Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2016. o slučaju Ildara Dadina, zatvorenika savjesti u Rusiji (2016/2992(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća, preporuke i rezolucije o Rusiji, posebno preporuke Vijeću od 23. listopada 2012. o uspostavi zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(1), svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji(2), te od 13. ožujka 2014. o Rusiji: izricanje osuđujućih presuda protiv prosvjednika koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja(3); svoje preporuke Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(4); kao i svoje rezolucije od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije „Memorial” (dobitnice nagrade Saharov 2009. godine) u Rusiji(5), od 12. ožujka 2015. o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji(6), od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije(7), te od 10. rujna 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Estona Kohvera, Olega Sencova i Oleksandra Kolčenka(8),
– uzimajući u obzir zaključke sastanka na vrhu EU-a i Rusije održanog 3. i 4. lipnja 2013. te konzultacija o ljudskim pravima održanih 19. svibnja 2013. godine,
– uzimajući u obzir Ustav Rusije, a posebno njegov članak 29., kojim se jamči sloboda govora, te članak 31., koji obuhvaća pravo na mirno okupljanje,
– uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da je početkom prosinca 2015. ruski oporbeni aktivist Ildar Dadin osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog organiziranja niza mirnih antiratnih prosvjeda i okupljanja, čime je postao prva osoba u Rusiji osuđena na osnovi strogog Zakona o javnom okupljanju donesenog 2014. godine;
B. budući da je Ildar Dadin osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, što je kazna stroža od dvije godine, koliko je preporučilo tužiteljstvo; budući da mu je kazna u drugom stupnju smanjena na dvije i pol godine;
C. budući da je, prema izvješćima, Ildar Dadin na izdržavanju kazne u kaznenoj koloniji br. 7 u Kareliji izložen stalnim mučenjima, premlaćivanjima i nečovječnom postupanju ruskih vlasti, koje mu također prijete ubojstvom;
D. budući da je Europski sud za ljudska prava prihvatio zahtjev Dadinovog odvjetnika i naložio Ruskoj Federaciji da se pobrine za provođenje efektivne istrage, premjesti Ildara Dadina u drugu kaznionicu i zajamči mu komunikaciju s pravnim zastupnikom;
E. budući da slučaj Ildara Dadina nije izoliran i da vjerodostojna izvješća o ljudskim pravima ukazuju na sustavnu upotrebu mučenja, zlostavljanja i nečovječnog postupanja u ruskom kaznenom sustavu; budući da počinitelji odnosno osobe odgovorne za mučenja i zlostavljanja zatvorenika i osoba u kaznionicama i pritvornim objektima često ostaju nekažnjeni;
F. budući da je 3. studenog 2016. Thorbjørn Jagland, glavni tajnik Vijeća Europe, zbog navoda o zlostavljanju Ildara Dadina izrazio zabrinutost Aleksandru Konovalovu, ministru pravosuđa Ruske Federacije;
G. budući da je broj političkih zatvorenika u Rusiji posljednjih godina znatno porastao i da ih je prema Centru za ljudska prava „Memorial” sada 102, a među njima su i Aleksandar Kostenko Fedorovič, Ivan Nepomnjaščih, Dmitri Bučenkov, Vladimir Ionov, Maksim Panfilov i drugi; budući da je utvrđeno da je Rusija 2015. godine 109 puta prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što znači više od bilo koje druge zemlje;
H. budući da je 2015. zabilježeno 197 smrtnih slučajeva u policijskom pritvoru, što obuhvaća i 109 slučajeva smrti zbog „iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja” i 62 samoubojstva, što dovoljno govori o raširenom zlostavljanju, mučenju i maltretiranju zatvorenika u zatvorskom sustavu Ruske Federacije;
I. budući da je 26. listopada 2016. sud u Moskvi izrekao novčanu kaznu od 300 000 rubalja Analitičkom centru Juri Levada (Centar Levada), jednoj od tri glavne organizacije koje se bave analiziranjem javnog mnijenja u Rusiji, zbog toga što se nije registrirao kao „strani agent”;
J. budući da je predsjednik Putin nedavno potpisao ukaz kojim Rusija nadalje odbija sudjelovati u Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda; budući da je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u svojoj izjavi rad Međunarodnog kaznenog suda opisalo „nedjelotvornim i jednostranim” i izrazilo zabrinutost zbog istrage događaja u Južnoj Osetiji iz kolovoza 2008. godine; budući da su tužitelji Međunarodnog kaznenog suda na internetskoj stranici Suda objavili izvješće u kojem se navodi da je „ruska okupacija bila popraćena maltretiranjem i zastrašivanjem Krimskih Tatara”;
K. budući da je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava u listopadu 2016. odlučilo da neće ponovno izabrati Rusiju u svoje članstvo, nakon što je više od 80 organizacija za ljudska prava i međunarodnu pomoć potpisalo pismo kojim se članice UN-a pozivaju da spriječe izbor Rusije u to tijelo;
1. poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Ildara Dadina i svih zatočenih na temelju lažnih ili neosnovanih optužbi ili zbog korištenja svojega prava na slobodu izražavanja i okupljanja;
2. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je Kazneni zakon Ruske Federacije dopunjen člankom kojim se uvode nova ograničenja javnih okupljanja i kojim se ta okupljanja kvalificiraju kao kazneno djelo;
3. poziva ruske vlasti na provođenje temeljite i transparentne istrage navoda Ildara Dadina o mučenju i zlostavljanju, uz sudjelovanje neovisnih stručnjaka za ljudska prava; poziva na provođenje neovisne istrage navoda o mučenju, zlostavljanju i ponižavajućem i nečovječnom postupanju državnih dužnosnika u ruskim kaznionicama, radnim logorima i zatvorima;
4. poziva Rusku Federaciju da u tom smislu provede sveobuhvatno preispitivanje zatvorskog sustava radi njegove temeljite reforme, te da u potpunosti provede norme dogovorene relevantnim međunarodnim konvencijama;
5. izražava solidarnost s onima koji su na temelju lažnih i neosnovanih optužbi uhićeni u Rusiji i na privremeno okupiranim područjima Ukrajine, uključujući Krimske Tatare, te poziva na njihovo trenutačno puštanje na slobodu;
6. podsjeća Rusiju na važnost da kao članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u potpunosti poštuje svoje međunarodne pravne obveze i temeljna ljudska prava i vladavinu prava koji su upisani u razne međunarodne ugovore koje je Rusija potpisala i čija je država stranka; ističe da se Ruska Federacija može smatrati pouzdanim partnerom u međunarodnoj suradnji samo ako ispunjava svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom; s tim u vezi, izražava zabrinutost zbog ukaza predsjednika o povlačenju Rusije iz Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda;
7. poziva vladu Rusije da poduzme konkretne i trenutačne mjere za izvršavanje svih presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Rusije; u tom pogledu žali zbog činjenice da je Ruska Federacija novim zakonodavnim aktom usvojenim u prosincu 2015. ovlastila Ustavni sud da poništi presude Međunarodnog suda za ljudska prava;
8. poziva Vijeće da osmisli jedinstvenu politiku prema Rusiji koja će 28 država članica EU-a i institucije EU-a obvezati na slanje snažne zajedničke poruke o ulozi ljudskih prava u odnosima između EU-a i Rusije te poštovanja međunarodnog prava; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom osmisli sadržajnu i konkretnu strategiju za davanje potpore ruskom civilnom društvu i organizacijama uz pomoć Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;
9. poziva Vijeće da usvoji niz ciljanih sankcija kako bi se kaznili odgovorni za zlostavljanje Ildara Dadina i drugih aktivista za ljudska prava;
10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.