Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) .../... od 13. veljače 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive br. 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Četvrta direktiva o sprečavanju pranja novca), a posebno njezin članak 9. stavak 2. i članak 64. stavak 5.(1), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Peta direktiva o sprečavanju pranja novca), a posebno njezin članak 1. stavak 5.(2),

–  uzimajući u obzir smjernice Komisije za budućnost pod nazivom „Prema novoj metodologiji EU-a za procjenu visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma”(3),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 22. lipnja 2018. naslovljen „Metodologija za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja u skladu s Direktivom (EU) 2015/849” (SWD(2018)0362), u kojem se, među ostalim, definiraju treće zemlje prioritetne razine 1 i 2,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednika Posebnog odbora za financijski kriminal, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza (TAX3) od 25. veljače 2019. upućeno povjerenici Jourovoj o delegiranom aktu o visokorizičnim trećim zemljama sa strateškim nedostacima u režimima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednika posebnog odbora TAX3 od 5. ožujka 2019. o stajalištu Vijeća o popisu visokorizičnih trećih zemalja u kojima postoje nedostaci u pogledu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir razmjenu gledišta održanu 6. ožujka 2019. između povjerenice Jourove i Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE),

–  uzimajući u obzir izjavu Vijeća 6964/1/19 o Delegiranoj uredbi Komisije (EU) od 13. veljače 2019. o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima (C(2019)1326),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je cilj delegirane uredbe i njezina priloga i delegiranih uredbi o izmjeni utvrditi visokorizične zemlje sa strateškim nedostacima u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, koje predstavljaju opasnost za financijski sustav EU-a i za koje su potrebne poboljšane mjere dubinske analize stranke za obveznike u EU-u, u skladu s Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca;

B.  budući da delegirani akt donesen na temelju članka 9. Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od mjesec dana od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore;

C.  budući da je Parlament odbacio dvije od pet predloženih delegiranih uredbi o izmjeni (C(2016)07495 i C(2017)01951) s obrazloženjem da postupak Komisije za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja nije bilo dovoljno neovisan;

D.  budući da Parlament podupire činjenicu da je Komisija uspostavila novu metodologiju koja se za utvrđivanje jurisdikcija sa strateškim nedostacima u pogledu sprečavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma ne oslanja isključivo na vanjske izvore informacija;

E.  budući da je cilj popisa zaštititi integritet financijskog sustava i unutarnjeg tržišta Unije; budući da uključivanje određene zemlje na popis visokorizičnih trećih zemalja ne dovodi do nametanja bilo kakve gospodarske ili diplomatske sankcije, već od obveznika kao što su banke, kockarnice i agencije za promet nekretninama zahtijeva da primjenjuju pojačane mjere dubinske analize na transakcije koje uključuju te zemlje i da se pobrinu za to da financijski sustav EU-a može spriječiti rizike koji se odnose na pranje novca i financiranje terorizma, a koji dolaze iz trećih zemalja;

F.  budući da zemlje mogu biti uklonjene s popisa ako isprave nedostatke u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma;

G.  budući da je Komisija 13. veljače 2019. donijela delegirani akt koji uključuje popis od 23 zemalja i teritorija: Afganistan, Američka Samoa, Bahami, Bocvana, Demokratska Narodna Republika Koreja, Etiopija, Gana, Guam, Iran, Irak, Libija, Nigerija, Panama, Pakistan, Portoriko, Samoa, Saudijska Arabija, Šri Lanka, Sirija, Trinidad i Tobago, Tunis, Američki Djevičanski Otoci i Jemen;

H.  budući da je Vijeće u izjavi od 7. ožujka 2019. navelo da se protivi delegiranom aktu jer prijedlog nije uspostavljen transparentnim i stabilnim postupkom kojim se dotične države aktivno potiču da poduzmu odlučne mjere, uz istodobno poštovanje njihova prava da budu saslušane;

I.  budući da je u Radnom dokumentu službi Komisije objavljenom 22. lipnja 2018. utvrđena nova metodologija u kojoj se primjenjuju revidirani kriteriji za utvrđivanje visokorizičnih trećih zemalja;

J.  budući da je Komisija 23. siječnja 2019. započela sa savjetovanjima s trećim zemljama uvrštenima na popis u delegiranom aktu i da se sastala sa svim zemljama koje su zatražile više informacija o razlozima njihova uvrštavanja na popis;

K.  budući da je Vijeće 7. ožujka 2019.u okviru Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove odbacilo delegirani akt;

1.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 13. veljače 2019. donijela novi popis od 23 trećih zemalja sa strateškim nedostacima u okvirima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv terorizma;

2.  izražava žaljenje zbog toga što je Vijeće uložilo prigovor na delegirani akt koji je predložila Komisija;

3.  potiče Komisiju da uzme u obzir sve izražene zabrinutosti i da što prije izradi novi delegirani akt;

4.  pohvaljuje rad Komisije na donošenju neovisnog popisa koji se temelji na strogim kriterijima o kojima su se usuglasili suzakonodavci; naglašava da je za Uniju važno da ima neovisan popis visokorizičnih trećih zemalja s nedostacima u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te pozdravlja novu metodologiju Komisije za utvrđivanje visokorizičnih zemalja na temelju Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca i Pete direktive o sprečavanju pranja novca;

5.  podsjeća da članak 9. stavak 2. Direktive (EU) 2015/849, kako je izmijenjena Petom direktivom o sprečavanju pranja novca, obvezuje Komisiju da neovisno ocjenjuje strateške nedostatke u nekoliko područja;

6.  smatra da bi se, radi zaštite integriteta popisa visokorizičnih zemalja, postupak provjere i donošenja odluka trebao provoditi isključivo na temelju te metodologije i da na njega ne smiju utjecati stajališta koja prelaze okvire nedostataka u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma;

7.   napominje da su lobiranja i diplomatski pritisci zemalja koje su uvrštene na popis bili i bit će dio postupka utvrđivanja visokorizičnih zemalja; ističe da takvi pritisci ne bi smjeli ugroziti sposobnost institucija EU-a da suzbijaju pranje novca i da se bore protiv financiranja terorizma povezanih s EU-om na učinkovit i neovisan način;

8.  poziva Komisiju da objavi svoje evaluacije zemalja koje su uvrštene na popis kako bi se omogućio javni nadzor te kako ih se na taj način ne bi moglo zlouporabiti;

9.   poziva Komisiju da osigura transparentan proces s jasnim i konkretnim referentnim parametrima za zemlje koje se obvežu provesti reforme kako bi izbjegle uvrštavanje na popis;

10.  napominje da je evaluacija Ruske Federacije još u tijeku; očekuje od Komisije da u svoju evaluaciju uključi i najnovije informacije koje se odnose na tzv. „Troika Laundromat”; podsjeća na to da je u okviru rada odbora ECON, LIBE i TAX3 tijekom ovog zakonodavnog razdoblja izražena zabrinutost u pogledu okvira Ruske Federacije za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma;

11.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se osiguralo veće preuzimanje odgovornosti Vijeća u pogledu predložene metodologije Komisije;

12.  poziva države članice koje to još nisu učinile da u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu Četvrtu direktivu o sprečavanju pranja novca i Petu direktivu o sprečavanju pranja novca;

13.  poziva na to da se relevantnoj jedinici u nadležnoj glavnoj upravi Komisije, tj. Glavnoj upravi za pravosuđe i zaštitu potrošača (DG JUST) dodijeli više ljudskih i financijskih resursa;

14.  poziva Komisiju da ostvari znatan napredak u fazi evaluacije trećih zemalja prioritetne razine 2;

15.  podsjeća da je delegirani akt EU-a zaseban postupak u odnosu na popis FATF-a i da treba ostati u isključivoj nadležnosti EU-a;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 141, 5.6.2015., str. 73. (2) SL L 156, 19.6.2018., str. 43. (3) Vidjeti: https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-11189-2017-INIT/en/pdf