Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke ‏107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir akcijski plan OECD-a za BEPS iz listopada 2015., a posebno njegovu mjeru 1.,

–  uzimajući u obzir program rada OECD-a za postizanje konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva od 29. svibnja 2019.,

–  uzimajući u obzir dokumente OECD-a za javno savjetovanje od 9. listopada 2019., odnosno 8. studenoga 2019. pod nazivom „Prijedlog Tajništva za ‚jedinstveni pristup’ u okviru prvog stupa” i „Prijedlog za sprječavanje smanjenja porezne osnovice na globalnoj razini (GloBE) – drugi stup” (oba prijedloga Tajništva OECD-a),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju njegova odbora TAXE od 25. studenoga 2015.(1) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, Rezoluciju njegova odbora TAX2 od 6. srpnja 2016.(2) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, preporuku njegova odbora PANA Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(3) i Rezoluciju njegova odbora TAX3 od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(5),

–  uzimajući u obzir postupanje Komisije nakon usvajanja svake od navedenih rezolucija Europskog parlamenta,(6),

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

–  uzimajući u obzir strateški dokument Međunarodnog monetarnog fonda o „Oporezivanju trgovačkih društava u globalnom gospodarstvu”(7),

–  uzimajući u obzir brojna otkrića istraživački novinara, kao što su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Rajski dokumenti te nedavno otkriveni porezni skandali CumEx, kao i slučajeve pranja novca u kojima su konkretno sudjelovale banke u Danskoj, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini,

–  uzimajući u obzir svoju studiju o „Utjecaju digitalizacije na međunarodna porezna pitanja”: izazovi i rješenja”(8),

–  uzimajući u obzir studije Komisije o pokazateljima agresivnog poreznog planiranja(9),

–  uzimajući u obzir dokaze koje je prikupio odbor TAX3 tijekom svoja 34 saslušanja sa stručnjacima ili tijekom razmjena mišljenja s povjerenicima i ministrima te za vrijeme službenih putovanja u Sjedinjene Američke Države, Latviju, na Otok Man, u Estoniju i Dansku,

–  uzimajući u obzir modernizirani i čvršći okvir poreza na dobit uveden tijekom ovog zakonodavnog razdoblja, osobito direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD I(10) i ATAD II(11)),

–  uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u tijeku, a posebno prijedloge o zajedničkoj (konsolidiranoj) osnovici poreza na dobit CC(C)CTB,(12), paketu mjeru za digitalno oporezivanje(13) i javnom izvješćivanju po državama(14), kao i stajalište Parlamenta o tim prijedlozima,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 1. prosinca 1997. donijelo Vijeće i predstavnici vlade država članica o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(15) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću ECOFIN,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (C(2018)1756),

–  uzimajući u obzir istrage i odluke Komisije u vezi s državnim potporama(16),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024) u kojoj je Komisija pozvala EU da „pruži dobar primjer”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. prosinca 2017. o EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe,

–  uzimajući u obzir priopćenje Predsjedništva od 28. listopada 2019. o trenutačnom stanju u pogledu oporezivanja digitalnog gospodarstva,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(17),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. pod nazivom „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

–  uzimajući u obzir mandatna pisma i saslušanja izvršne potpredsjednice za Europu spremnu za digitalno dobu, izvršnog potpredsjednika za gospodarstvo u interesu građana i povjerenika za ekonomska i monetarna pitanja i euro(18),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pravednom oporezivanju u digitalnom i globaliziranom gospodarstvu: BEPS 2.0 (O-000040/2019 – B9‑0060/2019),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da bi postojeća međunarodna pravila o porezu na dobit mogla biti neučinkovita te bi ih možda trebalo ažurirati s obzirom da su donesena početkom 20. stoljeća i nisu bila osmišljena za izazove digitalne ekonomije, što dovodi do toga da zemlje poduzimaju jednostrane mjere za rješavanje tih izazova;

B.  budući da su se nakon financijske krize u razdoblju od 2008. do 2009. i niza otkrića novinara i organizacija civilnog društva o praksama utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja, izbjegavanja plaćanja poreza i pranju novca, zemlje skupine G20 složile tražiti globalna rješenja za ova pitanja na razini OECD-a u okviru projekta za smanjivanje porezne osnovice i prijenos dobiti (BEPS), što je dovelo do donošenja akcijskog plana za BEPS; budući da se sve zemlje nisu jednako angažirale i bile jednako predane primjeni pravila OECD-a za BEPS;

C.  budući da se u okviru akcijskog plana za BEPS uspio postići globalni konsenzus o mnogim aspektima borbe protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza; međutim, budući da nije postignut dogovor o tome kako riješiti porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, zbog čega je objavljeno zasebno Završno izvješće za 2015. o mjeri 1. u okviru BEPS-a;

D.  budući da je Europski parlament u rezolucijama svojih odbora TAXE, TAX2, TAX3 i PANA te u svojem mišljenju o zajedničkoj poreznoj osnovici više puta pozvao na reformu međunarodnog poreznog sustava u cilju borbe protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza te rješavanje izazova oporezivanja digitalnog gospodarstva i pozvao Komisiju i države članice da se dogovore o zajedničkom europskom stajalištu na razini OECD-a / skupine G20 ili da djeluju na razini EU-a ako međunarodni sporazum nije moguć;

E.  budući da je 2018. tijekom tekućih pregovora o uspostavljanju međunarodnog sporazuma Komisija iznijela dva prijedloga koji se bave oporezivanjem digitalnog gospodarstva; budući da je Europski parlament podržao te prijedloge, ali oni nisu usvojeni u Vijeću uslijed protivljenja malog broja država članica zbog čega nije postignut jednoglasni sporazum: kratkoročno rješenje kojim se uvodi porez na digitalne usluge (DST) i dugoročno rješenje kojim se definira znatna digitalna prisutnost (SDP) kao neksus za oporezivanje trgovačkih društava kojim bi trebao zamijeniti DST;

F.  budući da je nakon dobivanja mandata od ministara financija zemalja skupine G20 u ožujku 2017. Uključivi okvir (IF) OECD-a / skupine G20 za BEPS u ožujku 2018. putem svoje Radne skupine za digitalnu ekonomiju (TFDE) dostavio privremeno izvješće pod nazivom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije“;

G.  budući da je Uključivi okvir u svibnju 2019. usvojio Program rada za postizanje konsenzusu koji je poduprla skupina G20 s ciljem postizanja sporazuma do kraja 2020.;

H.  budući da je Uključivi okvir predložio grupiranje prijedloga članova za rješavanje izazova digitalizacije koji se razmatraju u dva stupa: naglasak u prvom stupu stavlja se na raspodjelu prava oporezivanja putem novih pravila o raspodjeli dobiti i neksusu, dok se u okviru drugog stupa rješavaju preostala pitanja u pogledu BEPS-a i uvode mjere kojima se jamči minimalna razina poreza;

I.  budući da je Tajništvo OECD-a 9. listopada 2019. pokrenulo javno savjetovanje na temelju svojeg prijedloga za „jedinstveni pristup” radi postizanja konsenzusa o trima alternativama utvrđenima u prvom stupu; budući da je 18. listopada 2019. skupina G20(19) pozdravila rad Tajništva OECD-a u pogledu iznošenja predloženog jedinstvenog pristupa u okviru prvog stupa, ali službeno nije poduprla prijedlog; budući da je 8. studenoga 2019. Tajništvo OECD-a pokrenulo javno savjetovanje o prijedlogu GloBE u okviru drugog stupa;

J.  budući da je pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan za rješavanje nejednakosti te se njime osigurava sigurnost i stabilnost koji su preduvjeti za konkurentnost kao i ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja među poduzećima, osobito među malim i srednjim poduzećima; budući da je takav pravedan i učinkovit sustav oporezivanja ključan i za države članice jer se njime jamče porezni prihodi koji im omogućuju provođenje kvalitetnih politika što je pak korisno za EU u cjelini jer povećava stabilnost;

K.  budući da su se na razini EU-a nominalne stope poreza na dobit smanjile s prosječno 32 % 2000. na 21,7 % 2019.(20), što predstavlja smanjenje od 32 %; budući da to smanjenje može utjecati na održivost socijalnih država EU-a i potencijalno dovesti do učinka prelijevanja i na druge zemlje; budući da 22 od 38 zemalja obuhvaćenih najnovijim izvješćem OECD-a o reformi porezne politike(21) iz 2018. trenutačno imaju ukupne zakonske stope poreza na dobit jednake ili manje od 25 % u usporedbi sa samo šest zemalja 2000.;

L.  budući da je Komisija u nekim izvješćima po zemljama iznijela kritike u pogledu nedostataka u nacionalnim poreznim sustavima koje omogućavaju agresivno porezno planiranje, tvrdeći da se njima narušava integritet jedinstvenog europskog tržišta;

M.  budući da je došlo do postupnog prelaska s materijalne proizvodnje na nematerijalnu imovinu u lancu vrijednosti multinacionalnih poduzeća, što je vidljivo u relativnim stopama rasta primitaka naknada za licenciju tijekom posljednjih pet godina (gotovo 5 % godišnje) u usporedbi s prodajom robe i izravnih stranih ulaganja (FDI) (manje od 1 % godišnje); budući da neka multinacionalna poduzeća zbog primjene zakonitih strategija poreznog planiranja ne plaćaju gotovo nikakve poreze unatoč njihovoj znatnoj digitalnoj prisutnosti i velikim prihodima koje ostvaruju u tim državama članicama;

N.  budući da bi za prijenos nadležnosti na području oporezivanja s nacionalne razine na razinu EU-a bila potrebna izmjena Ugovora;

Postizanje konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva

1.  priznaje napredak postignut akcijskim planom za BEPS i njegovom provedbom u EU-u putem direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD), ali ističe da neki izazovi, osobito oni povezani s globalizacijom i digitalizacijom gospodarstva još uvijek nisu riješeni;

2.  ističe da se u direktivi otišlo korak dalje u odnosu na akcijski plan za BEPS, osobito s obzirom na nova pravila EU-a o kontroliranim inozemnim društvima kojima se omogućuju oporezivanje dobiti smještene u poreznim oazama u zemlji EU-a u kojoj je sjedište multinacionalnog poduzeća; napominje da se tim vrstama mjera ograničavaju agresivno porezno planiranje i izbjegavanje plaćanja poreza; poziva novu Komisiju da ocijeni provedbu Direktive za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza u državama članicama, da analizira moguće nove načine zaobilaženja te direktive i predstavi nove zakonodavne prijedloge za borbu protiv takvih metoda kada je to potrebno;

3.  podsjeća na to da i prijedlozi EU-a za C(C)CTB uvelike prelaze okvire tih alternativa OECD-a na razini EU-a, osobito odstupanjem od načela zasebnog subjekta; podsjeća na stajalište Parlamenta o C(C)CTB-u;

4.  smatra da bi poduzeća i građani imali koristi od prijedloga EU-a za C(C)CTB jer bi se njima pojednostavio porezni okvir te pridonijelo borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza; naglašava važnost konsolidacije za smanjenje administrativnog opterećenja, troškova usklađivanja i poreznih prepreka za prekogranična poduzeća u EU-u te za otklanjanje potrebe za uspostavom složenih sustava za transferne cijene; stoga poziva Vijeće da brzo prihvati oba prijedloga;

5.  podsjeća da je EU bio predvodnik u nastojanjima da se riješe porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije, osobito putem prijedloga za C(C)CTB, DST i SDP;

6.  izražava žaljenje zbog činjenice da države članice EU-a nisu uspjele postići dogovor o zajedničkom pristupu u pogledu C(C)CTB-a, DST-a i SDP-a; napominje da je cilj OECD-a uhvatiti se u koštac s poreznim izazovima povezanim s digitalizacijom gospodarstva i do kraja 2020. postići dugoročno rješenje temeljeno na konsenzusu; smatra da bi globalno rješenje bilo najučinkovitije za rješavanje tih izazova;

7.  napominje da su neke države članice uspostavile ili razmatraju uspostavljanje DST-a ili SDP-a na nacionalnoj razini kao potencijalno alternativno rješenje kada bi pregovori na razini OECD-a i EU-a bili neuspješni;

8.  pozdravlja radni program Uključivog okvira kao važan korak prema postizanju međunarodnog sporazuma unutar OECD / Uključivog okvira o reformi međunarodnog sustava poreza na dobit na zahtjev Parlamenta;

9.  pozdravlja ravnopravno sudjelovanje svih zemalja uključenih u Uključivi okvir za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti koji okuplja više od 130 zemalja i jurisdikcija u cilju suradnje na provedbi paketa OECD-a i skupine G20 koji se odnosi na smanjenje porezne osnovice i premještanje dobit i pregovaranje o zajedničkim rješenjima za rješavanje preostalih izazova u pogledu BEPS-a; međutim, podsjeća na to da su se zemlje u razvoju uključile u proces BEPS-a tek u kasnijoj fazi pregovora; stoga pozdravlja uključivost pregovora koji su u tijeku; podsjeća na stav Parlamenta u vezi s uspostavom međuvladinog poreznog tijela u okviru UN-a;

10.  napominje da preliminarni rezultati procjene učinka Tajništva OECD-a upućuju na to da bi kombinirani učinak prvog i drugog stupa doveo do znatnog povećanja globalnih poreznih prihoda kao i do preraspodjele prava oporezivanja među tržišnim jurisdikcijama; osobito napominje da bi u okviru drugog stupa došlo do znatnog povećanja prihoda od poreza na dobit na svjetskoj razini; smatra kako se dvama stupovima ne bi negativno utjecalo na ključno pitanje investicijskog okruženja(22); poziva države članice da ustraju na tome da OECD proširi opseg svojih procjena učinka kako bi se njima obuhvatile različite verzije prijedloga i analiza načina na koji bi neksus utjecao na prihod koji pojedine zemlje ostvaruju od poreza na dobit i da te procjene učinka objavi čim se dovrše kako bi se osigurale potrebne smjernice za provedbu predloženih reformi;

11.  ističe specifičnosti jedinstvenog tržišta kojima se osigurava slobodno kretanje roba i usluga i stoga smatra da bi svaka međunarodna reforma poreza na dobit trebala osigurati nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, osobito zaštitom jednakih uvjeta za tržišno natjecanje svih poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, uključujući osiguravanje da poduzeća plaćaju svoj dio poreza tamo gdje se odvija znatna i stvarna gospodarska djelatnost i stvaranje vrijednosti te da je porezni prihod pravedno raspoređen među državama članicama; smatra da pristup jedinstvenom tržištu, koji predstavlja jednu od najvećih skupina potrošača na svijetu i povećava konkurentnost EU-a ide ruku pod ruku s poreznom odgovornošću;

12.  skreće pozornost na potrebu porezno natjecanje među državama članicama bude pravedno i transparentno te da na taj način pridonosi rastu i zapošljavanju;

Prvi stup – Prema jedinstvenom pristupu za postizanje pravednije raspodjele prava oporezivanja

13.  pozdravlja prijedlog Tajništva OECD-a o spajanju svih triju alternativa koje se razmatraju u okviru prvog stupa s obzirom da imaju sljedeće zajedničke ciljeve:

Područje primjene

14.  poziva da se digitalno gospodarstvo ne promatra odvojeno jer porezni izazovi s kojima se međunarodni porezni sustav trenutačno suočava nisu posljedica samo digitalizacije gospodarstva, već su povezani sa sve većom globalizacijom gospodarstva;

15.  smatra da bi područje primjene reforme, uz sprječavanje stvaranja dodatnog i nepotrebnog opterećenja za mala i srednja poduzeća, trebalo obuhvatiti sva velika poduzeća koja imaju mogućnost sudjelovati u praksama BEPS-a primjenom zakonitih sustava poreznog planiranja u nekoliko država članica i trećim zemljama; napominje da se postojećim prijedlogom Tajništva OECD-a ograničava područje primjene te reforme na visoko digitalna poduzeća ili poduzeća koja izravno posluju s potrošačima, koncept koji još nije jasno definiran, a njime je obuhvaćen samo manji broj multinacionalnih poduzeća koja su uključena u agresivno porezno planiranje;

16.  preporučuje da se operativna dobit kao osnova izračunava iz konsolidiranih financijskih izvještaja nakon analize izvedivosti; međutim, priznaje postojanje vremenskih praznina kada se oslanjaju na konsolidirane financijske račune i poziva države članice da pojasne to pitanje tijekom pregovora na razini Uključivog okvira;

17.  napominje da se u trenutačnom prijedlogu Tajništva OECD-a predviđa isključenje određenih sektora poput ekstraktivnog sektora i sektora sirovina i poziva Komisiju da ta isključenja uključi u svoju analizu utjecaja, posebno kako bi se osiguralo da međunarodna reforma bude u skladu s inicijativom EU-a za usklađenost politika radi razvoja;

18.  potiče OECD da u svom prijedlogu postavi jasnu razliku između sektora i s obzirom na veličinu poduzeća;

19.  smatra da bi poreznim okvirom trebalo biti moguće uspostaviti ravnotežu između različitih situacija, osobito monopolističkih naknada i brzorastućih inovativnih poduzeća;

Novi neksus

20.  pozdravlja ideju o razvoju novog neksusa koji nadilazi koncept prema kojem je fizička prisutnost u nekoj zemlji potrebna da bi se toj zemlji dodijelila prava oporezivanja; smatra da bi neksus trebao biti osmišljen tako da njime budu obuhvaćena sva poduzeća koja posluju s kupcima i korisnicima u toj zemlji, uključujući digitalnim putem;

21.  pozdravlja ideju o razvoju praga prihoda za svaku državu, koji je posebno prilagođen kako bi se osiguralo da i manja gospodarstva dobiju dio prava oporezivanja koji im pripada; s obzirom na to podsjeća na ciljeve prijedloga EU-a za SDP;

22.  pozdravlja ideju da bi taj novi neksus bio samostalna odredba čime se otklanja potreba za revidiranjem svih poreznih ugovora;

Nova dodjela prava oporezivanja

23.  pozdravlja ideju izrade nove raspodjele prava oporezivanja koja nadilazi načelo tržišnih uvjeta u okviru koje će se dodijeliti nova prava oporezivanja tržišnim jurisdikcijama;

24.  smatra da će se postavljanjem razlike između standardne i nestandardne dobiti, koncepata koji još uvijek nisu jasno definirani i koji bi mogli dovesti samo do uspostave umjetne razlike, kao i zadržavanje pravila transfernih cijena koja se temelje na načelu tržišnih uvjeta za veći dio raspodjele dobiti, znatno povećati složenost i nesigurnost za poduzeća, posebno u pogledu smjernica OECD-a o transfernim cijenama; smatra da bi bi temeljitija reforma načela tržišnih uvjeta bila primjerena; izražava zabrinutost da bi to moglo pružiti mogućnosti za zaobilaženje nedavno dogovorenih pravila;

25.  poziva Komisiju i države članice da pojasne kako novi neksus i raspodjela prava oporezivanja mogu postojati istodobno s postojećim pravilima o transfernim cijenama kako predlaže OECD; stoga daje prednost rješenju kojim bi se zagovarala djelomična preraspodjela globalnog profita, utemeljena na čimbenicima koji predstavljaju znatnu i stvarnu gospodarsku djelatnost i stvaranje vrijednosti, a to su prvenstveno prodaja, zaposlenici, imovina i korisnici; u tom pogledu podsjeća na svoj stav prema prijedlozima o C(C)CTB-u i SDP-u, uključujući ulaganje u istraživanje i razvoj;

26.  pozdravlja spremnost da se osigura porezna sigurnost i ograniči broj sporova koji bi mogli proizaći iz provedbe novog neksusa i nove raspodjele prava oporezivanja; stoga poziva da se istraži izvedivost mehanizma, kao što je „jedinstvena kontaktna točka“ kojom bi se pojednostavnio izračun i plaćanje poreza te smanjilo administrativno opterećenje poduzeća i poreznih tijela, uz istodobno ispunjavanje nacionalnih obveza poreznih uprava; ipak naglašava da bi se porezna sigurnost najbolje postigla uspostavom jednostavnih, jasnih i usklađenih pravila kojima bi se spriječilo da uopće dođe do sporova; izražava zabrinutost zbog prijedloga Tajništva OECD-a o iznosu C za obveznu arbitražu s obzirom na postojeći mehanizam za rješavanje sporova na razini EU-a(23);

Drugi stup – Prijedlog za sprječavanje smanjenja porezne osnovice na globalnoj razini (GloBE)

27.  pozdravlja sporazum o drugom stupu u okviru Programa rada koji su postigle(24) zemlje članice Uključivog okvira „kako bi se istražio pristup kojim se jurisdikcijama omogućuje sloboda da određuju vlastiti porezni sustav, uključujući i to hoće li imati porez na dobit te da određuju visinu svojih poreznih stopa i smatra da je pravo drugih jurisdikcija primijeniti pravila o kojima se raspravlja u nastavku kada se dohodak oporezuje po efektivnoj stopi nižoj od minimalne stope”(25);

28.  prima na znanje obveze koje je preuzela skupina G7 pri čemu su se „u okviru drugog stupa ministri složili da će minimalna razina učinkovitog oporezivanja, poput, na primjer, režima GILTI u SAD-u, pridonijeti osiguravanju da poduzeća plaćaju svoj dio poreza”(26);

29.  pozdravlja prijedlog GloBE koji ima za cilj osigurati plaćanje minimalne razine poreza na mjestu na kojem se stvara vrijednost i na kojem se odvija gospodarska djelatnost; smatra da bi konačni cilj mjera iz drugog stupa trebao biti rješavanje preostalih pitanja u pogledu BEPS-a uz istodobno sprečavanje štetnog poreznog natjecanja, osobito smanjenjem pritisaka u pogledu dodjeljivanja neopravdanih poreznih poticaja bez ikakvog pozitivnog gospodarskog učinka, uz postojeće mjere usmjerene na suzbijanje utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza; poziva Komisiju da procijeni i prati učinak tog budućeg minimalnog standarda na potencijalno opće zakonom propisano smanjenje stope poreza na dobit u cijelom EU-u;

30.  poziva države članice da osiguraju da se prijedlogom GloBE pruži najjednostavniji okvir koji ne bi doveo do razvoja novih štetnih poreznih sustava; podsjeća na zahtjev Parlamenta da se izradi popis štetnih poreznih mjera u EU-u; ističe da bi pribjegavanje izuzećima narušilo namjeru politike i učinkovitost prijedloga GloBE; preporučuje da se prijedlogom GloBE obuhvate sve štetne porezne prakse navedene u mjeri 5. u okviru BEPS-a;

31.  smatra da bi prijedlog GloBE predstavljao niz zaštitnih mjera, kao što su pravilo o uključivanju dohotka, pravilo o prijelazu, pravilo o sprječavanju plaćanja preniske stope poreza i pravilo o podlijeganju porezu; s tim u vezi podsjeća na zakonodavnu rezoluciju Parlamenta o Direktivi o suzbijanju izbjegavanja poreza(27);

32.  smatra da bi se izračun poreznih osnovica u okviru prijedloga GloBE-a trebao provoditi u skladu s dogovorenim međunarodnim načelima kako bi se izbjeglo smanjenje porezne osnovice kao i štetno tržišno natjecanje među državama kojim se riskira narušavanje učinkovitost bilo koje moguće odluke donesene o minimalnoj razini oporezivanja;

33.  smatra da bi svaka rasprava na razini OECD-a / skupine G20 o minimalnoj poreznoj stopi trebala sadržavati razmišljanja o definiciji osnovice koja je povezana s tom stopom; smatra da bi svaku minimalnu stopu trebalo postaviti na pravednoj i dostatnoj razini radi odvraćanja od premještanje dobiti i sprječavanja štetnog poreznog natjecanja;

34.  smatra da bi, s obzirom na pravilo o uključivanju dohotka, trebalo uspostaviti minimalnu razinu oporezivanja za svaku jurisdikciju u kojoj su smještena multinacionalna poduzeća kako bi se ograničile mogućnosti za nastavak sudjelovanja u sustavima agresivnog poreznog planiranja, a samim time i održavanje konkurentnost našeg gospodarstva;

Zaključci

35.  izražava žaljenje zbog nedostatka zajedničkog pristupa na razini EU-a u odnosu na međunarodne pregovore koji su u tijeku; poziva sve države članice i Komisiju da javno iznesu svoja stajališta o prijedlozima Tajništva OECD-a za prvi i drugi stup;

36.  poziva Komisiju i države članice da se dogovore o zajedničkom, ambicioznom stavu EU-a koji će zauzeti tijekom pregovora na razini OECD-a, čime će osigurati da EU nastupa jedinstveno i vodi primjerom kako bi se osigurala pravednija raspodjela prava oporezivanja i minimalna razina oporezivanja te omogućila pravednost u međunarodnom poreznom okruženju za borbu protiv utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i izbjegavanja plaćanja poreza;

37.  poziva Komisiju da pruži potporu u izradi takvog stajališta EU-a; poziva Komisiju da osigura procjenu učinka na prihode za sve zemlje članice za oba stupa, uključujući učinke prelijevanja, osobito radi zaštite načela usklađenosti politika EU-a radi razvoja; poziva Komisiju da obavijesti Vijeće i Parlament o svojim zaključcima;

38.  očekuje da će države članice s OECD-om i Komisijom podijeliti sve relevantne podatke koji se mogu upotrijebiti za izradu najtočnijih procjena učinka i relevantnih analiza;

39.  snažno potiče Komisiju i države članice da postignu sporazum na međunarodnoj razini koji bi se potom prenio na razinu EU-a putem mjerodavnog zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva; isto tako podržava zalaganje predsjednika Komisije da predloži rješenje na razini EU-a ako međunarodni dogovor ne bude postignut do kraja 2020., pod uvjetom da to rješenje EU-a nije ograničeno na digitalna poduzeća; smatra da bi se takvim rješenjem ojačalo jedinstveno tržište uspostavom minimalne razine poreza kojom bi se spriječile jednostrane mjere;

40.  podsjeća na to da se tekuća međunarodna reforma poreza na dobit sastoji od dva jednako važna stupa da se ta dva stupa međusobno dopunjavaju; stoga poziva države članice da pregovaraju o tim dvama stupovima kao jedinstvenom paketu potrebnih reformi;

41.  poziva Komisiju i Vijeće da pripreme zakonodavnu osnovu za uključivanje rezultata međunarodnog sporazuma u pravo EU-a i da što prije predstave zakonodavni prijedlog;

42.  poziva Vijeće da, uz potporu Komisije, ocijeni kriterije EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe nakon donošenja međunarodnih pravila i/ili nedavno dogovorenih reformi EU-a te da procijeni je li potrebno ažuriranje;

43.  poziva Komisiju da ispita mogućnosti za zaobilaženje pravne osnove kojom se zahtijeva jednoglasnost u Vijeću; podsjeća na doprinos Komisije njezinom Komunikacijom na temu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju u poreznoj politici EU-a“ u kojoj se predlaže plan za glasovanje kvalificiranom većinom;

44.  ističe da učinkovitu i sveobuhvatnu međunarodnu reformu mora pratiti i transparentnost; pozdravlja nedavne napore predsjedništva Vijeća da pokrene rasprave o prijedlogu EU-a za javno izvješćivanje po državama; izražava žaljenje zbog toga što Vijeće do danas nije uspjelo usuglasiti opći pristup o ovom prijedlogu; poziva države članice da se što je prije moguće usuglase o novom pristupu; naglašava da će se javnim izvješćivanjem po državama povećati učinkovitost reforme BEPS 2.0;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, tajništvu OECD-a te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 366, 27.10.2017., str. 51. (2) SL C 101, 16.3.2018., str. 79. (3) SL C 369, 11.10.2018., str. 132. (4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0240. (5) SL C 399, 24.11.2017., str. 74. (6) Zajedničko daljnje postupanje nakon usvajanja Rezolucije Europskog parlamenta (ECON) s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji i Rezolucije Europskog parlamenta (TAXE) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016., daljnje postupanje nakon usvajanja Rezolucije Europskog parlamenta (TAX2) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, koju je Komisija usvojila 16. studenoga 2016. i daljnje postupanje nakon usvajanja nezakonodavne rezolucije Europskog parlamenta (PANA) od 12. prosinca 2017. o Preporuci Europskog parlamenta Vijeću i Komisiji nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza, koju je Komisija usvojila u travnju 2018. (7) Strateški dokument br. 19/007, Međunarodni monetarni fond, 10.3.2019. (8) Hadzhieva, E., Utjecaj digitalizacije na međunarodna porezna pitanja: izazovi i rješenja, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A – Uprava za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života, veljača 2019. (9) „Studija o strukturama i pokazateljima agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 61, 27. siječnja 2016.), „Utjecaj poreznog planiranja na efektivne porezne stope okrenute prema budućnosti” (Dokument za oporezivanje br. 64, 25. listopada 2016.) i „Pokazatelji agresivnog poreznog planiranja – konačno izvješće” (Dokument o oporezivanju br. 71, 7. ožujka 2018.). (10) Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.). (11) Direktiva Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama, (SL L 144, 7.6.2017., str. 1.). (12) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) COM(2016)0685 i od 25. listopada 2016.o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683). (13) Paket se sastoji od komunikacije Komisije od 21. ožujka 2018. pod nazivom „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedloga direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650). (14) Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2016. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica(COM(2016)0198). (15) SL C 2, 6.1.1998., str. 2. (16) Odnose se na poduzeća Fiat, Starbucks i belgijsku presudu o višku dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga o državnim potporama u slučaju poduzeća McDonalds, Apple i Amazon. (17) SL C 265, 11.8.2017., str. 59. (18) Doslovna izvješća o saslušanjima izvršne potpredsjednice Europske komisije Margrethe Vestager, izvršnog potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa i povjerenika Paola Gentilonija dostupna su na: https://www.europarl.europa.eu/news/en/hearings2019/commission-hearings-2019 (19) Priopćenje skupine G20: https://www.mof.go.jp/english/international_policy/convention/g20/g20_191018it.htm (20) Podaci o oporezivanju, Trendovi oporezivanju u Europskoj uniji, list 3.: Najviše zakonske stope poreza na dobit (uključujući dodatne naknade), od 1995. do 2019., Europska komisija, 2019. dostupne na https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/taxation_trends_report_2019_statutory_rates.xlsx. (21) OECD i odabrana partnerska gospodarstva, Reforme porezne politike, 2018; Valja napomenuti i da je 28 država članica EU-a već znatno ispod te razine i da je prema podacima Komisije prosječna stopa poreza na dobit 2018. iznosila 21,9 %, dok je 2000. iznosila 32 %: Porezni trendovi u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, 2018. (stranica 36.) i Porezni trendovi u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, 2015. (stranica 147.). (22) Porezno izvješće glavnog tajnika OECD-a ministrima financija skupine G20 i guvernerima središnjih banaka, listopad 2019., OECD, Pariz. (23) Direktiva Vijeća (EU) 2017/1852 od 10. listopada 2017. o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Europskoj uniji, SL L 265, 14.10.2017., str. 1. (24) Odobreno na sedmom plenarnom sastanku Uključivog okvira OECD-a / skupine G20 za BEPS održanom 28. i 29. svibnja 2019. (25) Program rada OECD-a o postizanju konsenzualnog rješenja za porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, OECD, 2019., Pariz, stranica 25. stavak 50. (26) Skupina G7, Sažetak predsjednika: Sastanak ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G7, 17. i 18. srpnja 2019. https://www.gouvernement.fr/sites/default/files/locale/piece-jointe/2019/07/g7_chairs_summary.pdf. (27) Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2016. o prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL C 86, 6.3.2018., str. 176.