Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov Protokol (br. 5) o Statutu Europske investicijske banke (EIB),

–  uzimajući u obzir Korporativni operativni plan Grupe EIB-a za 2019., koji je objavljen na internetskoj stranici EIB-a,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu EIB-a za 2018. pod naslovom „Prilika je isporučena”,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2019. naslovljeno EIB operations inside the European Union – Annual report 2018,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2019. naslovljeno The EIB outside the European Union – Financing with global impact – Annual report 2018,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2019. naslovljeno Annual Report 2018: European Investment Advisory Hub,

–  uzimajući u obzir novu klimatsku strategiju i novu politiku kreditiranja u energetskom sektoru, koju je EIB usvojio u studenom 2019.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja(1),

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog ombudsmana u predmetu 146/2017/DR o načinu na koji je Europska investicijska banka postupala s pritužbom o povredama okolišnih, zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva u projektu koji je financirala,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. siječnja 2020. pod nazivom „Plan ulaganja za održivu Europu, Plan ulaganja za europski zeleni plan” (COM(2020)0021),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 14. siječnja 2020. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (COM(2020)0022),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2018. naslovljenu „Akcijski plan o financiranju održivog rastaˮ (COM(2018)0097),

–  uzimajući u obzir Inicijativu EIB-a za gospodarsku otpornost,

–  uzimajući u obzir da je EIB 7. listopada 2016. dao odobrenje za ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane Europske unije,

–  uzimajući u obzir program održivog razvoja UN-a do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir uvodni govor koji je 16. srpnja 2019. na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu održala Ursula von der Leyen kao kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije,

–  uzimajući u obzir govor koji je 11. prosinca 2019. na plenarnoj sjednici Parlamenta u Bruxellesu održala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0081/2020),

A.  budući da prema članku 309. UFEU-a te s obzirom na sudsku praksu Suda Europske unije EIB mora doprinositi ostvarivanju ciljeva Unije te budući da je člankom 18. Statuta EIB-a utvrđeno da EIB mora koristiti svoja sredstva na racionalan način u interesu Unije; budući da to uključuje ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i obveza Unije u pogledu zaštite okoliša utvrđenih člancima 11. i 191. UFEU-a;

B.  budući da glavne agencije za kreditni rejting EIB-ove obveznice ocjenjuju ocjenom AAA, između ostalog zato što EIB pripada državama članica te zbog njegova opreznog upravljanja rizicima;

C.  budući da je EIB 2018. zadržao profitabilnost s neto viškom od 2,3 milijarde EUR; budući da bi Grupa EIB-a trebala održavati visoku razinu kreditne sposobnosti i portfelj sa stabilnom i kvalitetnom aktivom;

D.  budući da je EIB, kao najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac, koji je u zajedničkom vlasništvu država članica EU-a, prirodni partner EU-a u provedbi financijskih instrumenata u bliskoj suradnji s nacionalnim i multilateralnim financijskim institucijama;

E.  budući da se Grupa EIB-a ugovorom obvezala da će raznim instrumentima ulaganja kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju EU-a;

F.  budući da Komisija procjenjuje da su za postizanje ciljeva EU-a za 2030. potrebna godišnja ulaganja u iznosu od 1 115 milijardi EUR(2); budući da je cilj Komisijina Plana ulaganja za održivu Europu osloboditi ulaganja u vrijednosti od 1 bilijuna EUR u sljedećem desetljeću;

G.  budući da održiva ulaganja u pravilu imaju veće prinose u odnosu na standardna ulaganja te je stoga obujam ulaganja obično manji, a povezani rizici veći; budući da se likvidnost tržišta održivih financijskih proizvoda mora ojačati i da se to može postići samo povećanjem broja proizvoda na tržištu; ističe da se ne može očekivati da će privatni sektor sam dosegnuti kritičnu masu i da javni sektor mora biti prisutniji na tržištima održive financijske imovine i povećati svoj tržišni udio te na taj način doprinijeti smanjenju rizika i prinosa, kao i većem sudjelovanju na tržištu i većoj likvidnosti;

H.  budući da EIB ima važnu ulogu u strategiji EU-a za odgovaranje na izazove povezane s klimom i okolišem, koje Komisija definira kao ključnu zadaću ove generacije, pri čemu je svake godine potrebno 260 milijardi EUR dodatnih ulaganja kako bi se ostvarili trenutačni klimatski i energetski ciljevi do 2030.;

I.  budući da bi stalno trebalo pratiti razvoj najboljih praksi u vezi s politikom uspješnosti, upravljanjem te vođenjem i transparentnošću Grupe EIB-a;

Opći savjeti

1.  ističe važnost aktivnosti EIB-a u svojstvu banke Unije za povećanje trenutačne razine ulaganja u EU-u, koja je niža od povijesnog prosjeka i nedovoljna za ostvarenje ambicija EU-a u pogledu održivosti, gospodarskih i socijalnih pitanja te otvaranja radnih mjesta ili za ostvarenje regionalne kohezije, inovacija i konkurentnosti na razini EU-a, kao i financiranja na lokalnoj razini, što obuhvaća i općine koje odgovaraju na potrebe građana;

2.  uviđa da EU i države članice moraju više ulagati u borbu protiv klimatskih promjena, digitalnu revoluciju i javne usluge;

3.  pozdravlja koordinirani odgovor EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 i ponavlja potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se naša gospodarstva preobrazila te kako bi se ublažio društveni i gospodarski učinak krize; posebno pozdravlja ulogu koju bi EIB trebao imati u podupiranju gospodarstva EU-a preko Europskog jamstvenog fonda, revidiranog programa InvestEU, mehanizma za pravednu tranziciju i instrumenta za potporu solventnosti; naglašava činjenicu da je ta uloga posebno važna za mala i srednja poduzeća te najpogođenije sektore; istodobno poziva EIB da ispuni svoju obvezu usklađivanja svih svojih aktivnosti s ciljem EU-a da postigne klimatsku neutralnost najkasnije do 2050.; prima na znanje dokument o stajalištu EIB-a od 15. lipnja 2020. o planu za klimatsku banku i ponavlja svoj poziv na donošenje ambicioznih mjera i jasnih ciljeva, posebno u pogledu uvjetovanja potpore mjerama postupnog ukidanja u skladu s ciljevima dekarbonizacije EU-a do 2050.;

4.  primjećuje pogoršanje svjetske gospodarske klime u kojoj se usporio rast realnog BDP-a, a globalni izazovi doprinose nesigurnosti; primjećuje da su razine ulaganja u EU-u u proteklom desetljeću bile niske; poziva na više javnih i privatnih ulaganja u EU-u na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

5.  prima na znanje izvješće EIB-a o ulaganjima za razdoblje 2019. – 2020., u kojem su istaknuti izazovi s kojima se EU suočava u pogledu konkurentnosti, kao što su sve veće nejednakosti i nedovoljne razine ulaganja, posebno kada je riječ o istraživanjima i razvoju u području klime te digitalizaciji, što ugrožava gospodarsku budućnost Europe; potiče EIB da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se u svojim aktivnostima uhvatio u koštac s tim pitanjima;

6.  prima na znanje da je EIB 2018. uložio 64 milijarde EUR u 854 projekta; napominje da se EIB pridržava bonitetnog načela sa samo 0,3 % neprihodonosnih kredita;

7.  još jednom naglašava da je zemljopisnu raspodjelu financiranja sredstvima EIB-a potrebno bolje uravnotežiti; poziva EIB da se pozabavi sustavnim nedostacima koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste njegove financijske aktivnosti, među ostalim na način da napore u većoj mjeri usmjeri na povećanje kreditnih aktivnosti pružanjem tehničke pomoći i savjetodavne potpore, posebno u regijama s niskom razinom ulaganja, te savjetovanjem o razvoju projekata s ciljem promicanja uključivog rasta i gospodarske, socijalne i teritorijalne konvergencije i kohezije, uzimajući pritom u obzir prirodu financiranja EIB-a koja je utemeljena na potražnji;

8.  poziva EIB da ispuni važnu ulogu u jačanju održivog financiranja kako u Europi tako i izvan nje te da u svojim aktivnostima kreditiranja za prioritet postavi ostvarenje 17 ciljeva održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. na način da nastavi usmjeravati ulaganja u socijalne, zelene i održive projekte;

9.  traži adekvatnu potporu za jačanje mehanizama za pružanje tehničke pomoći, financijskog savjetovanja i jačanja kapaciteta za tijela lokalne i regionalne vlasti u fazi prije odobravanja projekata kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje; u tom pogledu također poziva na povećanje potpore za savjetodavne službe kao što su Savjetodavni centar za InvestEU, Jaspers, Elena i Fi-compass; poziva na jačanje suradnje s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama;

10.  pozdravlja pravovremene napore koje EIB ulaže kako bi projektima koje financira dao potporu u fazi njihove provedbe (osiguravanjem stručnog znanja, instrumenata potpore i izradom pripremnih studija); traži od EIB-a i Komisije da surađuju na izradi prijedloga za sustavnije uključivanje timova EIB-a u provedbu projekata u državama koje to zatraže, posebno u područjima koja zahtijevaju napredno stručno znanje ili su od strateške važnosti za Uniju, kao što je borba protiv klimatskih promjena;

11.  pozdravlja činjenicu da je EIB samo u razdoblju između 2009. i 2018. dao potporu kohezijskim ciljevima u iznosu većem od 200 milijardi EUR;

12.  poziva EIB da naglasak stavi na savjetovanja sa svim dionicima na koje utječu njegovi projekti, posebno s lokalnim zajednicama, civilnim društvom i širom javnošću;

13.  smatra da su inovacije i vještine temeljni elementi za osiguravanje održivog rasta i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta te za poticanje dugoročne konkurentnosti; pozdravlja činjenicu da je EIB 2018. za inovacije i vještine osigurao financiranje u iznosu od 13,5 milijardi EUR; očekuje da će EIB i dalje osiguravati potporu u području inovacija i vještina;

14.  smatra da Europa mora ubrzati uvođenje digitalnih tehnologija i ulaganja u digitalnu infrastrukturu i vještine kako bi ostala konkurentna; poziva EIB da se uhvati u koštac s tehnološkom tranzicijom uz pomoć pojačane potpore u području digitalizacije;

15.  smatra deset normi utvrđenih u priručniku EIB-a za okolišna i socijalna pitanja iznimno važnima te preduvjetom za sudjelovanje u njegovim operacijama kreditiranja, među ostalim u područjima sprečavanja i smanjivanja onečišćenja, bioraznolikosti i ekosustava, klimatskih standarda, kulturne baštine, nesvojevoljnog preseljenja, prava i interesa ranjivih skupina, radnih standarda, zdravlja na radu i javnog zdravlja te sigurnosti i sudjelovanja dionika;

16.  poziva Komisiju da se posebno pobrine za to da se fiskalnim pravilima EU-a podupru budući napori za povećanje razine javnih ulaganja u EU-u, čime će se EIB-u omogućiti da maksimalno iskoristi ta ulaganja;

17.  smatra da bi se u kriterijima za evaluaciju socijalnih projekata trebalo voditi računa o načelima europskog stupa socijalnih prava; u tom kontekstu naglašava važnost provođenja ex ante i ex post evaluacija održivosti, konkurentnosti i gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka projekata;

18.  pozdravlja mjere koje je EIB dosad poduzeo; poziva EIB da poboljša svoje izvješćivanje i ocjenjivanje stvarno postignutih rezultata te analiziranje stvarnih gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka svojih ulaganja;

19.  poziva EIB da poduzme mjere na temelju zaključaka iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 03/2019 u kojem se ocjenjuje je li Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) bio učinkovit u prikupljanju sredstava za potporu dodatnim ulaganjima u cijelom EU-u; napominje da se u izvješću zaključuje da su neke operacije EFSU-a jednostavno zamijenile druge operacije EIB-a i da je dio sredstava dodijeljen projektima koji su mogli iskoristiti druge izvore javnog ili privatnog financiranja, zbog čega je u nekim slučajevima preuveličano u kojoj je mjeri potpora iz EFSU-a zapravo potaknula dodatna ulaganja;

20.  ističe da glavni kvantitativni cilj EFSU-a koji se odnosi na mobilizaciju 500 milijardi EUR dodatnih privatnih i javnih ulaganja ne bi trebao biti glavni faktor uspjeha tog fonda i da bi u budućim strategijama ulaganja mjerljivi ciljevi održivosti, dodatnosti, geografske pokrivenosti i socijalnog učinka trebali biti barem jednako važni;

21.  poziva EIB da poveća udio sredstava iz EFSU-a i programa InvestEU za projekte kojima se znatno doprinosi ciljevima održivosti i socijalnim ciljevima EU-a, u skladu s mjerodavnim propisima EU-a; poziva Komisiju da se pobrine za to da metodologija koja se koristi u okviru programa InvestEU za provjeru održivosti bude u potpunosti u skladu s ciljevima održivosti EU-a i da se u kriterijima za ocjenjivanje socijalnih projekata vodi računa o načelima europskog stupa socijalnih prava; u tom kontekstu naglašava važnost provođenja ex ante i ex post evaluacija održivosti, konkurentnosti i gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka projekata;

22.  smatra da je potrebna daljnja vanjska evaluacija dodatne naravi kreditne politike EIB-a, te da bi rezultati te evaluacije trebali biti dostupni javnosti;

23.  smatra da bi nakon objave rezultata vanjske evaluacije trebalo razmotriti postoji li potreba za općim povećanjem kapitalizacije EIB-a kako bi se omogućilo više dugoročnih zajmova i inovativnih instrumenata u financiranju projekata, sa znatnim potencijalom za veću održivost te društveni i inovacijski napredak, uključujući projekte kojima se stvara održivi rast i smanjuju nejednakosti;

24.  poziva EIB da osigura dobru koordinaciju, usklađenost i dosljednost između politika, instrumenata financiranja i ulaganja EU-a kako bi se izbjegla preklapanja i povećale sinergije financiranja;

Veća usmjerenost EIB-a na klimu i pravednu tranziciju

25.  pozdravlja odluke Upravnog vijeća EIB-a donesene 14. studenog 2019. o usklađivanju politike EIB-a s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na najviše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina;

26.  uviđa da bi moglo biti potrebno da EIB u većoj mjeri preuzima rizike, posebno u sektorima i regijama koji privlače manje ulaganja, kako bi se ostvarile prethodno navedene ambicije i ambicije iz zelenog plana, pod uvjetom da takvo kreditiranje bude u skladu s EIB-ovim kriterijima prihvatljivosti te da EIB zadrži svoj kreditni rejting AAA;

27.  pozdravlja činjenicu da je EIB najveći svjetski izdavatelj zelenih obveznica i predvodnik u uvođenju uspješnih zelenih obveznica, kojima je tijekom 11 godina prikupljeno više od 23 milijarde EUR, tako da svjetsko tržište zelenih obveznica sada vrijedi više od 400 milijardi EUR; napominje da je velik izazov bilo postavljanje zajedničkih standarda kako bi se izbjegao manipulativni zeleni marketing; pozdravlja EIB-ove nove obveznice za podizanje svijesti o održivosti, pokrenute 2018. i namijenjene podupiranju ulaganja povezanih s ciljevima održivog razvoja UN-a; naglašava važnost utvrđivanja zajedničkih standarda u pogledu tih novih obveznica kako bi se osiguralo da su projekti transparentni, provjerljivi i mjerljivi; poziva EIB da nastavi i proširi izdavanje zelenih obveznica, kojima se želi olakšati provedba europskog zelenog plana i koje bi trebala kupiti Europska središnja banka, te da pomogne u razvoju tržišta zelenih obveznica na temelju rada u okviru Akcijskog plana EU-a za financiranje održivog rasta, uključujući taksonomiju održivih financija EU-a;

28.  traži da Europski investicijski fond (EIF) bude u potpunosti integriran u sve klimatske mjere EIB-a; poziva EIF da dâ veći prioritet inovacijskim potrebama za prijelaz na klimatski neutralnu Europu; traži da EIF u svim svojim ulaganjima aktivno surađuje s poduzećima u koja ulaže kako bi ona unaprijedila objavljivanje informacija povezanih s klimom, smanjila emisije, a ulaganja usmjerila prema isplativim alternativama (npr. energetska učinkovitost ili otpornost na klimatske promjene);

29.  pozdravlja činjenicu da je EIB 2018. 29 % svojih zajmova dodijelio projektima u području klime;

30.  poziva ESB da u okviru svoje aktualne strateške revizije razmotri alate za potporu i koordinaciju s EIB-om, posebno u njegovoj ulozi klimatske banke EU-a, s naglaskom na financiranju zelene tranzicije i održivosti gospodarstva;

31.  podsjeća da je klimatska strategija EIB-a usvojena 2015., zajedno s njegovim prihvatljivim sektorima i kriterijima prihvatljivosti u području klimatskog djelovanja te provedbene strategije za klimu; traži da se 2020. preispita provedbena strategija radi usklađivanja s Pariškim sporazumom, uključujući konkretan plan za postizanje cilja od 50 % granularnosti(3) do 2025., kao i jamstva za klimatsku neutralnost preostalog kreditiranja nakon otvorenog i transparentnog postupka javnog savjetovanja; poziva EIB da nakon usvajanja dokumenata opširno o tome informira dionike i širu javnost; podsjeća EIB da zelena ulaganja moraju biti održiva te da moraju olakšati koheziju među državama članicama;

32.  poziva na jačanje kriterija prihvatljivosti za klimatsko djelovanje kako bi se izbjegao rizik da ulaganja ne dovode do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova na način da se osigura usklađenost s relevantnim zakonodavstvom EU-a i da se aktivnosti EIB-a usklade s novim okvirom za taksonomiju; smatra da bi opća odredba o „nenanošenju štete” trebala biti temelj za sve operacije EIB-a te da bi trebala biti uključena u EIB-ovu izjavu o ekološkim i socijalnim standardima, koju je 2020. potrebno preispitati i uskladiti s ciljem ograničavanja zagrijavanja na 1,5 °C;

33.  pozdravlja revidiranu metodologiju EIB-a za procjenu ugljičnog otiska i poziva na njezino sveobuhvatno uvođenje, s posebnim naglaskom na emisijama povezanima s graničnom potražnjom i neizravnim emisijama (tzv. „vrsta 3”); poziva na sveobuhvatno ocjenjivanje projekata, a ne samo ekonomsku analizu životnih ciklusa njihovih emisija; poziva na strogo računovodstvo u području klime, posebno u ekonomskim i financijskim ocjenama projekata u pogledu praćenja dodijeljenih sredstva za klimu i stvarne potrošnje; u tom pogledu poziva da se ažurira procjena izračuna stopa iskorištenosti;

34.  smatra da bi EIB od svojih klijenata posrednika trebao tražiti da objave podatke o svojoj izloženosti fosilnim gorivima te da bi trebao postupno primijeniti ograničenja na izrazito izložene posrednike; očekuje da će do kraja 2025. svi posrednici imati plan za dekarbonizaciju jer je to neizostavno za nastavak njihova financiranja; naglašava da takvi novi zahtjevi ne bi smjeli štetiti pristupu financiranju za MSP-ove;

35.  pozdravlja činjenicu da je EIB efektivno ukinuo potporu za sektor ugljena već 2013. donošenjem svoje politike kreditiranja u području energije iz 2013.; smatra da bi financiranje EIB-a, u skladu s najboljim praksama u sektoru komercijalnog bankarstva(4), trebalo biti usklađeno sa znanstveno utemeljenim planom tranzicije s jasnim ciljevima i obvezama koje uključuju vremenske rokove kako bi se ostvarila usklađenost s Pariškim sporazumom, s ciljem postupnog ukidanja potpore za projekte čije aktivnosti dovode do znatnih emisija stakleničkih plinova; poziva EIB da savjetuje poduzeća o tome kako provesti dekarbonizaciju;

36.  poziva EIB da u financijsku dokumentaciju uključi klauzule kojima se od korisnika njegovih zajmova zahtijeva da se obvežu da će u potpunosti ostvariti cilj dekarbonizacije ako je on uključen u zahtjev za zajam; smatra da bi takve klauzule trebale sadržavati odredbu da će isplate biti uvjetovane zadovoljavajućim ispunjavanjem tih obveza te da je u slučaju da se isplate trebaju izvršiti prije ostvarenja ciljeva dekarbonizacije, predviđen učinkovit sustav ex post odštete;

37.  pozdravlja novu politiku EIB-ova kreditiranja u području energije, a posebno njezin potencijal da uvede velike promjene u sektoru financijskih institucija, u smislu utjecaja koji će imati na druge banke; pozdravlja činjenicu da su tom politikom obuhvaćeni financijski posrednici, davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti i energiji iz obnovljivih izvora, uz pozitivno gledanje na energetske zajednice i mikromreže, te potencijal koji to predstavlja za veću financijsku potporu lokalnim izvorima energije kako bi se okončala snažna ovisnost Europe o vanjskim izvorima energije i osigurala opskrba; prima na znanje da se do kraja 2021. primjenjuju izuzeća na odobravanje određenih plinskih projekata i da bi se podupiranje projekata za plinske mreže predviđene za transport plina s niskim emisijama ugljika moglo nastaviti; ističe da postoji rizik da se preko zajmova za infrastrukturu za fosilna goriva ulaže u neupotrebljivu imovinu; poziva EIB da se izjasni da neće započinjati procjene bilo kakvih projekata povezanih s fosilnim gorivima koji nisu podneseni prije 14. studenoga 2019.; traži da se ta politika redovito preispituje i stalno usklađuje s europskom taksonomijom održivih financija, te da se, nakon što bude službeno donesena, taksonomija koristi kao referenca za ulaganja u području klime i okoliša, kako bi ostala usklađena s putanjom kompatibilnom s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na ispod 1,5°C te kako bi bila u skladu s razvojem adekvatnih novih vanjskih djelovanja u Uniji;

38.  ustraje u tome da EIB treba primjenjivati načelo energetske učinkovitosti i kao cilj postaviti hvatanje u koštac s energetskim siromaštvom u svim svojim zajmovima u području energije, uzimajući u obzir utjecaj energetske učinkovitosti na buduću potražnju i njezin doprinos energetskoj sigurnosti;

39.  smatra da je revizija EIB-ove politike kreditiranja u području prometa ključan prioritet; poziva na brzo donošenje nove politike financiranja u području prometa u cilju dekarbonizacije sektora prometa u EU-u do 2050.; ističe da bi EIB trebao nastaviti sa svojim angažmanom u financiranju inovacija i zelene tehnologije za zrakoplovstvo, uključujući razvoj održivih biogoriva, elektrifikaciju i hibridne tehnologije, kako bi se zračni promet dekarbonizirao i kako bi se postigao primarni cilj Pariškog sporazuma;

40.  poziva na primjenu novih politika u industrijskim sektorima s visokim emisijama ugljika u kojima je EIB aktivan, kao što su sektor proizvodnje cementa, petrokemijski sektor i sektor čelika, s naglaskom na održivosti tih sektora i promicanju kružnoga gospodarstva utemeljenog na ciklusima netoksičnih materijala, te u cilju usklađivanja svih sektorskih zajmova s postizanjem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; podsjeća da se velika promjena može postići samo ako se uključi i industrija;

41.  podsjeća EIB na to da je zaštita biološke raznolikosti ključan element prilagodbe klimatskim promjenama i da je obnova ekosustava jedina dokazana tehnologija kada je riječ o negativnim emisijama; poziva EIB da dodatno razvije komponente provjere iz aspekta biološke raznolikosti u svoje financijske instrumente kako bi se izbjegli nepovoljni učinci na biološku raznolikost; isto tako poziva EIB da se obveže na okončanje financiranja projekata kojima se doprinosi gubitku i propadanju biološke raznolikosti i ekosustava i ilegalnom krčenju šuma te da znatno poveća financiranja u cilju ostvarivanja ciljeva EU-a u tom području, a posebno cilja nultog neto krčenja šuma i ciljeva zaštite mora i obalnih područja, te da podrži mjere za očuvanje biološke raznolikosti i prilagodbu, ključne usluge ekosustava kao što je oprašivanje, i zelenu infrastrukturu;

42.  pozdravlja smjernice za hidroenergiju donesene 2018.(5) i poziva na proširenje zahtjeva u pogledu transparentnosti na sve infrastrukturne projekte, uključujući one koje financiraju financijski posrednici;

43.  poziva EIB da surađuje s malim sudionicima na tržištu i zadrugama u zajednici kako bi se mali projekti u području obnovljivih izvora energije ujedinili i tako stekli uvjete za financiranje iz EIB-a.

Uloga EIB-a u europskom zelenom planu i mehanizmu za pravednu tranziciju

44.  ističe ključnu ulogu EIB-a u postizanju ciljeva utvrđenih u Planu ulaganja za održivu Europu kao i postizanju ciljeva iz europskog zelenog plana i mehanizma za pravednu tranziciju, prepoznajući u isto vrijeme važnost i privatnih i javnih sektora u ostvarivanju ciljeva ulaganja od 1 bilijun EUR u okviru europskog zelenog plana i 100 milijardi EUR u okviru mehanizma za pravednu tranziciju kroz sljedećih sedam godina;

45.  potiče EIB da podupire projekte usmjerene na olakšavanje pravedne tranzicije u državama članicama; smatra da bi, s obzirom na to da države članice kreću s različitih startnih pozicija, EIB trebao usmjeriti svoju potporu na one države članice pred kojima je najdulji put; ističe da pri prijelazu na ugljično neutralno gospodarstvo nitko ne smije biti zaboravljen; stoga poziva EIB da za najpogođenije regije osigura odgovarajuću potporu, uključujući tehničku pomoć, uzimajući pritom u obzir različite gospodarske uvjete i kapacitete država članica; posebno ističe da je potrebno proaktivno pružati potporu područjima u kojima radna mjesta trenutačno ovise o industrijama s visokim emisijama, i to osiguravanjem ulaganja u osposobljavanje i alternativne gospodarske mogućnosti kako bi se učinkovito iskoristila potrebna privatna i javna sredstva i promicao prijelaz na zelenije gospodarstvo;

46.  naglašava potrebu za anticipatornim i participativnim pristupom kako bi se osiguralo da svi dijelovi društva imaju koristi od tranzicije; poziva na pružanje potpore pogođenim regijama (rudarske regije, regije s visokim emisijama ugljika itd.) i zajednicama, kao i radnoj snazi sektora koji su najviše pogođeni dekarbonizacijom, uz poticanje razvoja novih zajedničkih projekata i tehnologija za te zajednice i regije i zajedno s njima;

47.  smatra da EIB, kako bi postao klimatska banka EU-a i imao ulogu u pravednoj tranziciji, treba unaprijediti mehanizme za bolje uključivanje doprinosa raznih dionika, kao što su lokalne i regionalne vlasti, sindikati, nevladine organizacije i relevantni stručnjaci, u svoju strategiju ulaganja;

48.  poziva EIB da predstavi pravedan, dosljedan i uključiv plan te da mu se predano posveti, uz savjetovanje s državama članicama i regijama te u skladu s njihovim društvenim i geografskim okolnostima, kako bi se učinkovito iskoristila potrebna privatna i javna sredstva i promicao prijelaz na zelenije gospodarstvo; u tom pogledu naglašava da se posebna pozornost mora posvetiti zaštiti građana i radnika koji će biti najviše pogođeni tranzicijom, među ostalim tako da im se osigura pristup programima prekvalifikacije i tako da se promiču ulaganja u nove gospodarske sektore koji će otvoriti nova i visokokvalitetna radna mjesta;

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije

49.  pozdravlja spremnost Grupe EIB-a da ojača konkurentnost EU-a i podrži rast i otvaranje radnih mjesta na način da pruža potporu u područjima kao što su inovacije, MSP-ovi, infrastruktura, socijalna kohezija, klima i okoliš;

50.  naglašava da bi EIB, bez obzira na svoje aktivno sudjelovanje u postizanju ciljeva klimatske neutralnosti, trebao i dalje biti usmjeren na potporu projektima kojima se ostvaruje novi rast i stvaranje radnih mjesta;

51.  pozdravlja snažnu potporu EIB-a MSP-ovima, s ukupnim ulaganjima 2018. od 23,27 milijardi EUR od kojih je korist ostvarilo 374 000 poduzeća i 5 milijuna zaposlenih; prima na znanje rezultate izvješća EIB-a o ulaganjima za 2019./2020. u pogledu financiranja MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; smatra da podupiranje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije mora ostati temeljni cilj EIB-a i poziva da se u financiranje MSP-ova uloži više napora i da se na to stavi veći naglasak kako bi se ublažio manjak financiranja za ta poduzeća; u tom pogledu pozdravlja sastavnicu fonda InvestEU za MSP-ove; naglašava da se treba usredotočiti na dugoročno financiranje, osobito podupiranjem projekata koji se inače ne bi financirali, posebno za inovativna start-up poduzeća i MSP-ove; naglašava, međutim, da aktivnosti financiranja EIB-a nisu zamjena za održive fiskalne politike u državama članicama;

52.  napominje da je za MSP-ove dvostruko vjerojatnije nego za velika poduzeća da će biti financijski ograničeni u smislu vanjskog financiranja te da se udio financijski ograničenih poduzeća u EU-u kreće od 1 % pa sve do 13 %;

53.  napominje da vanjsko financiranje svih poduzeća diljem EU-a čini tek nešto više od jedne trećine njihovih sredstava od ulaganja;

54.  s obzirom na ključnu ulogu MSP-ova, smatra da bi EIB trebao nastaviti sa svojom financijskom potporom i ojačati svoje administrativne i savjetodavne kapacitete u cilju pružanja informacija i tehničke podrške MSP-ovima kako bi se olakšao njihov pristup financiranju, vodeći pritom računa o slabije razvijenim regijama;

55.  naglašava da će EIB, kako bi ostvario svoje ambicije, možda trebati dodatno riskirati, uz povećanje vlastitih sredstava i prikupljanje stručnog znanja o inovativnim financijskim instrumentima; traži od vlasnika udjela u kapitalu EIB-a da osiguraju odgovarajuće resurse kako bi mu se omogućilo korištenje inovativnih instrumenata za financiranje projekata sa znatnim potencijalom za stvaranje održivih, društvenih i inovativnih koristi; poziva, stoga, na povećanje kapitalizacije EIB-a nakon objave rezultata vanjske evaluacije kako bi se omogućilo više dugoročnih zajmova i inovativnih instrumenata u financiranju projekata sa znatnim potencijalom za veću održivost te društveni i inovacijski napredak, uključujući projekte kojima se otvaraju održiva radna mjesta i smanjuju nejednakosti, kao i kapital za rast kako bi se MSP-ovima omogućilo da povećaju svoje poslovanje; naglašava važnost faktora dodatnosti koji EIB treba osigurati kada je riječ o ulaganjima diljem EU-a te važnost suradnje s više partnera; nadalje, ističe da dodana vrijednost koja proizlazi iz financiranja EIB-a također podrazumijeva pružanje tehničkih savjeta i izgradnju kapaciteta kako bi se projektima pomoglo da budu spremni za ulaganja te kako bi se zajamčila što bolja geografska uravnoteženost;

56.  predlaže da EIB-ov portfelj za MSP-ove postane još zeleniji, primjerice na način da se izdvoje veći udjeli za zelenije projekte i da se pruži potpora posredničkim bankama za uspostavu proizvoda kojima se potiče u energetska učinkovitost ili obnovljiva energija; nadalje, predlaže EIB-u da podupire digitalizaciju MSP-ova u cilju uklanjanja digitalnog jaza;

57.  u tom kontekstu dovodi u pitanje privlačnost EIB-a u pogledu ulaganja za mala poduzeća i pita se je li previše limitiran svojim ograničenjima u smislu financiranja projekata sa velikom rizičnom komponentom;

Kreditiranje izvan EU-a

58.  pozdravlja činjenicu da je EIB aktivan u više od 130 zemalja izvan EU-a, gdje kreditira projekte kako bi podupro vanjsku suradnju i razvojne politike EU-a;

59.  napominje da je 2018. EIB potpisao ugovore o financiranju za 101 novi projekt izvan EU-a uz ukupno odobreno financiranje u iznosu od 9,05 milijardi EUR s ciljem omogućavanja ukupnih ulaganja u iznosu od 41 milijarde EUR, pri čemu je zabilježena rekordna razina kreditiranja u području klime te socijalne i gospodarske infrastrukture;

60.  potiče EIB, kao najvećeg multilateralnog zajmodavca u svijetu, da zadrži vodeću ulogu u budućem financiranju EU-a i potiče održivo financiranje izvan Europe, kao i da pritom i dalje ima ključnu ulogu u uspostavi budućih mehanizama financiranja EU-a namijenjenih trećim zemljama;

61.  napominje da oko 10 % zajmova EIB-a odlazi u treće zemlje i da se većina potpore dodjeljuje zemljama s višim srednjim prihodima, uz tek nekoliko operacija koje se financiraju u najmanje razvijenim zemljama;

62.  prima na znanje Komisijinu evaluaciju jamstva EU-a EIB-u protiv gubitaka u okviru operacija financiranja kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije; smatra da bi EIB trebao poboljšati dosljednost i usklađenost svog vanjskog kreditiranja s ciljevima vanjske i razvojne politike EU-a i intervencijama država članica kako bi se na najbolji način podržali politički ciljevi EU-a;

63.  potiče EIB da poboljša svoje stručno znanje o razvojnim projektima, posebno projektima koji uključuju izravne zajmove privatnom sektoru;

64.  potiče EIB da poboljša lokalnu suradnju, kako prije tako i tijekom provedbe projekata, te da poboljša suradnju s izaslanstvima EU-a;

65.  smatra da bi EIB trebao poboljšati praćenje projekata kao i izvješćivanje o postignutim rezultatima i njihovu evaluaciju te analizu stvarnih gospodarskih, socijalnih i ekoloških učinaka; stoga predlaže povećanje broja lokalnog osoblja u partnerskim zemljama;

66.  napominje da je obujam financiranja povezanih s klimom potpisanih u razdoblju 2014. – 2018. iznad cilja mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje od 25 %;

67.  traži od EIB-a da u potpunosti iskoristi ugovorne klauzule koje mu omogućuju da obustavi isplate u slučaju da se projekti ne pridržavaju ekoloških ili socijalnih standarda, standarda u području ljudskih prava, poreznih standarda i standarda transparentnosti;

68.  prima na znanje da se oko 40 % operacija u sklopu mandata za vanjsko kreditiranje provodi preko financijskih posrednika i traži od EIB-a da pruža sveobuhvatnije i redovitije informacije o načinu na koji financijski posrednici preraspodjeljuju zajmove; traži od EIB-a da nastavi s provjerama zajmova dodijeljenih preko nelokalnih financijskih posrednika; ističe, kada je riječ o nacionalnim razvojnim bankama i institucijama, da je, s jedne strane, važno preispitati njihov odnos s EIB-om, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i razvojnim bankama kako bi se osigurala usklađenost njihovih mandata i, s druge strane, jačati njihovu suradnju s Komisijom, EIB-om i nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima kako bi se stvorilo više sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i financijskih instrumenata i zajmova EIB-a, smanjilo administrativno opterećenje, pojednostavnili postupci, povećao administrativni kapacitet, potaknuli teritorijalni razvoj i kohezija te poboljšala vidljivost financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i EIB-a;

69.  prima na znanje EIB-ovo izvješće o evaluaciji iz srpnja 2017. o posredovanim zajmovima u zemljama AKP-a (afričke, karipske i pacifičke zemlje)(6); zabrinut je zbog vidljivog manjka nadzora nad sredstvima kojima upravljaju financijski posrednici i zbog poteškoća u praćenju koristi ostvarenih od zajmova; posebno naglašava da od 2015. do 2018. oko 30 % posredovanih zajmova nije bilo namjensko(7);

70.  prima na znanje da su načela ljudskih prava integrirana u ključne postupke i standarde dubinske analize EIB-a; potiče EIB da u kontekstu predstojeće revizije svoje politike okolišnih i socijalnih standarda ojača svoju strategiju za ljudska prava, što uključuje rizik od odmazde protiv boraca za ljudska prava i zviždača, te da poštuje zahtjev da se lokalne zajednice pravilno informiraju i da se s njima savjetuje; smatra da bi se ta politika trebala provoditi putem procjene rizika za ljudske prava te da bi trebala posebice raspolagati metodologijom za izbjegavanje negativnih učinaka na borce za ljudska prava, kao i odgovarajuće odgovore u slučaju da se to dogodi, među ostalim, jamčenjem efektivnog prava na pristup informacijama i zahtjevom za istinsko ex ante savjetovanje s autohtonim narodima na koje utječu ulaganja; smatra da bi ta strategija trebala uključivati i sustavnu procjenu rizika za ljudska prava, uključujući ex ante procjenu, te stalno praćenje na terenu; poziva EIB da u svoje ugovore uključi klauzule kojima će se omogućiti obustava isplata u slučaju ozbiljnih kršenja ljudskih prava ili ekoloških i socijalnih standarda te da zajamči dostupnost mehanizama za podnošenje pritužbi čak i u udaljenim i marginaliziranim zajednicama, kao i njihovu pravovremenost i učinkovitost;

71.  pozdravlja činjenicu da EIB već sad zapošljava stručnjake za ljudska prava te mu preporučuje da zaposli dodatne stručnjake u tom području iz partnerskih zemalja kako bi mogao bolje razumjeti lokalne prilike i nadzirati eventualna kršenja;

72.  pozdravlja Memorandum o razumijevanju koji su 26. rujna 2019. potpisali EIB i Japanska agencija za međunarodnu suradnju (JICA), kojim će se omogućiti daljnje sufinanciranje i zajedničko ulaganje u zemljama u razvoju; smatra da se tom suradnjom jača važno strateško partnerstvo između EIB-a i JICA-e u podupiranju projekata u trećim zemljama koji se bave pitanjima od globalne važnosti;

73.  prima na znanje nedavne izjave predsjednika EIB-a Wernera Hoyera o usmjerenosti EIB-a na razvoj; napominje, nadalje, da je EIB predložio osnivanje posebne razvojne podružnice, Europske banke za održivi razvoj; traži od EIB-a da održi dijalog s Parlamentom o svojim planovima za osnivanje podružnice koja bi objedinila njegove razvojne aktivnosti, posebno u svjetlu rasprava s Vijećem u kontekstu izvješća Skupine stručnjaka na visokoj razini za europsku financijsku strukturu za razvoj;

74.  poziva EIB da primjenjuje najbolje prakse i da načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka proširi na sve pogođene zajednice u slučaju ulaganja koja se odnose na zemljišta i prirodne resurse, a ne samo na autohtone narode;

Upravljanje, transparentnost i odgovornost

75.  podsjeća da bi se na sva tijela EU-a trebala primjenjivati ista načela odgovornosti i transparentnosti(8); ustraje u tome da veća gospodarska uloga Grupe EIB-a te povećanje njezina kapaciteta za ulaganja i upotreba proračunskih jamstava EU-a za jamčenje njezinih operacija moraju biti popraćeni transparentnošću, odgovornošću i polaganjem računa u pogledu njezinih gospodarskih operacija, upotrebe proračunskih jamstava EU-a, dodatnosti operacija EIB-a i mogućih budućih planova za razvojnu podružnicu EIB-a; poziva na transparentno donošenje odluka i blisku suradnju s institucijama EU-a kako bi se osigurala dosljednost i vjerodostojnost postavljenih ciljeva; napominje da se politika transparentnosti Grupe EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju podataka te podsjeća EIB na njegove pravne obveze na temelju Arhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u;

76.  podržava obvezu koju je EIB preuzeo u okviru treće strategije za raznolikost i uključenost, kojom je obuhvaćeno razdoblje 2018. – 2021., u skladu s kojom se broj žena na položajima viših dužnosnika do 2021. treba povećati na 50 %; poziva EIB da se pobrine za to da u sljedećih dvanaest mjeseci ispuni svoj cilj dobivanja potvrde o ekonomskim dividendama za rodnu ravnopravnost (EDGE);

77.  pozdravlja činjenicu da se, kao što je bilo preporučeno u posljednjim izvješćima Parlamenta, sada sastavljaju javno dostupni sažeci sjednica Upravljačkog odbora; naglašava da se sadržaj sastanaka svih upravljačkih tijela EIB-a treba sustavno objavljivati, te poziva na veću transparentnost u pogledu sastanaka Upravljačkog odbora i donesenih zaključaka;

78.  traži od EIB-a da, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, za svaki projekt objavljuje informacije koje se odnose na izravne zajmove za koje je potrebno odobrenje Upravljačkog odbora, uključujući mišljenja Komisije i države članice u kojoj se projekt provodi, kao i, na zahtjev, dokumente za mjerenje rezultata;

79.  poziva EIB da tijekom 2020. revidira svoju politiku transparentnosti kako bi se osiguralo pravodobno objavljivanje većeg broja informacija o svim njegovim aktivnostima financiranja s ciljem da se osigura da je njegova politika transparentnosti u skladu s njegovim socijalnim obvezama i obvezama koje se odnose na klimu i okoliš; naglašava da važno da su aktivnosti EIB-a u skladu s politikama EU-a;

80.  poziva EIB da dodatno poboljša transparentnost i pristup informacijama, posebno u vezi sa sustavom ugovaranja i podugovaranja, rezultatima unutarnjih istraga te odabirom, praćenjem i evaluacijom svojih aktivnosti i programa;

81.  poziva EIB da osigura najvišu razinu integriteta svojih financijskih posrednika te da se pobrine za to da za njihove zajmove vrijede isti zahtjevi u pogledu transparentnosti kao i za druge vrste zajmova; poziva EIB da prekine suradnju s financijskim posrednicima za koje se vežu problemi u pogledu transparentnosti, prijevara, korupcije, organiziranog kriminala ili pranja novca ili poštovanja ljudskih prava; naglašava da takvi novi zahtjevi ne bi smjeli štetiti pristupu financiranju za MSP-ove;

82.  poziva na reviziju regulatornog okvira o obvezama EIB-a u pogledu postupanja s dužnom pažnjom, posebice kako bi se ojačali ugovorni uvjeti prema njegovim klijentima, primjerice u vezi s prijevarom i korupcijom;

83.  poziva EIB da poboljša sudjelovanje dionika i postupke javnog savjetovanja povezane s projektima koje financira; traži od EIB-a da bolje nadzire i prati različite faze sudjelovanja dionika te da zajamči da promotori projekata primjenjuju snažne zaštitne mjere na temelju obvezujućih zahtjeva;

84.  poziva EIB da ojača svoje obveze u pogledu dubinske analize u skladu sa zakonodavstvom EU-a o sprečavanju pranja novca te da osigura cjelovit regulatorni okvir koji će mu omogućiti da učinkovito spriječi sudjelovanje u nezakonitim aktivnostima i osigura odgovarajući sustav sankcioniranja za nepridržavanje prava EU-a;

85.  očekuje od EIB-a da prilagodi svoje unutarnje politike kako bi se uzeo u obzir novi pravni okvir za borbu protiv poreznih prijevara, ali i utaje poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, te ističe da je važno da njegov Odjel za istraživanje prijevara bude neovisan i učinkovit; potiče EIB da ojača suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i nacionalnim tijelima u cilju sprečavanja prijevara i pranja novca i da se pobrine za to da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) bude informiran te da sve potencijalne slučajeve prijevara prijavljuje nadležnim tijelima; iskazuje proaktivno zanimanje za aktivnosti EIB-a; smatra da bi EPPO u budućnosti trebao imati mandat za kazneni progon kriminalnih aktivnosti u vezi sa sredstvima EIB-a u državama članicama koje su članice EPPO-a; traži da se za tu novu zadaću osiguraju adekvatna financijska sredstva;

86.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnog članka(9) u vezi s unutarnjom revizijom EIB-a kojom su utvrđeni ozbiljni nedostaci u primjeni standarda za sprečavanje pranja novca od strane banke; pozdravlja činjenicu da EIB rješava problem tih nedostataka i potiče ga da kao prioritet dovrši svoj rad do srpnja 2020. te da izvijesti Parlament o konkretnim poduzetim mjerama, posebno onima koje su namijenjene za poboljšanje dubinske analize klijenata EIB-a; poziva EIB da podijeli to izvješće o unutarnjoj reviziji s Parlamentom i objavi njegov smislen sažetak i procjenu načina konkretnog rješavanja svakog nedostatka te da ih stavi na raspolaganje široj javnosti kako bi se procijenio napredak EIB-a u tim pitanjima; stoga predlaže da Grupa EIB-a ažurira svoju politiku o zviždačima u skladu s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije(10), koju trenutačno provode države članice;

87.  napominje da EIB primjenjuje politiku borbe protiv prijevara i da ima neovisan ured za istraživanje navoda o prijevarama prijavljenima interno ili izvana; poziva EIB da razmisli o ažuriranju svoje politike u cilju poboljšanja okvira za borbu protiv prijevara i da osigura odgovarajuća sredstva, posebno s obzirom na važnu ulogu koju ima u provedbi politika EU-a kao što su InvestEU i europski zeleni plan; napominje da su u okviru politike EIB-a za borbu protiv prijevara već predviđene sankcije i pravni lijekovi, kojima se, primjerice, omogućuje obustava isplata, traženje povrata i prekid ili otkazivanje projekata; poziva EIB da obustavi isplate u slučaju navoda o ozbiljnom nesavjesnom postupanju i/ili korupciji;

88.  pozdravlja donošenje revidirane politike Grupe EIB-a za nedovoljno regulirane, netransparentne i nekooperativne jurisdikcije(11); poziva druge europske financijske institucije da primjenjuju iste standarda; očekuje od EIB-a da usvoji detaljne operativne postupke i mjere dubinske analize za provedbu nove politike u području nekooperativnih jurisdikcija; napominje da EIB na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke o svojim klijentima za svaku operaciju i provjerava stvarno vlasništvo svojih klijenata kada se za zajmove EIB-a koje dobivaju pružaju jamstva iz proračuna EU-a, u skladu sa zakonodavstvom EU-a; nadalje poziva da se na internetskoj stranici EIB-a uvrste poveznice na registre na razini država članica u kojima se mogu pronaći podaci o stvarnom vlasništvu; podsjeća da je iznimno važno da EIB ojača svoju politiku u pogledu netransparentnih i nekooperativnih jurisdikcija s obzirom na nove i postojeće načine izbjegavanja poreza, kao što su upotreba hibridnih neusklađenosti, povlašteni tretman za prava intelektualnog vlasništva ili premještanje dobiti u jurisdikcije s niskom ili nultom stopom poreza, posebno na način da za odobravanje izravnih i neizravnih zajmova postavi uvjet objavljivanja poreznih i računovodstvenih podataka po zemljama; poziva EIB da predstavi popis nepodmirenih transakcija, posebno kada je riječ o popisu međunarodnih poreznih oaza; poziva EIB da za projekte osjetljive na rizik tijekom provedbe porezne dubinske analize u potpunosti iskoristi svoje instrumente za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i da po potrebi primjenjuje uvjete preseljenja; prima na znanje revidirani okvir Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te poziva EIB da ažurira svoju politiku u svjetlu Pete direktive o sprečavanju pranja novca i da surađuje s nadležnim tijelima kako bi se uspostavile odgovarajuće sankcije za kršenja zakona i strogi standardi za financijske posrednike;

89.  prima na znanje reviziju politike i postupaka EIB-ova pritužbenog mehanizma kako bi se osiguralo da je navedeni mehanizam u potpunosti funkcionalan i da može otkriti i odgovoriti na eventualna kršenja ljudskih prava u projektima povezanima s EIB-om; poziva EIB da zajamči neovisnost i učinkovitost tog mehanizma; potiče na provedbu preporuka Europskog ombudsmana;

90.  poziva EIB da poboljša suradnju s Europskim ombudsmanom;

91.  pozdravlja strategiju Grupe EIB-a o rodnoj ravnopravnosti i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost te sa zanimanjem iščekuje drugu fazu provedbe Akcijskog plana;

92.  poziva EIB da potiče sudjelovanje žena i aktivno promiče uravnoteženu zastupljenost spolova na svojim višim položajima;

93.  poziva Komisiju, Revizorski sud i EIB da ojačaju ulogu Revizorskog suda u predstojećoj obnovi trostranog sporazuma kojim se uređuju pravila postupanja; traži da Revizorski sud bude ovlašten za reviziju sveukupnih EIB-ovih operacija, uključujući evaluaciju isplativosti njegovih ulaganja i dodatnosti njegovih projekata, te da objavljuje rezultate tih revizija; također poziva Revizorski sud da izradi preporuke o rezultatima EIB-ovih vanjskih kreditiranja i njihove usklađenosti s politikama EU-a;

94.  traži da se sklopi međuinstitucionalni sporazum između EIB-a i Parlamenta u cilju poboljšanja pristupa dokumentima i podacima EIB-a;

95.  poziva na hitno povećanje ovlasti Parlamenta u strateškom usmjerenju i politikama EIB-a kako bi se osigurao demokratski nadzor nad ulaganjima, uključujući mogućnost podnošenja pitanja za pisani odgovor EIB-u, kao što je već slučaj kada je riječ o ESB-u; poziva Grupu EIB-a da poboljša svoju odgovornost u vezi s tim pitanjima i predlaže da se svaka tri mjeseca s nadležnim odborima Parlamenta održi dijalog kako bi se zajamčilo sudjelovanje u ulagačkoj strategiji EIB-a kao i adekvatan nadzor; ističe važnost strožeg nadzora Parlamenta nad odlukama Upravnog vijeća EIB-a i skreće pozornost na mogućnost da Parlament dobije status promatrača na sastancima Upravnog vijeća kako bi se osigurala bolja razmjena informacija; traži od Komisije da poveća transparentnost prema Parlamentu u pogledu stajališta koja zauzima u Upravnom vijeću EIB-a; poziva na memorandum o razumijevanju između EIB-a i Parlamenta kako bi se u budućnosti poboljšao pristup dokumentima i podacima EIB-a povezanima sa strateškim usmjerenjem i politikama financiranja u cilju jačanja odgovornosti EIB-a;

96.  traži od predsjednika EIB-a da ovu Rezoluciju pruži na uvid direktorima i guvernerima EIB-a te poziva da ona bude predmet rasprave u Upravljačkom vijeću;

o
o   o

97.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 345, 27.12.2017., str. 34. (2) Europska komisija, SWD(2016)0405, 6. prosinca 2016., tablica 22. (scenarij EUCO30, izvor: PRIMES). (3) Granularnost: ako je to moguće i relevantno, Banka će nastojati bilježiti samo komponente klimatske politike ugrađene u veće cjelokupne projekte ili programe. Taj pristup omogućuje veću granularnost te prati usklađenu metodologiju multilateralnih razvojnih banaka (EIB: Climate Action Lending – List of eligible sectors and eligibility criteria, 20. prosinca 2017.). (4) Banka Crédit Agricole obvezala se da više neće podupirati poduzeća koja razvijaju ili planiraju razvijati djelatnosti u sektoru ugljena. Njezina politika nulte tolerancije primjenjuje se na sva poduzeća koja razvijaju ili planiraju razvijati djelatnosti u sektoru ugljena, od vađenja i proizvodnje električne energije do njegove trgovine i transporta. (5) EIB, Environmental, Climate and Social Guidelines on Hydrpower Development, listopad 2019. (6) EIB: Evaluation of EIB Intermediated Lending through the Investment Facility in ACP, srpanj 2017. (7) Izvješće: Cachez ces fossiles que l’on ne saurait voir: 3 institutions financières publiques à l’épreuve de l’Accord de Paris, Les Amis de la Terre France, Oxfam France i Réseau Action Climat-France, srpanj 2019. (8) Kako je Revizorski sud istaknuo 2018. (9) https://luxtimes.lu/european-union/40483-eib-under-scrutiny-for-failings-after-whistleblowing-complaints (10) SL L 305, 26.11.2019., str. 17. (11) EIB, „EIB Group Policy towards weakly regulated, non-transparent and non-cooperative jurisdictions and tax good governance”, ožujak 2019.