Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. drugi podstavak Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 16., 21. i 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena usvojenu Rezolucijom 34/180 koju je 18. prosinca 1979. donijela Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga(1) i s tim povezanu presudu Suda Europske unije od 1. ožujka 2011. u predmetu Test-Achats (C-236/09)(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (3),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 3. listopada 2008. pod nazivom „Provedba ciljeva iz Barcelone o ustanovama za djecu predškolske dobi” (COM(2008)0638),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2010. pod nazivom „Strategija za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.” (COM(2010)0491),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima – COM(2012)0614),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi” (COM(2012)0795),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. svibnja 2013. o napretku u ostvarivanju ciljeva iz Barcelone pod naslovom „Razvoj objekata za skrb o maloj djeci u Europi s ciljem održivog i uključivog rasta” (COM(2013)0322),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o ženskom poduzetništvu u malim i srednjim poduzećima”(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o znanstvenim i sveučilišnim karijerama žena i „staklenom stropu” na koji nailaze(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. listopada 2011. naslovljenu „Stvaranje povoljne klime za socijalna poduzeća, ključne dionike u socijalnoj ekonomiji i inovacijama” (COM(2011)0682),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0369/2015),

A.  budući da je poduzetništvo od ključne važnosti za zapošljavanje, gospodarski rast, inovacije, razvoj i opće smanjenje siromaštva;

B.  budući da se u članku 16. Povelje o temeljnim pravima Europske unije izričito upućuje na slobodu poduzetništva svih građana EU-a, čime se osnažuje i potiče poduzetništvo, uključujući žensko poduzetništvo;

C.  budući da je 2012. u 28 država članica EU-a udio žena među poduzetnicima bio samo 31 % (10,3 milijuna)(10) te da su od ukupnog broja samozaposlenih u EU-u samo 34,4 % žene;

D.  budući da su žene često samo službeno upisane kao vlasnice poduzeća isključivo radi toga da bi kreditne institucije te europska, nacionalna i regionalna tijela javne uprave odobrila financijske povlastice i povoljne uvjete za ta poduzeća; budući da u stvarnosti te žene imaju samo fiktivnu ulogu jer, iako snose poslovni rizik, donošenje odluka o poduzeću zapravo je prepušteno muškarcima;

E.  budući da udio žena u poduzetništvu zaostaje za udjelom muškaraca u svim državama članicama kao i da žensko poduzetništvo u sebi nosi neiskorišteni potencijal rasta i prosperiteta;

F.  budući da su prepreke koje otežavaju žensko poduzetništvo, kao na primjer veći udio žena nego muškaraca među nezaposlenima, ustrajan jaz između poduzetničke aktivnosti žena i muškaraca te nedovoljna zastupljenost žena na upravljačkim položajima, međusobno isprepletene i teško rješive te će njihovo uklanjanje iziskivati složene kriterije;

G.  budući da su kvantitativna istraživanja o ženskom poduzetništvu malobrojna, ali su nedavne studije pokazale da muškarci češće nego žene odabiru poduzetničke karijere(11);

H.  budući da je žensko poduzetništvo, kada ga se pažljivo razluči od lažnog samozapošljavanja, moćan izvor ekonomske neovisnosti koji ženama pruža priliku za daljnju integraciju na tržišta rada; budući da žene kroz žensko poduzetništvo dobivaju priliku ojačati svoju ulogu poslovnih vođa i potaknuti kulturne promjene unutar i izvan svojih poduzeća; budući da te žene mogu biti važni uzori djevojkama i mladim ženama koje će krenuti njihovim stopama;

I.  budući da žene imaju ogroman poduzetnički potencijal te da žensko poduzetništvo podrazumijeva gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i jačanje položaja žena;

J.  budući da je odluka o tome da postanu samozaposlene čin samoostvarenja, ali i odluka koja iziskuje visoku razinu posvećenosti; budući da visoka razina osobne odgovornosti dovodi do iznimno dugog radnog vremena te se samozaposlenost stoga ne bi trebala smatrati samo dodatnim izvorom prihoda; skreće pozornost na to da žene poduzetnice mogu uskladiti obiteljski i poslovni život samo ako to dopuštaju vanjske okolnosti, odnosno ako je dostupna odgovarajuća skrb za djecu te ako očevi imaju aktivnu ulogu u brizi za članove obitelji te kućanskim poslovima;

K.  budući da je dostupnost, kvaliteta i pristupačnost ustanova za skrb o djeci i ustanova za skrb o starijim osobama i osobama s invaliditetom i dalje jedan od ključnih faktora povećanja udjela žena na tržištu rada;

L.  budući da podjela obiteljskih obveza i obveza skrbi između žena i muškaraca utječe na žensko poduzetništvo kao i na prisutnost žena na tržištu rada te da je postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života nužno kada je riječ o ekonomskoj neovisnosti žena; budući da u četvrtini država članica ne postoji mogućnost očinskog dopusta;

M.  budući da administrativno opterećenje i dalje negativno utječe na poduzetnički duh kako žena tako i muškaraca te je stoga potrebna učinkovita regulativa i zakonodavstvo za jačanje ekonomskog položaja žena i uspostavu stabilnog gospodarstva uz održiv, pametan i uključiv rast;

N.  budući da su žene sklonije slabije ocijeniti razinu inovativnosti svojeg poduzeća u odnosu na muškarce i budući da se samo mali postotak patenata Europskog ureda za patente dodjeljuje ženama(12);

O.  budući da odluke koje žene donesu tijekom svojeg školovanja te horizontalna i vertikalna rodna segregacija prilikom zapošljavanja rezultiraju činjenicom da je broj žena koje bi mogle osnovati poduzeće u području znanosti i tehnologije ili pak pretvoriti inovaciju u unosan proizvod manji od broja muškaraca koji su u mogućnosti ostvariti isto; budući da su znanost i tehnologija, inovacije i izumi također koncepti koji su najvećim dijelom povezani s muškarcima, zbog čega su ta područja ženama manje privlačna te zbog čega su inovacije i izumi čiji su autori žene slabije priznati i manje cijenjeni;

P.  budući da se poduzetnice češće fokusiraju na sektore koji se smatraju manje unosnima, kao što su obrazovanje, zdravstvo i zajednički društveni rad, nego na sektore tehnologije i informatičke tehnologije koji imaju velik potencijal rasta i u kojima dominiraju muškarci, te da češće rade u okviru malih poduzeća s nižom stopom rasta i manjim prometom; budući da je to 2012. godine u 28 država članica EU-a rezultiralo prosječnom razlikom od 6 % u neto dohocima poduzetnica i poduzetnika(13);

Q.  budući da su nove zelene tehnologije i ekološko poduzetništvo sektor s ogromnim potencijalom za razvoj i poticanje ravnopravnosti u poduzetništvu, u smislu jednakog pristupa financiranju i jednakog broja žena i muškaraca u tom području;

R.  budući da samozaposlenost u poduzećima u kojima je žena jedini zaposlenik, a u takvoj se situaciji nalaze mnoge žene, obično ne ostvaruje znatnu dobit te tim ženama posebno prijeti siromaštvo tijekom radnog vijeka i u starosti;

S.  budući da su razne studije(14) pokazale da poduzetnice osnivaju poduzeća s manjim razinama kapitala, uzimaju manje zajmove te da se u slučaju kada im zatreba savjet ili financijska sredstva radije okreću članovima obitelji, a manje bankama koje nude dužničko ili vlasničko financiranje, tzv. poslovnim anđelima ili uporabi privatnog vlasničkog ili rizičnog kapitala;

T.  budući da je cilj europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress promicanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, ali da je 2013. omjer muškaraca i žena kojima su dani mikrozajmovi bio 60:40(15);

U.  budući da su žene u usporedbi s muškarcima manje sklone zaduživanju ili širenju poslovanja, ponajprije zbog manjeg samopouzdanja kada je riječ o njihovu poduzeću;

V.  budući da bi uzrok tome što se poduzetnice susreću s više poteškoća u pristupu financiranju mogao djelomice biti povezan s problemom izgradnje zadovoljavajuće kreditne povijesti i stjecanjem upravljačkog iskustva;

W.  budući da stereotipi povezani sa sposobnostima žena i muškaraca u sektoru poduzetništva mogu utjecati na stav dionika o novim poduzećima; budući da bi velika vjerojatnost da će pri pokušaju pristupa financiranju žene biti diskriminirane mogla utjecati na njihovu odluku o osnivanju poduzeća ili o uzimanju manjeg zajma u tu svrhu;

X.  budući da uključivanje osoba iz različitih područja u investicijske procese može pomoći u sprečavanju grupnog i stereotipnog razmišljanja;

Y.  budući da se Direktivom  2004/113/EZ zabranjuje diskriminacija na temelju spola u pristupu robi i uslugama, a njezino područje primjene obuhvaća banke i financijske usluge kao i usluge povezane s osnivanjem poduzeća; budući da je u tom kontekstu teško dokazati neizravnu diskriminaciju te da države članice ne raspolažu podacima i podrobnim informacijama o slučajevima diskriminacije u pristupu financiranju;

Z.  budući da podaci pokazuju da su žene, unatoč tome što se smatra da u području ulaganja bolje upravljanju rizicima od muškaraca(16), obično sklonije izbjegavanju rizika i imaju veći nedostatak samopouzdanja; budući da to može dovesti do smanjene sposobnosti žena da pridobiju povjerenje vanjskih strana, a slijedom toga i utjecati na njihove mogućnosti financiranja;

AA.  budući da poduzetnice znatno doprinose stvaranju novih mogućnosti za razvoj kao i smanjenju socijalne isključenosti i jačanju socijalne kohezije; budući da se prepreke socijalnom poduzetništvu s kojima se žene susreću čine manje izraženima i da ravnopravno sudjelovanje u socijalnim sektorima jača položaj žena, zbog čega im je lakše upustiti se u poduzetništvo u drugim sektorima;

AB.  budući da žene poduzetnice u većini slučajeva rade u sektorima koji su sa stajališta ekonomske dobiti i konkurentnosti na tržištu sekundarni;

AC.  budući da se ne provodi dovoljno istraživanja na temu spola i pristupa financiranju kada je riječ o socijalnim poduzetnicima te da se općenito čini da socijalna poduzeća teže dolaze do financijskih sredstava;

AD.  budući da je poduzetničko obrazovanje, formalno i informalno, način za poticanje većeg broja žena i djevojaka da se uključe u to područje;

1.  potiče države članice da prepoznaju vrijednost ženskog poduzetništva za svoja gospodarstva te da utvrde prepreke koje treba svladati; poziva države članice i regije da predlože konkretne strategije za promicanje kulture ženskog poduzetništva imajući na umu napore koji se ulažu u potrebe, motive i uvjete u vezi s iskorjenjivanjem rodnih stereotipa kao i različite stilove upravljanja i vođenja te nove načine organizacije i vođenja poduzeća;

2.  poziva Komisiju da zajamči potpunu integraciju aspekta jednakosti spolova u sve buduće politike u području poduzetništva;

3.  poziva države članice da aktivno surađuju s privatnim sektorom kako bi u prvi plan stavile poduzeća koja nastoje promicati jednakost spolova i svoje najbolje prakse;

4.  poziva države članice da uvedu programe pomoći, potpore i savjetovanja za poduzetnice pri osnivanju pionirskih poduzeća koja ostvaruju vrijednost i bogatstvo na temelju društveno odgovornih načela;

5.  poziva države članice da na regionalnoj razini prikupljaju podatke raščlanjene po spolu, između ostalog i podatke o različitim područjima ženskog poduzetništva, kako bi uvažile doprinos poduzetnica u socijalnom području te da redovno izvješćuju o broju poduzetnica; predlaže da se ti podaci prikupljaju i konsolidiraju na europskoj razini uz sudjelovanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova i Eurostata; preporučuje da kvalificirani stručnjak za rodna pitanja integrira aspekt spola u metodologiju svih istraživanja o poduzetništvu, socijalnoj ekonomiji i socijalnom poduzetništvu te da se posebna pozornost posveti iskustvima žena s više oblika marginaliziranih identiteta;

6.  poziva Komisiju da pitanje ženskog poduzetništva uvrsti u svoju strategiju u području jednakosti žena i muškaraca za razdoblje nakon 2015.;

7.  poziva na holistički pristup ženskom poduzetništvu s ciljem poticanja žena na izgradnju karijere u poduzetništvu i pružanja potpore u tome, olakšavanja pristupa financijskim sredstvima i poslovnim prilikama te stvaranja okruženja koje će ženama omogućiti da ostvare svoj potencijal i postanu uspješne poduzetnice na način da im se, među ostalim, omogući usklađivanje poslovnog i privatnog života, pristup ustanovama za skrb o djeci i osposobljavanje prilagođeno pojedincu;

8.  poziva institucije EU-a, države članice te regionalne i lokalne vlasti da pojačaju borbu protiv rodnih stereotipa i da uvedu mjere za suzbijanje stereotipskih stavova o karakteristikama i sposobnostima muškaraca i žena koji još uvijek postoje u sektorima u kojima prevladavaju muškarci kao što su znanost i tehnologija, inovacije i izumi; smatra da bi u tim sektorima donositelji odluka, ulagači, financijski sektor i tržište mogli smatrati žene manje pouzdanima ili manje profesionalnima, zbog čega potencijalni klijenti, dobavljači, partneri, banke i ulagači ponekad sa skepsom gledaju na žene poduzetnice te one zbog toga moraju biti puno ustrajnije u dokazivanju znanja, vještina i sposobnosti kako bi dobile financijska sredstva koja su im potrebna;

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života

9.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju vrijednost poduzetništva za ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena i muškaraca, da uklone prepreke koje otežavaju ili čak onemogućuju žensko poduzetništvo i da donesu dosljedan okvir mjera kojima će se poduprijeti sudjelovanje žena na tržištu rada; nakon odluke o povlačenju prijedloga o izmjeni Direktive o rodiljnom dopustu i kako bi se očuvao napredak u politikama jednakosti na razini EU-a, potiče konstruktivan dijalog među institucijama u cilju utvrđivanja najboljih načina kako da se podupru i provedu politike ravnoteže između poslovnog i privatnog života kao i ravnopravna raspodjela obiteljskih odgovornosti, također isticanjem uloge muškaraca u promicanju ravnopravnosti; naglašava da roditeljski i očinski dopust mogu pozitivno utjecati na sudjelovanje žena na tržištu rada te potiče države članice da razmotre mogućnost uvođenja očinskog dopusta ako to dosad nisu učinile; poziva Komisiju da do kraja 2016. predloži konkretne mjere, među ostalim i zakonodavne prijedloge, za povećanje udjela žena na tržištu rada uz pomoć mjera za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

10.  poziva Komisiju i države članice da ne zaborave na važnost postizanja ciljeva iz Barcelone kako bi se svima omogućilo postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i na važnost provedbe odgovarajućih zakonodavnih i nezakonodavnih aktivnosti koje su predviđene u planu Komisije za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života objavljenom u kolovozu 2015., te na važnost korištenja primjerenih instrumenata i poticaja, uključujući europske fondove kao što su Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, kako bi se zajamčila cjenovno prihvatljiva kvalitetna skrb za djecu i druge uzdržavane osobe, uključujući starije uzdržavane osobe i članove obitelji s invaliditetom; ističe važnost razumnog i fleksibilnog radnog vremena kako bi se roditeljima i skrbnicima omogućilo da doprinesu zdravoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života; podsjeća na važnost potpune zaštite socijalnih prava u specifičnim okolnostima u kojima se nalaze samozaposleni, bez koje inovativno i uključivo poduzetništvo nije moguće;

11.  ističe da je potrebno promijeniti tradicionalnu raspodjelu uloga muškaraca i žena u društvu, na radnom mjestu i u obitelji, potičući muškarce da više sudjeluju u kućanskim poslovima i skrbi o uzdržavanim članovima obitelji uvođenjem, primjerice, obveznog očinskog dopusta, neprenosivog roditeljskog dopusta i javnih politika koje omogućuju postizanje stvarne ravnoteže između obiteljskih i poslovnih obveza, posebice za žene i osobito u sektorima u kojima vlada velika konkurencija i mobilnost, u kojima se od zaposlenika očekuje da imaju dugo i fleksibilno radno vrijeme, kao i da prihvate cjeloživotno učenje kako bi bili u toku s najnovijim tehnološkim dostignućima i tržišnim prilikama;

Informacije i mreže

12.  ističe da je važno u obzir uzeti i razdoblje nakon start-up faze kako bi se onim ženama koje su odabrale poduzetnički put pomoglo da konsolidiraju i prošire svoje poslovanje te također naglašava važnost umrežavanja i razmjene najboljih praksi, mentorstva, ženskih uzora i međusobne potpore za te žene, među ostalim i u cilju prijelaza u inovativnije, održivije i profitabilnije sektore, ne ugrožavajući pritom uvjete potrebne za opću dobrobit;

13.  naglašava ogroman potencijal inovatorica i poduzetnica te važnu ulogu koju mogu imati u digitalnoj transformaciji gospodarstva; poziva Komisiju i države članice da ulažu u digitalni potencijal žena i djevojaka te da u potpunosti podupiru i potiču kulturu digitalnog poduzetništva žena te integraciju žena u informacijsko društvo i njihovo sudjelovanje u tom društvu;

14.  ističe veliku važnost javnih prostora koji pomažu u razvoju projekata (osiguravajući im vidljivost i služeći poduzećima kao inkubatori) te pružaju financijsku i fiskalnu pomoć, važne i ažurirane informacije te savjete u vezi s osnivanjem poduzeća, posebice za nove poduzetnice; ističe, isto tako, važnost sredstava za konsolidaciju poduzeća, veće zastupljenosti na društvenim forumima, politika usmjerenih na ravnotežu između privatnog i poslovnog života te osviještenosti vlasti o važnosti te skupine za društvo, bilo da je riječ o novim poduzetnicama ili onima koje već duže vrijeme posluju;

15.  pozdravlja osnivanje raznih europskih mreža za poduzetnice; poziva Komisiju da aktivnije izvještava o postignućima poduzetnica i da ih Europskom nagradom za promicanje poduzetništva i u okviru Europskog natječaja za socijalne inovacije izričito prepozna kao potencijalne uzore;

16.  smatra da bi europske mreže poduzetnica trebale osnovati europsku i nacionalnu mrežu kako bi se ženama olakšalo i pomoglo u traženju financiranja i usluga savjetovanja radi lakšeg pristupa;

17.  poziva Komisiju da u svojoj predstojećoj europskoj e-platformi za žensko poduzetništvo stavi naglasak na upotrebu forumâ, da uvrsti detaljan plan za pristup europskim mogućnostima financiranja kao i da zajamči privlačnost e-platforme za moguće ulagače i službe vlada država članica, nastojeći pritom u vidu jasnijih administrativnih postupaka smanjiti birokratsko opterećenje za poduzetnice, stvarajući tako e-platformu koja bi mogla postati referentnom u tom sektoru;

18.  poziva Komisiju da bez posljedica na proračun Komisije i u okviru postojeće strukture te u uskoj suradnji s državama članicama i poduzećima iz privatnog sektora uspostavi europski poslovni centar za žene, koji bi funkcionirao kao središnja točka za promicanje inicijativa Komisije za poduzetnice pružajući tehničku pomoć i pomoć pri upravljanju, osnivajući nove mreže i jačajući postojeće te nadzirući poslovne inicijative i programe koji se financiraju iz proračuna EU-a i integrirajući u njih aspekt jednakosti spolova;

19.  traži od Komisije i država članica da poduzetnicama olakšaju pristup najvažnijim tehničkim, znanstvenim i poslovnim mrežama, s obzirom na to da je taj pristup od ključne važnosti za razvoj poslovnih koncepata, upoznavanje s potencijalnim klijentima, dobavljačima i partnerima, razumijevanje tržišta i njegovih trendova, mogućnosti koje pruža i njegovih slabosti te za prikupljanje strateških informacija, ostvarivanje suradnje i dobivanje potpore;

Pristup financiranju

20.  poziva vlade, uprave i tijela država članica zadužena za jednakost spolova (ondje gdje postoje) da surađuju s financijskim sektorom kako bi se zajamčila jednakost muškaraca i žena u pogledu pristupa kapitalu za nezavisne poduzetnike i MSP-ove; poziva ih da istraže mogućnosti uvođenja načela jednakosti spolova u svoje izvještajne strukture o dodjeli zajmova, u prilagođavanje svojih profila rizika, investicijske politike i kadrovske strukture te u financijske proizvode i njihovo oglašavanje;

21.  traži od država članica da izrade planove s mjerama za potporu poduzetništva među ženama te da potiču poduzetništvo i konkurentnost među poduzećima, i to od poticanja poduzetničke kulture do usvajanja novih tehnologija ili financiranja istraživanja, razvoja i inovacija;

22.  poziva Komisiju da pomno prati kako se primjenjuje načelo rodne jednakosti pri dodjeli sredstava za poduzetništvo iz fondova EU-a; predlaže Komisiji da uvede rodne kvote u sve vrste ciljanih potpora koje se dodjeljuju nedovoljno zastupljenim i ugroženim skupinama kako bi se zajamčio napredak u postizanju jednakosti u poduzetništvu;

23.   poziva Komisiju i države članice da povećaju vidljivost financiranja poduzetničkih aktivnosti izrađujući karte potpore za mikrofinanciranje, među ostalim, u sklopu europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress, kao i da razmotre mogućnosti suradnje s privatnim sektorom u cilju ulaganja u „ženske” sektore, npr. u obliku državnih jamstava za zajmove;

24.   naglašava važnost upotrebe svih mogućih izvora sredstava, a posebno strukturnih fondova tijekom sljedećeg programskog razdoblja 2014. – 2020.;

25.   apelira na države članice da promiču mjere i aktivnosti s ciljem pomoći i savjetovanja za žene koje odluče postati poduzetnice, poticanja žena na osnivanje poduzeća olakšavanjem i pojednostavljenjem pristupa financiranju i drugim oblicima potpore, te s ciljem uklanjanja birokratskih i drugih prepreka s kojima se susreću žene koje pokreću poduzeća;

26.   poziva Komisiju da istraži načine na koje se žene mogu zainteresirati za osnivanje poduzeća te da izradi prijedloge o tome; naglašava da bi žene s potencijalom potrebnim za poduzetništvo trebale biti upoznate s programima potpore i mogućnostima financiranja;

27.  poziva Komisiju i države članice da u uskoj suradnji s Europskim institutom za rodnu jednakost počnu prikupljati podatke o pristupu poduzetnika financiranju razvrstane po spolu i da dodatno istraže postoje li čvrsti dokazi o izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji žena u tom kontekstu, te da, ako postoje, istraže kako odgovoriti na vanjske čimbenike koji utječu na ocjenu ulagača o održivosti start-up poduzeća kojima su na čelu žene;

28.  poziva Komisiju da se u sljedećoj reviziji i ažuriranju Akta o malom poduzetništvu i u godišnjim izvješćima o Aktu o malom poduzetništvu osvrne na konkretne izazove na koje poduzetnice nailaze; smatra da bi se ti izazovi trebali uzeti u obzir u svim programima u okviru Akta o malom poduzetništvu i da bi se trebao uvesti dodatni akcijski plan radi svladavanja prepreka s kojima se poduzetnice susreću;

29.  pozdravlja Komisijin pregled primjene Direktive 2004/113/EZ i njezina prijenosa u nacionalno zakonodavstvo u državama članicama, no izražava žaljenje zbog nedovoljnog naglaska na otkrivanju neizravne diskriminacije; traži od Komisije da dodatno preispita Direktivu i pritom razmotri mogućnost uvođenja učinkovitijih mjera za rješavanje tog oblika potencijalne diskriminacije;

30.  smatra da bi se trebao omogućiti jednostavniji pristup financiranju za poduzetnice u inovativnim i održivim sektorima u kojima su muškarci u većini, uz poseban naglasak na sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, građevinarstva i prometa; s tim u vezi poziva na veću kontrolu kako bi se izbjegli slučajevi u kojima žene imaju samo fiktivnu ulogu na čelu poduzeća radi dobivanja financijskih sredstava po povoljnijim uvjetima;

Poduzetničko obrazovanje i osposobljavanje

31.  potiče države članice da promiču poduzetničku kulturu u području obrazovanja i osposobljavanja; ističe važnost obrazovanja na svim razinama, kako formalnoj tako i informalnoj, uključujući i cjeloživotno učenje, za jačanje poduzetništva i razvoj novih poduzeća, među ostalim u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebno u područjima u kojima se obrazuju većinom djevojke, kao što su zdravstvena skrb i druge usluge; poziva Komisiju i države članice da pruže poticaje kako bi se zajamčila uravnoteženija zastupljenost žena i muškaraca u sektoru poduzetništva i kako bi se ta zastupljenost potaknula osvještavanjem žena o prednostima poduzetničkog osposobljavanja;

32.  poziva škole i sveučilišta da potiču djevojke i žene da odabiru predmete koji vode prema karijerama u sektorima iz područja znanosti, financija i profitabilnim sektorima s visokom stopom rasta, kao što su nove tehnologije, uključujući zelenu tehnologiju, digitalna okruženja i informacijske tehnologije;

33.  poziva države članice da surađuju s javnim i privatnim sektorom, nevladinim organizacijama, sveučilištima i školama radi uspostave dodatnih pripravničkih programa te programa neformalnog i informalnog učenja, uključujući one u kojima studenti u ranoj dobi mogu početi voditi razvojne projekte utemeljene na stvarnim poslovnim konceptima i poduzetničke inkubatore s ciljem osnaživanja mladih poduzetnika koji istodobno uče, shvaćaju i primjenjuju kulturu radničkih prava;

34.  poziva EU da ulaže u programe kojima se ženama, kako radnicama tako i poduzetnicama, omogućuje stalno osposobljavanje, pri čemu se njihove vještine stalno nadograđuju te im se omogućuje kvalitetan profesionalni razvoj, uz poseban naglasak na sektoru trgovine;

35.  ističe važnost toga da se poduzetnicama olakša pristup poduzetništvu, među ostalim s pomoću subvencija i tečajeva o osnovnim pravnim aspektima povezanima s osnivanjem poduzeća i njegovim upravljanjem, poput propisa o osnutku poduzeća, intelektualnom vlasništvu i zaštiti podataka, poreznih propisa, e-trgovine, raspoloživog javnog financiranja itd., te važnost tečajeva o novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, društvenim mrežama, internetskoj trgovini, umrežavanju itd.;

36.  sa zabrinutošću primjećuje da žene često podcjenjuju svoje sposobnosti, vjerojatno zbog društveno uvriježenih stereotipa, te da su spremnije od muškaraca priznati nedostatak poduzetničkih vještina, samopouzdanja, asertivnosti i spremnosti na preuzimanje rizika kod osnivanja poduzeća te smatra da je stoga potrebno uvesti programe motivacije i psihološke potpore kako bi se povećalo samopouzdanje poduzetnica;

Socijalno poduzetništvo

37.  poziva Komisiju i države članice da provedu istraživanje i na taj način pokušaju objasniti veću poduzetničku aktivnost žena u socijalnom poduzetništvu kao i njezin mogući multiplikacijski učinak na tradicionalno poduzetništvo;

38.  poziva Komisiju i države članice da podupru razvoj financijskih instrumenata kojima se poduzeća vrednuju s obzirom na njihov doprinos društvu te razvoj oznaka pouzdanosti za socijalno i ekološko poduzetništvo; preporučuje uključivanje jednakosti spolova i jačanja položaja žena kao mjere društvenog učinka, čime bi se pak potaknuo veći broj socijalnih poduzetnika da promotre svoje poduzeće iz rodne perspektive;

39.  naglašava da alternativni poslovni modeli kao što su zadruge i uzajamna društva imaju važnu ulogu u promicanju jednakosti spolova te napretku održivog i uključivog razvoja i rasta; poziva Komisiju i države članice da potiču i promiču takve alternativne modele;

o
o   o

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 373, 21.12.2004., str. 37. (2) SL C 130, 30.4.2011., str. 4. (3) SL L 204, 26.7.2006., str. 23. (4) SL L 180, 15.7.2010., str. 1. (5) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 56. (6) Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0074. (7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0311. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0292. (10) Izvješće Komisije (2014.) naslovljeno „Statistički podaci o ženama poduzetnicama u Europi”. (11) Komisija (2012.), Flash Eurobarometer 354 pod naslovom „Poduzetništvo u EU-u i izvan njegovih granica”. (12) Izvješće Komisije (2008.) naslovljeno „Ocjena politike: promicanje inovativnosti žena i ženskog poduzetništva”. (13) Komisija (2014.), studija naslovljena „Statistički podaci o ženama poduzetnicama u Europi”. (14) Europski Parlament (2015.), studija resornog odjela pod naslovom „Žensko poduzetništvo: ukidanje razlike među spolovima u pristupu financijskim i drugim uslugama te u socijalnom poduzetništvu”. (15) Komisija (2015.), privremena ocjena Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress. (16) KPMG (2015.), izvješće naslovljeno „Žene i alternativna ulaganja”.