Rezolucija Europskog parlamenta od 28. ožujka 2019. o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj (2018/2965(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir članke 6., 7., 8., 10., 11., 12. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,
– uzimajući u obzir mišljenje o pitanjima u vezi s imenovanjem sudaca Ustavnog suda Slovačke Republike, koje je usvojila Venecijanska komisija na 110. plenarnom zasjedanju (Venecija, 10. i 11. ožujka 2017.),
– uzimajući u obzir mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti te neovisnosti pravosuđa i tijela za izvršavanje zakonodavstva na Malti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.),
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 23. siječnja 2019. naslovljeno „Programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u Europskoj uniji” (COM(2019)0012),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju(1) i zajedničku izjavu Komisije i malteških vlasti od 29. siječnja 2014. o malteškom programu za pojedinačne ulagače,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(2) i svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu za demokracije, vladavine prava i temeljnih prava(3),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o vladavini prava na Malti(4),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o odluci Komisije o aktiviranju članka 7. stavka 1 UEU-a u pogledu situacije u Poljskoj(5) te svoje prethodne rezolucije od 13. travnja 2016. o stanju u Poljskoj(6), od 14. rujna 2016. o nedavnim događajima u Poljskoj i njihovu utjecaju na temeljna prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima(7) i od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj(8),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2018. o zaštiti istraživačkih novinara u Europi: slučaj slovačkog novinara Jána Kuciaka i Martine Kušnírove(9),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o medijskom pluralizmu i slobodi medija u Europskoj uniji(10),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o prijedlogu kojim se Vijeće poziva da, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, utvrdi da postoji očita opasnost da Mađarska teško prekrši vrijednosti na kojima se temelji Europska unija(11) te svoje prethodne rezolucije od 10. lipnja 2015.(12), 16. prosinca 2015.(13) i 17. svibnja 2017.(14) o stanju u Mađarskoj,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2018. o vladavini prava u Rumunjskoj(15),
– uzimajući u obzir izvješće od 22. ožujka 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za proračunski nadzor Slovačkoj od 7. do 9. ožujka 2018.,
– uzimajući u obzir izvješće od 30. siječnja 2019. o misiji za utvrđivanje činjenica Odbora za proračunski nadzor u Slovačkoj od 17. do 19. prosinca 2018.,
– uzimajući u obzir izvješće od 11. siječnja 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA) Malti 30. studenoga i 1. prosinca 2017.,
– uzimajući u obzir izvješće od 16. studenoga 2018. o posjetu ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Malti i Slovačkoj od 17. do 20. rujna 2018.,
– uzimajući u obzir saslušanja i razmjene gledišta koje je organizirala radna skupina s općim mandatom za praćenje stanja u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije unutar EU-a te rješavanje konkretnih situacija, posebno na Malti i u Slovačkoj (Skupina za praćenje vladavine prava), koju je 4. lipnja 2018. osnovao Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, posebno s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe i njezinim Odborom stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), Skupinom država protiv korupcije (GRECO), nacionalnim institucijama i tijelima, predstavnicima Europske komisije, agencijama EU-a kao što su Europol i raznim dionicima, uključujući predstavnike civilnog društva i zviždače na Malti i u Slovačkoj,
– uzimajući u obzir pismo premijera Malte od 13. ožujka 2019.;
– uzimajući u obzir pitanje Komisiji o stanju u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije u EU-u, posebno na Malti i u Slovačkoj (O-000015/2019 – B8-0017/2019),
– uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Skupina za praćenje vladavine prava osnovana 4. lipnja 2018. s općim mandatom za praćenje stanja u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije unutar EU-a te za rješavanje konkretnih situacija, posebno na Malti i u Slovačkoj;
B. budući da su vladavina prava i poštovanje demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda te vrijednosti i načela utvrđenih u Ugovorima EU-a i međunarodnim pravnim instrumentima o ljudskim pravima obvezujući za Uniju i njezine države članice i da ih one moraju poštovati;
C. budući da se u članku 6. stavku 3. UEU-a potvrđuje da temeljna prava, kako su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, čine opća načela prava Unije;
D. budući da EU funkcionira na osnovi pretpostavke uzajamnog povjerenja da države članice poštuju demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kako je zapisano u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima;
E. budući da ni nacionalni suverenitet ni supsidijarnost ne može opravdati sustavno odbijanje države članice da poštuje temeljne vrijednosti Europske unije i Ugovore kojima je dobrovoljno pristupila;
F. budući da je Skupina za praćenje vladavine prava održala niz sastanaka s različitim dionicima na kojima je glavna tema bilo stanje na Malti i u Slovačkoj; budući da je nakon ubojstva Viktorije Marinove ta Skupina održala i razmjenu gledišta o sigurnosti novinara u Bugarskoj; budući da se na tom sastanku raspravljalo i o privremenom pritvaranju novinara Attile Biroa i Dimitara Stojanova koji su istraživali navode o prijevari u vezi s fondovima EU-a u Rumunjskoj i Bugarskoj;
G. budući da su ubojstva Daphne Caruane Galizije na Malti, Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove u Slovačkoj te ubojstvo Viktorije Marinove u Bugarskoj šokirala europsku javnost i negativno odjeknula među novinarima u EU-u;
H. budući da je na temelju istraga tih ubojstava zasad identificirano nekoliko osumnjičenika, no te istrage nisu omogućile donošenje zaključaka o mogućim naručiteljima tih ubojstava, iako je to najbitniji element koji treba pojasniti; budući da su na Malti podignute optužnice protiv tri osobe te da su policijske i pravosudne istrage ubojstva još u tijeku;
I. budući da Skupina za praćenje vladavine prava nije mogla provjeriti stanje istraga u svim pogledima jer se tijela vlasti pozivaju na legitimnu potrebu za osiguranjem povjerljivosti kako bi se očuvao napredak u takvim slučajevima ubojstva;
J. budući da je Skupina za praćenje vladavine prava mogla steći uvid u mnoga zabrinjavajuća područja u vezi s vladavinom prava na Malti i u Slovačkoj, posebno ona koja su obuhvaćena radom Daphne Caruane Galizije i Jána Kuciaka;
K. budući da je Skupina za praćenje vladavine prava redovito dobivala informacije, među ostalim i od rodbine Daphne Caruane Galizije, o zahtjevu za pokretanje sveobuhvatne i neovisne javne istrage o njezinu ubojstvu, posebno o okolnostima koje su omogućile da se zločin dogodi, reakciji javnih vlasti i mjerama koje se mogu poduzeti kako bi se osiguralo da se takvo ubojstvo ne ponovi;
L. budući da se razina suradnje s Europolom u tim istragama razlikuje od slučaja do slučaja;
M. budući da je, osobito u slučaju Malte, prijašnji direktor Europola naveo da razina suradnje između malteških vlasti i Europola nije optimalna, što je situacija za koju je sljedeći direktor potom utvrdio da se poboljšala i da se može smatrati zadovoljavajućom; budući da su predstavnici Europola članovima Skupine za praćenje vladavine prava napomenuli da istraga nije okončana uhićenjem triju navodnih počinitelja; budući da su stručnjaci Europola imenovani za obavljanje posebnih zadaća u pravosudnoj istrazi;
N. budući da, kad je riječ o zapljeni telefona novinarke Pavle Holcove u Slovačkoj, nije potpuno jasno kako se došlo u posjed tog telefona te kako je Europol došao do podataka koji su iz njega izvučeni iako je naveo da će poduprijeti analizu telefona;
O. budući da postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala u EU-u, među ostalim na Malti i u Slovačkoj, te budući da bi se time moglo ugroziti povjerenje građana u javne institucije, što bi moglo dovesti do opasne međusobne povezanosti između kriminalnih skupina i javnih vlasti;
P. budući da je velik europski konzorcij istraživačkih novinara istraživao i uvelike izvještavao o istragama koje je objavila Daphne Caruana Galizia;
Q. budući da je posebno borba protiv pranja novca u EU-u nije primjerena, među ostalim zbog razlika koje postoje u provedbi zakonodavstva EU-a u području borbe protiv pranja novca, na što skreću pozornost nedavni slučajevi u kojima to zakonodavstvo nije u dovoljnoj mjeri provedeno, a odnose se na velike bankovne institucije u različitim državama članicama;
R. budući da je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) u svojoj preporuci iz srpnja 2018. upućenoj malteškoj službi za financijsko-obavještajnu analizu (FIAU) zaključilo da postoje „opći i sistemski nedostaci u borbi protiv pranja novca” na Malti, osobito u pogledu slučaja banke Pilatus te priznalo da je akcijski plan FIAU-a „korak u pravom smjeru”; budući da je Komisija potom utvrdila „da malteški FIAU nije poštovao svoje obveze” na temelju zakonodavstva EU-a u području borbe protiv pranja novca i da nije u potpunosti proveo preporuku EBA-a; budući da je zato Komisija u studenom 2018. donijela mišljenje o tom slučaju;
S. budući da na Malti postoji velik bankarski sektor, koji obuhvaća i neke posebne bankarske institucije koje nisu u skladu sa svim regulatornim standardima i zahtjevima, kao što pokazuje i slučaj banke Pilatus kojoj je Europska središnja banka (ESB) oduzela licenciju;
T. budući da izvješće o istrazi slučaja „Egrant” nije javno dostupno; budući da dostupni zaključci ne potvrđuju navode o vlasničkoj povezanosti društva Egrant Inc. te malteškog premijera i njegove supruge; budući da samo premijer, ministar pravosuđa, predstojnik Ureda malteškog premijera i premijerov službenik za komunikaciju imaju pristup potpunom necenzuriranom izvješću o istrazi;
U. budući da slijedom toga nije pokrenuta istraga kako bi se otkrilo stvarno vlasništvo društva Egrant, koje tek treba pojasniti;
V. budući da su saznanja o stvarnom vlasniku poduzeća „17 Black”, a to je navodno predsjednik uprave grupe Tumas Group kojem je malteška vlada dodijelila ugovor za izgradnju elektrane Electrogas na Malti skrenula pozornost na to da je potrebna veća transparentnost u pogledu financijskih interesa i veza s članovima vlade, kao što su premijer, predstojnik Ureda malteškog premijera i aktualni ministar turizma i bivši ministar energetike;
W. budući da su predstojnik Ureda malteškog premijera te aktualni ministar turizma i bivši ministar energetike jedini visokopozicionirani vladini dužnosnici u nekoj od država članica EU-a koji su prema istraživanjima stvarni vlasnici pravnog subjekta otkrivenog u Panamskim dokumentima; budući da je potonji svjedočio pred izaslanstvom Europskog parlamenta o upotrebi subjekata u njegovu vlasništvu te dao izjave koje su u suprotnosti s onim što je objavljeno u Panamskim dokumentima;
X. budući da se zbog pomanjkanja sigurnosti za novinare i sve užeg prostora za civilno društvo uslijed uznemiravanja i zastrašivanja ugrožava nadzor nad izvršnom vlašću i potkopava civilni angažman građana;
Y. budući da se novinari, a osobito ali ne isključivo istraživački novinari, sve više suočavaju s takozvanim „strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti” (SLAPP) koje su usmjerene protiv njih samo da bi se onemogućio njihov rad;
Z. budući da se obitelj Daphne Caruane Galizije čak i nakon njezine smrti mora suočavati s kampanjama mržnje i tužbama za klevetu, koje su među ostalim pokrenuli članovi malteške vlade, i da je zamjenik premijera izjavio da ne smatra potrebnim povući te tužbe za klevetu;
AA. budući da se obitelj i prijatelji Daphne Caruane Galizije te aktivisti civilnog društva stalno suočavaju i s time da se uklanjaju i uništavaju predmeti koji su na improviziranom spomeniku ostavljeni u spomen na nju;
AB. budući da Venecijanska komisija, u svojem mišljenju o Malti usvojenom na 117. plenarnom zasjedanju 14. i 15. prosinca 2018.(16), naglašava pozitivnu obvezu država da zaštite novinare kao pitanje izravno povezano s vladavinom prava te ustraje u tome da je „međunarodna obveza vlade [Malte] da se pobrine za to da mediji i civilno društvo mogu imati aktivnu ulogu u pozivanju na odgovornost tijela vlasti”(17);
AC. budući da je Venecijanska komisija naglasila da je uspostava Odbora za imenovanja sudaca (JAC) 2016. bio pozitivan korak malteških vlasti te je naglasila da unatoč tome i dalje ima nekoliko točaka koje izazivaju zabrinutost kad je riječ u načelu neovisnosti pravosuđa, osobito u pogledu organizacije ovlasti kaznenog progona i pravosudne strukture te u pogledu opće podjele i ravnoteže snaga u zemlji, koja ide očito u korist izvršne vlasti, a posebno u korist premijera koji ima dalekosežne ovlasti, među ostalim u različitim postupcima imenovanja, na primjer imenovanja članova sudskih tijela, a to nije povezano sa strogim sustavom provjera i ravnoteža(18);
AD. budući da je Venecijanska komisija navela da aktualna podjela ovlasti kaznenog progona između policije i državnog odvjetnika na Malti predstavlja „dvoznačan sustav” koji „je problematičan sa stajališta diobe vlasti”; budući da je napomenula i da je državni odvjetnik, koji ima ovlasti za kazneni progon, a istodobno je pravni savjetnik vlade i predsjeda FIAU-om, na vrlo moćnom položaju koji je „problematičan sa stajališta načela demokratskih provjera i ravnoteža te diobe vlasti”(19);
AE. budući da je izaslanstvo Venecijanske komisije utvrdilo da je nakon izvješća Komisije za cjelovitu reformu pravosudnog sustava iz 2013. buduća podjela uloga državnog odvjetnika „sad općeprihvaćena na Malti”(20); budući da je malteška vlada nedavno najavila početak zakonodavnog postupka kojim će se uvesti ta podjela;
AF. budući da je Venecijanska komisija navela da sudstvo, uz zadaće u pogledu kaznenog progona koje ima državni odvjetnik i policija, ima mogućnost i pokretati istrage i da se „čini da nema koordinacije između sudskih i policijskih istraga”(21);
AG. budući da je Venecijanska komisija naglasila i da su manjkavosti Stalnog odbora za borbu protiv korupcije (PCAC) propust u pogledu njegova sastava, jer imenovanja članova ovise o premijeru iako se on mora savjetovati s oporbom, i adresat njegovih izvješća jer se izvješća šalju ministru pravosuđa koji nema istražne ovlasti, zbog čega zapravo ta izvješća u vrlo ograničenom broju slučajeva rezultiraju istragama i progonima(22);
AH. budući da je Venecijanska komisija utvrdila da bi se postupak imenovanja ravnatelja policije trebao temeljiti na javnom natječaju; ravnatelja policije javnost bi trebala doživljavati kao politički neutralnu osobu(23);
AI. budući da je Malta pokrenula proces razmatranja ustavnih reformi, pod nadzorom svojeg predsjednika, u kojem sudjeluju različite političke snage i civilno društvo, a za provedbu većine tih reformi bit će potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu;
AJ. budući da je praćenje pogoršanja stanja u pogledu vladavine prava u državama članicama od strane Europskog parlamenta ključan dio europske demokracije i da oblik Skupine za praćenje vladavine prava Parlamentu omogućuje pomno praćenje stanja i povezivanje s vlastima država članica i civilnim društvom;
AK. budući da unatoč rezolucijama Europskog parlamenta(24) koje su dobile veliku potporu, Komisija još nije podnijela prijedlog za sveobuhvatan i neovisan mehanizam za godišnje praćenje stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u svim državama članicama;
AL. budući da korištenje „programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima” od strane država članica EU-a predstavlja ozbiljan rizik za borbu protiv pranja novca, ugrožava uzajamno povjerenje i integritet schengenskog područja, omogućuje prihvat državljana trećih zemalja samo na osnovi akumuliranog bogatstva, a ne na temelju korisnog znanja, vještina ili humanitarnih razloga i rezultira stvarnom prodajom građanstva EU-a; budući da je Komisija izričito navela da više ne podupire malteške programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima;
AM. budući da je Komisija objavila izvješće o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u kojem se opisuju postojeće prakse i utvrđuju određeni rizici koje takvi programi predstavljaju za EU, osobito u pogledu sigurnosti, pranja novca, utaje poreza i korupcije;
AN. budući da je malteška vlada zaključila povjerljiv sporazum s privatnim poduzećem Henley & Partners radi provedbe malteškog programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima tako da nije moguće provjeriti jesu li dogovoreni postupci, obujam prodaje i ostali uvjeti u skladu s malteškim pravom, pravom EU-a i međunarodnim pravom i sigurnosnim kriterijima;
AO. budući da provedba zahtjeva za boravište u pogledu podnositelja zahtjeva za malteški program za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima nije u skladu s uvjetima za takve programe koji su dogovoreni s Komisijom 2014.; budući da Europska komisija nije poduzela nijednu učinkovitu mjeru kojom bi se pokušalo riješiti nepoštovanje zahtjeva za boravište;
AP. budući da nisu u potpunosti istraženi navodi o tome da malteški dužnosnici u Libiji i Alžiru prodaju vize osobama kojima je potrebno liječenje i schengenske vize(25);
AQ. budući da su novinari u Slovačkoj tijekom posjeta izaslanstva Skupine za praćenje vladavine prava naveli da u okružju u kojem djeluju nije uvijek moguće zajamčiti potpunu neovisnost i sigurnost; budući da je u slučaju Slovačke javne radiotelevizije (RTVS) bilo slučajeva u kojima je zamijećeno političko uplitanje u novinarski rad, kao što je izdavanje kratkih smjernica za vijesti;
AR. budući da je nacionalni zakon o tisku u Slovačkoj u postupku revizije, što pruža mogućnost za jačanje medijske slobode i sigurnosti novinara; budući da postoji opasnost da se aktualnim zakonodavnim prijedlogom ograniči sloboda medija;
AS. budući da postoje izvješća o korupciji i prijevari u Slovačkoj, među ostalim i u vezi s poljoprivrednim fondovima EU-a u što je bila umiješana i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, za što bi bile potrebne temeljite i neovisne istrage, pri čemu neke slučajeve zaista istražuje OLAF i u vezi s njima je Odbor Parlamenta za proračunski nadzor u prosincu 2018. u Slovačkoj organizirao misiju za utvrđivanje činjenica; budući da među svim državama članicama EU-a Slovačka ima najvišu stopu otkrivanja nepravilnosti i prijevare(26);
AT. budući da su članovi Skupine za praćenje vladavine prava zabrinuti u pogledu nepristranosti izvršavanja zakonodavstva i neovisnosti pravosuđa u Slovačkoj, osobito u vezi s polarizacijom i nedostatkom transparentnosti u postupku odabira i imenovanja, na primjer za položaj ravnatelja policije;
AU. budući da su premijer i ostali visokopozicionirani članovi vlade kao i slovački zamjenik glavnog odvjetnika i ravnatelj policije nakon ubojstva Jána Kuciaka dali ostavku;
AV. budući da u Slovačkoj nije okončan zakonodavni postupak u vezi s reformom odabira sudaca Ustavnog suda i da će se predstojeći postupak odabira sudaca koji će zamijeniti devet sudaca koji odlaze u mirovinu odvijati u skladu s trenutačno važećim postupcima; budući da je taj postupak odabira trenutno blokiran u slovačkom parlamentu;
AW. budući da su članovi Skupine za praćenje vladavine prava tijekom svojih misija primijetili snažan angažman brojnog osoblja slovačkih tijela vlasti i aktera civilnog društva za očuvanje standarda vladavine prava;
AX. budući da je prema svjetskom indeksu slobode medija za 2018. organizacije Reporteri bez granica Slovačka na 27. mjestu (u usporedbi s 2017. kad je bila na 17.), Malta je s 47. pala na 65. mjesto, a Bugarska zauzima najniže mjesto među svim državama članicama EU-a, i to111., što je nazadovanje u odnosu na 2017. kad je bila na 109. mjestu;
AY. budući da je prema godišnjem indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International Malta na 51. mjestu (pogoršanje u odnosu na 2017. kad je bila na 46. mjestu), Slovačka na 57. (pogoršanje s 54. mjesta 2017.) i Bugarska na 77. (pogoršanje sa 71. mjesta 2017.); budući da se te tri zemlje nalaze znatno ispod prosjeka EU-a(27);
OPĆE PRIMJEDBE
1. snažno osuđuje stalne napore sve većeg broja vlada država članica da oslabe vladavinu prava, diobu vlasti i neovisnost pravosuđa; izražava zabrinutost da je, unatoč tome što je većina država članica usvojila zakonodavstvo kojim će se osigurati neovisnost pravosuđa i nepristranost kad je riječ o poštovanju standarda Vijeća Europe, problem i dalje način na koji se ti standardi primjenjuju;
2. podsjeća da je vladavina prava dio zaštite svih vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a te preduvjet za nju; poziva sve relevantne dionike na razini EU-a te na nacionalnoj razini, uključujući vlade, parlamente i pravosuđe, da pojačaju napore usmjerene na poštovanje i jačanje vladavine prava;
3. s velikom zabrinutošću primjećuje sve veće prijetnje koje pogađaju novinare i slobodu medija, sve veći broj javnog ocrnjivanja i općeg slabljenja profesije, sve veću gospodarsku koncentraciju u sektoru i širenje dezinformacija; podsjeća na to da snažna demokracija koja se temelji na vladavini prava ne može funkcionirati bez snažne i neovisne četvrte sile;
4. apelira na Vijeće da ispita i prati sve prijedloge Komisije i Parlamenta u pogledu postupaka zbog povrede i postupka iz članka 7 UEU-a, posebno hitrim poduzimanjem mjera na temelju obrazloženog prijedloga Komisije od 20. prosinca 2017. o Poljskoj te stavljanjem kao prioriteta na dnevni red Vijeća stanje u Mađarskoj, potpunim i trenutačnim obavještavanjem Parlamenta u svim fazama postupka te pozivanjem Parlamenta da Vijeću predstavi svoj obrazloženi prijedlog o Mađarskoj;
ISTRAGE I KAZNENI PROGON
5. poziva maltešku vladu da bez odgode započne sveobuhvatnu i neovisnu javnu istragu o ubojstvu Daphne Caruane Galizije, s posebnim naglaskom na okolnosti koje su omogućile da se zločin dogodi, reakciji javnih vlasti i mjerama koje može se poduzeti kako bi se osiguralo da se takvo ubojstvo ne ponovi;
6. snažno potiče maltešku vladu da javno i nedvosmisleno osudi svaki oblik govora mržnje i obezvređivanje sjećanja na pokojnu Daphne Caruanu Galiziju; poziva na poduzimanje snažnih mjera protiv svih javnih dužnosnika koji potiču mržnju;
7. smatra da je od presudne važnosti u suradnji s civilnim društvom i obitelji stradale novinarke pronaći lokaciju u Valletti za spomen obilježje u trajno sjećanje na Daphne Caruanu Galiziju;
8. poziva relevantne malteške vlasti da objave cjelovito necenzurirano izvješće o pravosudnoj istrazi o društvu „Egrant”;
9. poziva maltešku i slovačku vladu da se pobrinu za to da tijela kaznenog progona provedu hitnu i sveobuhvatnu istragu na temelju svih indicija o postojanju kaznenih djela, i onda kada su izvor tih indicija zviždači i novinari, posebno kada je riječ o navodnim slučajevima npr. korupcije, financijskog kriminala, pranja novca, prijevara te izbjegavanja poreza o kojima su izvještavali Daphne Caruana Galizia i Ján Kuciak;
10. poziva institucije EU-a i države članice da pokrenu neovisnu međunarodnu javnu istragu ubojstva Dapne Caruane Galizije i navodnih slučajeva korupcije, financijskog kriminala, pranja novca, prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza o kojima je ona izvještavala, a u koje su umiješani sadašnji i bivši visoki javni dužnosnici na Malti;
11. izražava žaljenje zbog toga što se svi članovi malteške vlade, kao npr. ministar turizama i bivši ministar energetike, nisu mogli susresti s članovima Skupine za praćenje vladavine prava tijekom njezine misije na Malti te zbog toga što članovi Skupine nisu uspjeli sastati ni s predstavnicima društva Nexia BT, primjerice njezinim upravnim partnerom;
12. sa zabrinutošću primjećuje da malteške vlasti nikada nisu uputile službeni zahtjev za pravnu pomoć njemačkom Saveznom uredu kriminalističke policije (“Bundeskriminalamt”) kako bi im se omogućio pristup podacima pohranjenim na prijenosnim računalima i tvrdim diskovima Daphne Caruane Galizije nakon što ih je njezina obitelj predala njemačkim tijelima;
13. pozdravlja optužbe slovačkih vlasti protiv navodnog naručitelja ubojstva Jána Kuciaka i Martine Kušnírove i protiv navodnih počinitelja tih ubojstava; poziva tijela kaznenog progona da nastave istragu na nacionalnoj i na međunarodnoj razini koristeći pritom sva raspoloživa sredstva, uključujući produljenje Sporazuma o zajedničkom istražnom timu na razdoblje nakon travnja 2019. godine, i da se pobrinu za to da se svi aspekti slučaja u potpunosti istraže, uključujući sve moguće političke poveznice s tim zločinima ;
14. primjećuje da su tijekom istrage ubojstava Jána Kuciaka i Martine Kušnírove otkrivene i druge kriminalne radnje, uključujući navodno planiranje ubojstava dvojice tužitelja Petera Šufliarskog i Maroša Žilinke te odvjetnika Daniela Lipšica; napominje da je na temelju zajedničke odluke glavnog tužitelja i posebnog tužitelja nastavak istrage povjeren Policijskom inspektoratu Ministarstva unutarnjih poslova zbog mogućeg sudjelovanja policijskih službenika u pregledavanju policijskih baza podataka o osobama koje su predmet istrage; ponavlja da će i dalje pratiti razvoj te situacije;
15. pozdravlja osnivanje Istraživačkog centra Jána Kuciaka te projekt Daphne, koji je pokrenulo nekoliko novinara krajem 2018. godine, kao i platforme „Forbidden Stories” (Zabranjene priče) povezane s navedenim projektom, koju je u ožujku 2018. osnovalo 18 konzorcija istraživačkih novinara kako bi nastavili s radom ondje gdje je Daphne stala; primjećuje da su 6 mjeseci nakon pokretanja projekta Daphne u okviru njegove prve publikacije objavljena nova saznanja;
16. poziva Komisiju i Europski ured za borbu protiv prijevara da provedu detaljnu istragu o svim slučajevima koji su predočeni ad hoc izaslanstvima Europskog parlamenta 2018., konkretno, o optužbama za korupciju i prijevare, uključujući poljoprivredne fondove EU-a i moguće pogrešne poticaje za jagmu za zemljištem;
17. poziva maltešku vladu da pokrene istragu o otkrićima iz tzv. Panamskih papira i vezi između poduzeća „17 Black” iz Dubaija, ministra turizma, bivšeg ministra energetike i predstojnika Ureda premijera;
18. poziva maltešku i slovačku vladu i sve države članice EU-a te njihova tijela kaznenog progona da intenziviraju borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije kako bi javnost ponovno stekla povjerenje u državne institucije;
19. prima na znanje da je GRECO 22. ožujka 2019. usvojio Dopunu drugom izvješću o usklađenosti Slovačke u pogledu sprečavanja korupcije među zastupnicima u parlamentu, sudcima i tužiteljima; poziva slovačku vladu da u potpunosti provede sve preporuke;
20. prima na znanje da je GRECO 23. ožujka 2019. usvojio Peti krug izvješća o procjeni na temu Malte; poziva maltešku vladu da čim prije odobri objavljivanje tog izvješća i da u potpunosti provede sve preporuke;
21. izražava duboku zabrinutost zbog potencijalne umiješanosti slovačke vlade u otmicu vijetnamskog državljanina iz Njemačke te poziva na sastavljanje sveobuhvatnog izvješća o istrazi, u kontinuiranoj suradnji s njemačkim nadležnim tijelima, uključujući i o navodnoj umiješanosti bivšeg ministra unutarnjih poslova u taj događaj;
22. izražava zabrinutost zbog optužbi za korupciju, sukobe interesa, nekažnjavanje i praksu „rotirajućih vrata” kada je riječ o slovačkim „krugovima moći”; zapanjen je činjenicom da su nakon ostavke bivši visoki policijski službenik slovačke Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NAKA) i bivši ravnatelj policije imenovani za savjetnike ministra unutarnjih poslova, među ostalim, i u Češkoj Republici; napominje da je bivši ravnatelj policije podnio ostavku na mjesto savjetnika ministra unutarnjih poslova nakon što su se u tisku pojavili izvještaji o pretraživanju policijske baze podataka u vezi s Jánom Kuciakom prije njegova ubojstva, navodno po naredbi bivšeg ravnatelja policije;
23. pozdravlja angažman brojnih slovačkih i malteških građana i organizacija civilnog društva u borbi za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava; potiče slovačku i maltešku vladu da u potpunosti podrže taj građanski angažman te da ga ne obeshrabruju;
24. poziva maltešku, slovačku i bugarsku vladu da nastave olakšavati sve oblike suradnje s Europolom, između ostalog i omogućavanjem punog angažmana Europola i proaktivnim odobravanjem punog pristupa te agencije dosjeima povezanima s istragama;
25. poziva Komisiju da pruži jasne smjernice o modalitetima i pravnom okviru u vezi s razmjenom podataka i dokaza među tijelima kaznenog progona iz država članica i agencijama EU-a, između ostalog, i primjenom Europskog istražnog naloga;
26. primjećuje da aktualni proračunski i ljudski resursi kao ni mandati Europola i Eurojusta nisu dovoljni da te agencije osiguraju punu i proaktivnu dodanu vrijednost EU-a u provođenju istraga, kao npr. u slučajevima ubojstava Daphne Caruane Galizije te Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírove; poziva na to da se Europolu i Eurojustu u bliskoj budućnosti dodjele dodatna sredstva za takve istrage;
27. ističe da su tijela kaznenog progona i pravosudna tijela država članica dio sustava suradnje EU-a; smatra da bi institucije, tijela i agencije Unije stoga trebali proaktivno sudjelovati u rješavanju problema manjkavosti prisutnih kod nacionalnih tijela; zabrinjavajućim smatra činjenicu da se takva vrsta djelovanja institucija, tijela i agencija Unije redovito pokreće tek nakon što novinari i zviždači otkriju informacije;
28. poziva Komisiju i Vijeće da povećaju proračun Europola u skladu s operativnim i strateškim potrebama utvrđenima tijekom pregovora o sljedećem VFO-u za razdoblje od 2021. do 2027. te da se ojača mandat Europola kako bi se toj agenciji omogućilo proaktivnije sudjelovanje u istragama najvećih skupina organiziranog kriminala u državama članicama za koje postoje ozbiljne sumnje u pogledu neovisnosti i kvalitete takvih istraga, kao npr. u vidu mogućnosti proaktivnog osnivanja zajedničkih istražnih timova u takvim slučajevima;
29. poziva Eurojust i budući Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) da uspostave optimalan oblik suradnje u istragama o financijskim interesima EU-a, posebno u pogledu država članica EU-a koje se nisu pridružile Uredu europskog javnog tužitelja; u tu svrhu poziva države članice i institucije EU-a da omoguće brzo uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja te smatra da bi sve države članice koje se još nisu izjasnile u pogledu pridruživanja Uredu europskog javnog tužitelja trebale to i učiniti;
30. poziva Komisiju da poduzme mjere nastavno na rezolucije Europskog parlamenta u kojima se poziva na utvrđivanje najboljih praksi iz cijelog EU-a kada je riječ o provođenju istraga kako bi se omogućio razvoj zajedničkih istražnih praksi u Uniji(28);
USTAVNI IZAZOVI NA MALTI I U SLOVAČKOJ
31. pozdravlja izjave malteške vlade o provedbi preporuka iz nedavnog izvješća Venecijanske komisije;
32. pozdravlja osnivanje skupine čija je zadaća razmatranje ustavne reforme i u kojoj sudjeluju članovi vlade i opozicije;
33. pozdravlja činjenicu da je malteška vlada nedavno najavila pokretanje zakonodavnih postupaka u cilju provedbe raznih preporuka Venecijanske komisije; poziva maltešku vladu i malteški parlament da bez iznimke provedu sve preporuke Venecijanske komisije, i retroaktivno ako je to prikladno, kako bi se osiguralo da će se prošle i sadašnje odluke, stavovi i strukture uskladiti s tim preporukama te da u prvom redu:
–
ojačaju neovisnost te nadzorne nadležnosti i ovlasti članova malteškog Zastupničkog doma, osobito uvođenjem strožih pravila o nespojivosti i osiguravanjem adekvatnijih plaća te nestranačke podrške;
–
javno objavljuju natječaje za slobodna radna mjesta u sudstvu (stavak 44.);
–
promijene sastav Odbora za imenovanje sudaca (JAC) kako bi se omogućilo da najmanje polovica njegovih članova budu suci koje su izabrali njihovi kolege te da u nadležnosti JAC-a dodaju i rangiranje kandidata na temelju zasluga te njihovo izravno predlaganje predsjedniku za imenovanje, što bi se primjenjivalo i u slučaju imenovanja predsjednika Vrhovnog suda (stavak 44.);
–
Odboru za upravljanje pravosuđem daju ovlast za razrješenje sudaca i predvide mogućnost podnošenja žalbe protiv disciplinskih mjera koje je odredio Odbor (stavak 53.);
–
osnuju ured neovisnog direktora javnog tužiteljstva, koji bi bio odgovoran za pokretanje svih postupaka javnog progona i koji bi preuzeo sadašnje zadaće kaznenog progona u djelokrugu Glavnog tužitelja te policijske zadaće kaznenog progona kao i sudske istrage, kako je preporučila Venecijanska komisija (stavci 61. do 73.); poziva maltešku vladu da tu potencijalnu novouvedenu funkciju sudski preispita, posebice u pogledu odluka o nepokretanju kaznenog postupka (stavci 68. i 73.);
–
provedu reformu Stalnog odbora za borbu protiv korupcije (PCAC) uvođenjem procesa imenovanja koji u manjoj mjeri ovisi o izvršnoj vlasti, a osobito premijeru, te jamčenjem da će izvješća PCAC-a dovesti do konkretnih kaznenih progona; također se mora razmotriti mogućnost da PCAC izravno izvještava novoosnovani ured direktora javnog tužiteljstva (stavak 72.);
–
pokrenu ustavnu reformu kako bi se osiguralo da će presude Ustavnog suda i bez intervencije malteškog parlamenta dovesti do poništenja odredbi za koje se utvrdi da su neustavne (stavak 79.);
–
ukinu praksu prema kojoj zastupnici svoju funkciju mogu obnašati u nepunom radnom vremenu, povećaju plaće zastupnika, ograniče imenovanja zastupnika na funkcije unutar službeno imenovanih tijela, zastupnicima stave na raspolaganje dovoljan broj pomoćnog osoblja te neovisno znanje i savjete kao i da se suzdrže od opsežne primjene delegiranog zakonodavstva (stavak 94.);
–
osiguraju da tijela u potpunosti poštuju zahtjeve pučkog pravobranitelja za informacije, da se u malteškom parlamentu raspravlja o izvješćima pučkog pravobranitelja, da je Ured pučkog pravobranitelja reguliran na ustavnoj razini te da se Zakon o pravu na pristup informacijama redovito ažurira (stavci 100. i 101.);
–
reorganiziraju postupak imenovanja stalnih tajnika, koje će na temelju zasluga birati Neovisni odbor za javnu službu, a ne premijer (stavci 119. i 120.);
–
znatno ograniče praksu „pozicija ili osoba od povjerenja“, uvedu jasna pravna pravila te provedu izmjenu ustava, koji će služiti kao pravna osnova i okvir za reguliranje te prakse (stavak 129.);
–
izmijene postupak imenovanja ravnatelja policije, koji će se ubuduće temeljiti na zaslugama, i u tu svrhu uvedu javni natječaj za tu funkciju (stavak 134.);
34. primjećuje da je u tijeku postupak odabira i imenovanja sudaca Ustavnog suda u Slovačkoj, s obzirom na to da mandat devet od 13 sudaca završava u veljači; naglašava da propisi kojima je uređen postupak odabira i imenovanja kao i kvalifikacije i uvjeti moraju biti usklađeni s najvišim mogućim standardima u pogledu transparentnosti, kontrole i odgovornosti, sukladno zaključcima koje je na tu temu donijela Venecijanska komisija(29); zabrinut je zbog trenutnog nedostatka napretka u tom postupku odabira u slovačkom parlamentu;
35. poziva na transparentnu, nedvosmislenu i objektivnu primjenu pravila i postupaka za odabir novog ravnatelja slovačke policije 2019. godine, čime će se zajamčiti neovisnost i neutralnost te funkcije; napominje da je sad u tijeku postupak odabira i da će kandidati uskoro sudjelovati u saslušanjima pred relevantnim odborom slovačkog parlamenta; poziva na to da ta saslušanja budu javna;
PROGRAMI ZA DODJELU DRŽAVLJANSTVA I PRAVA BORAVKA ULAGAČIMA
36. poziva maltešku vladu da ukine svoje programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima te da da naruči neovisnu i međunarodnu istragu o utjecaju te prodaje na malteške kapacitete za provedbu mjera protiv pranja novca, na nastavak prekograničnog kriminala i na integritet schengenskog prostora;
37. poziva maltešku vladu da svake godine objavi zasebni popis svih osoba koje su kupile malteško državljanstvo i tako postale građani EU-a te da osigura da kupci državljanstva na popisu nisu navedeni zajedno s osobama koje su malteško državljanstvo stekle na neki drugi način; poziva maltešku vladu da zajamči da su svi ti novi državljani prije kupnje državljanstva stvarno boravili jednu punu godinu na Malti, kako je dogovoreno s Komisijom prije pokretanja programa; poziva Komisiju da učini sve u svojoj moći kako bi se osiguralo da će se taj izvorni dogovor poštovati u budućnosti;
38. pozdravlja činjenicu da je u veljači 2019. Komisija, kada je od nje zatraženo objašnjenje, jasno dala do znanja da ni na koji način ne podupire malteške programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima;
39. poziva maltešku vladu da u potpunosti objavi i raskine ugovor s privatnim poduzećem Henley & Partners zaduženim za provedbu navedenih programa, pri čemu, u slučaju raskida ili suspenzije ugovora, neće biti posljedica za javne financije;
40. poziva Komisiju da ispita jesu li ugovori koji su na snazi između tijela država članica i privatnih poduzeća zaduženih za provedbu programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u skladu s pravom EU-a te međunarodnim pravom i sigurnosnim kriterijima;
41. pozdravlja objavljivanje izvješća Komisije o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima, no izražava zabrinutost zbog toga što izvješće ne sadrži dovoljno informacija; poziva Komisiju da nastavi s praćenjem opsega i utjecaja različitih programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u EU-u, s posebnim naglaskom na postupcima dužne pažnje, profilima i aktivnostima korisnika tih programa, potencijalnom utjecaju na prekogranični kriminal i integritet schengenskog prostora; poziva države članice da što prije pokrenu postupno ukidanje svih postojećih programa za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima; poziva Komisiju da u međuvremenu, izričito razmotri programe za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u okviru mehanizma evaluacije schengenske pravne stečevine i da podnese zakonodavni prijedlog u kojem se za te programe postavljaju jasna ograničenja;
42. poziva Komisiju da na temelju svog izvješća o programima za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima u različitim državama članicama EU-a u prvom redu razmotri utjecaj takvog programa malteške vlade na integritet schengenskog prostora;
43. poziva Europol i Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu da provedu zajedničku ocjenu ugroženosti kada je riječ o štetnim posljedicama programa država članica Unije za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima na borbu protiv organiziranog kriminala i integritet schengenskog prostora;
44. poziva maltešku vladu da u potpunosti istraži navode o masovnoj prodaji schengenskih i tzv. medicinskih viza, uključujući i navodnu umiješanost bivših ili sadašnjih visokih dužnosnika malteške vlade, kao što su npr. predstojnik Ureda premijera i Neville Gafa;
SIGURNOST NOVINARA I NEOVISNOST MEDIJA
45. poziva slovačku vladu da osigura sigurnost novinara; izražava žaljenje zbog nedostatka transparentnosti u pogledu vlasništva nad medijima; dovodi u pitanje neovisnost i kvalitetu javnih medija nakon odlaska nekoliko novinara nacionalne televizijske i radijske kuće Slovačke; sa zabrinutošću napominje da se aktualnim zakonodavnim prijedlogom za Zakon o tisku ograničava sloboda medija;
46. izražava zabrinutost zbog izjava slovačkih političara kojima se dovodi u pitanje vrijednost neovisnog novinarstva i javnih medija, poput javnih izjava bivšeg premijera, primjerice na tiskovnoj konferenciji održanoj 2. listopada 2018.;
47. ponavlja svoj poziv članovima malteške vlade da zajamče hitno povlačenje tužbi za klevetu s kojima se suočava ožalošćena obitelj Daphne Caruane Galizije, da ne pribjegavaju takvim tužbama kako bi se zamrznuli bankovni računi kritičkih novinara te da provedu reformu zakona o tužbama za klevetu koje se podnose kako bi se osujetio rad novinara;
48. poziva Komisiju da iznese prijedloge za sprečavanje takozvanih „strateških tužbi za sudjelovanje javnosti”;
ODGOVORI EUROPSKE UNIJE
49. ponavlja svoj poziv Komisiji da stupi u dijalog s malteškom vladom u kontekstu vladavine prava;
50. prima na znanje napore koje Komisija i Vijeće ulažu kako bi se osiguralo da sve države članice u potpunosti poštuju vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava; ipak, izražava zabrinutost zbog ograničenog utjecaja okvira vladavine prava koji je uspostavila Europska komisija i postupaka dosada pokrenutih na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a; ističe da su trajni neuspjesi u rješavanju ozbiljnih i kontinuiranih kršenja vrijednosti iz članka 2. UEU-a potakli druge države članice da postupaju na isti način; izražava žaljenje zbog odluke Komisije da odgodi objavu svog prijedloga koji se odnosi na jačanje okvira vladavine prava na srpanj 2019.;
51. podsjeća na potrebu za provođenjem nepristrane i redovite ocjene stanja vladavine prava, demokracije i temeljnih prava u svim državama članicama; naglašava da bi se ta ocjena trebala temeljiti na objektivnim kriterijima; ponovno skreće pozornost na svoje rezolucije od 10. listopada 2016. i 14. studenoga 2018., u kojima se poziva na uspostavu sveobuhvatnog, trajnog i objektivnog mehanizma EU-a za zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; smatra da bi to bio pravedan, uravnotežen, redovit i preventivan mehanizam za odgovaranje na moguća kršenja vrijednosti navedenih u članku 2. UEU-a te ističe da je takav mehanizam sada hitniji nego ikad;
52. izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija još nije podnijela prijedlog za uspostavu sveobuhvatnog mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava te je poziva da to učini na vrijeme, u prvom redu tako što će predložiti sklapanje međuinstitucijskog sporazuma o Paktu Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava;
53. pozdravlja Prijedlog uredbe Europske Komisije o zaštiti proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama; skreće pozornost na izvješće na tu temu koje je Parlament donio u siječnju 2019. godine i poziva Vijeće da se što prije uključi u pregovore na konstruktivan način;
54. ističe važnost slanja ad hoc izaslanstava Parlamenta u države članice kao učinkovitog alata za praćenje povreda demokracije, vladavine prava i temeljnih prava; preporučuje da se unutar Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove uspostavi stalna struktura za praćenje takvih povreda u državama članicama;
55. poziva institucije Unije i države članice da se odlučno bore protiv sustavne korupcije i razviju učinkovite instrumente za sprečavanje, suzbijanje i sankcioniranje korupcije te za borbu protiv prijevara kao i za redovni nadzor uporabe javnih sredstava; ponovno izražava žaljenje zbog toga što je Komisija posljednjih nekoliko godina odlučila da neće objaviti izvješće EU-a o borbi protiv korupcije te ističe da osiguravanje informativnih članaka o suzbijanju korupcije u okviru europskog semestra nije dovoljno učinkovita mjera za eksplicitno uvrštavanje korupcije na dnevni red; stoga poziva Komisiju da bez odgode nastavi s godišnjim praćenjem i izvješćivanjem o borbi protiv korupcije za sve države članice i institucije EU-a;
56. pozdravlja dogovor ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela o novom mehanizmu suradnje za razmjenu informacija; potiče sva relevantna tijela da se u velikoj mjeri koriste tim mehanizmom kako bi se osigurala brza i učinkovita suradnja u borbi protiv pranja novca;
57. podsjeća svojeg predsjednika na to da se njegov poziv na uvođenje „Europske nagrade za istraživačko novinarstvo – Daphne Caruana Galizia”, koja bi se svake godine dodjeljivala za izvanredna postignuća u istraživačkom novinarstvu u Europi, već odavno trebao provesti u djelo;
58. pozdravlja odluku Parlamenta da svoj program stažiranja za istraživačke novinare nazove po Jánu Kuciaku;
o o o
59. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, parlamentima i vladama država članica te Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Malta – Mišljenje o ustavnim odredbama i diobi vlasti, koje je usvojila Venecijanska komisija na 117. plenarnom zasjedanju (Venecija, 14. i 15. prosinca 2018.).
Rezolucija od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava – SL C 215, 19.6.2018., str. 162.; Rezolucija od 14. studenoga 2018. o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom EU-a za zaštitu za demokracije, vladavine prava i temeljnih prava – Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0456.