Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2013. o zelenoj infrastrukturi – unapređenje europskog prirodnog kapitala(4),

–  uzimajući u obzir 7. akcijski program za okoliš,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.” (COM(2011)0244),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (COM(2020)0380),

–  uzimajući u obzir strategiju EU-a za zelenu infrastrukturu(5),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 24. svibnja 2019. o preispitivanju napretka u provedbi strategije EU-a za zelenu infrastrukturu (COM(2019)0236),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 6. svibnja 2013. naslovljenu „Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe” (COM(2013)0249),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. listopada 2013. o komunikaciji Komisije naslovljenoj „Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe”(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. listopada 2013. o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenoj „Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala Europe”(7)

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji od 19. rujna 2013. o razvoju politike EU-a o zelenoj infrastrukturi (O-000094/2013 – B7-0525/2013),

–  uzimajući u obzir Aarhušku konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša,

–  uzimajući u obzir Nagradu za zelenu prijestolnicu Europe(8),

–  uzimajući u obzir Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju(9),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o važnosti urbane i zelene infrastrukture – Europska godina zelenijih gradova 2022. (O-000039/2020 – B9‑0014/2020),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da zelena infrastruktura podrazumijeva strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih područja, uključujući okolišna obilježja, koji su osmišljeni i kojima se upravlja u cilju ostvarenja niza usluga ekosustava, pri čemu se u ruralna i urbana područja ugrađuju zelene površine (odnosno plave, ako je riječ o vodnim ekosustavima) i druga fizička obilježja u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima;

B.  budući da 72 % europskog stanovništva živi u većim i manjim gradovima te predgrađima, a udio gradskog stanovništva i dalje raste i 2020. bi mogao doseći 80 %(10); budući da navedeni podaci upućuju na to da su zeleni gradovi važniji nego ikada prije kada je riječ o rješavanju glavnih izazova s kojima je naš planet suočen te da imaju sve veći potencijal kao ključna čvorišta za provedbu globalnih planova i za uključivanje građana u političke odluke;

C.  budući da su gradovi suočeni s nizom izazova, kao što su utjecaj klimatskih promjena na zdravlje stanovnika i ekološki problemi, i da zelena infrastruktura ima golem potencijal za pružanje prirodnih ekoloških, ekonomskih i socijalnih rješenja za velik dio tih problema te da su takva rješenja općenito ekonomična i održiva te stvaraju nova radna mjesta;

D.  budući da je važno povećati razinu osviještenosti o zelenoj infrastrukturi i njezinim brojnim pozitivnim učincima na ekosustave i usluge koje pružaju stanovništvu kako bi se bolje promicala prirodna rješenja u prostornom planiranju i planiranju upotrebe zemljišta te stvaranje i obnova zelenih prostora, kako bi se ubrzao prelazak sa standarda sive na standard zelene infrastrukture u urbanom planiranju i teritorijalnom razvoju te kako bi se gradovima omogućila lakša prilagodba na negativne učinke klimatskih promjena;

E.  budući da zelena infrastruktura osigurava usluge ekosustava koje su ključne za našu dobrobit, proizvodnju hrane u urbanim sredinama, protok i zadržavanje vode, povećanje infiltracije i smanjenje onečišćenja prirodnim procesima, reguliranje temperature okoline, podupiranje biološke raznolikosti (uključujući oprašivače), poboljšavanje ciklusa hranjivih tvari, uljepšavanje stambenih područja, olakšavanje bavljenja tjelovježbom te poboljšanje dobrobiti stanovnika;

F.  budući da zelena infrastruktura doprinosi razvoju mreža Natura 2000 u urbanim područjima, boljoj povezanosti zelenih i plavih ekoloških koridora, boljem očuvanju vrsta i prirodnih staništa koji su ključni za ekosustav te da pomaže u pružanju usluga ekosustava u gradskim područjima; budući da je godišnja korist od usluga ekosustava koje pruža mreža Natura 2000 procijenjena na 300 milijardi EUR u cijelom EU-u, dok korist od zelene infrastrukture znatno nadilazi tu vrijednost;

G.  budući da ozelenjivanje gradova znači mnogo više od puke provedbe inicijativa za širenje zelenih površina u gradovima s obzirom na važnost čistog zraka, vode i tla te gradskog pejzaža koji promiče biološku raznolikost kako bi se osigurala održivost zelenih površina;

H.  budući da je zelena infrastruktura ključan dio strategije biološke raznolikosti do 2020. i strategije biološke raznolikosti do 2030.;

I.  budući da zelena infrastruktura doprinosi ublažavanju klimatskih promjena jer jača otpornost ekosustava na klimatske promjene te smanjenju količine CO2 u atmosferi izravnom sekvestracijom ugljika, osobito u tresetištima, oceanima i šumama; budući da također doprinosi smanjenju crpljenja i obrade vode i otpadnih voda i s tim povezanih energetskih potreba te ograničavanju potrošnje i emisije energije u zgradama zahvaljujući tzv. pametnim zgradama u kojima su integrirani zeleni elementi poput krovova i zidova te novi materijali kojima se povećava resursna učinkovitost; budući da zelena infrastruktura također doprinosi smanjenju potražnje za energijom te onečišćenja povezanog s prometom na način da olakšava usvajanje alternativnih, čistih načina prijevoza, kao što su vožnja biciklom, pješačenje i čist javni prijevoz, uključujući vodni prijevoz;

J.  budući da zelena infrastruktura doprinosi prilagodbi klimatskim promjenama zaštitom prirodnog kapitala, očuvanjem prirodnih staništa i vrsta, poboljšanjem ekološkog stanja, upravljanjem vodnim tijelima i sigurnošću hrane; budući da je njezin razvoj jedna od najučinkovitijih mjera prilagodbe na klimatske promjene koje se mogu primijeniti u gradovima jer ublažavaju negativne posljedice klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih pojava, kao što su toplinski valovi, šumski požari, ekstremne kiše, poplave i suše, te reguliraju ekstremne temperature i poboljšavaju kvalitetu života europskih građana u urbanim područjima;

K.  budući da je prema Crvenom popisu ugroženih vrsta koji je sastavila Međunarodna unija za očuvanje prirode više od 22 % europskih vrsta pod prijetnjom izumiranja; budući da se ozelenjivanjem gradova doprinosi promicanju biološke raznolikosti i da ono može imati važnu ulogu u ublažavanju krize biološke raznolikosti; budući da promicanje biološke raznolikosti u gradovima može donijeti dodatne prednosti jer se povećava otpornost ekosustava i potencijal za sekvestraciju ugljika;

L.  budući da se kvalitetnim urbanističkim planiranjem, zasađenim površinama i propusnim pločnicima bolje zadržava voda, kontrolira otjecanje, sprečava erozija tla i smanjuje otjecanje oborinskih voda u odnosu na asfalt i beton; budući da se visokokvalitetnom zelenom infrastrukturom smanjuje rizik od poplava;

M.  budući da je dobro osmišljena zelena infrastruktura jedan od najboljih načina za povećanje broja zelenih i plavih ekoloških koridora, čime se štiti biološka raznolikost;

N.  budući da biljke filtriranjem malih čestica i proizvodnjom kisika pročišćuju zrak; budući da je kvaliteta zraka u našim gradovima postala jedan od najvećih zdravstvenih izazova s kojima je EU danas suočen; budući da bi se čišćim zrakom poboljšala kvaliteta života milijuna ljudi, uključujući one koji boluju od astme i drugih bolesti dišnih putova; budući da u EU-u svake godine 430 000 osoba prerano umre zbog udisanja onečišćenog zraka; budući da poboljšanje kvalitete zraka mora biti prioritet za EU, države članice, regije i općine, kako bi se ljude i ekosustave zaštitilo od posljedica onečišćenja zraka; budući da bi se poboljšanjem kvalitete zraka mogla znatno smanjiti stopa preranih smrti;

O.  budući da drveće i vegetacija mogu smanjiti onečišćenje bukom u urbanim područjima; budući da je buka, nakon kvalitete zraka, drugi po redu okolišni uzrok zdravstvenih problema; budući da prema zaključcima istraživačkog projekta HOSANNA, provedenog uz potporu EU-a, prirodni zvučni štit načinjen od biljaka bolje štiti stanovnike od prometne buke od zvučnih barijera s ravnom plohom koje se obično koriste; budući da onečišćenje bukom negativno utječe na biološku raznolikost i prirodu te da bi nastojanja za ozelenjivanje gradova trebala uključivati inicijative za smanjenje onečišćenja bukom;

P.  budući da bi se zelena infrastruktura trebala promicati i u obalnim gradovima, koji se obično nalaze uz močvarna područja, kako bi se očuvala morska i obalna biološka raznolikost i ekosustavi te kako bi se poboljšao održivi razvoj obalnog gospodarstva, turizma i krajobraza te da bi se takvim pozitivnim učincima s druge strane poboljšala otpornost na utjecaje klimatskih promjena u tim osjetljivim područjima, posebno pogođenima podizanjem razine mora;

Q.  budući da bi se zelena infrastruktura trebala promicati u lučkim područjima s obzirom na to da ona predstavljaju važan dio obalnih gradova i da obično obuhvaćaju goleme površine, koje su i dio mreže Natura 2000; budući da će se na taj način kvalitetnije riješiti pitanja okoliša kao što su onečišćenje i gubitak biološke raznolikosti te pomoći u promicanju razvoja novih infrastrukturnih projekata kao što je elektrifikacija luka;

R.  budući da zelena infrastruktura omogućuje boravak u prirodi osobama koje inače s njom možda nemaju puno kontakta, kao što su djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom te da doprinosi njihovu obrazovanju i osviještenosti o prirodi i ekološkim izazovima;

S.  budući da ozelenjivanje gradova može donijeti znatne koristi za zdravlje, kao što su poboljšanje kvalitete zraka, poticanje stanovnika da se više kreću i vježbaju, doprinos sprečavanju i liječenju depresije, jačanje imunosnog sustava i, na koncu, povećanje sreće i dobrobiti(11);

T.  budući da su gradske četvrti i općenito gradovi privlačniji i ugodniji ako u njima, među ostalim, ima više gradskih parkova i vrtova, zelenijih ulica, zelenih krovova zgrada, autobusnih stajališta pokrivenih vegetacijom i zelenijih igrališta; budući da se njima također povećavaju socijalni kontakti između građana, potiču pozitivne promjene ponašanja i stvara jači osjećaj zajedništva; budući da javne zelene površine mogu donijeti nemjerljive koristi za stanovnike gradova;

U.  budući da se pokazalo da se u zelenijim četvrtima povećava ekonomska vrijednost nekretnina jer su zbog toga takva područja poželjnija potencijalnim kupcima, zbog čega je ključno da se poduzmu mjere za ublažavanje gentrifikacije i da se zajamči jednak pristup zelenijim četvrtima;

V.  budući da ozelenjivanje gradova može doprinijeti održivijoj proizvodnji hrane u malim količinama i smanjenju učinka konzumacije hrane jačanjem kratkih lanaca opskrbe, čime se omogućuje stvaranje novih mikropoduzeća, a stanovnici potiču na angažman u tom području i bolje razumijevanje prehrambenog lanca, osobito ekološke i ekološki održive proizvodnje hrane;

W.  budući da 80 % otpada pronađenog u moru dolazi iz gradova, uključujući otpad iz gornjih tokova rijeka; budući da je važno poboljšati sustave gospodarenja otpadom u gradovima, posebno u pogledu upravljanja raspršenim onečišćenjem, otpadom u okolišu i krupnim otpadom, primjerice boljim filtriranjem u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda u cilju ozelenjivanja gradova i borbe protiv onečišćenja oceana;

X.  budući da građani moraju biti uključeni u urbanističko planiranje i projektiranje zelene infrastrukture i da moraju imati pravo glasa u vezi s tim pitanjima, uzimajući u obzir lokalna okolišna, društvena, gospodarska i tehnološka obilježja;

Y.  budući da je za razvoj zelene infrastrukture nužno održivo upravljanje tom infrastrukturom, posebno u pogledu vodnih resursa; budući da je važno povezati zelenu i plavu infrastrukturu na način koji je odgovoran prema okolišu, među ostalim, ponovnim korištenjem vode i kišnice te djelotvornim gospodarenjem vodama;

Z.  budući da se usluge ekosustava koje pruža drveće povećavaju s njegovom starošću; budući da je zdravo i integrirano upravljanje urbanim područjima i njihovo planiranje nužno kako bi se maksimalno iskoristio njihov razvojni potencijal i građanima omogućilo da u potpunosti iskoriste potencijal i usluge zelene infrastrukture;

1.  svjestan je doprinosa koji zeleniji gradovi mogu imati na ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma i na jačanje otpornosti EU-a na klimatske promjene i kapaciteta za prilagodbu na njih; naglašava potencijalno važnu ulogu zelenih gradova u ostvarenju ciljeva održivog razvoja UN-a te ispunjavanju obveza iz Novog programa za gradove, osobito u pogledu boljeg iskorištavanja vodnih resursa i poboljšanja biološke raznolikosti u urbanom okruženju;

2.  poziva Komisiju da osmisli novu strategiju EU-a za zelenije gradove i zelenu infrastrukturu kako bi se gradovima pomoglo u provedbi uloge koju imaju u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te kako bi se stvorila veća dobrobit za ljude koji žive u gradovima;

3.  poziva Komisiju da u okviru europskog zelenog plana predloži mjere kako bi se posebno uzela u obzir uloga gradova i da promiče ulaganje u zelenu infrastrukturu;

4.  naglašava važnost efektivnog uključivanja klimatskih i okolišnih perspektiva u lokalnu, regionalnu, nacionalnu i globalnu izradu urbanih politika;

5.  naglašava potrebu za donošenjem strategije prilagodbe za gradove izložene posljedicama klimatskih promjena koja će se temeljiti na novom inovativnom pristupu ekosustavima u pogledu sprečavanja rizika i upravljanja njime, posebno utvrđivanjem područja na koja će voda otjecati, na područja koja će apsorbirati poplave, područja s prirodnom zaštitom i, u slučajevima u kojima je to ključno, područja koja zahtijevaju umjetnu zaštitu;

6.  poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti da u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući civilno društvo, osmisle akcijske planove i da se aktivno uključe u aktivnosti koje su osmišljene radi ozelenjivanja i održavanja zelenila u urbanim područjima;

7.  priznaje veliku važnost javnih zelenih površina za fizičku i mentalnu dobrobit stanovnika gradova, osobito u svjetlu pandemije bolesti COVID-19; poziva lokalne, regionalne i nacionalne vlasti da zaštite i promiču gradske zelene površine, poboljšaju njihovu kvalitetu i zajamče da njihovi stanovnici mogu jednostavno pristupiti javnim zelenim površinama u mjestima u kojima žive;

8.  ustraje u tome da je potencijal gradova za pružanje pomoći u zaštiti biološke raznolikosti i usluga ekosustava podcijenjen; podsjeća na to da povećanje biološke raznolikosti, usluga ekosustava i urbane zelene infrastrukture u gradovima i prigradskim područjima poboljšava zdravlje ljudi; podsjeća na to da razvoj i provedba prirodnih rješenja za očuvanje biološke raznolikosti te uključivanje i daljnja integracija biološke raznolikosti i funkcija ekosustava u urbanistički dizajn, politike i planiranje mogu imati znatno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih u gradovima te poziva Komisiju i države članice da promiču te prakse;

9.  pozdravlja činjenicu da strategija za biološku raznolikost do 2030. , kao dio europskog zelenog plana, uključuje snažan naglasak na ozelenjivanje gradskih i prigradskih područja i povećanje biološke raznolikosti u urbanim prostorima; posebice pozdravlja nove planove za ozelenjivanje gradova i poziva Komisiju da se pobrine za to da europski gradovi budu vrlo ambiciozni u kreiranju tih planova te da ih učinkovito provode; poziva države članice da promiču i ozelenjivanje u urbanim područjima s manje od 20 000 stanovnika;

10.  predlaže da se 2022. godina proglasi Europskom godinom zelenijih gradova;

11.  predlaže da ciljevi Europske godine zelenijih gradova 2022. budu:

12.  traži od Komisije da poduzme hitne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u gradovima, posebno smanjenjem emisija koristeći nova rješenja u području urbane mobilnosti kojima se prednost daje učinkovitijim i okolišno održivim opcijama javnog prijevoza;

13.  naglašava važnost promicanja i omogućavanja sudjelovanja građana u ozelenjivanju urbanih područja i održavanju zelenih područja na način da ih se po potrebi uključi u etape održivog prostornog planiranja i provedbe kako bi se postigla održiva rješenja za urbano planiranje, kako bi se građani poistovjetili s tim aktivnostima i kako bi se postigli društveno uključivi i otporni niskoemisijski gradovi koji su privlačni svojim građanima; smatra da je važno učiniti sve kako bi građani bili svjesni na koji način mogu doprinijeti ozelenjivanju svojih gradova, održavanju zelenih područja i njihovoj transformaciji u zdravija okruženja; potiče općine i regije da maksimalno podupiru zelene inicijative građana te da razviju projekte pokroviteljstva za površine na otvorenom; potiče općine i regije da donesu i provedu ambiciozne inicijative za zelene gradove;

14.  poziva Komisiju da nastavi podržavati ambiciozne mjere energetske i resursne učinkovitosti; snažno potiče Komisiju da pomogne da se osiguraju odgovarajuća sredstva za mjere koje doprinose održivom urbanom razvoju i zelenoj infrastrukturi, kao što su partnerstva u inovaciji i zajednički programi javne nabave među gradovima u EU-u; snažno potiče Komisiju da pomogne povećati kolektivnu moć gradova kako bi se brzo razvila učinkovita rješenja; snažno potiče Komisiju da podupre sudjelovanje privatnog sektora preko javno-privatnih partnerstava, ambicioznijeg djelovanja Europske investicijske banke i poticaja za mala i srednja poduzeća, što može imati ključnu ulogu u razvoju inovativnih održivih rješenja;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 20, 26.1.2010., str. 7. (2) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (3) SL L 288, 6.11.2007., str. 27. (4) SL C 468, 15.12.2016., str. 190. (5) Kao što je navedeno u Komisijinoj strategiji EU-a za zelenu infrastrukturu: http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/strategy/index_en.htm (6) SL C 356, 5.12.2013., str. 43. (7) SL C 67, 6.3.2014., str. 153. (8) https://ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/index_en.htm (9) https://www.sporazumgradonacelnika.eu/hr/ (10) Europska agencija za okoliš, Analysing and managing urban growth (Analiza i upravljanje urbanim rastom), Europska agencija za okoliš, Kopenhagen, 2019. https://www.eea.europa.eu/articles/analysing-and-managing-urban-growth (11) Europska komisija, Zelene površine u gradovima pridonose sreći (engl. Urban Green Spaces Increase Happiness), Europska komisija, Bruxelles, http://ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/space-increase-happiness/