Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2018.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće o održivosti za 2018., godišnje izvješće za 2018. o aktivnostima EIB-a izvan Europske unije te izvješće za 2018. o operacijama EIB-a unutar EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizijskog odbora za 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a za 2018. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2018.,

–  uzimajući u obzir aktivnosti u vezi s istragama prijevara tijekom 2018.,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostatcima u politici transparentnosti Europske investicijske banke(1),

–  uzimajući u obzir reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi koja proizlazi iz odluke Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostatcima u politici transparentnosti Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2018. i izvješće o aktivnostima Grupe EIB-a u borbi protiv prijevara za 2018.,

–  uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2017. 2019.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 3. svibnja 2018. o kontroli financijskih aktivnosti EIB-a za 2016. – godišnje izvješće za 2016.(2) i od 17. siječnja 2019. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2017. – godišnje izvješće za 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(4),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597), SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) iz siječnja 2019., br. 03/2019.(5),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. svibnja 2019. o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja za 2018. (COM(2019)0244),

–  uzimajući u obzir EIB-ovo izvješće o ocjeni funkcioniranja EFSU-a iz lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Komisijinu evaluaciju mandata za vanjsko kreditiranje iz 2019.(6),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Europa u svijetu – budućnost europske financijske strukture za razvoj”(7), koje je pripremila Skupina stručnjaka na visokoj razini za europsku financijsku strukturu za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Counter Balance o sposobnosti EIB-a da se uhvati u koštac s prijevarama i korupcijom (engl. „Is the EIB up to the task in tackling fraud and corruption?”) iz listopada 2019.(8),

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0118/2020),

A.  budući da se EIB ugovorom obvezao da će preko specijaliziranih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji EU-a, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju;

B.  budući da je primarni cilj Europske investicijske banke, u skladu s člankom 309. UFEU-a, da u interesu Unije doprinosi uravnoteženom i kontinuiranom razvoju unutarnjeg tržišta;

C.  budući da EIB, kao najveći javni zajmodavac na svijetu, djeluje na međunarodnim tržištima kapitala te klijentima nudi konkurentne i povoljne uvjete u cilju pružanja potpore politikama i projektima EU-a;

D.  budući da je EIB 2018. navršio 60 godina, a čekaju ga mnogi novi izazovi i unutar i izvan Unije;

E.  budući da se EU posljednjih deset godina suočava s krizom ulaganja, koja su uvelike nedostatna, a istovremeno je suočen s hitnom potražnjom za ulaganjima kako bi se mogao nositi s nužnom zelenom i digitalnom transformacijom gospodarstva; budući da su stope ulaganja (tj. ulaganja kao udio u BDP-u) ispod razine prije krize;

F.  budući da je EIB u studenome 2019. preuzeo nove klimatske obveze, kao i novu politiku kreditiranja u području energije;

G.  budući da EIB ima ključnu ulogu na međunarodnim financijskim tržištima, osobito s obzirom na to da prednjači u izdavanju zelenih obveznica;

H.  budući da se očekuje da će EIB imati presudnu ulogu u financiranju europskog zelenog plana u okviru održivog europskog investicijskog plana;

I.  budući da bi ciljevi javne politike kao što su socijalna kohezija, održivi razvoj i zaštita okoliša trebali biti u središtu pozornosti i ciljeva Banke;

J.  budući da bi EIB u svoje strategije ulaganja trebao uključiti europske vrijednosti, na čelu s ljudskim pravima;

K.  budući da EIB razmatra planove da postane „razvojna banka EU-a” te da je Vijeće već zatražilo od EIB-a i EBRD-a da predstave te planove u svrhu buduće rasprave;

L.  budući da se financiranjem operacija izvan EU-a koje provodi EIB u prvom redu podupiru ciljevi vanjske politike EU-a te se pritom jača vidljivost Unije, šire njezine vrijednosti i doprinosi očuvanju stabilnosti trećih zemalja;

M.  budući da se zaštitne mjere protiv prijevara, uključujući porezne prijevare i pranje novca, te protiv rizika od financiranja terorizma i korupcije, moraju na odgovarajući način uključiti u dubinske analize i ugovorne uvjete EIB-a;

N.  budući da je potrebno stalno pratiti razvoj najboljih praksi u vezi s upravljanjem EIB-om i njegovom politikom uspješnosti, kao i u vezi s dobrim upravljanjem i transparentnosti;

Glavni rezultati aktivnosti financiranja koje je EIB proveo u 2018.

1.  napominje da je Grupa EIB-a 2018. pružila financijska sredstva u iznosu od preko 64,19 milijardi EUR i da su potpisani ugovori za 854 projekta;

2.  primjećuje da su glavna EIB-ova ulaganja sljedeća:

3.  prima na znanje dva sveobuhvatna politička cilja EIB-a povezana sa socijalnom i ekonomskom kohezijom EU-a te s klimatskom politikom, kao i četiri primarna cilja javne politike, koji se odnose na inovacije, financiranje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, infrastrukturu i okoliš; ističe da bi navedeni primarni ciljevi javne politike trebali biti potpuno usklađeni s nedavno ažuriranim političkim prioritetima EU-a kako bi se odrazio prijelaz na održivi gospodarski model koji poštuje ograničenja planeta, socijalnu pravednost i ideju zajedničkog blagostanja;

4.  prima na znanje geografsku raščlambu potpisanih financijskih ugovora za 2018.; poziva EIB da također podnese izvješće o potpisanim financijskim ugovorima po glavi stanovnika zemlje te uzimajući u obzir udio zemlje u EIB-u; poziva na uravnoteženu geografsku raspodjelu ulaganja kako bi se uzela u obzir razina razvijenosti i kohezijski aspekti zemalja i regija; prima na znanje geografsku raščlambu potpisanih financijskih ugovora za 2018. kao udio u BDP-u, pri čemu su pet glavnih država članica korisnica Grčka s 1,01 % (1,87 milijardi EUR), Cipar s 1,01 % (0,21 milijardi EUR), Portugal s 0,98 % (1,98 milijardi EUR), Hrvatska s 0,98 % (0,51 milijardi EUR) i Poljska s 0,97 % (4,79 milijardi EUR); napominje da je pet najvećih država članica korisnica u apsolutnim brojkama primilo 52,9 % potpisanih financijskih ulaganja;

5.  prima na znanje da je Vijeće pristalo očuvati kapitalnu osnovu banke na način da se doprinos UK-a uplaćenom kapitalu EIB-a zamijeni rezervama Banke i kapitalom na poziv razmjernim povećanjima nepredviđenih obveza; prima na znanje da je Vijeće pristalo na asimetrično povećanje kapitala koje je dovelo do povećanja udjela kapitala Poljske i Rumunjske; poziva dioničare EIB-a da dodatno povećaju kapitalizaciju EIB-a kako bi se omogućila veća ulaganja i veći rizici u cilju financiranja projekata nužnih za potporu održivoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva i doprinos socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, stvaranju radnih mjesta, inovacijama i konkurentnosti u EU-u, pritom zadržavajući rejting AAA EIB-a;

6.  prima na znanje stopu loših kredita od 0,3 % na kraju 2018. (0,3 % na kraju 2017.) u ukupnom kreditnom portfelju unatoč nedavnom prelasku Banke na rizičnije operacije kreditiranja;

Glavni prioriteti investicijske politike EIB-a i održivost njegova poslovnog modela

7.  prima na znanje da je misija EIB-a ulaganje u izvedive projekte kojima se ostvaruju politički ciljevi EU-a u skladu s člankom 309. UFEU-a, uključujući projekte za razvoj manje razvijenih regija; ističe da bi u okviru aktivnosti kreditiranja koje provodi EIB prioritet trebali biti održivi projekti s jasnim rezultatima, dodanom vrijednošću i širim pozitivnim učincima;

8.  poziva EIB da uzme u obzir sve rizike za okoliš koji proizlaze iz velikih infrastrukturnih projekata i da financira samo one koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo i s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

9.  ističe da postoji politički zamah u pogledu usmjeravanja sve većeg dijela sredstava EIB-a u klimatsku i okolišnu održivost, to jest, u pogledu stvaranja tzv. „europske klimatske banke”; poziva civilno društvo, Komisiju, Parlament i dioničare Banke da iskoriste tu priliku kako bi u 2020. uskladili operacije EIB-a s Pariškim sporazumom; naglašava da u skladu s razvojem događaja EIb mora nastaviti podupirati regionalni razvoj i ciljeve EU-a u pogledu socijalne i ekonomske kohezije, kako je predviđeno Protokolom br. 28 UFEU-a;

10.  poziva EIB da se usredotoči na manje, decentralizirane projekte koji su često u vlasništvu zajednice i nastavi razvijati potporu građanskim inicijativama jačanjem tehničke pomoći i financijskog stručnog znanja prije odobrenja projekata kako bi se poboljšala dostupnost financiranja koje pruža EIB te kvaliteta i održivost njegovih operacija; u tom pogledu poziva na odgovarajuće financiranje savjetodavnih službi u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru;

11.  poziva EIB da uzme u obzir lokalne dionike, uključujući civilno društvo, kada je riječ o utjecaju ulaganja na lokalno okruženje;

12.  pozdravlja reviziju okvira EIB-a za okoliš i socijalna pitanja kasnije ove godine; poziva EIB da se pobrine za to da se njegovo načelo „ne nanesi štetu” primjenjuje u svim njegovim operacijama; poziva EIB da se obveže na prestanak financiranja svih projekata koji nisu u skladu s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a;

13.  stoga podupire objavljivanje jasnih informacija o tome kako se provodi strategija EIB-a te o učinku njegovih proizvoda i portfelja na klimu ili održivost;

14.  pozdravlja izvješća EIB-a o srednjoročnim i dugoročnim gospodarskim, socijalnim i ekološkim učincima u obrazloženjima njegovih ulaganja; pozdravlja činjenicu da to izvješćivanje obuhvaća i fazu planiranja (ex ante) i fazu provedbe projekta; smatra da bi trebalo uključiti izvješća o postignutim rezultatima na temelju ulaganja, osobito unutar EU-a;

15.  vjeruje da je potrebno uložiti napore u razvoj klimatski neutralnog gospodarstva na nacionalnoj razini te da bi EIB trebao preuzeti vodeću ulogu u tom području; poziva EIB da podupre nacionalne investicijske banke i banke za uvoz i izvoz pri usvajanju ekoloških načela i mjera sličnih onima koje provodi EIB te da se obveže na financiranje isključivo projekata koji su u skladu s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a;

Uloga EIB-a u financiranju europskog zelenog plana

16.  smatra da EIB ima važnu ulogu u suočavanju s klimatskim izazovima, kao što su globalno zatopljenje i dekarbonizacija gospodarstva EU-a; napominje da bi EIB trebao slijediti ciljeve utvrđene u okviru zelenog plana;

17.  prima na znanje da je ukupno ulaganje u klimu 2018. iznosilo 16,2 milijarde EUR, pri čemu se najviše ulagalo u niskougljičnu energiju (6 milijardi EUR), obnovljivu energiju (4,1 milijarde EUR) i energetsku učinkovitost (2,7 milijarde EUR); prima na znanje da je 29 % EIB-ovih zajmova 2018. bilo povezano s klimom;

18.  pozdravlja činjenicu da je 2018. izdano 4 milijarde EUR u obveznicama za klimatsku osviještenost, kao i 500 milijuna EUR u obveznicama za osviještenost o održivosti; ističe potrebu za standardom EU-a za zelene obveznice kako bi se osigurala transparentnost i praćenje prihoda;

19.  podsjeća na obveze koje je predsjednik EIB-a preuzeo na sastanku na vrhu UN-a o klimi u rujnu 2019., to jest, da će:

20.  ističe da, zbog ambicije EIB-a da bude ključan financijski stup u zelenom planu, Banka mora uložiti više truda da bi postala „klimatska banka”; poziva EIB da izradi plan s konkretnim, mjerljivim, dostižnim, realističnim i vremenski definiranim ciljevima u pogledu provedbe Pariškog sporazuma; poziva da se tim ciljevima uzme u obzir potencijalni rizik od povećanja razlika između regija i država članica EU-a; ističe aktivnosti EIB-a kojima se podupire ekonomska i socijalna kohezija; upozorava na nužnost aktivnosti EIB-a kako bi se potpora ekonomskoj i socijalnoj koheziji uskladila s klimatskim ciljevima;

21.  poziva na to da se ambiciozne obveze uvrste u konkretne politike; smatra da obveze EIB-a moraju biti ključan dio njegova Korporativnog operativnog plana i njegove klimatske strategije, kao i njegovih sektorskih strategija kreditiranja i zaštitnih politika;

22.  naglašava da je iznimno važno da sva ulaganja i sektorski portfelji EIB-a budu usklađeni s Pariškim sporazumom;

23.  prima na znanje da je EIB 2018. odobrio financiranje velikih projekata plinske infrastrukture, uključujući plinovode iz Turkmenistana i Azerbajdžana u EU (Transanatolijski plinovod prirodnog plina) te iz Grčke u Italiju preko Albanije i Jadranskog mora (Transjadranski plinovod); napominje da su ta ulaganja uvrštena na 4. popis projekata od zajedničkog interesa koji se sufinanciraju iz proračuna EU-a; poziva EIB da objasni kako će uskladiti te projekte s ciljevima Pariškog sporazuma do kraja 2020.; naglašava da je potrebno prepoznati ulogu plina i kao važne prijelazne tehnologije i u smislu njegova doprinosa tranziciji prema klimatskoj neutralnosti;

24.  smatra da nova EIB-ova politika kreditiranja u području energije predstavlja veliko poboljšanje, a osobito odluka o prestanku kreditiranja projekata u području energije iz fosilnih goriva do kraja 2021. i primjer koji se time postavlja za druge banke; naglašava da je potrebno osigurati da korištenje izvora energije kao što je prirodni plin i njihovo naknadno financiranje bude u skladu s postizanjem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; napominje da će se politika kreditiranja u području energije revidirati početkom 2022. i poziva da se tom revizijom navedena politika uskladi s europskom taksonomijom održivih financija;

25.  pozdravlja buduću usmjerenost EIB-a na pravednu tranziciju te očekuje da EIB doprinese mehanizmu za pravednu tranziciju, posebno u okviru svojeg budućeg kreditnog instrumenta za javni sektor i operacija u okviru fonda InvestEU;

26.  izražava zabrinutost zbog toga što je udio financiranja za ceste, autoceste i zračni promet 2018. bio veći od prosjeka za razdoblje 2014. 2018., dok je financiranje željeznica u 2018. bilo niže od prosjeka za razdoblje 2014. – 2018.; prima na znanje da je ukupno financiranje zračnog prometa u 2018. iznosilo 725 milijuna EUR; sa zanimanjem iščekuje EIB-ovu reviziju njegove politike kreditiranja u području prometa; poziva na uvođenje nove politike financiranja u području prometa u cilju dekarbonizacije sektora prometa u EU-u do 2050.;

27.  poziva Komisiju da okvir za održiva ulaganja dopuni kriterijima za gospodarske aktivnosti sa znatnim negativnim učinkom na okoliš koje bi EIB mogao primijeniti; prima na znanje napore EIB-a da doprinese ciljevima održivog razvoja;

28.  poziva na primjenu novih politika u industrijskim sektorima s visokim emisijama ugljika u kojima je EIB aktivan, poput cementa, petrokemijskih proizvoda i čelika, s ciljem stavljanja naglaska na održivost tih sektora i pomnog razmatranja posljedica eventualnog raskida aktualnih ugovora, s naglaskom na promicanje kružnoga gospodarstva;

29.  napominje da se problem klimatskih promjena ne može riješiti bez potpore industrije te da se sveobuhvatne promjene mogu postići samo ako se industrija uzme u obzir i ako se daju potrebni poticaji za inovativna klimatska rješenja;

30.  pozdravlja novu metodologiju EIB-a za procjenu ugljičnog otiska i poziva na njezino sustavno uvođenje, s posebnim naglaskom na neizravnim emisijama (tzv. „vrsta 3”); poziva na sveobuhvatno ocjenjivanje projekata, a ne samo ekonomsku analizu životnih ciklusa njihovih emisija;

31.  poziva EIB da istraži moguće opcije kojima bi se posredničkim klijentima nametnuli stroži zahtjevi u pogledu otkrivanja izloženosti fosilnim gorivima te ističe da ti novi zahtjevi ne bi smjeli ugroziti pristup financiranju za mala i srednja poduzeća;

32.  pozdravlja EIB-ovo donošenje politike isključenosti i poziva na njezinu strogu primjenu kako bi se iz financiranja EIB-a isključili klijenti umiješani u korupciju ili prijevare;

33.  smatra da bi financiranje EIB-a trebalo podlijegati ambicioznim znanstvenim ciljevima i obvezama, s ciljem postupnog ukidanja potpore projektima čije djelovanje dovodi do znatnih emisija stakleničkih plinova, u skladu s najboljim praksama u sektoru komercijalnog bankarstva(9);

34.  pozdravlja smjernice za hidroenergiju donesene 2018.(10) i poziva na proširenje zahtjeva u pogledu transparentnosti na sve infrastrukturne projekte;

35.  podsjeća EIB na to da je zaštita biološke raznolikosti ključan element prilagodbe klimatskim promjenama i da je obnova ekosustava jedina dokazana tehnologija kada je riječ o negativnim emisijama; napominje da svi projekti EIB-a prolaze procjenu rizika za biološku raznolikost te moraju ispunjavati standarde Banke u pogledu biološke raznolikosti te poziva na povećanje njezina financiranja kako bi se ostvarili ciljevi EU-a u tom području, a posebno cilj nultog neto krčenja šuma i ciljevi zaštite mora i obalnih područja;

36.  napominje da je Europski investicijski fond (EIF) u potpunosti integriran u sve klimatske mjere EIB-a;

Operacije EIB-a izvan EU-a

37.  ponovno ističe da su iskorjenjivanje siromaštva, mobilizacija domaćih resursa i ljudska prava ključne teme u strukturi EU-a za financiranje razvoja, uz povećanu vidljivost financiranih aktivnosti; vjeruje bi provedba ciljeva održivog razvoja tijekom narednih godina trebala biti u fokusu EU-a;

38.  sa zadovoljstvom primjećuje EIB-ovu sposobnost za brzu prilagodbu međunarodnim izazovima; poziva EIB da nastavi pružati potporu vanjskim politikama EU-a i mehanizmima za odgovor na hitne situacije, kao što je inicijativa za gospodarsku otpornost u sklopu europskog odgovora na globalne izazove povezane s migracijama i izbjeglicama;

39.  potiče EIB, EBRD, multilateralne razvojne banke i međunarodne financijske institucije da nastave ulagati trud u najbolju moguću operativnu suradnju na provedbi projekata s obzirom na to da je takva bliska suradnja među bankama neophodna za optimizaciju troškova i jačanje sinergija koristeći resurse na učinkovitiji način;

40.  prima na znanje da je revizija na sredini razdoblja mandata za vanjsko kreditiranje, provedena 2018., dovela do povećanja njegova jamstva u iznosu od 5,3 milijarde EUR;

41.  podsjeća na potrebu da se operacije EIB-a usklade s vanjskopolitičkim ciljevima EU-a;

42.  prima na znanje da su načela ljudskih prava u potpunosti integrirana u ključne postupke i standarde dubinske analize EIB-a, uključujući ex ante procjene; podsjeća da je EIB izravno obvezan Poveljom EU-a o temeljnim pravima i da ugovorne klauzule s klijentima omogućuju obustavu ugovora u slučaju kršenja ljudskih prava; pozdravlja reviziju Izjave o okolišnim i socijalnim načelima i standardima iz 2009.;

43.  poziva EIB da prilikom ulaganja u treće zemlje uzima u obzir lokalni kontekst; podsjeća da bi ulaganje u treće zemlje također trebalo biti usmjereno na stvaranje dugoročnog održivog gospodarskog rasta pod vodstvom privatnog sektora, podupiranje borbe protiv klimatskih promjena i smanjenje siromaštva otvaranjem radnih mjesta i boljim pristupom proizvodnim resursima;

44.  napominje da EIB zapošljava stručnjake za ljudska prava, no da bi povećanje lokalnog osoblja EIB-a u partnerskim zemljama povoljno utjecalo na bolje razumijevanje lokalnog konteksta; poziva EIB da se pobrine za to da se vodi računa o ljudskim pravima u čitavom procesu donošenja odluka;

45.  napominje da Komisija i ESVD imaju ulogu na razini projekata jer se s njima provode savjetovanja o projektima EIB-a koji se ocjenjuju prije nego što se ti projekti predlože direktorima EIB-a na usvajanje;

46.  poziva EIB da razmotri rezultate evaluacije koju je Komisija provela nad njegovim mandatom za vanjsko kreditiranje u kojoj se ističe da je „službama Komisije teško steći uvid u uspješnost EIB-a, osim putem vanjskih dionika, s obzirom na to da se o stvarnim rezultatima izvješćuje tek nakon završetka projekta i da EIB nije obvezan upozoriti na probleme u provedbi.”; smatra da je zaključak Komisije da su „stvarni rezultati i učinci intervencije EU-a i dalje uglavnom nepoznati” vrlo problematičan;

47.  ponovno ističe da je zainteresiran za sudjelovanje i doprinos raspravama između Vijeća i EIB-a o mogućem osnivanju nove podružnice Banke koja bi bila razvojna banka EU-a; poziva EIB da mu u planovima za osnivanje podružnice za razvojne operacije prioritet budu iskorjenjivanje siromaštva, mobilizacija domaćih resursa i ljudska prava;

Funkcioniranje i djelotvornost EFSU-a

48.  napominje da je glavni kvantitativni cilj Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) mobilizacija 500 milijardi EUR dodatnih privatnih i javnih ulaganja; napominje da bi mjerljive ciljeve u pogledu održivosti i socijalnog učinka trebalo uključiti u buduće strategije ulaganja;

49.  napominje da je za provedbu EFSU-a EIB zaposlio 358 članova osoblja, a za Europski savjetodavni centar za ulaganja 75 osoba;

50.  podsjeća na to da se upravljačka struktura EFSU-a razlikuje od EIB-ove te da se njegove operacije ulaganja odvijaju u okviru dvaju tematskih područja, tj. dijela za infrastrukturu i inovacije, kojim upravlja EIB, te dijela za MSP-ove, kojim upravlja EIF;

51.  ponovno ističe da je temeljna svrha EFSU-a, koji se za razliku od drugih instrumenata financiranja EIB-a financira iz proračuna EU-a, pružiti dodatnost utvrđivanjem sektora koji donose dodanu vrijednost, koji su inovativni i okrenuti budućnosti te visokorizičnih projekata;

52.  ističe važnost kriterija dodatnosti, koji podrazumijevaju potrebu za pružanjem potpore operacijama koje mogu primati potporu EFSU-a samo ako se bave rješavanjem jasno utvrđenih tržišnih nedostatka ili situacija i operacija koje se odnose na neoptimalna ulaganja i koje se bez EFSU-a nisu mogle provesti u istom opsegu ili u istom vremenskom okviru;

53.  sa zabrinutošću primjećuje opažanja Revizorskog suda da prijavljena procjena mobiliziranih ulaganja ne uzima u obzir činjenicu da su neke operacije u okviru EFSU‑a zamijenile druge operacije EIB‑a i financijske instrumente EU‑a te činjenicu da je dio potpore EFSU-a izdvojen za projekte koji su se mogli financirati iz drugih izvora javnih ili privatnih sredstava pod drugačijim uvjetima;

54.  ponovno poziva na objektivan pregled dodatnosti, gospodarskog, socijalnog i ekološkog učinka i stvarne dodane vrijednosti projekata EFSU-a, kao i njihove dosljednosti s politikama Unije ili drugim operacijama EIB-a kako bi postali više usmjereni na politiku nego na potražnju, kao što je istaknuto u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda(11) iz siječnja 2019.;

55.  napominje da su operacije EFSU-a bile prihvatljive za povlačenje sredstava iz europskih i nacionalnih javnih izvora povrh privatnih ulaganja; napominje da je važno izbjeći smanjenu ekonomičnost potrošenih financijskih sredstava i mogući teret tih troškova; ističe da je potrebno zajamčiti dodatnost;

56.  smatra da bi trebalo izbjegavati svako preklapanje u potrošnji većeg broja ulagača i svaki troškovni teret kako bi se pri financiranju ulaganja putem nekoliko različitih kanala izbjegla nepouzdana ili višestruka odgovornost za rezultate;

57.  poziva na bolju sinergiju između EFSU-a, nacionalnih razvojnih banaka i platformi za ulaganja kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost EFSU-a;

58.  smatra da je iznimno važno da se pri početnom planiranju, provedbi i izvješćivanju o postignutim rezultatima programa InvestEU na odgovarajući način uzmu u obzir iskustva stečena u okviru EFSU-a 1.0 i EFSU-a 2.0, posebno u pogledu dodatnosti, održivosti i transparentnosti;

Upravljanje, transparentnost i odgovornost EIB-a

59.  ponovno ističe važnost etike, integriteta, transparentnosti i odgovornosti EIB-a i EIF-a u svim njihovim operacijama;

60.  napominje da Komisija izdaje mišljenje o svim operacijama financiranja u okviru postupka u skladu s člankom 19. Statuta EIB-a; poziva Komisiju da ta mišljenja stavi na raspolaganje nakon njihova donošenja;

Optimizacija okvira EIB-a za korporativno upravljanje i kontrolu

61.  preporučuje da se pristup Banke i povezane kontrole kvalitete u subjektima Banke prilagode kako bi se na odgovarajući način uklonili rizici u pogledu usklađenosti i poduprla potpuna primjena načela proračuna temeljenog na rezultatima u okviru EIB-a i Grupe EIB-a;

62.  poziva na procjenu sustava rizika i kontrola povezanih s kombiniranim financiranjem zajedno s Europskom komisijom te da se o njima izvijesti, uzimajući u obzir učinak kombiniranih aktivnosti ne samo kada je riječ o nadzoru, već i kada je riječ o mogućnostima upravljanja;

63.  napominje da se 2018. poslovni model Banke nastavio razvijati i diversificirati zbog rasta aktivnosti u okviru EFSU-a, koje su složenije po prirodi, i zbog transakcija, koje su manje i rizičnije;

64.  napominje da je Upravno vijeće u srpnju 2018. predstavilo plan za nekoliko organizacijskih i upravljačkih promjena i odobrilo plan provedbe u prosincu 2018., koji među ostalim obuhvaća:

65.  smatra da, u pogledu preispitivanja odgovornosti upravljačkih tijela EIB-a, članovi Upravljačkog odbora trebaju izbjegavati mogući sukob interesa u svim okolnostima; u tom smislu smatra da je važno u Kodeks ponašanja Upravljačkog odbora i Upravnog vijeća uvrstiti odredbu kojom se isključuje mogućnost da njihovi članovi nadziru kreditiranje ili provedbu projekata u svojim zemljama;

66.  žali zbog stalnog nedostatka raznovrsnosti i rodne ravnoteže na razini višeg rukovodstva i u upravljačkim tijelima Grupe EIB-a; poziva EIB da se time hitno pozabavi;

67.  poziva EIB da u potpunosti provede preporuke koje je Revizorski odbor EIB-a iznio u godišnjem izvješću za 2018.(12), to jest:

Prema transparentnijoj i odgovornijoj instituciji s pojačanim mehanizmima za borbu protiv prijevare i korupcije

68.  napominje da je EIB tijekom godina uspostavio unutarnje mehanizme i upravljačke strukture kako bi smanjio rizik od prijevara i korupcije; Banka se također javno obvezala na primjenu politike nulte tolerancije prema prijevarama i korupciji;

69.  poziva EIB da na svojim internetskim stranicama objavi detalje o stvarnom vlasništvu koji se odnose na klijente kako bi se povećala vidljivost njegovih operacija i pomoglo spriječiti slučajeve korupcije i sukoba interesa;

70.  traži od EIB-a da dodjelu izravnih i neizravnih zajmova uvjetuje objavljivanjem poreznih i računovodstvenih podataka za svaku zemlju te otkrivanjem podataka o stvarnom vlasništvu od strane korisnika i financijskih posrednika uključenih u aktivnosti financiranja;

71.  prima na znanje izvješće organizacije Counter Balance, u kojem se zaključuje da „EIB još uvijek nije sposoban suzbiti prijevare i korupciju, djelomično zbog nedostataka u svojim unutarnjim mehanizmima, a djelomično zbog nezadovoljavajućeg okvira upravljanja u koji su uvrštene njegove aktivnosti, uz nedostatak odgovarajućeg vanjskog nadzora nad njegovim aktivnostima, uključujući nadzor koji provodi OLAF”, kao i odgovore EIB-a i OLAF-a na to izvješće; poziva EIB da provede potrebna poboljšanja kako bi uklonio preostale nedostatke; poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se osiguralo da EIB poštuje obveze dužne pažnje koje su barem jednake onima u Direktivi EU-a o borbi protiv pranja novca;

72.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavne objave članka(13), a u vezi s unutarnjom revizijom EIB-a, kojom su utvrđeni ozbiljni nedostaci u njezinoj primjeni standarda za sprečavanje pranja novca; pozdravlja napore EIB-a da odgovori na te nedostatke i poziva Banku da prioritetno završi svoj rad u zadanom roku te podnese izvještaj Parlamentu o konkretnim mjerama koje je poduzela, posebno u pogledu poboljšanja dubinske analize klijenata; poziva EIB da proslijedi izvješće o spomenutoj unutarnjoj reviziji Parlamentu i da objavi njegov smislen sažetak, zajedno s detaljnom ocjenom odgovora danih na svaki pojedini nedostatak, kako bi on bio dostupan široj javnosti;

73.  poziva EIB da na najbolji mogući način iskoristi suradnju s OLAF-om i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te potonjeg da anticipativno pokriva predmete povezane s EIB-om tako što će istraživati i kazneno goniti počinitelje kaznenih djela kojima se nanosi šteta financijskim interesima EU-a;

74.  ponavlja svoj poziv EIB-u da postane odgovorniji prema drugim institucijama EU-a, da se ojača nadzor Parlamenta nad EIB-om i da se Europskom revizorskom sudu daju puna prava da provodi reviziju operacija EIB-a;

75.  podsjeća da je sudjelovanje javnosti u donošenju politika EIB-a način da se poboljša odgovornost, a posebno sudjelovanje lokalnih zajednica i građana na koje utječu operacije EIB-a;

76.  podsjeća da se transparentnošću u provedbi politika EIB-a ne samo osnažuje ukupna poslovna pouzdanost i odgovornost EIB-a, uz jasan pregled financijskih posrednika i konačnih korisnika, već se njome doprinosi povećanju učinkovitosti i održivosti financiranih projekata pomoći; poziva EIB da te aspekte uzme u obzir u planiranoj reviziji politike transparentnosti EIB-a u 2020.;

77.  stoga podupire objavljivanje jasnih informacija o tome kako se provodi strategija EIB-a te o učinku njegovih proizvoda i portfelja na klimu ili održivost;

78.  očekuje da će EIB-ova politika zaštite zviždača biti ambiciozna i postaviti visoke standarde; potiče EIB da u tu reviziju uvrsti unutarnje i vanjske zviždače te da uspostavi jasne i precizno definirane postupke, rokove i smjernice kako bi se zviždače usmjerilo na najbolji mogući način te ih se zaštitilo od svih mogućih oblika odmazde;

79.  žali zbog toga što na kraju 2018. mehanizmi za podnošenje pritužbi nisu dovoljno ojačani te smatra da bi trebalo dodatno razviti pristup djelotvornom i neovisnom mehanizmu za podnošenje pritužbi, uključujući pravo na pravnu zaštitu; napominje da je EIB 2019. uspostavio novi poseban sustav pritužbi na javnu nabavu projekata kako bi se osiguralo učinkovitije i neovisno rješavanje povezanih pritužbi;

80.  pozdravlja napore EIB-a da objavi novu dokumentaciju o klimatskoj politici, tablice s pokazateljima projekata u okviru EFSU-a i izvješća o dovršetku projekata za dovršene operacije izvan EU-a; smatra da bi EIB također trebao u najvećem mogućem opsegu objaviti zapisnike sa sastanaka Vijeća guvernera, zapisnike i dnevne redove sastanaka Upravljačkog odbora, tablice 3PA REM, mišljenja Komisije o projektima i izvješća o praćenju projekata; međutim, razumije da se u pogledu transparentnosti dokumenata primjenjuju određena ograničenja kako bi se zajamčila zaštita povjerljivih informacija koje dostavljaju klijenti i projektni partneri EIB-a;

81.  prima na znanje stupanje na snagu nove EIB-ove politike isključenja 2018., uključujući postupke za isključenje subjekata i pojedinaca s negativnom evidencijom u vezi s njihovim ponašanjem i aktivnostima, koji omogućuju operacionalizaciju postojećih odredbi i zabrana u okviru politike EIB-a za borbu protiv prijevara;

82.  čeka rezultate revizije politika EIB-a/EIF-a za borbu protiv prijevara pokrenute 2018. te podupire stroži pristup u pogledu nulte tolerancije na prijevaru, korupciju i druge oblike zabranjenog ponašanja; poziva EIB da u budućnosti ojača suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te da nadležnim tijelima prijavljuje sve slučajeve potencijalnih prijevara; smatra da bi EPPO u budućnosti trebao imati mandat za kazneni progon kriminalnih aktivnosti povezanih sa sredstvima EIB-a u državama članicama EU-a koje su članice EPPO-a;

83.  napominje da EIB na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke o svojim klijentima za svaku operaciju; poziva EIB da također objavi nužne informacije o stvarnim vlasnicima; pozdravlja trenutačnu politiku EIB-a o zaštiti zviždača;

84.  prima na znanje povećanje broja prijava 2018. 184 nove prijave u odnosu na 149 2017. od čega je 68 % došlo iz internih izvora, a 31 % iz vanjskih; napominje da su glavna područja istrage prijevare, korupcija, zlouporaba imena EIB-a/EIF-a i tajni dogovori; prima na znanje da je od ukupnih zahtjeva Grupe EIB-a 69 % proslijeđeno OLAF-u;

85.  prima na znanje sporazum između EIB-a i Volkswagena, čija je posljedica isključenje Volkswagena iz sudjelovanja u bilo kojem projektu EIB-a tijekom 18 mjeseci te obveza Volkswagena da doprinese inicijativi za održivost, uključujući zaštitu okoliša;

86.  podržava odgovornu poreznu politiku u EIB-u tako što se zalaže za uvrštenje klauzula o integritetu u ugovore Grupe EIB-a te provedbu dubinske analize u odnosu na nekooperativne jurisdikcije, uz jasnu identifikaciju ugovornih strana i geografskog položaja; pozdravlja donošenje politike o nekooperativnim jurisdikcijama u ožujku 2019. i poziva na njezinu brzu implementaciju i redovito izvješćivanje Parlamenta u tom pogledu;

87.  smatra da je poštovanje najviših standarda u pogledu integriteta strog uvjet, ponajprije standarda AMF-CFT-a koje promiče EU i Stručna skupina za financijsko djelovanje, kao i načela dobrog poreznog upravljanja koje promiču OECD, skupina G20 i EU kako bi se unaprijedila borba protiv pranja novca i financiranja terorizma;

88.  potvrđuje predvodničku ulogu EIB-a na razini EU-a kada je riječ o objavi izvješća o održivosti; poziva EIB da dodatno unaprijedi svoje izvješće o održivosti tako što će izvijestiti o rezultatima koristeći se podrobno definiranim pokazateljima koji su specifični, lako mjerljivi i usporedivi;

89.  pozdravlja prvu objavu izvješća o ograničenom jamstvu vanjskog revizora EIB-a o odabranim izjavama, brojkama i pokazateljima iz njegova izvješća o održivosti za 2018.;

90.  poziva na snažniji vanjski nadzor Revizorskog suda nad EIB-om te smatra da je u okviru rasprave o predstojećem Trostranom sporazumu, koji će biti potpisan u rujnu 2020., potrebno temeljito preispitati postojeće odredbe Trostranog sporazuma potpisanog 2016. kojim se uređuje suradnja između Europske investicijske banke, Europske komisije i Europskog revizorskog suda;

91.  međutim, ponavlja svoj zahtjev da EIB podnese sveobuhvatnije, detaljnije i usklađenije godišnje izvješće o radu i znatno poboljša prikaz informacija uvrštenjem detaljne i pouzdane raščlambe ulaganja koja su odobrena, potpisana i isplaćena za predmetnu godinu te izvora financiranja (vlastita sredstva, EFSU, programi kojima središnje upravlja EU itd.), kao i informacija o korisnicima (države članice, javni ili privatni sektor, posrednici ili izravni primatelji), podržanim sektorima i rezultatima ex post evaluacija;

92.  poziva Odbor za proračunski nadzor da organizira godišnju radionicu / raspravu o aktivnostima i nadzoru operacija EIB-a kojom bi se Parlamentu omogućile dodatne odgovarajuće informacije kao potpora radu na nadzoru EIB-a i njegovih operacija;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

93.  poziva EIB da nastavi izvješćivati o stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu:

o
o   o

94.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji i traži da Vijeće i Upravno vijeće EIB-a održe raspravu o ovdje iznesenim stajalištima Parlamenta.

(1) https://www.ombudsman.europa.eu/hr/decision/hr/95520 (2) SL C 41, 6.2.2020., str. 18. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0036. (4) SL L 169, 1.7.2015., str. 1. (5) https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=49051 (6) Evaluacija Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije; https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/elm_evaluation_swd_2019_333_f1_staff_working_paper_en_v3_p1_1048237.pdf (7) https://www.consilium.europa.eu/media/40967/efad-report_final.pdf (8) https://www.counter-balance.org/wp-content/uploads/2019/10/Report_OnlineVersion_EIB_Corruption_Oct2019.pdf (9) Banka Crédit Agricole obvezala se da više neće podupirati poduzeća koja razvijaju ili planiraju razvijati djelatnosti u sektoru ugljena. Politika nulte tolerancije banke Crédit Agricole primjenjuje se na sva poduzeća koja razvijaju ili planiraju razvijati djelatnosti u sektoru ugljena, od vađenja i proizvodnje električne energije do njegove trgovine i transporta. (10) EIB, Environmental, Climate and Social Guidelines on Hydropower Development, listopad 2019. (11) https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=49051 (12) https://www.eib.org/attachments/general/ac_annual_reports_2018_en.pdf (13) Luxembourg Times „EIB under scrutiny for failings after whistleblowing complaints”, 21. travnja 2020.