za azil biti odobreni; ističe potrebu da se rješavaju glavni uzroci zbog kojih građani napuštaju Kosovo, među ostalim, ulaganjem u kvalitetno obrazovanje, posebno za manjinske i marginalizirane zajednice;

26.  poziva vlasti Srbije i Kosova da donesu sporazume o suradnji kako bi se obuzdale i razbile zločinačke mreže koje kontroliraju, iskorištavaju i krijumčare nezakonite migrante s Kosova preko Srbije u pojedine države članice EU-a;

27.  poziva kosovske vlasti da donesu novu strategiju i akcijski plan o pravima djece te naglase važnost ulaganja u obrazovanje, zdravlje i prehranu, osobito za manjinske i marginalizirane zajednice; ističe važnost zakona o zaštiti djece radi uspostave funkcionalnog sustava zaštite djece; naglašava važnost jačanja odgovornosti institucija na središnjoj i lokalnoj razini kako bi se nadzirala provedba prava djece;

28.  sa zabrinutošću primjećuje visoku stopu nezaposlenosti, posebno među mladima, te rodnu diskriminaciju na tržištu rada; primjećuje da je napredak u vezi s pravom na vlasništvo i dalje spor, što predstavlja prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; prima na znanje znatan pad u izravnim stranim ulaganjima u trećem tromjesečju 2014.; poziva vladu Kosova da radi na poboljšanju poslovnog okruženja, posebno za mala i srednja poduzeća, te da stvori sigurno okruženje kojim će se privući više izravnih stranih ulaganja za dobrobit svih ljudi na Kosovu; poziva Komisiju da pruži pomoć mladim poduzetnicima u okviru sredstava iz programa IPA, uključujući mjere za olakšavanje povezivanja s poduzetnicima iz država članica EU-a;

29.  sa zabrinutošću primjećuje da je provedba zakona o radu te zakona o štrajkovima i dalje nezadovoljavajuća; napominje da je stopa nezaposlenosti na Kosovu oko 30 % te posebno utječe na udio zaposlenih žena;

30.  žali što je zbog održavanja izbora u objema državama ritam pregovora na visokoj razini između Kosova i Srbije usporio; pozdravlja nastavak sastanaka Beograda i Prištine u Bruxellesu 9. veljače 2015.; napominje, međutim, da su se sastanci održavali na tehničkoj razini te da su ostvareni pomaci, uključujući pomake u području slobode kretanja; žali zbog toga što većina sporazuma koje su potpisale obje strane nije u potpunosti provedena i poziva Srbiju i Kosovo da uz novu odlučnost nastave s potpunom provedbom već postignutih sporazuma; ističe da je važno da se stanovništvu objasne značenje i posljedice tih sporazuma; naglašava da razvoj dobrosusjedskih odnosa može ići u prilog interesima obiju država;

31.  ponavlja da je važno zajamčiti da se Kosovu što prije dodijeli poseban međunarodni telefonski pozivni broj jer će to pomoći u postizanju dodatne međunarodne vidljivosti Kosova;

32.  toplo pozdravlja činjenicu da je Međunarodni olimpijski odbor ratificirao odluku da se nacionalni olimpijski odbor Kosova primi u punopravno članstvo te apelira na druge sportske saveze da slijede njegov primjer, čime će kosovskim sportašicama i sportašima omogućiti sudjelovanje u europskim i međunarodnim sportskim natjecanjima kao građanima svoje zemlje;

33.  ističe činjenicu da bi pristupanje međunarodnim i regionalnim organizacijama i mehanizmima za Kosovo trebalo biti prioritet; poziva da se odnosi Kosova s regionalnim organizacijama, međunarodnim agencijama i tijelima kao što su Vijeće Europe te ustanove za kulturu i baštinu kao i njegova zastupljenost u njima prošire na punopravno članstvo te da se njegova zastupljenost u europskim i međunarodnim organizacijama medija također proširi na punopravno članstvo u cilju omogućavanja sudjelovanja kosovskih umjetnika u svim međunarodnim kulturnim događanjima, uključujući natjecanje za Pjesmu Eurovizije; podsjeća u tom kontekstu na važnost poštovanja sporazuma postignutog u vezi s regionalnom suradnjom;

34.  poziva kosovske agencije kaznenopravnog progona i policijske snage da aktivno rade i surađuju sa svojim europskim kolegama kako bi se postigla bolja koordinacija mjera za borbu protiv terorizma, krijumčarenja druge i trgovine ljudima te s tim u vezi naglašava važnost punopravnog članstva Kosova u Europolu i Interpolu;

35.  primjećuje da su ostvareni pomaci u vezi sa sjeverom Kosova, posebno u pogledu izbora gradonačelnika održanih na cijelom području Kosova i većeg broja projekata na sjeveru koji se financiraju sredstvima EU-a; naglašava, međutim, da treba nastaviti s uspostavom saveza srpskih općina kojim bi se još više smanjila potreba za paralelnim strukturama; istovremeno primjećuje da će biti potrebni dodatni stalni napori u približavanju albanske i srpske zajednice; poziva na zajedničko rješenje problema mosta u Mitrovici, što trenutno sprečava slobodno kretanje ljudi;

36.  ponavlja potrebu za potpunom transparentnošću u priopćavanju rezultata dijaloga između Beograda i Prištine te za uključenjem parlamenata i civilnog društva u postupak provedbe;

37.  poziva srpske vlasti da osiguraju punu potporu u vraćanju tijela nestalih Kosovljana koja su pronađena u Srbiji te da nastave s iskopavanjem u utvrđenim područjima ili u područjima navodnih masovnih grobnica u kojima su, pretpostavlja se, nestale osobe pokopane;

38.  podržava nastavak kaznenog progona ratnih zločina na nacionalnoj razini te ističe važnost progona silovanja u ratu;

39.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da produže mandat posebnog predstavnika EU-a za Kosovo nakon isteka aktualnog mandata 28. veljače 2015.;

40.  sa zabrinutošću primjećuje da je eksplozija od 6. lipnja 2014. u elektrani „Kosovo A” dokaz ranjivosti sustava i još jednom poziva na stavljanje postrojenja izvan pogona najkasnije do 2017.; uvjeren je da bi kosovska vlada trebala oblikovati jasnu i izvedivu energetsku politiku s obzirom da će to biti ključno za gospodarski razvoj Kosova; naglašava da je potrebno promicati energetsku učinkovitost i izvršiti procjenu energetskih potreba prije donošenja planova za izgradnju novih elektrana;

41.  pozdravlja nastojanja da se diversificiraju izvori energije i razviju obnovljivi izvori energije, posebno imajući u vidu početak radova na izgradnji triju novih hidroelektrana; u tom pogledu, naglašava važnost donošenja i potpune primjene ekoloških normi EU-a; ponovno podsjeća vlasti na važnost dosljednog poštovanja ekoloških normi pri izradi razvojne strategije zemlje;

42.  izražava zabrinutost zbog velike količine radioaktivnih ostataka u krutom ili tekućem stanju koja se još uvijek bez sigurnosne zaštite nalazi u općinama diljem Kosova; poziva Komisiju da pruži pomoć i prisno surađuje s kosovskim tijelima u cilju pronalaženja trajnog rješenja za taj problem;

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te vladi i nacionalnoj Skupštini Kosova.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu (2014/2221(INI))

P8_TA(2015)0067 A8-0037/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu proračunskih planova i osiguravanju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. o preporukama po državama članicama za 2014. (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2014.(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. o godišnjem pregledu rasta 2015. (COM(2014)0902),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. Veljače 2013. o poboljšanom pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te stajališta Odbora za proračun i Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0037/2015),

A.  budući da je 2014. došlo do znatnog usporenja gospodarskog oporavka u EU-u, ali je prema mišljenju Komisije moguća nadoknada tijekom 2015. te postizanje još boljih rezultata u 2016. godini; budući da je šest godina nakon početka financijske krize 2008. europodručje i dalje izloženo rekordnoj razini nezaposlenosti sa stopom od skoro 12 %; budući da je slabi rast pojačan trendom dezinflacije; budući da se u razdoblju nakon financijske krize europodručje naročito ističe kao područje s nezadovoljavajućim rastom, dok se određeni broj zemalja brže oporavlja; budući da Komisija predviđa da će se usprkos deflacijskom pritisku inflacija povećati od polovice 2015. i tijekom 2016. godine;

B.  budući da se od vrhunca krize razina ulaganja smanjila za 470 milijardi EUR, a investicijski jaz procijenjen je na između 230 i 370 milijardi EUR u usporedbi s njegovim dugoročnim trendovima; budući da je odgovor na krizu javnog duga u europodručju i na otkrivenu neučinkovitost europskog institucionalnog okvira bio bitan, ali ne i dovoljan da bi se gospodarstvu europodručja dao dovoljno snažan zamah kojim bi se vratio brzom rastu;

1.  mišljenja je da se europodručje još uvijek bori s posljedicama izuzetno dugog gospodarskog pada nakon 2008. godine; smatra da je oporavak još nestabilan te ga treba ojačati kako bi se znatno povećao rast i broj radnih mjesta u srednjoročnom razdoblju; međutim, napominje da je rast u 2014. šire rasprostranjen; napominje da je današnji izazov rješavanje kratkoročnih cikličkih problema i dugoročnih strukturnih problema; ističe da kratkoročni pritisci mogu dovesti do privremenih mjera koje bi mogle narušiti dugoročnu sposobnost rasta; ističe potrebu da se zajamči međusobno nadopunjavanje kratkoročnih i dugoročnih politika;

2.  prima na znanje Komisijin Godišnji pregled rasta 2015. kojim se nastoji promicati povratak višim razinama rasta i ojačati oporavak; podržava pristup utemeljen na trima glavnim stupovima (jačanju investicija, ubrzanju strukturnih reformi i vođenju odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu) držeći to pravim načinom da se postignu ti ciljevi; smatra da bi taj pristup trebao u potpunosti biti uključen u sljedeće preporuke po državama članicama; podržava prijedlog Komisije za poboljšanje Europskog semestra pojednostavljenjem postojećih postupaka, među ostalim i vremenskog rasporeda Europskog semestra, te povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata s ciljem većeg nacionalnog vlasništva, s obzirom na to da su države članice u potpunosti provele samo otprilike 9 % preporuka po državama članicama u 2013. godini; poziva Komisiju da brzo iznese solidne podatke za provedbu preporuka po državama članicama u 2014. godini; u tom kontekstu, naglašava potrebu za pojednostavljenjem postojećih postupaka Europskog semestra, među ostalim i vremenskog rasporeda, te za povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata, s ciljem jačanja nacionalnog vlasništva nad strukturnim reformama;

3.   naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga duboko žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu;

4.  naglašava činjenicu da se Europskim semestrom, uvedenim 2010., uspostavlja godišnji ciklus usklađivanja gospodarske politike koji obuhvaća detaljnu analizu planova država članica za proračunske, makroekonomske i strukturne reforme;

5.  izražava zabrinutost zbog toga što većina država članica globalno i dalje gubi tržišne udjele; smatra da gospodarstvo EU-a u cjelini treba dodatno poticati svoju konkurentnost u globalnom gospodarstvu, osobito povećanjem konkurentnosti na tržištima proizvoda i usluga radi poboljšanja učinkovitosti na temelju inovacija. ustraje u uvjerenju da bi troškovi rada trebali ostati u skladu s produktivnošću i da bi plaće trebale doprinijeti održivim sustavima socijalnog osiguranja; ističe da bi države članice, kada moraju upravljati rashodima u skladu sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu, trebale smanjiti trenutačne rashode umjesto da smanjuju preuzete obveze za ulaganja, iako se pravilima ne uzima u obzir činjenica da rashodi za ulaganja i trenutačni rashodi imaju drugačiji učinak na rast; prima na znanje Komunikaciju Komisije o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) jer se pomoću nje razjašnjava postupak i objašnjava veza među strukturnim reformama, ulaganjima i fiskalne odgovornosti pritom upotrebljavajući na najbolji mogući način fleksibilnost koja je predviđena unutar njezinih pravila; pozdravlja prijedlog Komisije da se pojednostavi Europski semestar; ističe da bi prilikom pripremanja preporuka po državama članicama trebalo izbjeći jednak pristup za sve;

Ulaganje

6.  smatra da nedostatak ulaganja prouzročen niskom razinom povjerenja, slabim očekivanjima u pogledu potražnje, visokom zaduženošću, nesklonošću riziku privatnog sektora, nedostatkom mjera za poticanje produktivnih javnih ulaganja, rascjepkanošću financijskih tržišta, sporim razduživanjem, slabim očekivanjima u pogledu potražnje pogoršanima mjerama štednje kojima se želi riješiti problem prekomjerne potrošnje, nedostatkom odgovarajućih financijskih kapaciteta i činjenicom da u mnogim slučajevima države članice i Europska unija ne djeluju na prikladan način kako bi odgovorile na te čimbenike; ističe da se problem investicijskog jaza može riješiti ciljanim javnim ulaganjima i znatno većim razinama ulaganja u privatna poduzeća i u europska poduzeća; poziva na reforme kojima bi se omogućila nova poduzetnička klima kojom se potiču nova poduzeća, nova ulaganja i inovacije, pri čemu su moguće dobiti od ulaganja ključan čimbenik kojim europsko gospodarstvo može privući financijski kapital; naglašava da povećano financiranje ulaganja zahtijeva financijski sustav koji dobro funkcionira i u kojem povećana stabilnost i postojeće prekogranične institucije mogu olakšati održavanje likvidnosti i tržišta, posebno za mala i srednja poduzeća;

7.  pozdravlja Plan ulaganja za Europu koji je važan instrument za povećanje privatnih i javnih ulaganja; napominje da se njime želi potaknuti na dodatna ulaganja, razviti nove projekte, privući ulagače i obnoviti povjerenje; međutim, smatra da je još prerano za smislenu procjenu stvarnog učinka tog plana; napominje da se na povećanje ulaganja ne bi trebalo gledati kao na alternativu reformama, već kao na dodatak njima; ustraje u uvjerenju da bi se resurse Europskog fonda za strateška ulaganja trebalo upotrebljavati tako da se novac troši na projekte s ekonomskim povratom ili pozitivnim socijalnim učinkom u pogledu troškova i koristi; naglašava da se Europskim fondom za strateška ulaganja ne bi trebalo ograničiti na to da se sufinancirane europske projekte zamijeni onima koji su financirani na nacionalnoj razini; naglašava da bi europska sredstva trebala dovesti do dodatnog ulaganja, a ne samo zamijeniti nacionalna ulaganja koja bi išla u potrošnju; smatra da bi Plan ulaganja za Europu primarno trebao biti usredotočen na projekte s europskom dodanom vrijednošću koji još ne ispunjavaju uvjete za bankovno financiranje; pritom naglašava važnost regulatornih komponenti Plana ulaganja u pogledu poboljšanja ulagačkog okruženja; napominje da je provedba Plana ulaganja Komisije ključna kako bi on imao željenu dodanu vrijednost; naglašava da projekte ulaganja treba pažljivo odabrati kako bi se izbjeglo da plan na ispuni cilj održivog rasta i stvaranja radnih mjesta u Europi; podsjeća na to da bi rezultati Plana ulaganja Komisije trebalo pomno ocijeniti, posebno u pogledu načina odabira projekata i davanja prednosti projektima, te također kako bi se izbjeglo privatiziranje dobiti ili socijalizacija gubitaka; naglašava međuovisnost poluge Plana ulaganja i stvarnih projekata koji se provode; ističe da cilj postizanja većeg učinka poluge ne bi trebao ići na štetu odabira dobrih projekata, prilikom čega se treba uzimati u obzir i njihov zemljopisni položaj; ističe potrebu da se zajamči visokokvalitetno upravljanje i visokokvalitetan postupak odabira; napominje da države članice u programu prilagodbe očekuju da se Planom ulaganja znatno poboljša i olakša dobivanje bespovratnih sredstava i zajmova za mala i srednja poduzeća koja su podnijela teret krize;

8.  poziva države članice da aktivno podrže Plan ulaganja te da doprinesu Europskom fondu za strateška ulaganja, dopunjujući sredstva koja dolaze iz proračuna EU-a i ona koja pruža EIB, kako bi se privatni sektor naveo i potaknuo na ulaganje;

9.   ističe da bi trebao postojati poseban režim za mala i srednja poduzeća u okviru Plana ulaganja kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve, s obzirom na to da se mala i srednja poduzeća lako mogu naći u neravnopravnom položaju zbog svoje veličine i tržišnog položaja;

10.  naglašava da je jedna od najvećih prepreka rastu u EU-u izostanak pristupa financiranju, posebno za mala i srednja poduzeća; zabrinut je što mala i srednja poduzeća i dalje teško dobivaju bankovne kredite; smatra da su potrebne alternative bankovnom financiranju, posebno poboljšanjem poslovnog okruženja za rizični kapital, fondovima između jednakih (peer-to-peer funds) te promicanjem kreditnih unija, ali i općenito stvaranjem uvjeta za učinkovitu dodjele kapitala preko tržišta kapitala; smatra da su integriranija tržišta kapitala i bolji nadzor nad financijskim institucijama ključni kako bi se kratkoročno i srednjoročno postigli ti ciljevi; ističe da bi mala i srednja poduzeća trebala imati povlašten pristup Planu ulaganja;

11.  prihvaća da je energija važan čimbenik gospodarske konkurentnosti; naglašava potrebu da se uklone prepreke jedinstvenom energetskom tržištu, između ostalog promicanjem energetske neovisnosti; poziva Komisiju da procijeni napredak na tom području, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, tako što će poticati mjere kojima se rješavaju rascjepkanost i problemi u provedbi;

12.  i dalje je zabrinut zbog neostvarenja napretka u smanjenju prekomjernih razina privatnog duga; ističe da to nije samo problem za financijsku stabilnost nego se time i ograničava potencijal rasta EU-a te se monetarna politika ESB-a čini manje učinkovitom; poziva Komisiju da sastavi dodatne prijedloge za pripremu djelotvornih postupaka za razduživanje privatnog sektora, uključujući stečajne postupke i postupke zbog insolventnosti, pritom potičući pošteno i transparentno dijeljenje troškova, s obzirom na to da je ogroman dug kojim su opterećena poduzeća i kućanstva jedan od ključnih čimbenika koji koče privatna ulaganja;

Strukturne reforme

13.  napominje da su strukturne reforme još uvijek potrebne u nekoliko zemalja; također napominje činjenicu da su se države članice koje su uspješno provele programe prilagodbe ili programe financijskog sektora uspjele vratiti tržištima kapitala na kojima sada imaju pristup kapitalu po niskim kamatnim stopama; ističe da su razlog za taj povratak, među ostalim, bile mjere koje je poduzela Europska središnja banka (ESB); potiče države članice iz ostatka europodručja da ne budu manje ambiciozne u modernizaciji svojih gospodarstava; napominje da bi odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti učinku reformi na društvo i zapošljavanje; naglašava da bi opuštenija monetarna politika ESB-a trebala biti upotpunjena ambicioznim i socijalno održivim strukturnim reformama država članica;

14.  poziva države članice da svoja tržišta rada učine učinkovitijima, da razrade aktivnije politike tržišta rada s ciljem stvaranja dobro plaćenih radnih mjesta, da moderniziraju sustave socijalne zaštite, među ostalim sustave mirovine, pritom štiteći uključivost, održivost i poštenost te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; naglašava da strukturne reforme trebaju dovesti do stvarnog i održivog rasta, veće zaposlenosti, jače konkurentnosti i povećane konvergencije te da ih treba dopuniti dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, industriju, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, održivu energiju te ljudske resurse;

15.  poziva države članice da zaštite i poboljšaju uključivost, održivost i pravednost socijalne zaštite, posebice za one kojima je najviše potrebna pomoć, te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; ističe da radna mjesta moraju biti kvalitetna radi sprečavanja siromaštva unatoč zaposlenju te riješiti problem jaza u visini plaća između muškaraca i žena, ističe da gospodarske reforme trebaju biti dopunjene dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te održivu energiju;

16.  naglašava da smanjenje ovisnosti EU-a o vanjskim izvorima energije mora činiti dio njegove strategije rasta; ponavlja stoga potrebu da se postigne diversifikacija vanjske opskrbe energijom, da se unaprijedi energetska infrastruktura EU-a i da zaživi unutarnje energetsko tržište EU-a kao glavni prioriteti strategije EU-a za energetsku sigurnost;

17.  naglašava da se EU ne može natjecati samo na razini troškova, već treba pojačati produktivnost preko održivih ulaganja u istraživanje i razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa na nacionalnoj i na europskoj razini; poziva Komisiju i vlade da tim područjima daju prioritet u svojim proračunima; ističe da bi države članice posebnu pozornost prilikom pripreme reformi trebale obratiti na nezaposlenost mladih, kako se mladima ne bi odmah na početku oduzele njihove mogućnosti; potiče države članice da u tom smislu brže i učinkovitije iskoriste dostupna financijska sredstva, uključujući ona u sklopu Jamstva za mlade;

18.  potiče Komisiju i države članice da financijsku pomoć i ad hoc sustav Trojke uključe u poboljšanu pravnu strukturu usklađenu s okvirom EU-a za gospodarsko upravljanje i pravom EU-a, jamčeći tako demokratsku odgovornost; ističe važnost jamčenja daljnjeg djelovanja u vezi s izvješćima Trojke koja je Parlament usvojio u ožujku 2014. godine; poziva Komisiju da provede zaključke tih izvješća; ističe da je financijska pomoć EU-a određenim državama članicama, koja se pruža spajanjem solidarnosti i uvjetovanosti, najuspješnija kada postoji snažno nacionalno vlasništvo i predanost reformiranju; podsjeća Komisiju i države članice da trebaju izvršiti sveobuhvatnu procjenu učinka programa financijske pomoći;

19.  poziva Komisiju da poduzme hitne mjere za borbu protiv poreznih prijevara i porezne utaje; poziva na stvaranje jednostavnog i transparentnog poreznog sustava; poziva države članice da postignu dogovor u vezi s prijedlogom za zajedničku konsolidiranu osnovicu za porez koja predstavlja važan instrument u toj borbi, te smatra da njezino stajalište od 19. travnja 2012. o prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici za porez na dobit (CCCTB)(11) treba biti temelj za razuman sporazum; ponovno poziva države članice da preusmjere porez iz područja rada; napominje da mjere poduzete za borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza ne bi trebale ugroziti ovlasti država članica; međutim, pozdravlja učinkovitu suradnju u vezi s poreznim dogovorima na europskoj razini;

20.  naglašava da je reformama obrazovnih sustava budućim generacijama potrebno omogućiti da se pripreme za potrebe rastućeg tržišta rada u budućnosti;

21.  smatra da države članice i Komisija još nisu ispunile svoje obveze u pogledu dovršenja jedinstvenog tržišta, posebno jedinstvenog tržišta za usluge i digitalnog gospodarstva;

22.  ponovno poziva Komisiju da poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; potiče Komisiju da ciljeve jedinstvenog tržišta uskladi s ciljevima Europskog semestra i zajamči dosljednost njihovih nadzornih mehanizama; smatra da zasebni analitički alat, sastavljen od pokazatelja kojima se mjeri provedba jedinstvenog tržišta, može pružiti korisne smjernice u vezi s preporukama po državama članicama i Godišnjim pregledom rasta; naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi sve postojeće mjere u okviru prava EU-a kako bi ostvarila provedbu Europskog semestra;

23.  zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;

24.  naglašava činjenicu da nepostojanje unutarnjeg tržišta rada koje dobro funkcionira i uravnoteženog pristupa imigraciji koči rast u EU-u; zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;

25.  ponavlja važnost jamčenja mobilnosti radnika (i prekogranične i međusektorske), ojačane radne produktivnosti (u vezi s osposobljavanjem za vještine radi poboljšanja zapošljivosti), kvalitete radnih mjesta i fleksibilnosti na tržištu rada, istovremeno zadržavajući potrebno područje primjene radne sigurnosti, ograničavajući upotrebu nesigurnog rada i jamčeći potrebno područje primjene za kolektivno pregovaranje; ističe da će bolje podudaranje ponude i potražnje vještina te poslovno i profesionalno usmjeravanje biti od velike važnosti u budućnosti; smatra da veća mobilnost može pomoći pri smanjenju visokih razina nepopunjenih radnih mjesta koje su i dalje prisutne uz visoku nezaposlenost; naglašava važnost ulaganja u zapošljivost radnica i mladih ljudi, posebice u kontekstu tehnologija u nastajanju i novih sektora, s obzirom na to da ti sektori imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta

26.  pozdravlja mjere kojima se povećava učinkovitost i demokratičnost postupka Europskog semestra; uviđa da je provedba bolja na području javnih financija gdje su instrumenti nadzora jači; poziva na ujednačenu integraciju pokazatelja zaposlenosti i sociogospodarskih pokazatelja;

Fiskalna odgovornost

27.  pozdravlja osjetno smanjenje u broju zemalja koje prolaze kroz postupak u slučaju prekomjernog deficita, 2011. bilo ih je 24, a 2014. svega 11; napominje da se zbog tog fiskalnog poboljšanja sada očekuje da će fiskalno stanje u EU-u u 2015. ostati uglavnom neutralno; traži od Komisije da procjeni sukladnost fiskalnog stanja EU-a s potrebom podizanja razine ulaganja; međutim, izražava svoju zabrinutost zbog rastućih nejednakosti, smanjenja kupovne moći, dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih i još uvijek vrlo visoke javne i privatne zaduženosti nekoliko država članica u europodručju što je okolnost koja ne samo da koči rast nego i predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija; poziva Komisiju da usvoji oprezno i konzervativno tumačenje pokazatelja rasta te da revidira kvalitetu gospodarskih prognoza, s obzirom na to da su prethodne prognoze Komisije prečesto bile korigirane na niže;

28.  slaže se s Komisijom da većina država članica treba nastaviti težiti fiskalnoj konsolidaciji koja pogoduje rastu; poziva države članice s dovoljno fiskalnog prostora da razmotre mogućnost smanjenja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje s ciljem poticanja privatnih ulaganja i stvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da ponudi konkretne preporuke državama članicama, uključujući i onima koje su još uvijek u programima gospodarske prilagodbe, kako bi one podržale gospodarski rast s održivim i socijalno uravnoteženim strukturnim reformama koje vode do stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i povećanja konvergencije;

29.  uzima na znanje ocjenu Komisije u vezi s nacrtima proračuna država članica; naglašava da su održive financije cilj preispitivanja nacrta proračuna; inzistira na važnosti stroge primjene fiskalnih pravila i na poštovanju načela jednakog postupanja;

30.  napominje da je samo pet država članica u potpunosti poštovalo odredbe iz Pakta o stabilnosti i rastu; ustraje u tome da je Pakt o stabilnosti i rastu razrađen na temelju opće suglasnosti među državama članicama; ističe da velik razmjer rashoda koji služe za rješavanje javnog duga smanjuje resurse koji se mogu upotrijebiti za javne usluge i ulaganja; stoga prihvaća činjenicu da smanjenje deficita ostaje nužno u visoko zaduženim državama, ali smatra da bi se takva fiskalna konsolidacija trebala provesti na način kojim se štite ugroženi korisnici javnih usluga i javno ulaganje te ravnopravno povećava dobit povećanim rastom;

Jača koordinacija nacionalnih politika

31.  pozdravlja izvješće o mehanizmu upozoravanja; pozdravlja postepeno smanjenje unutarnjih neravnoteža u državama članicama; skreće pozornost na vanjske neravnoteže nekolicine država članica, uključujući velike trgovinske viškove; prima na znanje da EU-u u cjelini gubi udjele na globalnom tržištu;

32.  ističe da cilj postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže nije samo izbjegavanje snažnih negativnih učinaka na rast i zapošljavanje u određenoj zemlji, već i sprečavanje širenja posljedica loše osmišljenih nacionalnih politika na druge države članice u europodručju; prima na znanje najavu Europskog vijeća iz prosinca 2014. da će u 2015. napredovati rasprava o užoj koordinaciji gospodarskih politika u ekonomskoj i monetarnoj uniji izvješćem četiriju predsjednika;

33.  ponavlja svoj stav da u trenutačnom okviru za gospodarsko upravljanje nema dovoljno demokratske odgovornosti u pogledu provedbe njegovih pravila i u pogledu uključenih institucija i tijela; poziva Komisiju da izradi potrebne prijedloge za rješavanje nedostatka odgovarajuće demokratske odgovornosti u gospodarskom upravljanju EU-a;

34.  napominje da bi trebalo razmotriti učinke znatnog pada cijene nafte i razmotriti bi li ta iznenadna dobit trebala biti u potpunosti prenesena na potrošače fosilnih goriva ili podijeljena tako da vlade podignu poreze na fosilna goriva s ciljem smanjenja vlastitih deficita, financiranja ulaganja, izbjegavanja ugrožavanja politika na području klimatskih promjena i smanjenja učinaka dezinflacije;

Proračun EU-a

35.  ističe da načelo točnosti proračuna u javnim financijama treba biti nit vodilja u izradi nacionalnih proračuna i proračuna EU-a kako bi se zajamčila konvergencija i stabilnost u EU-u; uvjeren je da je ta točnost sastavni dio odgovora na krizu povjerenja među državama članicama te između država članica i građana Europske unije, odnosno na gubitak povjerenja koji je s najnovijom financijskom krizom postao još veći;

36.  stoga poziva na usklađivanje ekonomskih pretpostavki za izradu nacionalnih proračuna; posebno smatra da bi se elementi međunarodne gospodarske situacije trebali zajednički procjenjivati;

37.  poziva na veću ujednačenost izvješćivanja o javnim financijama radi lakše usporedivosti i sprečavanja pretjeranih makroekonomskih neravnoteža; posebno poziva na to da se standardizira način na koji države članice knjiže svoje doprinose proračunu EU-a;

38.  poziva Komisiju da ublaži svaki oblik nedemokratičnosti Europskog semestra u okviru svojeg paketa mjera za jačanje ekonomske i monetarne unije najavljenog za 2015. godinu;

39.  smatra da je uža suradnja Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u području gospodarskog i proračunskog upravljanja u okviru Europskog semestra od ključne važnosti; obvezuje se da će unaprijediti svoje odnose s nacionalnim parlamentima u duhu konstruktivnog partnerstva;

40.  žali zbog činjenice da iznos nepodmirenih obveza u proračunu EU-a ugrožava vjerodostojnost EU-a te da je taj iznos u suprotnosti s ciljevima određenima na najvišoj političkoj razini u pogledu rasta i zapošljavanja, posebice zapošljavanja mladih, i potpore malim i srednjim poduzećima i boji se da će se zbog toga produbiti jaz između Unije i njezinih građana;

41.  poziva na to da se poslijeizbornom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) analizira i na taj način poveća dodana vrijednost sredstava EU-a kojima se potiče ostvarivanje ciljeva Unije u području konkurentnosti, rasta, zapošljavanja i energetske tranzicije; poziva Komisiju da usvoji jasniju metodologiju za lakše praćenje sredstava EU-a i rashoda povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. kako bi se omogućile bolje procjene učinka;

42.  nadalje poziva Komisiju da izvijesti o mogućim negativnim učincima problema zakašnjelih plaćanja na obveze država članica u okviru Europskog semestra;

43.  primjećuje da u mnogim državama članicama javna uprava još uvijek nije postala učinkovitija, premda bi se racionalizacijom organizacije i smanjenjem birokracije za poduzeća i građane postigao napredak u tom području i tako ostvarile uštede;

44.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. naglasila gospodarsku važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (uključujući inicijativu za zapošljavanje mladih); podsjeća na to da ti fondovi u prosjeku čine 10 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u, ali da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje i da u nekim državama članicama fondovi čine čak 80 % javnih ulaganja; naglašava da su strukturni i investicijski fondovi dobar primjer sinergije između europskog proračuna i nacionalnih proračuna na temelju zajednički dogovorenih ciljeva navedenih u sporazumima o partnerstvu u području rasta i ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; podržava sve napore usmjerene na pametno udruživanje europskih i nacionalnih proračunskih sredstava u cilju postizanja veće učinkovitosti i nižih nacionalnih deficita te poticanja gospodarstva uz pomoć pozitivnog učinka zajedničkih resursa;

45.  naglašava da je hitno potrebno učinkovito riješiti problem poreznih prijevara zbog kojih bi proračun EU-a mogao biti oštećen za znatan iznos;

46.  poziva Komisiju da dostavi analizu mogućeg učinka preraspodjele sredstava iz programa EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020.;

47.  poziva države članice da doprinose Planu ulaganja kojem je cilj ostvariti najbolji mogući učinak javne potrošnje i privući privatna ulaganja;

o
o   o

48.  nalaže svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12. (2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41. (3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8. (4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33. (5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25. (6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1. (7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11. (8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1. (9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129. (10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036. (11) SL C 258E, 7.9.2013., str. 134.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015. (2014/2222(INI))

P8_TA(2015)0068 A8-0043/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i 153. stavak 5. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima EU-a, a posebno njezinu glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a o najudaljenijim regijama,

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju, a posebno njezin članak 30. o pravu na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: provedba prioriteta za 2014.(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902) i nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju u prilogu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Optimalno iskorištavanje fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima uloge i djelovanja Trojke (ESB, Komisija i MMF) u pogledu zemalja europodručja obuhvaćenih programom(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji(6),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) od 5. prosinca 2014. naslovljeno „Globalno izvješće o plaćama za razdoblje 2014./2015.”,

–  uzimajući u obzir radni dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 9. prosinca 2014. naslovljen „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. srpnja 2014. naslovljenu „Inicijativa za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenog gospodarstva za stvaranje radnih mjesta” (COM(2014)0446),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. rujna 2011.(9) i od 16. siječnja 2014.(10) o strategiji EU-a o beskućništvu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0043/2015),

A.  budući da Europa mora biti predana modelu socijalnoga tržišnoga gospodarstva, kojim se jamči održivi rast kako bi se sljedećoj generaciji umjesto dugova osigurala radna mjesta;

B.  budući da je gospodarski i društveni kontekst u EU-u i dalje sumoran i budući da je prema jesenskim gospodarskim predviđanjima Komisije iz 2014. gospodarski oporavak i dalje krhak; budući da se unatoč negativnim stopama rasta u europodručju u protekle dvije godine, očekuje da će rast u europodručju doseći 0,8 % 2014. i 1,1 % 2015. godine; budući da samo nekoliko država članica ima bolja predviđanja i budući da je Komisija posljednjih godina sistemski korigirala predviđanja na niže; budući da je predviđeni ukupni deficit, unatoč činjenici da je 2014. u zemljama EU-28 smanjen na 3 %, u pojedinim državama članicama još uvijek visok pokazujući tako potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom koja je kompatibilna s rastom i boljim i održivim zapošljavanjem, budući da oporavak nije snažan i nema potporu;

C.  budući da je brzo djelovanje u vezi s fiskalnom konsolidacijom usvojeno tijekom gospodarske krize otežalo državama članicama ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. pokazavši da bi se fiskalne politike trebale razlikovati i da bi ih se trebalo prilagoditi specifičnoj situaciji pojedine države članice; budući da nagli pad cijena nafte može pružiti dodatni poticaj gospodarstvima mnogih država članica, osobito ako ga se brzo pretvori u smanjenje energetskih troškova za obitelji i poduzeća;

D.  budući da EU mora nastaviti poboljšavati svoje gospodarske i društvene politike kako bi što prije moguće ostvario ciljeve strategije Europa 2020., istovremeno nadilazeći rizik od dugoročne stagnacije i deflacije te budući da je za ostvarivanje tog cilja potrebno nastaviti ulagati napore u pogledu promicanja ulaganja i strukturnih reformi koje povećavaju gospodarsku konkurentnost na društveno odgovoran način; budući da je potrebna ekološka transformacija kako bi se osigurao prijelaz prema resursno učinkovitom gospodarstvu i održivom razvoju; budući da položaj EU-a u svjetskom gospodarstvu zabrinjavajuće slabi zbog krize, gubitka industrijskih temelja i nedostatka povjerenja ulagača i poduzetnika, dok ostale države pokazuju čvrste znakove oporavka; budući da je u listopadu 2014. MMF procijenio da se mogućnost recesije u europodručju povećala i da će do kraja godine iznositi između 35% i 40%;

E.  budući da države članice imaju primarnu ulogu u provođenju politike zapošljavanja, uključujući i politiku za zapošljavanje mladih, te da se takve mjere najuspješnije provode na nacionalnoj razini;

F.  budući da EU mora što prije moguće riješiti pitanje brzog starenja stanovništva;

G.  budući da, unatoč određenim poboljšanjima (po prvi put od 2011. postoji malo povećanje u broju ugovora na puno radno vrijeme), stopa nezaposlenosti ostaje na povijesno visokim razinama s gotovo 25 milijuna ljudi bez posla u EU-u; budući da je dugoročna nezaposlenost na zabrinjavajuće visokim razinama te je 12 milijuna osoba više od jedne godine bez posla (4 % više nego prošle godine); budući da se stope nezaposlenosti mladih nisu znatno smanjile (smanjile su se tek za 1,9 % u usporedbi s 2013.), dostigavši prosjek EU-a od 21,2 %; budući da je 75 % dugoročno nezaposlenih u EU-u mlađe od 35 godina; budući da je situacija na tržištu rada posebno kritična za mlade, uz izuzetak određenih država članica, bez obzira na njihov stupanj obrazovanja;

H.  budući da se Europski socijalni fond, jamstvo za mlade i inicijativa za zapošljavanje mladih moraju iskoristiti u potpunosti i ispravno za financiranje održivih projekata u svrhu borbe protiv nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih;

I.  budući da je udio mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) i dalje visok te budući da su mladi Romi prezastupljeni u toj skupini;

J.  budući da je nekoliko čimbenika, uključujući neuspješno stvaranje pozitivnog okruženja za poticanje ulaganja i rasta, smanjenje prihoda na tržištu rada i slabljenje s vremenom učinka socijalnih davanja(11), kao i napori koje su uložile određene države članice kako bi ponovno uspostavile svoju gospodarsku ravnotežu smanjivši potrošnju u području socijalne zaštite, dovelo do značajnih smanjenja u bruto raspoloživom dohotku kućanstava, doprinoseći povećanju broja europskih obitelji u opasnosti od socijalne isključenosti te alarmantnom povećanju nejednakosti, uključujući rodne nejednakosti; budući da svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo; budući da su podzaposlenost i nesigurnost dosegle vrhunac te za 50 % osoba koje traže posao njegov pronalazak nije dovoljan da bi izašli iz siromaštva;

K.  budući da posljednje zabilježene brojke, i to one za 2013., pokazuju da je dugoročna nezaposlenost na povijesno visokoj razini od 5,1 % radne snage u zemljama EU-28; budući da dugoročna nezaposlenost nema samo ključne posljedice za pojedince tijekom njihovih života, već se može pretvoriti i u strukturnu nezaposlenost u EU-u;

L.  budući da je 25,1 % populacije EU-a trenutačno u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da je prosječan rast dječjeg siromaštva veći od prosječnog rasta općeg siromaštva te budući da u nekim državama članicama svako treće dijete živi ispod razine siromaštva;

M.  budući da su stariji radnici skupina za koju je najveća vjerojatnost da će biti dugoročno nezaposlena; budući da je samo polovica radnika u dobi između 55 i 65 godina 2012. radila; budući da starije ljude više pogađaju smanjenja javne potrošnje u području socijalnih usluga, zdravstvene skrbi i socijalnih naknada; budući da su određene kategorije starijih ljudi, poput osoba starijih od 80, starijih žena, starijih migranata i starijih članova etničkih manjina, posebno izložene riziku od osiromašenja;

N.  budući da su neke države članice za prevladavanje krize uvelike smanjile javnu potrošnju u trenutku kada je došlo do povećane potražnje za socijalnom zaštitom uslijed povećanja broja nezaposlenih; budući da je unutar nacionalnih proračuna iznos sredstava namijenjenih za socijalno osiguranje dodatno smanjen zbog smanjenja iznosa uplaćenih doprinosa nakon gubitka velikog broja radnih mjesta ili smanjenja plaća, čime se ozbiljno ugrožava europski socijalni model; budući da se reformama nije uspjelo zadovoljiti potrebe i očekivanja građana u pogledu zapošljavanja i socijalnog područja;

O.  budući da smanjenje siromaštva nije samo jedan od glavnih ciljeva strategije Europa 2020. već je također i društvena odgovornost država članica, a dobra i održiva zaposlenost najbolje je rješenje za izlazak iz siromaštva; budući da se napore stoga mora usmjeriti na olakšavanje pristupa radnim mjestima, osobito onima koji su najviše udaljeni od tržišta rada; budući da je tržište rada još uvijek obilježeno znatnim nejednakostima u uvjetima zapošljavanja i budući da se nakon dobi od 55 godina žene suočavaju s većim rizikom od života u siromaštvu ili od socijalne isključenosti nego muškarci;

P.  budući da su se dodatno povećale socioekonomske neravnoteže među državama članicama, dok je u pogledu regionalne konvergencije suprotan slučaj; budući da se razlika u nezaposlenosti između jezgre i periferije povećala s 3,5 % u 2000. na 10 % u 2013. godini; budući da ta razlika povećava rizik od rascjepkanosti i predstavlja prijetnju gospodarskoj stabilnosti i socijalnoj koheziji EU-a; budući da se u šestom izvješću o koheziji ističe uloga koji strukturni fondovi imaju u nadilaženju nejednakosti osobito za vrijeme krize;

Q.  budući da u članku 174. UFEU-a stoji da „Radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Unija će osobito nastojati smanjiti razlike među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju. Među dotičnim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.”;

R.  budući da regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama obično imaju više stope nezaposlenosti, manji gospodarski rast i nedostatak znatnih ulaganja usmjerenih na poboljšanje njihovog potencijala;

S.  budući da je Parlament u protekle dvije godine upozoravao na socijalne rizike koje prouzrokuje deflacija u kontekstu niskog rasta, visoke nezaposlenosti i pritiska u pravcu smanjenja plaća; budući da je Europska središnja banka (ESB) predvidjela nisku inflaciju u dugom roku i upozorila na posljedice toga na unutarnju potražnju, rast i zaposlenost; budući da se od kolovoza 2014. deflacija bilježi u osam država članica (od kojih je šest u europodručju); budući da su potražnja i stvaranje radnih mjesta u EU-u jako ograničeni prevladavajućom slabošću u davanju kredita malim i srednjim poduzećima i potrebom da se smanji prekomjerni javni i privatni dug s posebnim naglaskom na hipotekarnim zajmovima; budući da je pad stopa inflacije znatno povećao te poteškoće, povećanjem realnih stopa inflacije i tereta duga, te bi mogao dovesti do začaranog kruga gospodarske depresije; budući da je ESB reagirao na sve te aspekte 22. siječnja 2015. provedbom proširenog programa za kupnju imovine s kombiniranim mjesečnim kupnjama imovine u iznosi od 60 milijardi EUR, koji bi trebao biti proveden barem do rujna 2016.;

T.  budući da se ekspanzivnu monetarnu politiku može iskoristiti za poticanje izvoza kao načina poboljšanja gospodarstva EU-a u kratkom roku;

U.  budući da se niske kamatne stope može iskoristiti za poticanje ulaganja u EU-u;

V.  budući da se povećavala fiskalna konsolidacija te da su uvedeni novi glavni ciljevi, s većom usredotočenošću na strukturne nego na cikličke deficite; budući da je, usprkos tome, veličina fiskalnih multiplikatora trenutačno još uvijek vrlo visoka; budući da postoji potreba da se postignu srednjoročni ciljevi i ciljevi u pogledu duga kako bi se stvorilo okružje koje će pogodovati gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta; budući da postoji potreba za sistematičnom procjenom društvenih, ekoloških i rodnih učinaka tih mjera;

W.  budući da su se javna i privatna ulaganja u EU-u alarmantno smanjila i trenutno su gotovo 20 % ispod razine koju su imala prije krize, što je niže nego kod njegovih glavnih gospodarskih partnera drugdje u svijetu; budući da ulaganja u bolja i održiva radna mjesta, ljudski kapital, istraživanja i inovacije (uključujući manje projekte), resursno učinkovitu energetsku uniju, jedinstveno digitalno tržište, promicanje poduzetništva i bolje poslovno okruženje za mala i srednja poduzeća moraju biti među glavnim prioritetima Komisije i država članica, s obzirom na to da su ulaganja u ta područja ključna ne samo za osiguravanje oporavka nego i za širenje gospodarskog potencijala EU-a za rast i stvaranje blagostanja;

X.  budući da je nedostatna uključenost nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u proces Europskog semestra na razini EU-a i na nacionalnoj razini ograničila kontrolu koju države članice imaju nad reformama i nad razvitkom uključivih, socijalnih i održivih rješenja te smanjila povjerenje građana u projekt EU-a;

Y.  budući da određivanje plaća spada u nadležnost država članica;

Ambiciozne gospodarske politike za rast, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i borbu protiv deflacije

1.  pozdravlja integrirani pristup Komisije rastu koji se temeljni na tri glavna stupa: Planu ulaganja za Europu, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti; poziva na ambicioznu, ekspanzivnu gospodarsku i fiskalnu politiku, u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, kojom će se potaknuti pametan, održiv i uključiv rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; ističe da je solidarnost temeljna vrijednost na kojoj je Europska unija izgrađena; poziva Komisiju da podrži napore država članica pružanjem konkretnih preporuka koje su korisne i njima ali i EU-u u cjelini, tako da se njima ne rješava samo pitanje fiskalne konsolidacije nego i pitanje strukturnih reformi na društveno uravnotežen i gospodarski učinkovit i održiv način; ističe da se zbog niske inflacije već povećavaju realne kamatne stope i realni javni i privatni dug što, zajedno s visokom dugoročnom nezaposlenošću mladih, smanjuje rast i povećava siromaštvo;

2.  svjestan je veze između fiskalne odgovornosti i potrebe za poticanjem ulaganja i strukturnih reformi u državama članicama, u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu; u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”; poziva partnere da provedu reforme koristeći se fleksibilnosti koja je već ugrađena u pravila i sporazume, ako se država članica suoči s prevelikim makroekonomskim neravnotežama, kako bi se zajamčilo da je fiskalna odgovornost kompatibilna s gospodarskim rastom, stvaranjem zapošljavanja i države s nacionalnim sustavom socijalne skrbi;

3.  ističe potrebu za strukturnim reformama u državama članicama; primjećuje da iako su pojedine države članice koje su provele reforme uspješno ponovno ostvarile konkurentnost na svjetskom tržištu, te bi reforme trebale biti kompatibilne s pametnim, održivim i uključivim rastom kao i s otvaranjem pristojnih radnih mjesta; poziva da se pri provedbi tih reformi, kako bi se ostvarili spomenuti ciljevi, usmjerenost proširi tako da uključuje područja poput jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije ili fiskalne reforme; smatra da reforme koje se promiču na tržištu rada moraju također uvesti fleksibilnost i sigurnost koji su potrebni kako bi se eliminirala rascjepkanost i osigurale pristojne plaće;

4.  pozdravlja činjenicu da nova kombinacija politika dodaje ulaganja prethodnim prioritetima fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi unatoč tomu smatra da bi se u godišnjem pregledu rasta veća pozornost trebala posvetiti ukupnoj potražnji i njezinoj povezanosti s povećanjem plaća i društvenim nejednakostima; ističe da prilikom smanjenja makro neravnoteža glavni prioritet ne bi trebalo biti povećanje trenutnih računskih viškova već povećanje rasta ulaganja i stopa zaposlenosti te smanjenje stope siromaštva;

5.  zabrinut je da su se ulaganja u EU-u znatno smanjila posljednjih godina i da su sada gotovo 20 % ispod razine na kojoj su bila prije krize; upozorava da je pad bio još veći u perifernim državama članicama u kojima je fiskalna konsolidacija bila oštrija; ponovno naglašava mogućnost zapošljavanja u zelenom gospodarstvu, što bi, prema procjenama Komisije, samo u sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora do 2020. moglo stvoriti pet milijuna radnih mjesta, pod uvjetom da se provedu ambiciozne klimatske i energetske politike; poziva države članice da osiguraju dovoljan stupanj ulaganja u te sektore i predvide buduće vještine radnika;

6.  pozdravlja činjenicu da je ulaganje jedan od tri stupa strategije Komisije za 2015. i poziva na provedbu tog plana bez odgode; uzima na znanje činjenicu da se doprinose država članica Europskom fondu za strateška ulaganja neće računati prilikom utvrđivanja fiskalne prilagodbe bilo u okviru preventivnog ili korektivnog ogranka Pakta o stabilnosti i rastu;

7.  smatra da se tri glavna stupa strategije Komisije za 2015. moraju provoditi zajedno kako bi se potaknula ulaganja, na odgovoran način, u onim područjima koja imaju stvaran učinak na rast i otvaranje radnih mjesta kao što su digitalno gospodarstvo, zeleni sektori i zdravstvena skrb;

8.  uzima na znanje činjenicu da će se Europski fond za strateška ulaganja temeljiti na postojećim resursima EU-a i osim dodatnih 5 milijardi EUR od Europske investicijske banke (EIB) neće biti „svježeg” javnog novca; ističe rizik od nedovoljnih sredstava u fondu na temelju pretjerano optimističnih pretpostavki o vjerojatnosti privlačenja većine potrebnog financiranja od privatnih ulagača; poziva EIB da razmotri promjenu svog usmjerenja s isključivo komercijalnog bankarstva prema modelu procjene rizika projekata koji se temelje na definiranim kriterijima i transparentnosti; poziva Komisiju da razmotri na koji način iskoristiti proračun EU-a i ostale, nove resurse kako bi se izbjegao neuspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja;

9.  poziva Komisiju i EIB da procijene učinke gospodarske krize na bankarski sustav i krajnje primatelje sredstava EIB-a, posebice uzevši u obzir mala i srednja poduzeća, sektor socijalnog gospodarstva i javna poduzeća;

10.  ističe činjenicu da Europski fond za strateška ulaganja mora biti usredotočen na stvaranje novih ulaganja u područjima u kojima je interes ulagača smanjen, a ne na zamjenu ulaganja koja bi bila proizvedena negdje drugdje (istiskivanje) ili na visoko profitabilna ulaganja koja bi se ostvarila u svakom slučaju (mrtvi teret); poziva Komisiju da uključi i promiče socijalna ulaganja koja ne stvaraju samo financijski povrat nego i promiču pozitivno socijalno prelijevanje, kao što su ulaganja u ljudski kapital, ulaganja s velikim učinkom na otvaranje boljih i održivih radnih mjesta ili socijalnu uključenosti i smanjenje siromaštva, kao što su sustavi socijalne zaštite i socijalnih usluga, ili ulaganja u socijalno gospodarstvo; ponovno poziva na provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje;

11.  poziva Komisiju da osigura ulaganja u gospodarski slabije regije koje imaju visoku nezaposlenost te u mala i srednja poduzeća u tim regijama, s obzirom na njihov veoma ograničen pristup financiranju, kako bi se zajamčilo da ti napori imaju konkretan učinak tamo gdje su najpotrebniji, uz odabir kojim se u obzir uzimaju gospodarske značajke ulaganja; dijeli stajalište Komisije da postoji potreba za vještom radnom snagom u sektorima u rastu poput digitalnog gospodarstva, zelenih sektora i zdravstvene skrbi;

12.  poziva Komisiju i države članice da riješe pitanje posebnih pojačanih mehanizama za provedbu programa ulaganja u najudaljenijim regijama čija udaljenost, zemljopisna rascjepkanost, krhka gospodarstva i prirodna ograničenja vode do veće nejednakosti u pogledu pristupa mogućnostima zapošljavanja, dobrima i uslugama;

13.  poziva Komisiju da prilikom izrade europskog plana ulaganja u obzir uzme regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, osobito u pogledu pristupa širokopojasnoj mreži;

14.  poziva Komisiju da temeljito revidira i poboljša inicijativu projektnih obveznica EU-a i EIB-a, koja je pokrenuta kao pilot projekt 2012. kako bi se sažeo europski plan ulaganja, s ciljem povećanja njezine uloge u promicanju zapošljavanja; u tom kontekstu poziva na detaljnu reviziju obveznica sa socijalnim učinkom uključenih u Paket mjera za socijalno ulaganje;

Odgovorna politika preusmjerena na ulaganja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i rast

15.  napominje da je europski plan ulaganja nužna dopuna naporima za poticanje održivog gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta, koje je potrebno podržati privatnim i javnim sredstvima kako bi uspjeli; pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2015. i dalje poziva na pojačane napore država koje imaju prostora za djelovanje u fiskalnim maržama kao načinu poticanja europske potražnje i europskih ulaganja;

16.  pozdravlja ubrzanje fiskalne konsolidacije i uvođenje novih glavnih ciljeva, s većom usredotočenošću na strukturne nego na cikličke deficite, koji bi trebali imati pozitivan učinak na zapošljavanje i održivi rast; međutim, napominje da je u trenutačnom kontekstu veličina fiskalnih multiplikatora i dalje vrlo visoka te da će to neizbježno imati negativan učinak na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, kao i na održivost sustava socijalne zaštite; poziva Komisiju da olakša uporabu maksimalne fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu;

17.  poziva na razvoj europskog okvira kako bi se zajamčilo da sva ulaganja u okviru europskog plana ulaganja imaju značajan učinak u pogledu poticanja održivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i poticanja društvenog napretka; poziva Komisiju da nadzire i kontrolira ulaganja u sklopu europskog plana ulaganja i nadalje, da provodi revizije i mjeri realni gospodarski i društveni učinak ulaganja; poziva Komisiju da uključi stručnjake u području društvenih politika u stručni odbor novog Europskog fonda za strateška ulaganja koji će odobravati financiranja projekata te da osigura da je pozitivan društveni učinak jedan od glavnih kriterija u tom postupku odabira;

18.  ističe važnost fleksibilnosti koja može biti iskorištena u okviru postojećeg Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se osigurao prostor za djelovanje za socijalna ulaganja, osobito socijalna ulaganja u ljude, pružajući im nužne vještine i podržavajući uvjete za produktivno i ispunjujuće sudjelovanje u gospodarstvu i društvu tijekom cijelog života; u tom kontekstu ističe moguću ulogu socijalnog gospodarstva u otvaranju održivih, uključivih i kvalitetnih radnih mjesta;

Obnovljeno financiranje malih i srednjih poduzeća kako bi se potaknula privatna ulaganja i otvaranje radnih mjesta

19.  ističe da, iako čine okosnicu otvaranja radnih mjesta u EU-u, mala i srednja poduzeća i dalje imaju goleme poteškoće u pristupu financiranju i zabrinjavajuće su prezadužena; pozdravlja stoga nove preporuke Komisije o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, uključujući novi pristup u pogledu nesolventnosti i stečaja; poziva na dodatne napore država članica kako bi se poboljšali mehanizmi za restrukturiranje duga kao sredstvo za ostvarenje tog cilja; poziva Komisiju da, kada je to potrebno, konkretnim preporukama za pojedine države podrži provedbu načela iznesenih u njezinoj Preporuci od 12. ožujka 2014. na nacionalnoj razini; ističe da poduzeća kojima su na čelu žene i mala i srednja poduzeća imaju otežan pristup financijskim sredstvima; poziva Komisiju da analizira uzroke te situacije i predloži mjere za njezino rješenje;

20.  naglašava važnost uklanjanja prepreka za samozaposlenje i pokretanje poduzeća čime će se stvoriti poduzetnička kultura u Europskoj uniji; ističe da se ona može poduprijeti inteligentnom kombinacijom financijske potpore kao što su mikrofinancijska os i os za socijalno poduzetništvo Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije ili jedinstvenim mjestom za registraciju novih poduzeća u tijelima javne uprave;

21.  zabrinut je što financijska fragmentacija u europodručju, u nekim slučajevima, ugrožava rast i održivost malih i srednjih poduzeća; poziva na obnovu gospodarske mogućnosti pozajmljivanja, kojom se malim i srednjim poduzećima omogućava ulaganje i otvaranje radnih mjesta, kao i na olakšavanje pristupa poduzetništvu i pristupa malim i srednjim poduzećima programima kao što je COSME ili Obzor 2020.;

22.  poziva države članice da uklone nepotrebno administrativno opterećenje i birokraciju za samozaposlene, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća te da olakšaju uvjete za novoosnovana poduzeća;

23.  pozdravlja zajedničke mehanizme Komisije i EIB-a za pozajmljivanje malim i srednjim poduzećima koristeći sredstva iz strukturnih fondova kako bi se usmjerila ulaganja u ta poduzeća u svrhu poticanja uspješnijeg i održivog otvaranja radnih mjesta; poziva ESB da dopuni to političko djelovanje i da razmotri moguće načine za kupnju imovine malih i srednjih poduzeća te da podupre razvoj malih i srednjih poduzeća u okviru programa za povećanje količine sredstava u optjecaju na temelju dobrih praksi iz drugih ekonomskih regija, ili da posluži kao jamac za izvore financiranja za mala i srednja poduzeća jer ona otvaraju i do 80 % radnih mjesta u brojnim državama članicama;

24.  prima na znanje prošireni program ESB-a o kupnji imovine koji se ponovno odnosi na bankovni sustav; poziva stoga ESB da optimizira svoj potencijal za poboljšanje realne ekonomije tako što će dodjeljivati kredite kako bi se potaknuo rast i smanjila nezaposlenost u EU-u;

25.  pozdravlja mjere koje je Komisija najavila za poticanje otvaranja radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima otvaranjem alternativa bankovnim zajmovima te za poboljšanje regulatornog i fiskalnog okvira kako bi se povećala dugoročna ulaganja u mala i srednja poduzeća; poziva da se te mjere provedu bez odgode; poziva Komisiju da podrži i male projekte; poziva Komisiju i države članice da razmotre financijske saveze za financiranje malih i srednjih poduzeća (kreditne unije) kao alternativni instrument financiranja i da malim i srednjim poduzećima omoguće lakši pristup javnoj nabavi i financiranju na razini EU-a i nacionalnoj razini;

26.  naglašava važnost posredničkih tijela povezanih s malim i srednjim poduzećima, kao što su trgovinske komore, jer su oni pokretači s multiplikacijskim učinkom u odnosu na provedbu politika EU-a povezanih s malim i srednjim poduzećima te poziva Komisiju da započne partnerski dijalog s tim tijelima o tome kako bi se politike EU-a povezane s malim i srednjim pouzećima mogle uspješnije provesti tako da se poboljša otvaranje radnih mjesta;

Učinkovitije korištenje sredstava

27.  naglašava da rast i politike otvaranja radnih mjesta imaju različit učinak u pojedinim regijama ovisno o specifičnoj situaciji u svakoj regiji EU-a te da se nejednakosti među regijama produbljuju od izbijanja krize; naglašava da bi se u preporukama za pojedine države članice u obzir trebale uzeti teritorijalne razlike unutar država članica kako bi se potaknuli rast i otvaranje radnih mjesta te istovremeno očuvala teritorijalna kohezija;

28.  smatra da mjere kohezijske politike imaju ključnu ulogu u smanjenju unutarnjih konkurentnih nejednakosti i strukturnih neravnoteža u regijama kojima je to najpotrebnije; poziva Komisiju da nađe primjerena rješenja za one države članice koje, usprkos velikoj nezaposlenosti, moraju EU-u vratiti sredstva zbog problema sa sufinanciranjem; poziva Komisiju da razmotri pretfinaciranje kako bi se državama članicama olakšala maksimalna uporaba sredstava u razdoblju 2014. – 2020. imajući stalno na umu pridržavanje načela proračunske odgovornosti;

29.  poziva Komisiju da hitno djeluje protiv poreznog dampinga, poreznih prijevara i utaje poreza te poziva da se na razini Vijeća odredi ambiciozan porez na financijske transakcije;

30.  čvrsto vjeruje da se sredstva EU-a, posebno u okviru inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda, ne bi trebala koristiti za subvencioniranje nacionalnih pristupa, već bi se njima trebala pružiti dodatna potpora tako da se nadopune i poboljšaju nacionalni programi programima o kojima su odlučile države članice;

31.  poziva Komisiju, države članice i regije da zajamče potpuno izvršenje sredstava EU-a za razdoblje 2007. – 2013. i da Europski socijalni fond i ostale europske strukturne fondove čvrsto povežu sa strategijom Europa 2020.; poziva Komisiju da zajamči strogo praćenje izvršenja 20 % sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjenih isključivo za siromaštvo; poziva Komisiju da u sljedeći godišnji pregled rasta i u preporuke za pojedine države članice uvede poglavlje o izvršenju Fonda za europsku pomoć najugroženijima;

32.  poziva Komisiju da osmisli strukturne reforme na energetskim tržištima kako bi se stvorila otporna Energetska unija koja bi manje ovisila o vanjskim izvorima energije te kako bi se diversificirali izvori opskrbe (npr. alžirski plin);

Reforme s ciljem povećanja potencijala rasta, ljudskog kapitala i produktivnosti

33.  napominje da se odlučni planovi ulaganja za rast i uspješnije i održivo otvaranje radnih mjesta, uz mjere koje poduzima ESB, mogu potpuno ostvariti samo ako su osmišljeni paralelno s nacionalnim reformama koje povećavaju kvalitetno sudjelovanje na tržištu rada, potiču produktivnost i razvijaju ljudski kapital u svim dobnim skupinama, uključujući najranjivije skupine, te ako se njima podupiru snažni socijalni sustavi i sustavi socijalne zaštite; ističe da je odluka Parlamenta i Vijeća o poboljšanju suradnje s mrežom europskih javnih zavoda za zapošljavanje ključni element u nastojanjima da se poboljša tržište; smatra da bi se strukturnim reformama tržišta rada trebale uvesti mjere za unutarnju fleksibilnost s ciljem održavanja razine zaposlenosti u razdobljima gospodarskih poremećaja, jamčenja kvalitete radnih mjesta i sigurnosti u prijelazu s jednog radnog mjesta na drugo te pružanja mehanizama za olakšice u slučaju nezaposlenosti koje se temelje na realističnim uvjetima za aktivaciju i kojima se otpuštenim radnicima jamči odgovarajuća podrška te su povezane s politikama reintegracije;

34.  poziva Komisiju i države članice da razmotre inovativne načine za poticanje ulaganja u EU; ističe nedavni trend vraćanja proizvodnje i usluga u EU te s time povezanu priliku za otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade; vjeruje da gospodarstva EU-a imaju jedinstvenu priliku povećanja tog trenda vraćanja proizvodnje u izvornu državu;

35.  poziva Komisiju i države članice da u uskoj suradnji s privatnim sektorom izrade odgovarajuće politike koje podupiru otvaranje radnih mjesta za dugoročno nezaposlene, starije nezaposlene, žene i druge prioritetne skupine koje je kriza veoma teško pogodila, kao što su migranti, Romi, osobe s invaliditetom, uključujući mjere kojima se promiče nediskriminacija na radnom mjestu, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, cjeloživotno učenje i usavršavanje te da se bore protiv niske razine obrazovanja kojom su pogođene neke od ovih skupina, dok brojnim njihovim pripadnicima prijeti isključenost iz društva; poziva na to da se u preporukama za pojedine države članice sustavno obradi pitanje smanjenja razlike plaća i mirovina između muškaraca i žena; poziva Komisiju da od svake države članice zahtijeva da osmisli nacionalni plan za otvaranje radnih mjesta u skladu s dogovorima Vijeća iz proljeća 2012.;

36.  poziva Komisiju da pokrene novu inicijativu s ciljem promicanja mogućnosti zapošljavanja u državama članicama za Rome, s mjerama za promicanje vještina i kvalifikacija i za borbu protiv diskriminacije te za promicanje otvaranja radnih mjesta, primjerice samozapošljavanjem i poduzetništvom, ili korištenjem inovativnim financijskim instrumentima;

37.  poziva države članice da kao prioritet odrede uklanjanje rodne razlike pri zapošljavanju, prije svega suočavanjem s problemom nejednakih plaća i provedbom mjera kojima će se olakšati usklađivanje poslovnog i privatnog života, među ostalim povećanjem broja ustanova za skrb o djeci;

38.  žali zbog toga što Europski semestar nije bio dovoljno usklađen sa strategijom Europa 2020.; traži od Komisije i država članica da usklade gospodarske mjere provedene tijekom Europskog semestra sa socijalnim ciljevima i ciljevima zapošljavanja strategije Europa 2020. te socijalnim načelima iz Ugovora; poziva na odlučnije napore u vođenju i koordiniranju politika EU-a za poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta te otvaranje boljih i održivih radnih mjesta; poziva Komisiju da bez odgode iznese rezultate revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja, uzimajući u obzir hitnu potrebu za daljnjim napretkom u smanjenju siromaštva i drugim socijalnim ciljevima te potrebu za povećanjem istinske uključenosti dionika;

Obrazovanje i aktivne radne politike radi povećanja ljudskih kapitala

39.  vjeruje da je sve veće globalno tržišno natjecanje vođeno izuzetno kvalificiranom radnom snagom prouzročilo znatan manjak kvalificirane radne snage u EU-a i nedostatke kojima se koči gospodarski rast; vjeruje da se države članice moraju usredotočiti na stvaranje pravog okruženja za otvaranje radnih mjesta ako žele ostvariti realne izglede za postizanje ciljeva o zapošljavanju iz strategije Europa 2020.;

40.  ponavlja poziv Vijeću, Komisiji i državama članicama da u okvir za strategiju Europa 2020. uključe rodnu perspektivu;

41.  ističe da se strategija za povrat konkurentnosti ne bi trebala usredotočiti samo na troškove rada, već i na povećanje produktivnosti ulaganjem u ljudski kapital i strukturnim reformama;

42.  poziva države članice da dovedu ulaganja u ljudski kapital na razinu prije krize, posebno da mladim ljudima olakšaju prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada i da ulažu u stručno obrazovanje i programe cjeloživotnog učenja;

43.  pozdravlja činjenicu da Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. poziva države članice da zaštite ili promiču dugoročna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije; međutim, napominje da države članice koje već imaju ograničene proračune nemaju dovoljno sredstva za ostvarenje tih ciljeva;

44.  naglašava važnost aktivnih politika rada za neke države članice u trenutačnom kontekstu; poziva te države članice da povećaju opseg i djelotvornost aktivnih politika u području tržišta rada;

Kvalitetni poslovi i odgovarajuće plaće kao pokretači produktivnosti i rasta

45.  poziva države članice da posebnu pozornost posvete visokim stopama nezaposlenosti među skupinama u nepovoljnom položaju te da prioritet daju pristupu tržištu rada odnosno integraciji na to tržište i usmjeravanju politika pristupa i integracije jer je zaposlenje ključ uspješne integracije;

46.  podsjeća na to da su prikladne plaće potrebne ne samo za socijalnu koheziju nego i za održavanje snažnog oporavka i produktivnog gospodarstva; poziva Komisiju da istraži učinak uvođenja minimalnih plaća u državama članicama u cilju smanjenja nejednakosti u plaći; poziva Komisiju da organizira konferenciju o europskom okviru za minimalne plaće;

47.  brine se da se reformama tržišta rada u brojnim državama članicama nije uspio smanjiti broj nesigurnih radnih mjesta; primjećuje da su privremena radna mjesta predstavljala 50 % otvorenih radnih mjesta u 2014.; napominje da je prema podacima Komisije siromaštvo zaposlenih i dalje prisutno i da za 50 % svih onih koji traže posao njegov pronalazak nije dovoljan da izađu iz siromaštva i ne povećava produktivnost; poziva države članice da kvalitetna radna mjesta učine prioritetom i da pronađu rješenje na rascjepkanost tržišta rada; poziva države članice da jamče da su ciljevi tržišnih reformi, uz promicanje otvaranja boljih i održivih radnih mjesta, usmjereni na smanjenje rascjepkanosti, povećanje uključenosti ranjivih skupina na tržište rada, promicanje rodne ravnopravnosti, smanjenje siromaštva zaposlenih i jamčenje odgovarajuće socijalne zaštite svim radnicima, uključujući samozaposlene;

48.  vjeruje da države članice mogu otvarati radna mjesta jedino ako tržište to dopušta, ako se mogu osloniti na kvalificiranu radnu snagu, ako su tržišta rada dovoljno fleksibilna, ako su troškovi rada uključujući plaće u skladu s produktivnošću, ako je rad privlačniji zahvaljujući sustavima socijalne zaštite i ako su propisi proporcionalni i temeljeni na dokazima;

49.  poziva Komisiju i države članice da povećaju napore u suzbijanju smanjenja socijalnih prava u EU-u što izuzetno šteti pogođenim radnicima i socijalnim sustavima država članica; poziva nadalje da se u ta nastojanja na svim razinama uključe socijalni partneri;

50.  pozdravlja inicijativu u vezi s europskom platformom za neprijavljeni rad; ponovno poziva države članice da osobama s ugovorima za nesigurno radno mjesto ili koje su samozaposlene zajamče temeljni skup prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu, posebno u vezi s usklađivanjem poslovnog i privatnog života; poziva Komisiju da posveti napore rješavanju dodatnih problema koje uzrokuju nesvojevoljan rad na nepuno radno vrijeme, privremena zaposlenost i lažno samozapošljavanje;

51.  žali zbog toga što se gotovo uopće ne spominje kvaliteta i održivost otvorenih radnih mjesta, posebno u vezi sa zapošljavanjem žena koje su prezastupljene u radu na pola radnog vremena zbog poteškoća u usklađivanju poslovnog i privatnog života;

52.  smatra da je ostvarenje ciljeva ponovne industrijalizacije najvažnije za konkurentnost EU-a te vjeruje da bi ponovno pokretanje prave europske industrijske politike moglo potaknuti rast i stvoriti nova kvalitetna radna mjesta;

53.  žali zbog činjenice da se pri pozivanju na stopu nezaposlenosti u obzir ne uzimaju drugi faktori kao što su sve veća stopa poslovno neaktivnih osoba, mobilnost i migracije;

Nezaposlenost mladih i mobilnost radne snage

54.  pozdravlja smanjenje stopa nezaposlenosti mladih, ali ističe da su one još uvijek uznemirujuće i da se nužno ne temelje na neto zaposlenosti; ističe da su se također povećale nesigurnost radnog mjesta i podzaposlenost te da 43 % mladih radi u nesigurnim uvjetima, nesvojevoljno s ugovorima na nepuno radno vrijeme ili kao lažno samozaposleni;

55.  poziva Komisiju da predloži europski okvir za uvođenje minimalnih standarda za provedbu jamstava za mlade i za konkretne mjere za podizanje svijesti javnosti; poziva države članice da dostupnim proračunom raspolažu učinkovito, da bez odgode provedu jamstva za mlade i da se pobrinu da njima obuhvate i mlade u nepovoljnom društvenom položaju; traži odgovarajući proračun u reviziji na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira u skladu s preporukama ILO-a; napominje da ILO procjenjuje da je za rješenje problema nezaposlenosti mladih potrebna 21 milijarda EUR;

56.  potiče Komisiju da premaši preporuke Vijeća iz ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo i da predloži novi kvalitativni okvir u cilju sprječavanja diskriminacije i izrabljivanja mladih radnika;

57.  poziva države članice da tržišta rada prilagode onima koji imaju obiteljska zaduženja kao što su odgoj djece ili skrb za članove obitelji kojima je to potrebno; poziva stoga na mjere kojima se zagovara usklađivanje poslovnog i privatnog života u sklopu reformi tržišta rada koje se provode u okviru Europskog semestra;

58.  ponavlja svoj poziv državama članicama da ulažu u cjeloživotno obrazovanje, strukovno usavršavanje i obuku na radu; poziva na ocjenu nacionalnih centara za cjeloživotno učenje u sklopu strategija Europskog semestra za reformu tržišta rada;

59.  naglašava da, prema Komisiji, usprkos visokoj stopi nezaposlenosti, u EU-u postoje dva milijuna slobodnih radnih mjesta i da je 2013. samo 3,3 % radno aktivnog stanovništva radilo u drugoj državi članici što upućuje na to da je stupanj mobilnosti manji od onog u SAD-u i Japanu; podsjeća na to da se na razlike u stopama mobilnosti rada, koje u državama članicama najteže pogođenima krizom iznose i do 10 %, može pozitivno utjecati pomoću platforme EURES; izražava trajnu potporu načelu slobode kretanja;

60.  poziva Komisiju i države članice da jamče dobro funkcioniranje javnih zavoda za zapošljavanje i da potiču rad u inozemstvu;

61.  s obzirom na broj radnika, posebno mladih osoba, koji u ovom razdoblju napuštaju države iz kojih potječu i odlaze u druge države članice u potrazi za zaposlenjem, postoji hitna potreba da se osmisle odgovarajuće mjere kojima će se zajamčiti da nijedan radnik ne ostane bez socijalne zaštite i zaštite radničkih prava; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da uporabom instrumenata kao što je EURES dodatno poboljšaju mobilnost rada u EU-u poštujući pritom načelo jednakog postupanja i štiteći plaće i socijalne standarde; poziva svaku državu članicu da uspostavi socijalne politike i politike zapošljavanja u svrhu jednakih prava i jednake plaće na istom radnom mjestu u skladu s načelom poticanja slobodnog kretanja radnika, posebno iz rodne perspektive;

62.  podsjeća da su rodni ciljevi EU-a važni, osobito cilj dostizanja zaposlenosti 75 % žena i muškaraca do 2020. i smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna;

63.  potiče Komisiju da donese prijedlog o roditeljskom dopustu kojim se pridonosi jamčenju jednakih radnih uvjeta za žene i muškarce, imajući u vidu ubrzano starenje stanovništva u EU-u čime je ugrožena sposobnost država članica da u budućnosti pruže potrebne socijalne usluge; poziva Komisiju i države članice da provedu više politika kojima se poticanjem rađanja ili imigracije doprinosi demografskom rastu EU-a;

64.  žali što su mjerama štednje koje je EU nametnuo radi povrata povjerenja ulagača pogoršani radni i društveni uvjeti diljem EU-a što je dovelo do veće stope nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti;

65.  poziva države članice na poboljšanje suradnje između poduzeća i obrazovnog sektora na svim razinama;

Odlučan poziv za socijalnu dimenziju EU-a i konvergenciju

66.  ponovno upozorava na socioekonomske izazove s kojima je suočena Unija, posebno u pojedinim državama članicama, i na rizike koje preokret u regionalnoj konvergenciji predstavlja za njezinu održivost i za njezin potencijal za stabilan rast; podsjeća da više od 122 milijuna građana EU-a prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, uključujući siromaštvo zaposlenih i siromaštvo djece; ističe da se procjenjuje da trenutačno 19 % djece u EU-u prijeti siromaštvo i ustraje u tome da je ta razina neprihvatljiva i da treba odmah biti smanjena; poziva Komisiju da nastavi s razvojem socijalne dimenzije u EU-u; uzima u obzir rad Komisije na socijalnom stupu ekonomske i monetarne unije kao dijela procesa uključenja socijalne dimenzije u trenutačnu strukturu mehanizama za gospodarsko upravljanje te poziva na nastavak u tom smjeru radi postizanja napretka u vezi sa strategijom Europa 2020.;

67.  žali zbog toga što ne postoje indikatori ili jasne definicije apsolutnog siromaštva koje je problem u mnogim državama članicama;

68.  podsjeća Komisiju da bi prema članku 9. UFEU-a radne i socijalne politike za promicanje europske socijalne stečevine trebale biti uključene u sve politike EU-a; poziva Komisiju da ispuni svoju obvezu povezivanja europskog semestra s ciljevima strategije Europa 2020.;

69.  ističe da su socijalna zaštita i socijalna politika, posebno naknade za nezaposlenost, potpore za minimalni dohodak i progresivno oporezivanje, prvotno pomogli smanjiti ozbiljnost recesije i stabilizirali tržišta rada i potrošnju; međutim, ističe da socijalne stabilizatore često kao čimbenike prilagodbe upotrebljavaju oni članovi ekonomske i monetarne unije koji proživljavaju negativne gospodarske šokove; naglašava da su socijalna zaštita i socijalne politike u nadležnosti država članica;

Socijalni stabilizatori

70.  primjećuje da je Komisija u svojem godišnjem izvješću za 2013. o stanju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u EU-u naglasila važnost izdataka za socijalnu zaštitu kao jamstva protiv socijalnih rizika; podsjeća na važnost automatskih stabilizatora pri suočavanju s asimetričnim šokovima, uz pomoć kojih se izbjegava prekomjerno iskorištavanje država s nacionalnim sustavom socijalne skrbi, a time i jača održivost ekonomske i monetarne unije kao cjeline; poziva Komisiju da u preporuke za pojedine države uvrsti važnost očuvanja snažnih automatskih stabilizatora u državama članicama s obzirom na njihovu iznimnu ulogu u održavanju socijalne kohezije kao i u poticanju unutarnje potražnje i gospodarskog rasta; ponovno poziva Komisiju da izradi zelenu knjigu o automatskim stabilizatorima u europodručju;

71.  prima na znanje cilj Komisije da bi se „zakonodavstvo EU-a trebalo učiniti manje opsežnim, jednostavnijim i jeftinijim u korist građana i poduzeća”; ističe da to uklanjanje regulatornih prepreka ne treba dovesti u pitanje europsku socijalnu pravnu stečevinu na područjima kao što su zaštita zdravlja na radu i sigurnost, obavješćivanje i savjetovanje s radnicima, temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada i Europsku socijalnu povelju te se njima treba poštovati autonomija socijalnih partnera kao što je utvrđeno Ugovorom; poziva Komisiju da poduzme uvjerljive napore kako bi se osigurala zaštita trudnih radnica i radnica koje su nedavno rodile;

Socijalni pokazatelji

72.  pozdravlja činjenicu da Zajedničko izvješće o zapošljavanju priloženo Godišnjem pregledu rasta uključuje pokazatelje zapošljavanja i socijalnih politika; poziva Komisiju da prouči jesu li ti indikatori dostatni te da provede temeljitu analizu socioekonomskog stanja u državama članicama; ističe važnost razumijevanja dinamike i posljedica promjena primanja u kućanstvima i rastućih nejednakosti u prihodima; žali zbog toga što je mnogo podataka iznesenih u godišnjem izvješću zastarjelo; traži od Komisije da to izvješće koristi u većoj mjeri pri stvaranju politike; traži iscrpan pregled odluka država članica u različitim političkim područjima i odgovarajućih rezultata; poziva Komisiju da ocjeni i poboljša svoje područje djelovanja i sposobnost osiguranja da ga se u potpunosti uzme u obzir pri izradi preporuka za pojedine države;

73.  naglašava da u procesu Europskog semestra razmatranja o zapošljavanju i socijalna razmatranja treba staviti na istu razinu s makroekonomskim razmatranjima;

74.  poziva na utvrđivanje velikih makroekonomskih i makrosocijalnih nejednakosti u državama članicama EU-a i gospodarstvima europodručja te da se preporuke za pojedine države u okviru Europskog semestra pripreme na osnovu toga, uključujući napredak prema usklađenosti radnih i socijalnih standarda;

Siromaštvo i socijalna isključenost

75.  žali zbog toga što godišnji pregled rasta i zajedničko izvješće o zapošljavanju ne sadrže mjere ili politički okvir za ispunjenje cilja strategije Europa 2020. o smanjenju siromaštva; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da taj cilj bude izraženiji u europskom semestru;

76.  ističe potrebu osnaživanja socijalne stečevine, horizontalne socijalne klauzule i protokola o uslugama od općeg interesa;

77.  pozdravlja zahtjev predsjednika Komisije državama članicama o uvođenju minimalne plaće u cilju smanjenja siromaštva u EU-u; poziva Komisiju da predloži inicijativu o promicanju uvođenja minimalne plaće u državama članicama; naglašava da svaka država članica mora odlučiti o minimalnim iznosima plaće te da oni trebaju biti razmjerni konkretnoj socioekonomskoj situaciji u dotičnoj državi;

78.  žali zbog toga što se u pristupu Komisiji o smanjenu rodnih nejednakosti usklađivanje poslovnog i privatnog života smatra prije svega ženskim problemom; napominje da su mjere kojima se promiče usklađivanje poslovnog i privatnog života i za muškarce i za žene ključne za otvaranje radnih mjesta i da izravno utječu na kvalitetu tih radnih mjesta; napominje da je pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama skrbi za djecu još uvijek velika zapreka takvom usklađivanju te stoga poziva Komisiju da posveti pozornost tom indikatoru pri analizi izvješća o ključnim radnim i socijalnim indikatorima;

79.  poziva Komisiju da dugoročnim i holističkim mjerama koje se temelje na dobrim praksama iz nekih država članica surađuje s državama članicama u hitnom rješavanju uznemirujućeg povećanja dječjeg siromaštva diljem EU-a, posebno koristeći se mjerama za povećanje državne potpore za školsku prehranu i provedbu preporuke Komisije s tri stupa o ulaganju u djecu koja je uključena u paket o socijalnom ulaganju;

80.  ističe da novi oblici siromaštva koji se pojavljuju i potaknuti su dužničkom krizom, kao što je siromaštvo zaposlenih kojim se gomilaju poteškoće poput plaćanja hipoteka ili kao što su visoke cijene usluga što dovodi do energetskog siromaštva, rezultiraju povećanjem broja deložacija, ovrha i beskućnika; poziva Komisiju i države članice da provedu integrirane politike za socijalno i pristupačno stanovanje, učinkovitu politiku prevencije radi smanjenja broja deložacija i politike za suzbijanje energetskog siromaštva na temelju dobrih praksi iz država članica te da zaustave kriminalizaciju beskućnika do koje dolazi u nekim državama članicama; poziva Komisiju da odmah pokrene akcijski plan EU-a o beskućnicima kao što je Parlament zatražio u više navrata, a isto su zatražila i druga tijela EU-a, kako bi se državama članicama pomoglo u rješavanju gorućeg i sve većeg problema beskućnika;

81.  traži od Komisije da razvije strategiju koja bi integriranim politikama i odgovarajućim socijalnim ulaganjima podržala države članice u rješavanju pitanja beskućništva;

82.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere protiv beskućništva; ističe da se tom ekstremnom manifestacijom siromaštva i socijalne isključenosti krše temeljna prava, a da je broj takvih slučajeva sve veći u velikoj većini država članica; poziva Komisiju da predloži konkretne mehanizme za praćenje i pružanje potpore nastojanjima država članica u borbi protiv beskućništva kao što je zatražio u svojim rezolucijama od 14. rujna 2011. i 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o beskućništvu;

83.  poziva Komisiju da procjeni je li moguće povećati Fond za europsku pomoć najugroženijima tijekom revizije na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira;

Održive mirovine i zdravlje

84.  poziva na prihvatljive i kvalitetne javne usluge na području skrbi za djecu i nemoćne osobe koje će, posebno ženama, omogućiti povratak zaposlenju i olakšati usklađenost profesionalnog i privatnog života;

85.  podsjeća Komisiju da, kako bi se zajamčila održivost, sigurnost i prikladnost mirovina, mirovinske reforme moraju biti popraćene reformama kojima se: stvaraju mogućnosti za zapošljavanje starijih i mladih radnika kako bi se pridonijelo održivom mirovinskom sustavu; ograničavaju poticaji za sustave prijevremene mirovine i ostale mogućnostima za rani izlazak iz tržišta rada; pruža nadoknada za vrijeme utrošeno na skrb o djeci ili uzdržavanim članovima obitelji; stvaraju mogućnosti za zapošljavanje starijih radnika; jamči mogućnost cjeloživotnog učenja i zaposlenim i nezaposlenim osobama iz svih dobnih skupina; unaprjeđuje zdravo starenje na radnom mjestu, uzimajući u obzir fizičke i psihosocijalne rizike za zdravlje i sigurnost; uvode politike poreznih olakšica kojima se nude poticaji za duži ostanak na tržištu rada; te podržava aktivno zdravo starenje; naglašava da je za mirovinske reforme potrebna nacionalna politička i socijalna kohezija te da o njima treba pregovarati sa socijalnim partnerima i predstavnicima mlađih i starijih generacija, s obzirom na to da su oni njima izravno zahvaćeni, kako bi reforme bile uspješne; poziva države članice da posebnu pozornost posvete stavu Parlamenta o zelenoj i bijeloj knjizi o mirovinama;

86.  uzima na znanje preporuku Komisije za reformu sustava zdravstva kako bi se ispunio njihov cilj pružanja univerzalnog pristupa visokokvalitetnoj skrbi, uključujući pristup lijekovima, posebno onima koji spašavaju živote, te kako bi se zajamčilo poštovanje prava zdravstvenog osoblja; primjećuje da neke države članice zbog krize nisu uspjele zajamčiti potpunu pokrivenost sustava javnog zdravstva; poziva Komisiju da iznese konkretne preporuke za popravljanje te situacije; poziva na daljnje reforme kojima bi se zajamčila sigurnost kvalitetne i financijski dostupne zdravstvene infrastrukture;

87.  napominje Komisijino priznanje toga da sektori zdravstva i socijalne skrbi nose znatan potencijal za rast i čine ključna područja za ulaganje u svrhu ostvarivanja održivih gospodarstava; poziva Komisiju da podnese izvješće o napretku u razvojnim inicijativama, kao dio strategije Europa 2020., radi ulaganja u sektore zdravstva i socijalne skrbi u vezi s kvalitetom zapošljavanja;

88.  poziva na osnaživanje i razvoj učinkovitih mjera za zdravstvenu prevenciju kao što je „Zdravo starenje tijekom čitavog života” u cilju poboljšanja kvalitete života i istovremenog smanjenja troškova liječničkih zahvata i lijekova potrebnih u starijoj životnoj dobi za nacionalne zdravstvene sustave;

Pravedniji sustavi oporezivanja rada

89.  ističe da je porezni klin bio puno veći za osobe s niskom plaćom i osobe koje imaju drugi dohodak te da to ostaje problem; poziva Komisiju da primi na znanje porezno izvješće MMF-a iz listopada 2013. u kojem se ističe da ima prostora za bolje i progresivnije oblike oporezivanja;

90.  napominje važnost smanjenja poreza na rad, posebno za radnike s niskom plaćom i niskokvalificirane radnike, dugoročno nezaposlene osobe te ostale ugrožene skupine, a da se pritom jamči dugoročna održivost sustava javnih mirovina; poziva države članice da poreze prenesu s rada na potrošnju, kapital i zaštitu okoliša imajući pri tome na umu moguće učinke preraspodjele;

Veća demokratska legitimnost Europskog semestra

91.  izražava duboku zabrinutost zbog ograničene uloge koju Europski parlament, nacionalni parlamenti te socijalni partneri i organizacije civilnog društva imaju u određivanju, praćenju i provedbi gospodarskih i socijalnih prioriteta u Europskom semestru; ponavlja svoj poziv za veće i strukturiranije sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se razvojem konkretnih smjernica povećala legitimnost Europskog semestra;

92.  poziva na uključivanje podnacionalnih parlamenata, lokalnih i regionalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu nacionalnih programa reforme, između ostalog i mehanizmima upravljanja na više razina;

93.  potiče Komisiju da socijalne partnere intenzivnije uključi u pripremu godišnjeg pregleda rasta i općenito da formalizira ulogu socijalnih partnera u procesu Europskog semestra;

94.  ponavlja svoj poziv na međuinstitucionalni sporazum kako bi se Parlament uključio u izradu nacrta i odobravanje godišnjeg pregleda rasta te smjernica gospodarske politike i zapošljavanja;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060. (4) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57. (5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0240. (6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0246. (7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010. (9) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 101. (10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0043. (11) „Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju Komisije i Vijeća uz Komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2015.” (COM(2014)0906), str. 44. Vidjeti također OECD Employment Outlook 2014 (Predviđanja OECD-a u pogledu zapošljavanja u 2014.), http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/employment/oecd-employment-outlook-2014_empl_outlook-2014-en#page1.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015. (2014/2212(INI))

P8_TA(2015)0069 A8-0018/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2014.” (COM(2013)0800) i izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – doprinos Godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. studenog 2012. naslovljeno „Stanje integracije jedinstvenog tržišta 2013. – Doprinos Godišnjem pregledu rasta 2013.” (COM(2012)0752),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)0130),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama – Jačanje rasta” (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja – zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir izvješće Marija Montija od 9. svibnja 2010. upućeno predsjedniku Europske komisije i naslovljeno „Nova strategija za jedinstveno tržište – Na usluzi europskom gospodarstvu i društvu”,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Pokazatelji za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta – izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Doprinos unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača rastu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir rasprave Vijeća za konkurentnost od 25. i 26. rujna 2014. o strategiji za rast i radna mjesta Europa 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(1) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra 2014.(2) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.(3),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0018/2015),

A.  budući da bi u okviru pregleda strategije Europa 2020. na sredini provedbenog razdoblja jedinstveno tržište i jedinstveno digitalno tržište trebalo razmatrati kao ključne instrumente za ponovno pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u EU-u koji istovremeno jamče komplementarnost s tradicionalnijim pokretačima rasta poput poticanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, usavršavanje i obrazovanje, posebno vodeći računa o potrebama malih i srednjih poduzeća;

B.  budući da strategija jedinstvenog tržišta zahtijeva holistički pristup koji vodi računa o problemima građana, potrošača te malih i srednjih poduzeća te projicira prioritete jedinstvenog tržišta na sva područja politike kako bi se zajamčilo dovršenje održivog jedinstvenog tržišta koje služi kao katalizator za gospodarski oporavak i održivi rast;

C.  budući da je potrebno ojačati upravljanje jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra kao horizontalnog prioriteta različitih politika Unije, održavajući potrebnu ravnotežu između gospodarske, društvene dimenzije i dimenzije okoliša, i poboljšati kvalitetu prijenosa u nacionalna zakonodavstva, provedbe i primjene pravila kojima je jedinstveno tržište uređeno kako bi bilo praktično i ekonomski funkcionalno, također znatno skraćujući trajanje postupaka radi utvrđivanja povrede prava Unije;

D.  budući da je u okviru upravljanja jedinstvenim tržištem u Europskom semestru i odgovarajućih preporuka za pojedine države za konkurentniju Europu započet vrlo pozitivan proces kojim se otvaraju kvalitetna radna mjesta uz uravnotežen rast privlačniji za ulagače;

E.  budući da nakon više od 20 godina od njegova službenog stvaranja jedinstveno tržište još nije u potpunosti dovršeno, prvenstveno zbog toga što države članice nisu potpuno prenijele propise Unije u nacionalno zakonodavstvo ili ih ne provode;

F.  budući da se strategiji jedinstvenog tržišta EU-a treba pristupiti dosljedno i odlučno, da je treba uskladiti i temeljiti na holističkom pristupu i pragmatičnom, cjelovitom i sveobuhvatnom sporazumu koji podržavaju sve države članice i institucije EU-a; budući da su za potpunu provedbu i primjenu propisa koji se odnose na jedinstveno tržište te jačanje vjerodostojnosti jedinstvenog tržišta i povjerenja u njega i upravljanje njime još uvijek potrebni snažno vodstvo, predanost i usklađenost svih institucija EU-a, a posebno predsjednika Komisije i Vijeća, te jasna politička odgovornost, suradnja i solidarnost država članica;

G.  budući da unatoč tome što postoje brojni alati, posebno konkretni pokazatelji, za mjerenje gospodarske uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra, oni do sada još uvijek nisu imali jasan utjecaj na politiku;

H.  budući da najveći napor treba uložiti ne samo kako bi se postigla jasnoća, jednostavnost, provedivost i primjenjivost zakonodavstva, već i da bi se uspostavio predvidljiv i stabilan okvir za procjenu načina na koji zakonodavstvo na području jedinstvenog tržišta funkcionira u praksi;

I.  budući da je za poticanje održivog rasta i konkurentnosti, privlačenje ulaganja, poticanje socijalne kohezije te otvaranje novih radnih mjesta za oporavak europskog gospodarstva potrebno učinkovito jedinstveno tržište koje se temelji na održivom te vrlo inovativnom i konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu; budući da je jače i pravednije jedinstveno tržište s ojačanim industrijskim temeljima visoko na ljestvici prioriteta programa rada Komisije za 2015.; budući da bi države članice i EU, između ostalog i radi postizanja ciljeva zacrtanih u programu rada, trebale zajedno razraditi europsku industrijsku politiku koja se zasniva na poslu koji je na tom području obavljen prethodnih godina i koja je usmjerena na strateške sektore; budući da je jedinstveno tržište također potrebno kako bi se na primjeren način vodilo računa o potrebama građana, potrošača i poduzeća te kako bi se zajamčilo da predložene politike pruže dodanu vrijednost europskim građanima i drugim sudionicima;

J.  budući da je nužna veća usmjerenost na jedinstveno tržište u okviru Europskog semestra u cilju boljeg iskorištavanja njegovih mogućnosti rasta i zapošljavanja, njegova stavljanja u srž europske industrijske strategije, bolje komunikacije o pozitivnim učincima te kako bi građani i poslovni subjekti u potpunosti mogli iskoristiti njegove prednosti;

K.  budući da su se države članice obvezale na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta do 2014. te na integraciju „energetskih otoka” u unutarnje energetsko tržište do 2015.;

L.  budući da je potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište neophodno za ostvarenje općih ciljeva energetske sigurnosti i održivosti Unije te je od presudne važnosti za njezinu globalnu konkurentnost, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, kao što je prepoznato u Aktu o jedinstvenom tržištu II. i u strategiji Europa 2020.;

I.  Izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra

1.  ponovno poziva Komisiju da razvojem analitičkih instrumenata za mjerenje gospodarske i regulatorne uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; vjeruje da bi takav analitički instrument mogao pružiti korisne informacije za preporuke za pojedine države članice, Godišnji pregled rasta, smjernice Europskog Vijeća za države članice i nacionalne akcijske planove čiji je cilj provedba smjernica u području jedinstvenog tržišta;

2.  naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina s obzirom na njihov doprinos općim prioritetima utvrđenima u Godišnjem pregledu rasta Komisije i utvrđivanje preporuka za pojedine države članice u kontekstu Europskog semestra; stoga jako žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015.;

3.   nadalje, izražava žaljenje zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta u vrijeme kada Europski parlament i Komisija rade na razvoju posebnih pokazatelja za procjenu integracije unutarnjeg tržišta i svih potencijalnih prednosti daljnje ciljane integracije u ključnim područjima rasta; stoga poziva da se pojačaju napori u cilju bolje primjene i provedbe već postojećih pravila;

4.  poziva Komisiju da objasni promjenu strukture Godišnjeg pregleda rasta 2015. i razloge zbog kojih nije objavila popratnu studiju o trenutnom stanju integracije jedinstvenog tržišta u odnosu na ključna područja s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da objavi barem prikupljene podatke o jedinstvenom tržištu kako bi nadopunila ovogodišnji Pregled godišnjeg rasta;

5.  poziva Komisiju da što ranije tijekom 2015. predstavi izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta kako bi se tim izvješćem postavili temelji za izgradnju stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra 2015.; ističe, međutim, da u budućnosti treba razmisliti o izboru trenutka za objavljivanje izvješća; smatra da bi se radi postizanja maksimalnog učinka, također u pogledu preporuka za pojedine države članice, to izvješće trebalo objavljivati zajedno s Godišnjim pregledom rasta;

6.  potiče Komisiju da svake godine predstavi obvezno izvješće s ciljem nadzora nad funkcioniranjem jedinstvenog tržišta u Europskom semestru koje će sadržavati analizu stanja integracije jedinstvenog tržišta u ključnim područjima s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da utvrdi političke prioritete u kontekstu Godišnjeg pregleda rasta, čime bi se doprinijelo punom ostvarenju potencijala jedinstvenog tržišta za rast i uklanjanju preostalih prepreka daljnjoj integraciji;

7.  prima na znanje da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. izražena potpora integriranom jedinstvenom tržištu u okviru kojeg se potrošačima nude iste mogućnosti kao i na njihovim domaćim tržištima te naglašava da prava potrošača na internetu ne bi trebala biti manja od prava koja imaju na svojim tradicionalnim tržištima;

8.  ističe da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. prepoznata potreba da se u cilju povećanja konkurentnosti u Europi ukinu nepotrebni opterećujući propisi, posebno za mala i srednja poduzeća, da se poboljša pristup financijskim sredstvima i da se zajamči kvaliteta ulaganja u istraživanje i inovacije;

9.  prima na znanje potencijalne prednosti modernizacije uprave koja je okvirno prikazana u Godišnjem pregledu rasta i načine na koji bi se time mogle ukloniti birokratske i regulatorne prepreke, čime bi se pomoglo poduzećima i građanima povećanjem konkurentnosti, broja radnih mjesta i rasta u Europi;

10.  traži potpunu reviziju okvira za upravljanje jedinstvenim tržištem, jačanje nadzora i kvalitetne procjene pravilne, pravovremene i učinkovite provedbe i primjene propisa jedinstvenog tržišta; naglašava potrebu za korištenjem jedinstvenim tržištem kao trećim stupom Europskog semestra kako bi se obuhvatio jasan niz prioriteta koji se odnose na realno gospodarstvo uz istodobno potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti unutar EU-a;

11.  poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir glavna područja rasta i otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta za izgradnju jedinstvenog tržišta EU-a spremnog za 21. stoljeće koja je unaprijed odredila i dodatno precizirala u svojoj studiji iz rujna 2014. naslovljenoj „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”, uključujući usluge, jedinstveno digitalno tržište, a posebno e-trgovinu, pravnu stečevinu u području potrošača, javnu nabavu i koncesije, slobodno kretanje robe; također poziva Komisiju na dovršenje jedinstvenog tržišta na području prometa i energetike;

12.  smatra da je potrebno odrediti cjeloviti sustav mjerenja kombinirajući različite metode kao što su složeni pokazatelji, sustavni skup pokazatelja i sektorski alati za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta, kako bi ga uklopili u Europski semestar; ističe da, u cilju mjerenja i pružanja poticaja za jačanje jedinstvenog tržišta u ključnim područjima, treba razmotriti osnovni pokazatelj i cilj za taj pokazatelj s obzirom na integraciju jedinstvenog tržišta;

13.  poziva Komisiju da uvede metodologiju za kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja regulatornog opterećenja na europskoj razini; primjećuje pozitivna iskustva u nekim državama članicama s postavljanjem ciljeva neto smanjenja radi snižavanja troškova usklađivanja; traži da se ta inicijativa razmotri u novoj inicijativi Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja;

14.  napominje da u okviru procjene ekonomskih učinaka na jedinstveno tržište u Europskom semestru treba uložiti dodatne napore za pružanje odgovarajućih informacija o metodi koja se primjenjuje i korištenim podacima kako bi se zajamčili vjerodostojnost i usporedivost dobivenih rezultata, utvrdila relevantna povezanost s ex-post procjenama te istaknula odstupanja u podacima koji su potrebni za provođenje procjena;

15.  ponovno poziva da se postupcima predvidi uključivanje Europskog parlamenta u ciklus gospodarskog upravljanja te navodi da Europski parlament i Vijeće donose druge mjere koje su potrebne za jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem, a posebno mjere usmjerene na područja u kojima je regulatorni okvir Unije uspostavljen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrđenim u članku 294. UFEU-a;

16.  žali zbog toga što preporuke za pojedine države članice nisu dovoljno usklađene s ciljevima strategije Europa 2020.; stoga poziva na poduzimanje odlučnijih napora u provedbi i koordinaciji nacionalnih politika i politika EU-a kao i na daljnje provođenje konkretnih mjera potrebnih za jačanje jedinstvenog tržišta i za iskorištavanje njegova potencijala s ciljem poticanja inteligentnog, održivog i uključivog rasta i konkurentnosti te za otvaranje novih radnih mjesta, osobito za mlade;

17.  vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke za pojedine države; potiče države članice da Komisiji omoguće predstavljanje preporuka za pojedine zemlje u nacionalnim parlamentima prije nego ih Vijeće usvoji; nadalje poziva države članice da se više posvete provedbi preporuka za pojedine države članice te da odlučno prenose ciljeve EU-a na vlastite ciljeve na nacionalnoj razini; stoga smatra da bi države članice trebale podnositi godišnja i detaljna izvješća o provedbi preporuka za pojedine države u područjima jedinstvenog tržišta; nadalje ponovno traži da Komisija podnosi izvješće nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka za pojedine zemlje i o napretku koji je do sada postignut; poziva države članice da pred nadležnim odborom Parlamenta obrazlože postojanje znatnih razlika u vezi s preporukama za pojedine zemlje;

18.  podržava to da se u preporukama za pojedine države članice za 2014. ističe važnost uklanjanja neopravdanih ograničenja i prepreka za ulazak u ključne sektore kao što su maloprodaja, e-trgovina i poslovne usluge; potiče dotične države članice da i te kako uzmu u obzir te preporuke kao prvi prioritet te da uklone prepreke koje ometaju rast jedinstvenog tržišta;

19.  traži da predstojeće preporuke za pojedine države u ciklusu Europskog semestra odražavaju zaključke izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta na mnogo snažniji i stroži način nego dosad;

20.  žali zbog toga što Komisija promicanje jedinstvenog tržišta još uvijek nije odredila kao prioritet u okviru Europskog semestra; poziva Komisiju da upravljanje jedinstvenim tržištem, posebno s obzirom na mjere koje se tiču radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, odredi kao ključni dio u svim sljedećim fazama procesa Europskog semestra; podsjeća Komisiju da bi istinsko jedinstveno tržište u tim područjima znatno potaknulo gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u EU-u; poziva da se iskoristi mogućnost koju pruža taj novi okvir i da se u potpunosti razviju ključna područja rasta i mjere sadržane u Aktu o jedinstvenom tržištu I. i II., i upozorava na potrebu da se u obzir uzmu problemi i očekivanja građana;

21.  naglašava potrebu za integriranim pristupom EU-a, država članica, regija, općina, socijalnih partnera i dionika u provedbi i razvoju politika kako bi se ostvario napredak u socijalnom tržišnom gospodarstvu;

22.  poziva Komisiju, države članice i regije da zajamče potpuno izvršenje sredstava EU-a za razdoblje 2007. – 2013.; napominje da države članice i regije imaju priliku definirati svoje politike i ulaganja u razdoblju 2014. – 2020. na način da ih usmjere prema sektorima koji više doprinose rastu i otvaranju novih radnih mjesta, posebno za mlade, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energija, usluge i zeleno gospodarstvo, te također ostvariti istinska i kvalitetna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se svim građanima omogućio pristup mrežnoj infrastrukturi;

II.  Neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta u ključnim područjima rasta

23.  podsjeća da je jedinstveno tržište glavni pokretač rasta i otvaranja novih radnih mjesta te da ima nezamjenjivu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; ipak napominje da taj potencijal ostaje neiskorišten u mnogim aspektima;

24.  iznova potvrđuje tri prioriteta strategije Europa 2020.:

25.  pozdravlja novi pristup Komisije u Godišnjem pregledu rasta 2015. u okviru kojeg se koordinirano potiču ulaganja u EU-u kako bi se povećala domaća potražnja i podržalo konkurentnije gospodarstvo; čvrsto vjeruje da u cilju što ambicioznijeg djelovanja prioritetna ulaganja trebaju biti ona kojima se potiče digitalno gospodarstvo i uspostava konkurentnijeg unutarnjeg tržišta u suradnji s državama članicama;

26.  vrlo je zabrinut zbog pada razine privatnih ulaganja u Europi i nedostatka povjerenja privatnih ulagača što rezultira njihovom nesklonošću ulaganjima, posebno kao posljedice nedostatka strukturnih reformi, nepostojanja strategije EU-a s ciljem poticanja rasta te stalnih prepreka rastu, u okviru jedinstvenog tržišta, u područjima kao što je e-trgovina; poziva države članice da aktivno podrže plan ulaganja i doprinose Europskom fondu za strateška ulaganja, nadopunjujući iznose predviđene proračunom EU-a i EIB-a, kako bi se usmjerilo i potaklo ulaganje u privatni sektor;

27.  poziva Komisiju, države članice, regije i sve relevantne dionike da se usredotoče na realno gospodarstvo pri osmišljavanju i izradi politika ulaganja kojima će zauzvrat privući privatna ulaganja; nadalje, poziva na ulaganja u osposobljavanje pojedinaca i poduzeća za digitalno doba, uključujući i u području najnovijih tehnologija u energetskom sektoru, s obzirom na to da ono ima učinak financijske poluge, uz omogućavanje uspostave globalne digitalne mreže, podupiranje obrazovanja i kvalitetnog istraživanja i inovacija i ostvarivanje vidljivog napretka u postizanju jedinstvenog tržišta u prometnom sektoru, što će nam omogućiti da se pod jednakim uvjetima natječemo s glavnim svjetskim silama;

28.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju regulatorni okvir za mala i srednja poduzeća s obzirom na njihovu sposobnost otvaranja novih radnih mjesta; poziva na što učinkovitije iskorištavanje prilika koje se nude u okviru programa COSME kojima se potiče poduzetništvo u Europi, ali i poboljšava pristup malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima te tržištima u EU-u i globalnim tržištima;

29.  ističe potrebu da se ulaganja povežu s inovacijama i poduzetništvom, tako da se što više povećaju prilike koje pružaju digitalno gospodarstvo i društvo i da se razvije inteligentna europska industrijska politika; napominje da se u tim ulaganjima treba posebno voditi računa o MSP-ima koji imaju najviše poteškoća u pristupu ulaganjima te bi ona trebala uključivati konkretne mjere za nova poduzeća i socijalno poduzetništvo i inovacije kao izvor budućih novih radnih mjesta za mlade;

30.  naglašava potrebu da se u Europi praktičnim mjerama probudi poduzetnički duh, a da bi se to postiglo potrebno je MSP-ima zajamčiti jednostavan pristup kreditima, osobito MSP-ima koji su povezani s ključnim sektorima; također poziva da se pored bankarskog pokrenu i alternativni oblici financiranja;

31.  poziva države članice da odlučnije usmjere svoja gospodarstva prema inovacijama i rastu, budući da će nas to pripremiti za poslove i zahtjeve budućnosti digitalnog doba; napominje da će to naša poduzeća učiniti inovativnijima i sposobnijima za djelovanje na svjetskom tržištu, osobito uz potpunu integraciju sektora usluga informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija;

Jedinstveno digitalno tržište

32.  stajališta je da je, kao što je utvrđeno u Pregledu godišnjeg rasta za 2015., napredovanje jedinstvenog digitalnog tržišta ključno za poticanje rasta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, održavanje konkurentnosti europskog gospodarstva na svjetskom tržištu i pružanja prednosti poduzećima i potrošačima; stoga poziva Komisiju da razradi ambiciozan europski akcijski plan za e-upravu 2016. – 2020. i tako nastavi podržavati ciljeve strategije Europa 2020.;

33.  naglašava važnost ulaganja, uključujući i ulaganja u širokopojasnu mrežu, za postizanje prioritetnih ciljeva u ključnom području digitalnog tržišta; preporučuje da se znatan dio iz budućeg plana ulaganja od 315 milijardi EUR namijeni za ciljana i strateška ulaganja u digitalni sektor; ističe da je međusobna povezanost elemenata kao što su visoka razina pokrivenosti internetom i visoka kompetencija stanovništva i poduzeća u upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija ključni čimbenici za postizanje istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta; poziva EU i države članice da prednost daju ulaganju u infrastrukture digitalnih mreža i u informatičko usavršavanje svojih poduzeća i građana;

34.  vjeruje da su fragmentacija i nedostatak pravne sigurnosti glavni razlozi za zabrinutost u tom području i, isto tako, da treba razmotriti neusklađenu provedbu postojećih propisa EU-a u državama članicama;

35.  napominje da bi dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta mogao stvoriti dodatni rast BDP-a od 0,4 % u razdoblju do 2020. (ili 520 milijardi EUR u cijenama iz 2014.), s dobicima od zaposlenja u rasponu od 0,1 %, što je jednako brojci od preko 223 000 otvorenih radnih mjesta do 2020. prema podacima iz studije „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”; vjeruje da su rješavanje prepreka za e-trgovinu, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu i razvoj novih tehnologija kao što su 4G i 5G ključni za razvoj digitalnih rješenja s obzirom na to da se oslanjaju na brze i učinkovite veze; smatra da su usvajanje općeg okvira EU-a za zaštitu podataka i Direktiva o sigurnosti mreže i informacija bitni za dovršetak procesa stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015. godine; poziva na ulaganje kako bi se popravio nejednak pristup širokopojasnoj mreži i mrežama 4G u EU-u;

36.  ističe povezanost visokih razina prodaje na internetu s porastom BDP-a po stanovniku, pa je zbog toga važno potaknuti što brže stvaranje prave prekogranične elektroničke trgovine i računalstva u oblaku; smatra da je važno okončati fragmentaciju na 28 digitalnih tržišta, zajamčiti jedinstven pristup mreži i pretvoriti sigurnost na mreži i povjerenje potrošača u temelje jedinstvenog digitalnog tržišta jer bez povjerenja nema tržišta na internetu;

37.  ističe da bi se, na temelju izvještaja „Trošak ne-Europe”, napretkom e-uprave mogla ostvariti ušteda od 100 milijardi EUR godišnje; poziva države članice da usmjere i pojačaju svoje napore za modernizaciju javnih uprava kako bi građani i poduzeća mogli što više postupaka obaviti elektronički koristeći tako svoja prava na jedinstvenom tržištu, posebno na prekograničnoj razini;

38.  ističe potrebu da propisi koji se odnose na jedinstveno tržište EU-a budu primjenjivi za digitalno doba, a to znači provedbu propisa jedinstvenog tržišta za plaćanja internetom, razvoj sigurnih e-rješenja diljem Europe (npr. izdavanje e-računa i digitalni potpis), reformu prava intelektualnog vlasništva, po potrebi pojašnjenje zahtjeva za PDV, kako bi se stvorilo povjerenje u e-trgovinu, poboljšala kvaliteta informacija koje se pružaju europskim potrošačima o njihovim pravima i zajamčilo da potrošači na internetu imaju istu razinu zaštite poput one na koju su navikli na tradicionalnom tržištu;

39.  ističe da je pregled nedavnog okvira gospodarskog upravljanja odlična prilika u poticanju država članica na ulaganje većeg napora u jedinstveno digitalno tržište, što bi podrazumijevalo ne samo veći rast i više radnih mjesta, osobito u sektoru malih i srednjih poduzeća te među mladima, već i suvremen EU usmjeren na budućnost;

40.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i lakše dostupnih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti, olakšavanjem prekogranične suradnje i provođenjem okvira interoperabilnosti za javne uprave;

41.  naglašava važnost elektroničke identifikacije te usluga provjere za povećanje opsega i kvalitete elektroničke razmjene podataka s ciljem njihova rasta; stoga poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se do 1. srpnja 2016. provela Uredba o elektroničkim transakcijama na unutarnjem tržištu;

42.  smatra da je poboljšanje digitalnih vještina u Uniji najveći prioritet;

Slobodno kretanje robe

43.  vjeruje da slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i osoba još uvijek nudi neiskorištene mogućnosti za građane i poslovne subjekte, u smislu učinkovitosti, rasta i otvaranja novih radnih mjesta;

44.  ponovno naglašava svoju podršku sveobuhvatnim sporazumima o trgovini i ulaganju koji bi podržali otvaranje novih radnih mjesta za europske radnike i bili u skladu s njima, koji bi bili od izravne koristi europskim potrošačima i otvarali nove mogućnosti za poduzeća u EU-u, posebno mala i srednja poduzeća poštujući društvene, potrošačke i standarde u području okoliša kao ključne u pružanju novih mogućnosti rasta; izražava mišljenje da Parlament mora biti izravno uključen u pregovore o stečevini jedinstvenog tržišta te da svaka izmjena postojećeg zakonodavstva ili uvođenje novog zakonodavstva mora u potpunosti poštovati ulogu Parlamenta kao suzakonodavca;

45.  poziva države članice da ojačaju vrijednosni lanac u prekograničnoj proizvodnji kao ključni element za poticanje konkurentnosti i rasta, otvaranje novih radnih mjesta i smanjivanje postojećih trgovinskih prepreka u sektorima koji su relativno veliki, ali se zbog nedovoljne integriranosti ne koriste maksimalno povlasticama koje nudi jedinstveno tržište;

46.  poziva na pojačan nadzor prepreka na jedinstvenom tržištu robe;

Usluge

47.  naglašava da u strategiju Europa 2020. treba uključiti posebne političke mjere u cilju rješavanja prepreka u uslužnim sektorima koji su obuhvaćeni Direktivom o uslugama i u sektoru financijskih usluga, primjerice izričitijim isticanjem jačanja jedinstvenog tržišta;

48.  ističe da u uslužnom sektoru postoji znatni neiskorišteni potencijal za rast kao što je jasno iz procjena iz izvješća „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” pozivajući se na potencijalne dobitke između 337 i 637 milijardi EUR;

49.  smatra da je, s obzirom na to da je uslužni sektor jedno od područja s najvećim mogućnostima za rast u EU-u, potrebno osnažiti mjere za povećanje konkurentnosti u tom sektoru, uključujući trgovinu na malo, i pojednostaviti zakonodavstvo za poduzeća, osobito za MSP-e; ističe važnost da se svim potrošačima, obiteljima i poduzećima zajamči opći pristup javnim službama;

50.  smatra da treba jačati zaštitu potrošača, izbor i konkurentnost u području financijskih usluga, pridajući osobitu pažnju različitim potrebama potrošača, uključujući i one najosjetljivije; smatra da treba jačati financijska znanja i osvještenost potrošača s obzirom na znatnu pomutnju koja može nastati u pogledu financijskih proizvoda i problema koje to može uzrokovati pojedinačnim potrošačima i jedinstvenom tržištu;

51.  još jednom naglašava potrebu za ponovnim ulaganjem napora u borbu protiv prijevara, izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te stoga traži da se veća pozornost posveti dobrom poreznom upravljanju u privatnom i javnom sektoru u EU-u; ističe da se u izvještaju „Trošak ne-Europe” navodi da bi se moglo uštedjeti 9 milijardi EUR godišnje mjerama kao što su standardizacija elektroničkih računa i koordinacija prekograničnih poreznih sustava; pozdravlja najavu predsjednika Europske komisije da će doći do automatske razmjene podataka o nacionalnim odlukama u području fiskalne politike; ističe potrebu za jačanjem i poboljšanjem porezne koordinacije kojom će se spriječiti nepošteno tržišno natjecanje, narušavanje tržišta i zajamčiti jednake prilike na jedinstvenom tržištu;

52.  pozdravlja izjavu Komisije iz izvješća o Godišnjem pregledu rasta 2015. o tome kako je „rješavanje problema poreznih prijevara i utaje poreza ključno za jamčenje pravednosti te državama članicama omogućuje ubiranje poreznog prihoda koji im pripada”;

53.  ponavlja svoje stajalište da treba povećati ukupnu razinu i kvalitetu ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se potakle inovacije, ističući različite razine ulaganja među državama članicama; podsjeća Komisiju da je potrebno stvoriti istinsko jedinstveno tržište za znanje, istraživanje i inovacije te za dovršenje europskog istraživačkog prostora; ističe da se trenutačno 85 % sredstava namijenjenih inovacijama koristi isključivo na nacionalnoj razini, bez prekogranične suradnje, što u konačnici sprečava potpuno iskorištavanje dodane vrijednosti na europskoj razini;

Javna nabava i koncesije

54.  pozdravlja činjenicu da su 2014. usvojene direktive o postupcima javne nabave i sklapanju ugovora o davanju koncesija što je moderniziralo javnu nabavu u Europskoj uniji promičući održivost javnih ugovora; naglašava dodanu vrijednost direktive o dodjeli koncesijskih ugovora, posebno u pogledu olakšavanja postupaka i veće transparentnosti te pružanja većih mogućnosti MSP-ima, omogućujući time prevladavanje problema u tim ugovorima, jamčenje pravne sigurnosti, fleksibilnosti i transparentnosti te podržavanje razvoja gospodarske infrastrukture i visokokvalitetnih javnih usluga;

55.  ističe da je za jačanje kvalitete, učinkovitosti i transparentnosti ulaganja i javne potrošnje nužna potpuna i brza primjena zakonodavstva EU-a u području javne nabave i koncesija;

56.  naglašava potrebu za ispravnim i pravovremenim prijenosom propisa o javnoj nabavi i koncesijama u nacionalna zakonodavstva; naglašava važnost javne nabave i vrijednost inovativnih partnerstva kao glavnih pokretača pametnog, održivog i uključivog rasta, posebno za mala i srednja poduzeća kojima je potrebna podrška u vidu konkretnih mjera koje će potaknuti konkurentnost i inovacije;

Pravna stečevina u području potrošača

57.  žali zbog toga što je fragmentirana provedba zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača u državama članicama dovela do razlika u zaštiti potrošača i razlika u ozbiljnosti i dinamici provedbenih mjera koje su poduzete; smatra da to ograničava dosljednost i koherentnost zakonodavnih odredbi u istim sektorima ili između različitih prodajnih kanala;

58.  poziva Komisiju da zajamči brzu provedbu i primjenu propisa kao što su Direktiva o pravima potrošača i odredbe o alternativnom rješavanju sporova te rješavanje sporova preko interneta, smanjujući pritom administrativno opterećenje; poziva da se potrošačima pruži primjerena zaštita u skladu s njihovim tradicionalnim tržištima u prekograničnoj prodaji te da se poboljša zaštita podataka u digitalnom dobu budući da će to povećati povjerenje potrošača u kupnju preko interneta; ističe važnost učinkovite primjene prava potrošača na internetu te potrebu za pristupačnim i učinkovitim pravnim sredstvima u slučaju spora;

59.  poziva na poduzimanje mjera za povećanje održive potrošnje, osobito u vezi s vijekom trajanja proizvoda te za borbu protiv praksi kojima je cilj namjerno skraćivanje spomenutog vijeka trajanja; nada se da će Komisija, u tom smislu, razraditi koherentan akcijski plan;

60.  ističe da je Direktiva o pravima potrošača označila važan korak naprijed u pogledu povećanja pravne sigurnosti za potrošače i poduzeća u transakcijama preko interneta te danas čini glavni instrument zaštite potrošača za internetske usluge;

61.  napominje da se budući dobici mogu postići poboljšanjima u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kao što je uspostava sustava za rješavanje potrošačkih sporova preko interneta, čime bi se mogle ostvariti uštede od oko 22 milijarde EUR;

Energija

62.  poziva Komisiju da zajamči funkcionalno unutarnje tržište energije s nediskriminirajućim pristupom tržištu i visoku razinu zaštite potrošača, kao i primjerene razine kapaciteta povezanosti i prikladnosti sustava;

63.  ponovno ističe potrebu da se poveća energetska sigurnost Europe diversifikacijom izvora i tokova energije te naglašava potrebu za dovršenjem unutarnjeg tržišta energije kao prioritet te prekida izolacije energetskih otoka unutar Europske unije;

64.  smatra da, kako bi se poboljšao postupak dovršenja unutarnjeg tržišta, integracije obnovljivih izvora energije i sigurnost opskrbe, države članice trebaju hitno postići minimalni cilj od 10 % kapaciteta elektroenergetske povezanosti, a u najboljem slučaju potrebno je postići razinu od 30 %;

65.  smatra da je liberalizacija tržišta plina i električne energije temelj za osnaživanje potrošača te poziva Komisiju da stavi potrošače u središte svoje politike o unutarnjem energetskom tržištu EU-a;

III.  Instrumenti za procjenu integracije jedinstvenog tržišta i alata za upravljanje

66.  potvrđuje da se pregled stanja jedinstvenog tržišta može smatrati najboljom praksom za nadzor i ocjenu sukladnosti država članica s obvezama jedinstvenog tržišta, s obzirom na to da on može pokrenuti poboljšanja i postupke nadoknađivanja razlika među državama članicama; međutim, ističe da taj pregled stanja ne pruža alate za ocjenjivanje kvalitete; naglašava važnost poboljšavanja dijaloga s državama članicama i među njima kako bi se utvrdile i riješile složenosti koje doživljavaju tijekom provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; u tom smislu poziva Komisiju da više pomaže državama članicama, onda kad države članice to zatraže, u provedbi složenog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu;

67.  smatra da bi se s obzirom na regulatornu uspješnost jedinstvenog tržišta mogao razviti složeni pokazatelj za mjerenje razlika u jedinstvenom tržištu, što je zbog nedostatka propisa kojima se uređuje jedinstveno tržište dodatno opterećenje za građane i poduzeća u međugraničnim djelatnostima; inzistira na tome da bi takav pokazatelj trebao olakšati razvoj zaključaka koji bi mogli rezultirati preporukama politika za institucije i države članice EU-a;

68.  uzima u obzir praćenje napretka Digitalnog programa kao važnog alata za ocjenjivanje napretka država članica u tom području; vjeruje da složeni indeks za mjerenje nedostatka jedinstvenog tržišta treba uključivati to praćenje napretka;

69.  poziva Komisiju da razmotri uključivanje obveze izvršavanja sustavnog pregleda prijenosa, sukladnosti, učinkovitosti i prikladnosti za namjenu pravnih instrumenata u svoje prijedloge za pravne instrumente u području jedinstvenog tržišta, uključujući metodologiju i kriterije za takav pregled; vjeruje da bi takva metodologija i kriteriji omogućili bolju procjenu toga jesu li pravni instrumenti pravilno preneseni, provedeni i primijenjeni, ali i pridonose li, i u kojoj mjeri, postizanju svojih ciljeva te koliko će biti prikladni za svoju namjenu;

70.  podržava stvaranje održivog jedinstvenog tržišta koje se temelji na razvoju uključivog gospodarstva koje je učinkovito s obzirom na resurse i temelji se na znanju, uključujući mjere za unapređivanje svih inovacija u održivim tehnologijama, za usklađivanje interesa potrošača i poduzeća te za poboljšanja neformalnog mehanizma rješavanja problema za jedinstveno tržište kao što je SOLVIT, istodobno unapređujući znanje javnosti u pogledu jedinstvenih točaka za kontakt kako bi bila svjesnija dostupnih mogućnosti za ostvarivanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta na jedinstvenom tržištu;

71.  potvrđuje stalan porast broja korisnika portala Your Europe i Your Europe Advice, koji bi trebali pružiti potrebne informacije svima koji žive, rade, studiraju ili se kreću u Europskoj uniji;

72.  pozdravlja činjenicu da je prosječni deficit prijenosa propisa u nacionalna zakonodavstva u državama članicama pao ispod razine od 1 % koju je dogovorilo Europsko vijeće i dosegao 0,6 % što predstavlja dosad najbolji zabilježeni rezultat od stvaranja pregleda stanja jedinstvenog tržišta; naglašava da načelo nulte tolerancije u prijenosu europskih propisa u nacionalna zakonodavstva mora biti temeljno pravilo država članica i EU-a;

73.  napominje da je pravilna provedba i primjena zakonodavstva EU-a ključna za dovršenje jedinstvenog tržišta; poziva države članice i Komisiju da odlučno iskoriste svoje ovlasti za postizanje tog cilja i traži države članice i Komisiju da pojačaju napore u cilju provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu i da nadziru tu provedbu, između ostalog, redovitim opsežnim inspekcijskim provjerama uz stalno razmišljanje o problemima koji se odnose na provedbu i jamčenje učinkovitijeg zakonodavstva te da se naknadne procjene upotrebljavaju opširnije i učinkovitije; poziva na pojačani nadzor učinkovitosti prava potrošača u digitalnom okruženju, osobito uzimajući u obzir brzinu kojom se kršenje zakona o potrošačima može proširiti u tom okruženju;

74.  ipak podsjeća da je postupak zbog povrede propisa otkrio brojna ograničenja u pogledu brzog rješavanja i ispravljanja nedostataka provedbe i primjene odredbi jedinstvenog tržišta; poziva države članice na učinkovitiju suradnju s Komisijom u bržem rješavanju problema;

75.  priznaje da neuspjeh provođenja može biti posljedica složenosti u početnoj izradi nacrta; stoga ističe potrebu da primarno i sekundarno zakonodavstvo sve vrijeme bolje slijede regulatorna načela upotrebljavajući prikladno savjetovanje, procjene utjecaja i preglede nakon provedbe;

76.  nadalje, inzistira na tome da bi se trebali poduzeti svi napori za djelotvorniju uporabu postupaka zbog povrede odredbi zakonodavstva Unije na području jedinstvenog tržišta te da bi države članice i Europsko vijeće trebali nastaviti daljnji razvoj postupaka zbog povrede pravila u okviru budućih revizija UFEU-a; mišljenja je, međutim, da bi postupci zbog povrede uvijek trebali biti posljednji izbor i da bi se trebali pokretati tek nakon više pokušaja usklađivanja i ispravljanja;

o
o   o

77.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054. (2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o seksualnom zlostavljanju djece na internetu (2015/2564(RSP))

P8_TA(2015)0070 RC-B8-0217/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenog 1989. i njezine protokole,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 7., 8., 47., 48. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu od 23. studenog 2001.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja od 25. listopada 2007.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola o ocjeni prijetnje organiziranog kriminala na internetu (iOCTA) za 2014.,

–  uzimajući u obzir opću napomenu br. 14 (2013.) Odbora UN-a za prava djeteta o pravu djeteta da se prije svega uzme u obzir ono što je u njegovu primarnom interesu;

–  uzimajući u obzir Program EU-a za prava djeteta usvojen u veljači 2011.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o 25. obljetnici Konvencije UN-a o pravima djeteta(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Posebno mjesto djece u vanjskom djelovanju EU-a” (COM(2008)0055),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta,

–  uzimajući u obzir strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima za razdoblje 2012. – 2016., osobito odredbe o financiranju razrade smjernica za sustave za zaštitu djece i o razmjeni najboljih praksi,

–  uzimajući u obzir raspravu na plenarnoj sjednici od 12. veljače 2015. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje djece, uključujući sadržaje koji predstavljaju odnosno prikazuju seksualno zlostavljanje djece, predstavljaju teška kršenja temeljnih prava, posebno prava djece na zaštitu i skrb kakva im je potrebna za njihovu dobrobit, kao što je utvrđeno Konvencijom UN-a o pravima djeteta iz 1989. i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

B.  budući da pri provedbi mjera za suzbijanje tih kaznenih djela u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta prvenstveno treba voditi računa o onome što je u primarnom interesu djeteta;

C.  budući da teška kaznena djela kao što su seksualno iskorištavanje djece i sadržaji koji predstavljaju odnosno prikazuju zlostavljanje djece iziskuju sveobuhvatan pristup koji će obuhvaćati istragu kaznenih djela, progon počinitelja, zaštitu djece žrtava i sprečavanje te pojave;

D.  budući da djeca na internetu mogu biti izložena specifičnim rizicima kao što su mogućnost pristupa sadržajima koji predstavljaju odnosno prikazuju seksualno iskorištavanje djece, izloženost predatorima, razmjena materijala o nasilju, kibernetički kriminal, zastrašivanje, vršnjačko nasilje ili mamljenje djece za zadovoljavanje seksualnih potreba; budući da se izloženost djece tim rizicima pogoršava zbog rasprostranjene uporabe mobilne tehnologije i interneta i pristupa njima;

E.  budući da bi borbu protiv zlostavljanja djece na internetu trebalo učiniti dijelom šire strategije koja bi obuhvatila opću pojavu seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece koja se i dalje uglavnom odnosi na kaznena djela koja izvan interneta čine mreže i pojedinci koji planirano djeluju izvan internetske sfere;

F.  budući da seksualno iskorištavanje u internetskom okruženju može zadobiti različite oblike, da se mlade može nagovoriti ili prisiliti na slanje ili objavu seksualno eksplicitnih vlastitih slika, na sudjelovanje u seksualnim aktivnostima preko internetske kamere ili pametnog telefona ili na vođenje eksplicitnih razgovora preko poruka ili na internetu, što znači da zlostavljači i predatori na internetu mogu prijetiti slanjem slika, videosnimki ili kopija razgovora prijateljima i obitelji mlade osobe ako ne nastave sudjelovati u seksualnim aktivnostima; budući da se slike i/ili videosnimke mogu razmjenjivati i nakon što je seksualno zlostavljanje završilo i da ih svi mogu slobodno vidjeti na internetu, što znači da postoji stalan rizik od ponovnog nanošenja zla žrtvama i njihove stigmatizacije;

G.  budući da mjere koje države članice poduzimaju za sprečavanje nezakonitog sadržaja na internetu nisu uvijek dovoljno učinkovite;

H.  budući da bi se pri stavljanju na raspolaganje sredstava za provođenje istrage onima koji su odgovorni za istragu i progon počinitelja kaznenih djela seksualnog zlostavljanja djece na internetu, u skladu s pravom EU-a i pravom država članica, između ostalog trebalo voditi računa i o načelu proporcionalnosti te o naravi i težini počinjenih djela pod istragom;

I.  budući da se zaštiti maloljetnika u digitalnom svijetu mora pristupiti i na način da taj sektor poduzme inicijative kako bi preuzeo svoj dio odgovornosti, između ostalog i obrazovanjem i obukom djece, roditelja i učitelja da bi se spriječio pristup maloljetnika nezakonitom sadržaju;

J.  budući da zbog svog međunarodnog karaktera iskorištavanje i seksualno iskorištavanje djece na internetu, s obzirom na to da zahvaća stotine zemalja i njihovih jurisdikcija i tijela kaznenog progona, predstavlja međunarodni problem koji iziskuje međunarodno rješenje; budući da se mora raspravljati o krijumčarima ljudima koji se za seksualno zlostavljanje na internetu koriste djecom bez identiteta koja su vlastima nevidljiva;

K.  budući da žrtve, još u većoj mjeri nego za druga kaznena djela, većinu slučajeva koji se odnose na seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece najčešće ne prijavljuju tijelima kaznenog progona; budući da stoga dostupni podaci o broju počinjenih kaznenih djela ne odražavaju točno opseg problema; budući da je prema podacima nevladinih organizacija o internetskim stranicama na kojima se nalazi sadržaj koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece više od 80 % žrtava mlađe od deset godina; budući da je prema podacima Međunarodne udruge internetskih stranica za pomoć zabilježen rast broja djece u prvim godinama života koje su žrtve seksualnog zlostavljanja i slučajeva zlostavljanja ekstremne i sadističke naravi;

L.  budući da se velik broj počinitelja kaznenih djela koristi mrežom Darknet na kojoj su osnovali anonimne zajednice koristeći se tajnim forumima, uslugama internetskih stranica, platformama društvenih mreža i uslugama pohrane podataka usmjerenima na sadržaj koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece, što im omogućuje i olakšava seksualno iskorištavanje djece kojemu je gotovo nemoguće ući u trag;

M.  budući da se mnogi počinitelji kaznenih djela koriste obrambenim mjerama kao što su šifriranje i drugi mehanizmi kako bi zaštitili svoje aktivnosti, što predstavlja ozbiljan izazov za istrage koje provode tijela kaznenog progona;

N.  budući da nevladine organizacije iznose podatak da je u 2012. za 513 komercijalnih distribucijskih proizvoda sa sadržajem koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece bilo odgovorno samo osam najvažnijih distributera i da je deset najvažnijih proizvoda zabilježenih u 2012. bilo povezano sa samo jednim najvažnijim distributerom;

O.  budući da su Direktivu 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije države članice do 18. prosinca 2013. trebale prenijeti u svoje zakonodavstvo i budući da je zasad u cijelosti provodi manje od polovine država članica;

1.  snažno naglašava da su zaštita djece i jamčenje sigurnog okruženja za njihov razvoj jedan od primarnih ciljeva Europske unije i njezinih država članica;

2.  snažno ističe da se moraju zajamčiti prava djece na internetu i njihova zaštita i da se moraju poduzeti mjere kako bi se nezakoniti sadržaj hitno uklonio i prijavio tijelima kaznenog progona te kako bi se predvidjelo dovoljno pravnih instrumenata za provođenje istraga i progon počinitelja;

3.  smatra da se osobni podaci djece na internetu moraju propisno zaštititi i da djecu treba informirati na jednostavan i njima razumljiv način o rizicima i posljedicama korištenja njihovih osobnih podataka na internetu; naglašava da će se reformom zaštite podataka uvesti važne izmjene u cilju dodatne zaštite prava djece na internetu;

4.  naglašava potrebu za sveobuhvatnim i usklađenim pristupom na europskoj razini kako bi se zajamčila dosljednost pri oblikovanju politika i djelovanju na temelju tih politika, a koji bi obuhvaćao borbu protiv kriminala, temeljna prava, privatnost, zaštitu podataka, kibernetičku sigurnost, zaštitu potrošača i e-trgovinu;

5.  smatra da se moraju poduzeti daljnji koraci za borbu protiv mamljenja djece za zadovoljenje seksualnih potreba na internetu te da Komisija zajedno s nacionalnim vladama, civilnim društvom, društvenim medijima, roditeljima, učiteljima, socijalnim radnicima, službenicima za zaštitu djece, pedijatrima te organizacijama za mladež i djecu mora aktivno poduzimati mjere za podizanje razine osviještenosti o tom problemu jasnim smjernicama, razmjenom najboljih praksi, uspostavom društvenih platformi za suradnju i razmjenu informacija o tom problemu kako bi se identificirali potencijalni rizici i prijetnje za djecu;

6.  poziva Komisiju i države članice da pokrenu primjerenu kampanju osvještavanja javnosti u koju će biti uključeni svi relevantni akteri i kojom bi se djecu osnažilo, a roditelje i odgojitelje podržalo u razumijevanju i rješavanju rizičnih situacija na internetu i zaštiti sigurnosti djece na internetu te da podrži države članice u uspostavi programa za prevenciju seksualnog zlostavljanja na internetu, da promiče kampanje osvještavanja javnosti u vezi s odgovornim ponašanjem u društvenim medijima i potiče glavne internetske pretraživače i društvene mreže da zaštiti sigurnosti djece na internetu pristupe proaktivno;

7.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi djeca češće i više prijavljivala zlostavljanje i da unaprijede mjere odgovora na te prijave te da razmotre uspostavu mehanizama za sustavno izravno prijavljivanje; podržava razvoj službi za pomoć djeci kojima djeca mogu anonimno prijaviti zlostavljanje;

8.  naglašava da je potrebno poboljšati međunarodnu suradnju i transnacionalne istrage u tom području sporazumima o suradnji i ojačati suradnju među tijelima kaznenog progona, među ostalim preko Europola i Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3), u cilju učinkovitijeg provođenja istraga, razbijanja i kaznenog progona mreža počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece, pri čemu bi prioritet imala prava i sigurnost uključene djece;

9.  pozdravlja, s tim u vezi, zajedničku inicijativu EU-a i 55 država iz cijeloga svijeta koji su se udružili u Globalni savez za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu u cilju spašavanja većeg broja žrtava, jamčenja djelotvornijeg kaznenog progona, osvještavanja javnosti o tom pitanju te postizanja općeg smanjenja količine sadržaja koji predstavlja odnosno prikazuje seksualno zlostavljanje djece na internetu; poziva Komisiju da češće izvještava o napretku ostvarenom u okviru tog saveza; poziva države članice da provedu te preporuke na nacionalnoj razini;

10.  poziva Komisiju i države članice da potiču i ojačaju resurse namijenjene utvrđivanju identiteta žrtava i službama za pomoć žrtvama te poziva na hitnu uspostavu povezanih platformi i jačanje postojećih platformi u okviru Europola;

11.  poziva države članice da provode Direktivu 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela;

12.  smatra da je od ključne važnosti upotreba ispravne terminologije za kaznena djela na štetu djece, opis sadržaja seksualnog zlostavljanja djece i upotreba odgovarajućeg termina „sadržaji koji predstavljaju odnosno prikazuju seksualno zlostavljanje djece” umjesto termina „dječja pornografija”;

13.  potiče države članice da predvide adekvatna sredstva za nacionalne kontaktne točke kako bi im se omogućilo prijavljivanje kažnjivih i štetnih sadržaja i kažnjivog i štetnog ponašanja na internetu kao što je predviđeno Direktivom 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije;

14.  podsjeća na to da su države članice obvezne poduzimati potrebne mjere kako bi zajamčile da osobe koje se pribojavaju da bi mogle počiniti neko od kaznenih djela povezano sa seksualnim zlostavljanjem i seksualnim iskorištavanjem po potrebi imaju pristup učinkovitim programima ili mjerama intervencije čiji je cilj procjena i sprečavanje rizika od počinjenja takvih kaznenih djela;

15.  zahtijeva da se za tijela kaznenog progona u državama članicama i Europol predvide potrebna sredstva, ljudski resursi, istražne ovlasti i tehnički kapaciteti kako bi mogli ozbiljno i djelotvorno kazneno goniti počinitelje, provoditi istrage i pokrenuti sudske postupke protiv počinitelja, kao i adekvatno osposobljavanje za izgradnju kapaciteta u pravosudnim i policijskim jedinicama te za razvoj novih visokotehnoloških kapaciteta za rješavanje problema analize golemih količina sadržaja koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece, uključujući i sakrivenog sadržaja na „mračnom internetu” radi pronalaska i progona počinitelja kaznenih djela u cilju zaštite sigurnosti i prava djece;

16.  sa zabrinutošću primjećuje razvoj i sve raširenije trendove komercijalnog seksualnog iskorištavanja djece na internetu, uključujući nove načine distribucije sadržaja koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece i transakcije povezane s njima, ponajprije preko DeepWeba i Darkneta, a posebno pojavu prijenosa zlostavljanja uživo uz plaćanje; poziva Komisiju i države članice da se dodatno povežu s predstavnicima alternativnih sustava plaćanja kako bi se utvrdile mogućnosti za bolju suradnju s tijelima kaznenog progona, uključujući zajedničko osposobljavanje za učinkovitije utvrđivanje postupaka plaćanja povezanih s komercijalnom distribucijom sadržaja koji predstavlja odnosno prikazuje zlostavljanje djece;

17.  poziva na učinkovit partnerski pristup i zakonitu razmjenu informacija među tijelima kaznenog progona, pravosudnim tijelima, sektorom informacijske i komunikacijske tehnologije, pružateljima internetskih usluga, pružateljima usluga udomljavanja internetskog sadržaja, društvenim medijima, bankarskim sektorom i nevladinim organizacijama, između ostalog i organizacijama za mladež i djecu, kako bi se zajamčila zaštita prava djece i zaštita djece na internetu i hitno uklanjanje cjelokupnog nezakonitog sadržaja i njegova prijava tijelima kaznenog progona koja bi pritom trebala, kad je to potrebno, redovito izvješćivati o svojim istragama i kaznenom progonu na temelju tih relevantnih informacija; u vezi s tim pozdravlja koaliciju velikih poduzeća koja želi internet učiniti sigurnijim mjestom za djecu, ali i rad Europske financijske koalicije protiv komercijalnog seksualnog iskorištavanja djece na internetu;

18.  naglašava da bi nezakonit internetski sadržaj trebalo smjesta uklanjati na temelju propisnog pravnog postupka; naglašava ulogu informacijske i komunikacijske tehnologije, pružatelja internetskih usluga i usluga udomljavanja internetskog sadržaja u jamčenju brzog i učinkovitog uklanjanja nezakonitog internetskog sadržaja na zahtjev nadležnog tijela kaznenog progona;

19.  snažno potiče države članice koje još nisu prenijele u svoje zakonodavstvo Direktivu 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije da to učine; stoga poziva Komisiju da pomno prati njezinu potpunu i djelotvornu provedbu te da o svojim saznanjima pravovremeno izvijesti Parlament i njegov nadležni odbor;

20.  nalaže Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da i dalje prati provedbu Direktive 2011/93/EU i provede temeljitu analizu postojećeg političkog okvira za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece u vidu izvješća o provedbi Direktive 2011/93/EU te da o tome podnese izvješće na plenarnoj sjednici;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću i parlamentima država članica.

(1) SL L 335, 17.12.2011., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0070.