Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Azerbajdžanu, a posebno one u vezi sa stanjem ljudskih prava i vladavinom prava,

–  uzimajući u obzir postojeći odnos između EU-a i Azerbajdžana, uspostavljen 1999. u obliku Sporazuma o partnerstvu i suradnji, uspostavu Istočnog partnerstva te sudjelovanje Azerbajdžana u Parlamentarnoj skupštini Euronest,

–  uzimajući u obzir odluku o ostanku i sudjelovanju u Parlamentarnoj skupštini Euronest koju je 30. rujna 2016. donio Mili Medžlis, parlament Republike Azerbajdžana, kojom je stavio izvan snage svoju prethodnu odluku od 14. rujna 2015. o povlačenju članstva i prestanku sudjelovanja u Parlamentarnoj skupštini Euronest,

–  uzimajući u obzir mandat usvojen 14. studenog 2016., u skladu s kojim potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uime EU-a i njegovih država članica pregovara o sveobuhvatnom sporazumu s Republikom Azerbajdžanom, te početak pregovora o spomenutom sporazumu 7. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir posjet Bruxellesu predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva 6. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir nedavni posjet Azerbajdžanu izaslanstva Odbora za vanjske poslove 22. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Freedom House naslovljeno „Sloboda u svijetu 2017.”, prema kojemu tisak u Azerbajdžanu „nije slobodan”, a internet je „djelomično slobodan”,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice o presudi izrečenoj Mehmanu Husejnovu u Azerbajdžanu od 7. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju / Sporazum o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini između EU-a i Gruzije koji je stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir prethodne izjave povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muiznieksa o progonu novinara, aktivista civilnog društva, aktivista za ljudska prava i članova oporbe u Azerbajdžanu,

–  uzimajući u obzir izjavu direktora OESS-a/ODIHR-a Michaela Georga Linka od 8. lipnja 2017. o navodnoj otmici i zlostavljanju u pritvoru Afgana Muhtarlija, azerbajdžanskoga branitelja ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice o nezakonitom pritvaranju azerbajdžanskih državljana koji borave u Gruziji,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Afgan Muhtarli, azerbajdžanski istraživački novinar u egzilu, koji se 2015. godine preselio u Tbilisi, 29. svibnja 2017. nestao u Tbilisiju i nekoliko je sati poslije pronađen u Bakuu;

B.  budući da su, prema navodima njegova odvjetnika, neidentificirani muškarci navodno odjeveni u uniforme gruzijske kriminalističke policije uhvatili Afgana Muhtarlija, gurnuli ga u automobil, pretukli i odvezli do azerbajdžanske granice, gdje su mu navodno podmetnuli svotu od 10 000 EUR;

C.  budući da Afganu Muhtarliju sada prijeti progon zbog nezakonitog prelaska granice, krijumčarenja i napada na policijske dužnosnike; budući da spomenute optužbe mogu rezultirati višegodišnjom zatvorskom kaznom; budući da mu je 31. svibnja 2017. sud odredio tromjesečni istražni zatvor;

D.  budući da je Afgan Muhtarli radio za nekoliko nezavisnih medijskih servisa, među kojima je i Radio Free Europe / Radio Liberty, te je poznat po kritičnom novinarskom stavu prema azerbajdžanskim vlastima; budući da je egzilom u Gruziju pokušao izbjeći represalije azerbajdžanskih vlasti zbog svojega rada;

E.  budući da je Gruzija jedna od država stranki Europske konvencije o ljudskim pravima, zbog čega je odgovornost Gruzije jamčiti sigurnost Azerbajdžanaca koji žive na njezinu teritoriju te spriječiti njihovo prisilno vraćanje u domovinu; budući da se Azerbajdžancima, međutim, sve češće odbija produljenje boravišnih dozvola u Gruziji;

F.  budući da je predsjednik Gruzije Giorgi Margvelašvili izjavio da je otmica Afgana Muhtarlija „ozbiljan izazov za [gruzijsku] državnost i suverenitet”;

G.  budući da je gruzijsko Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu s člankom 143. Kaznenog zakonika o nezakonitom zatvaranju započelo istragu u slučaju Afgana Muhtarlija te je o tom pitanju počelo komunicirati s azerbajdžanskim nadležnim tijelima;

H.  budući da je opće stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu posljednjih nekoliko godina i dalje dubok izvor zabrinutosti, uz stalno zastrašivanje i represiju, praksu progona, navodna mučenja, zabrane putovanja i ograničenja slobode kretanja čelnika nevladinih organizacija, branitelja ljudskih prava, članova oporbe, novinara i drugih predstavnika civilnog društva;

I.  budući da je 17. svibnja 2017. Žalbeni sud u Bakuu naložio da se Lejla i Arif Junus, kojima je u Nizozemskoj odobren politički azil, vrate u Azerbajdžan radi novog ročišta;

J.  budući da je 12. svibnja 2017., nakon zahtjeva Ministarstva prometa, komunikacija i visoke tehnologije, Okružni sud u Sabailu potvrdio odluku o blokadi pet internetskih medijskih servisa, među kojima su i azerbajdžanska podružnica postaje Radio Free Europe / Radio Liberty, Azadliq.info, Meydan TV i satelitski televizijski kanali Turan TV i Azerbaijani Saadi;

K.  budući da je dokazana vrijednost ponovne uspostave odnosa između Mili Medžlisa, parlamenta Republike Azerbajdžana, i Europskog parlamenta te obnove članstva Azerbajdžana i njegova sudjelovanja u Parlamentarnoj skupštini Euronest;

L.  budući da su 7. veljače 2017. EU i Azerbajdžan započeli pregovore o novom sporazumu koji će slijediti načela podržana u reviziji europske politike susjedstva iz 2015. te poslužiti kao obnovljeni temelj za politički dijalog i suradnju između EU-a i Azerbajdžana;

1.  strogo osuđuje otmicu Afgana Muhtarlija u Tbilisiju i njegovo naknadno proizvoljno pritvaranje u Bakuu; smatra to ozbiljnom povredom ljudskih prava i osuđuje spomenuti teški čin povrede prava;

2.  poziva gruzijske vlasti da zajamče brzu, temeljitu, transparentnu i učinkovitu istragu prisilnog nestanka Afgana Muhtarlija u Gruziji i njegova nezakonitog premještaja u Azerbajdžan te da počinitelje privedu pravdi;

3.  smatra da je od iznimne važnosti da gruzijske vlasti učine sve što je u njihovoj moći da u potpunosti razjasne sumnje o sudjelovanju gruzijskih državnih agenata u prisilnim nestancima;

4.  podsjeća da su gruzijske vlasti odgovorne za pružanje zaštite svim državljanima trećih zemalja koji žive u Gruziji ili traže politički azil, koji su suočeni s mogućim teškim pravnim posljedicama u svojoj zemlji podrijetla zbog aktivnosti povezanih s ljudskim pravima ili politikom; s tim u vezi podsjeća na članak 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, čija je Gruzija država stranka;

5.  strogo osuđuje progon Afgana Muhtarlija nakon lažnih optužbi i ponavlja da je kao istraživački novinar na meti zbog svojeg rada;

6.  poziva azerbajdžanske vlasti da smjesta i bezuvjetno odbace sve optužbe protiv Afgana Muhtarlija te da oslobode i njega i sve ostale zatvorene zbog uživanja temeljnih prava, među kojima je i sloboda izražavanja; poziva gruzijske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere u odnosu s azerbajdžanskim vlastima kako bi se Afgan Muhtarli vratio svojoj obitelji;

7.  izražava duboku zabrinutost zbog mogućnosti da je slučaj Afgana Muhtarlija novi primjer okomljivanja azerbajdžanskih vlasti na svoje kritičare u egzilu, kao i na njihove obitelji u tuzemstvu, i njihova progona; podsjeća na prethodne slučajeve u kojima su zatraženi međunarodni uhidbeni nalozi za Azerbajdžance u egzilu koji su kritični spram vlasti;

8.  poziva na to da se smjesta provede cjelovita, transparentna, vjerodostojna i nepristrana istraga smrti azerbajdžanskog blogera i aktivista Mehmana Galandarova, do koje je došlo 28. travnja 2017. dok su ga azerbajdžanske vlasti držale u pritvoru;

9.  traži hitno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika, među kojima su i novinari, branitelji ljudskih prava i ostali aktivisti civilnog društva, točnije Afgana Muhtarlija, Ilkina Rustamzadeha, Rašada Ramazanova, Sejmura Hazija, Gijasa Ibrahimova, Mehmana Husejnova, Bajrama Mamadova, Ilgara Mamadova, Araza Gulijeva, Tofiga Hasanlija, Ilgiza Kahramanova, Afgana Sadigova i ostalih, uključujući, ali ne ograničavajući se na one obuhvaćene relevantnim presudama Europskog suda za ljudska prava te traži povlačenje svih optužbi protiv njih, potpunu ponovnu uspostavu njihovih političkih i građanskih prava, što se odnosi i na prethodno zatvorene i u međuvremenu oslobođene političke zatvorenike poput Intigama Alijeva, Hadidže Ismajilove i drugih;

10.  poziva azerbajdžanske vlasti da obustave kazneni postupak koji se trenutačno vodi protiv Lejle i Arifa Junusa te skreće pozornost Interpola na političku motiviranost tog slučaja;

11.  ponavlja svoj hitni poziv azerbajdžanskim vlastima da prestanu sa selektivnim kaznenim progonom i zatvaranjem novinara, branitelja ljudskih prava i ostalih koji kritiziraju vlast te da zajamče da svi pritvorenici, uključujući novinare i aktiviste političkog i civilnog društva, u cijelosti ostvaruju svoja prava na pravičan postupak i da se na njih primjenjuju norme poštenoga suđenja;

12.  poziva azerbajdžanske vlasti da zajamče da neovisne skupine civilnog društva i aktivisti mogu djelovati bez nepotrebnih prepreka i straha od progona, između ostalog stavljanjem izvan snage zakona kojima se znatno ograničava civilno društvo, odmrzavanjem bankovnih računa nevladinih skupina i njihovih čelnika te dopuštanjem financiranja iz inozemstva;

13.  snažno potiče azerbajdžansku vladu da u potpunosti poštuje sve presude Europskog suda za ljudska prava, da surađuje s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe i povjerenikom za ljudska prava te da primijeni njihove preporuke, kao i one mandatara posebnih postupaka UN-a u pogledu branitelja ljudskih prava, prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, prava na slobodu izražavanja te proizvoljnog pritvaranja kako bi izmijenila svoje zakonodavstvo i potpuno prilagodila svoje prakse zaključcima stručnjaka;

14.  pozdravlja činjenicu da je 2015. i 2016. u Azerbajdžanu oslobođeno nekoliko istaknutih branitelja ljudskih prava, novinara i aktivista;

15.  ističe važnost pozitivnog političkog ozračja među vladom, oporbom i civilnim društvom u cjelini;

16.  ističe važnost novog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Azerbajdžana; naglašava da demokratske reforme, vladavina prava, dobro upravljanje i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti okosnica novog sporazuma; podsjeća da će pomno pratiti stanje tijekom pregovora o novom sporazumu prije donošenja odluke o davanju suglasnosti;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Komisiji, predsjedniku, vladi i parlamentu Azerbajdžana i Gruzije, Vijeću Europe, OESS-u i Vijeću UN-a za ljudska prava.