Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini,

–  uzimajući u obzir Povelju UN-a, Konvenciju UN-a o pravu mora, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan u Minsku 12. veljače 2015. i u cijelosti podržan rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 o Ukrajini od 18. ožujka 2021. i njihovu zajedničku izjavu s Visokim predstavnikom Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. travnja 2021. o istoj temi,

–  uzimajući u obzir sastanak predsjednika Francuske, predsjednika Ukrajine i njemačke kancelarke koji je održan 16. travnja 2021. i na kojem se raspravljalo o povećanju vojne prisutnosti Rusije,

–  uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 18. travnja 2021. o pogoršanju zdravstvenog stanja Alekseja Navaljnog,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine” od 27. ožujka 2014. i rezolucije Opće skupštine UN-a br. 71/205 od 19. prosinca 2016., br. 72/190 od 19. prosinca 2017., br. 73/263 od 22. prosinca 2018., br. 74/168 od 18. prosinca 2019. i br. 75/192 od 16. prosinca 2020. „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)” te rezolucije Opće skupštine UN-a br. 74/17 od 9. prosinca 2019. i br. 75/29 od 7. prosinca 2020. „Problem militarizacije Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja te dijelova Crnog i Azovskog mora”,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine(1),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, a posebno njegovu Glavu II. o političkom dijalogu i konvergenciji u području vanjskih poslova i sigurnosti(2),

–  uzimajući u obzir Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima od 5. prosinca 1994. u vezi s pristupanjem Bjelorusije, Kazahstana i Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja,

–  uzimajući u obzir prijedlog Ukrajine od 29. ožujka 2021. o ponovnoj uspostavi potpunog prekida vatre u istočnoj Ukrajini i nacrt zajedničkog akcijskog plana za ostvarenje sporazumâ iz Minska,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Europske službe za vanjsko djelovanje od 19. travnja 2021. o protjerivanju čeških diplomata i izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime EU-a od 21. travnja 2021. o solidarnosti s Češkom Republikom u pogledu kriminalnih aktivnosti na njezinu teritoriju,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Ruska Federacija posljednjih tjedana znatno povećala svoju vojnu prisutnost na istočnoj i sjevernoj granici s Ukrajinom i na Krimu te nagomilala više od 100 000 vojnika, tenkove, artiljeriju, oklopna vozila i drugu tešku opremu; budući da je nedavno povećanje dovelo do najveće koncentracije ruskih postrojbi od 2014. te da njegova razina i mogućnosti udara koje sa sobom nosi ukazuju na namjeru da se poduzme ofenziva;

B.  budući da je Ruska Federacija najavila suspenziju prava neškodljivog prolaska za ratne brodove i komercijalna plovila drugih zemalja kroz dio Crnog mora u smjeru Kerčkih vrata do 31. listopada 2021., čime krši slobodu plovidbe zajamčenu Konvencijom UN-a o pravu mora koje je država potpisnica; budući da se predmetna područja nalaze unutar teritorijalnog mora Ukrajine koje okružuje privremeno okupirano područje Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja;

C.  budući da je prošlo šest godina od donošenja sporazumâ iz Minska i sedam godina od nezakonitog ruskog pripojenja Krimskog poluotoka i početka rata u Ukrajini;

D.  budući da prema ukrajinskim izvorima Ruska Federacija ima oko 3 000 časnika i vojnih instruktora koji služe u oružanim snagama dviju tzv. narodnih republika;

E.  budući da destabilizacija istočne Ukrajine od strane Ruske Federacije preko njezinih zamjenskih snaga u tzv. narodnim republikama Donjecka i Luganska traje od 2014.; budući da je zbog sukoba život izgubilo više od 14 000 osoba te je gotovo dva milijuna osoba interno raseljeno;

F.  budući da se Ukrajina pozvala na poglavlje III. stavak 16. točku 3. Bečkog dokumenta o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnost te zatražila objašnjenje za neuobičajene vojne aktivnosti Ruske Federacije u blizini ukrajinske granice i na okupiranom Krimu; budući da je 2011. svih 57 članova Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) usvojilo Bečki dokument kao trajni temelj suradnje i vojne transparentnosti; budući da je Ruska Federacija odlučila da neće sudjelovati na tom sastanku;

G.  budući da si države sudionice OESS-a moraju međusobno dostavljati informacije o, među ostalim, planovima korištenja postrojba, unaprijed se međusobno obavješćivati o bitnim vojnim aktivnostima kao što su vojne vježbe te se međusobno savjetovati i surađivati u slučaju neuobičajenih vojnih aktivnosti ili povećanja napetosti;

H.  budući da su iz ruskog Ministarstva obrane u petak 23. travnja 2021. izjavili da će se nagomilane vojne snage vratiti u svoje stalne baze do 1. svibnja 2021.;

I.  budući da su prava na slobodu mišljenja i govora, udruživanja i mirnog okupljanja utvrđena Ustavom Ruske Federacije; budući da se stanje ljudskih prava i vladavine prava u Rusiji i dalje pogoršava te da vlasti stalno krše ta prava i slobode; budući da je Ruska Federacija potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima te je članica Vijeća Europe;

J.  budući da su 9. travnja 2021. ruske vlasti na kraće razdoblje pritvorile i saslušale Romana Anina, jednog od vodećih ruskih istraživačkih novinara koji sudjeluje u Projektu izvješćivanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), te zaplijenili njegove mobilne telefone i dokumente; budući da su takvim postupanjem ugroženi i novinari koji s njim surađuju u okviru spomenutog projekta na pitanjima transparentnosti i korupcije zbog informacija kojima sada Federalna služba sigurnosti (FSB) ima puni pristup;

K.  budući da je Aleksej navaljni, najpoznatiji ruski borac protiv korupcije i oporbeni političar, pritvoren 17. siječnja 2021. i osuđen 2. veljače 2021. na kaznu zatvora od tri i pol godine zbog navodnog kršenja uvjetne kazne dok se u Njemačkoj oporavljao od pokušaja ubojstva trovanjem koje su nad njim izvršili službenici sigurnosnih službi Ruske Federacije na području Ruske Federacije korištenjem zabranjenog kemijskog bojnog otrova; budući da je Aleksej Navaljni 12. ožujka 2021. premješten u kaznenu koloniju u Pokrovu gdje je stalno izložen mučenju i nehumanom postupanju, zbog čega je prije više od tri tjedna započeo štrajk glađu;

L.  budući da su se zbog spomenutih događaja u posljednjih nekoliko tjedana potvrdili najgori strahovi njegove obitelji, prijatelja i podržavatelja te međunarodne zajednice u pogledu njegove osobne sigurnosti i opasnosti po život te doveli do njegova preseljenja u zatvorsku bolnicu u blizini Moskve, gdje je njegov život i dalje ugrožen;

M.  budući da je 16. veljače 2021. Europski sud za ljudska prava u skladu s člankom 39. Poslovnika Suda odlučio ruskoj vladi uputiti poziv da Alekseja Navaljnog; pusti na slobodu budući da bi se ta mjera trebala primijeniti s trenutačnim učinkom; budući da je Sud radi primjene privremene mjere dokazao prima facie narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog i ocijenio opće okolnosti trenutačnog zadržavanja Alekseja Navaljnog;

N.  budući da je u petak 23. travnja 2021. Aleksej Navaljni objavio da će na savjet liječnika koji nisu iz zatvorskog sustava postupno obustaviti štrajk glađu koji je započeo 31. ožujka 2021.; budući da bi prema liječničkom savjetu danom Alekseju Navaljnom nastavak štrajka glađu bio opasan po njegov život; budući da, ako Aleksej Navaljni sada i primi potrebnu skrb, ne postoji nikakvo jamstvo da neće biti izložen daljnjem nečovječnom postupanju, postupanju kojim se ugrožava njegov život ili pokušajima ubojstva;

O.  budući da je Rusija 2020. zauzela 129. mjesto od 180 zemalja na listi indeksa percepcije korupcije koju je pripremila organizacija Transparency International te je bila najniže plasirana europska zemlja na toj listi; budući da su aktivisti za borbu protiv korupcije, kao što su pokojni Sergej Magnjicki i Zaklada za borbu protiv korupcije (FBK) pod vodstvom Alekseja Navaljnog, u istragama neobjašnjenog bogatstva nakupljenog tijekom godina djelomično razotkrili kleptokratske veze između oligarha, službenika za sigurnost i dužnosnika povezanih s Kremljom, u koje su upletene najviše razine vlasti, uključujući Vladimira Putina; budući da Moskovski ured tužitelja želi da se FBK i druge dvije organizacije povezane s Navaljnim, Zaklada za zaštitu građanskih prava i regionalno sjedište Navaljnog, označe kao „ekstremističke”, što bi značilo da bi njihovi zaposlenici mogli biti uhićeni i da bi im se mogle izreći kazne zatvora u rasponu od šest do deset godina;

P.  budući da trovanje Alekseja Navaljnog odgovara obrascu djelovanja usmjerenog protiv Putinovih protivnika u okviru kojeg su napadnuti Viktor Juščenko, Sergej Skripal i Vladimir Kara-Murza te koji je doveo do smrti nekoliko vodećih pripadnika oporbe, novinara, aktivista i stranih čelnika, među ostalim Borisa Njemcova, Ane Politkovske, Sergeja Protazanova, Natalije Estemirove i Aleksandra Litvinjenka;

Q.  budući da Ruska Federacija predstavlja ne samo vanjsku prijetnju europskoj sigurnosti nego vodi i unutarnji rat s vlastitim narodom u obliku sustavnog ugnjetavanja oporbe i uhićenja na ulicama; budući da je samo 21. travnja 2021. uhićeno više od 1 788 mirnih prosvjednika, što znači da je od siječnja 2021. ukupno pritvoreno više od 15 000 nevinih ruskih građana;

R.  budući da je Parlament u dvjema prethodnim rezolucijama o Rusiji pozvao na reviziju politike EU-a prema Rusiji i njezinih pet vodećih načela te zatražio od Vijeća da odmah započne s pripremama i donese strategiju EU-a za buduće odnose s demokratskom Rusijom, koja bi uključivala širok raspon poticaja i uvjeta za jačanje trendova u Rusiji usmjerenih prema slobodi i demokraciji;

S.  budući da je Češka 17. travnja 2021. protjerala 18 članova osoblja ruskog veleposlanstva, među njima članove ruskih obavještajnih službi, zbog utemeljenih zaključaka češke sigurnosno-obavještajne službe da su pripadnici ruske obavještajne službe u aktivnoj službi 2014. sudjelovali u eksploziji skladišta streljiva u kojoj su ubijena dva češka državljanina i u kojoj je počinjena velika materijalna šteta; budući da su zbog toga životi i imovina tisuća ljudi koji žive u okolnim općinama nemilosrdno dovedeni u opasnost; budući da su te nezakonite radnje na državnom području Češke predstavljale drastično kršenje suvereniteta države članice EU-a za koje je odgovorna neka strana sila; budući da je Ruska Federacija kao odgovor na češko izbacivanje 18 članova osoblja veleposlanstva protjerala 20 čeških diplomata kojima je 19. travnja 2021. naloženo da napuste zemlju; budući da je Češka Republika 22. travnja 2021. odlučila broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednačiti s brojem osoblja u veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, nakon što je Rusija protjeranim češkim diplomatima odbila dopustiti da se ponovno vrate u tu zemlju i sukladu s člankom 11. Bećke konvencije o diplomatskim odnosima te dala ruskom veleposlanstvu rok do kraja svibnja da izvrši spomenuto;

T.  budući da su isti agenti GRU-a koji su sudjelovali u eksploziji skladišta streljiva u Češkoj Republici također bili odgovorni za pokušaj ubojstva Sergeja i Julije Skripal u Ujedinjenoj Kraljevini 2018. korištenjem nervnog bojnog otrova Novičok, što je dovelo i do smrti britanskog državljanina; budući da su agenti GRU-a 2015. optuženi i za pokušaj ubojstva vlasnika tvornice oružja Emilijana Gebreva te još dvoje osoba u Bugarskoj; budući da Rusija ne surađuje u istrazi tih zločina počinjenih na teritoriju Europske unije, poriče sudjelovanje GRU-a u trovanju Skripalovih i pruža utočište ključnim osumnjičenicima;

1.  podupire neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja svoju snažnu potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja; pozdravlja sve restriktivne mjere koje je EU poduzeo kao posljedicu nezakonitog pripojenja; poziva na trenutačno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i pritvorenih ukrajinskih građana na Krimskom poluotoku i Rusiji te žali zbog stalnih kršenja ljudskih prava na Krimu i okupiranim područjima u istočnoj Ukrajini, kao i zbog velikog dodjeljivanja ruskog državljanstva (putovnica) među građanima u tim područjima; naglašava da će se ruski dužnosnici čije je djelovanje ili nedjelovanje omogućilo ili dovelo do ratnih zločina u Ukrajini morati suočiti s međunarodnim kaznenim pravosuđem;

2.  žali zbog trenutačnog stanja odnosa EU-a i Rusije koje je posljedica ruske agresije na Ukrajinu i njezine stalne destabilizacije te zemlje, neprijateljskog ponašanja prema državama članicama EU-a i njihovim društvima te njezinih izravnih napada, među ostalim uplitanjem u izborne postupke, korištenjem dezinformacija, lažnih videa, zlonamjernih kibernapada, sabotaže i kemijskog oružja te znatnim pogoršanjem stanja ljudskih prava i prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja u Rusiji; snažno osuđuje neprijateljsko ponašanje Rusije u Europi i poziva njezinu vladu da stane na kraj tim aktivnostima kojima se krše međunarodna načela i norme i ugrožavaju stabilnost u Europi, čime se onemogućuje ostvarenje bilo kakvog pozitivnog bilateralnog programa s tim važnim susjedom;

3.  i dalje je iznimno zabrinut zbog pojačane ruske vojne prisutnosti na granici s Ukrajinom i nezakonito okupiranom Autonomnom Republikom Krimom, za koju je rusko Ministarstvo obrane izjavilo da je završilo; osuđuje ta prijeteća i destabilizirajuća djelovanja koja predvodi Ruska Federacija i s uvažavanjem priznaje razmjeran odgovor Ukrajine;

4.  smatra da EU mora izvući pouke iz duboko zabrinjavajuće povećane vojne prisutnosti ruskih vojnih snaga na ukrajinskoj granici, koja je obustavljena u petak 23. travnja 2021.; ustraje u tome da se povratak ruskih postrojbi s granice s Ukrajinom natrag u njihove stalne baze mora provesti u potpunosti i bez odgode; zahtijeva da Rusija odmah prekine praksu neopravdanog vojnog gomilanja usmjerenih na ugrožavanje svojih susjeda, zaustavi sve aktualne provokacije i suzdrži se od budućih provokacija i smiri situaciju povlačenjem svojih snaga u svoje stalne baze, u skladu sa svojim međunarodnim obvezama, kao što su načela OESS-a i obveze u pogledu transparentnosti vojnih kretanja i Bečki dokument; ponavlja da rusko povećanje vojne prisutnosti također predstavlja prijetnju europskoj stabilnosti, sigurnosti i miru, zbog čega bi sigurnosni dijalog EU-a s Ukrajinom trebao biti ambiciozan i doprinijeti usklađenoj procjeni sigurnosnih izazova na terenu; naglašava da bi prijateljske zemlje trebale pojačati vojnu potporu Ukrajini i svoju dostavu obrambenog oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana; poziva Rusiju da ukloni svoje postrojbe iz tzv. narodnih republika Luhanska i Donjecka i da Ukrajini vrati kontrolu nad Autonomnom Republikom Krimom i gradom Sevastopoljem;

5.  poziva potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da je Vijeće i dalje upućen u razvoj vojnih događanja unatoč najavljenom premještanju ruskih postrojbi te da je i dalje spremno dogovoriti daljnje zajedničko djelovanje;

6.  apelira na Rusiju da poštuje svoju obvezu iz Konvencije UN-a o pravu mora i da zajamči slobodu plovidbe i tranzitnog prolaska međunarodnim tjesnacem do luka Azovskog mora; traži od EU-a da u bliskoj suradnji s državama članicama i drugim međunarodnim partnerima osmisli stalno praćenje prolaska svih plovila koja prolaze kroz Kerčka vrata;

7.  apelira na Rusiju i separatiste koje podupire Rusija da se pridržavaju sporazuma o prekidu vatre; apelira na sve strane da u potpunosti provedu odredbe sporazumâ iz Minska te da se konstruktivno angažiraju u Normandijskom formatu i Trilateralnoj kontaktnoj skupini; ističe potrebu za političkim rješenjem sukoba u istočnoj Ukrajini i jačom ulogom EU-a u mirnom rješavanju sukoba;

8.  naglašava da EU, u slučaju da se takvo povećanje vojne prisutnosti u budućnosti pretvori u invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, mora jasno dati do znanja da bi posljedice takvog kršenja međunarodnog prava i normi biti teške; stoga ustraje u tome da se u takvim okolnostima odmah zaustavi uvoz nafte i plina iz Rusije u EU te da bi Rusiju trebalo isključiti iz sustava plaćanja SWIFT-a, dok bi svim oligarsima koji su bliski ruskim vlastima i njihovim obiteljima u EU-u trebalo zamrznuti svu imovinu u EU-u i ukinuti vize;

9.  zahtijeva da EU smanji ovisnost o ruskoj energiji i apelira na institucije EU-a i sve države članice da zaustave dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2 i da zahtijevaju prestanak izgradnje kontroverznih nuklearnih elektrana od strane poduzeća Rosatom;

10.  ponavlja svoju potporu međunarodnoj istrazi o okolnostima tragičnog rušenja zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17, koji bi se mogao okarakterizirati kao ratni zločin, te ponovno poziva da se odgovorne osobe privedu pravdi;

11.  poziva EU i njegove države članice da se oslone na zakonodavni prijedlog Ujedinjene Kraljevine za globalnu uredbu o sankcijama za borbu protiv korupcije i druge slične režime te da donesu režim sankcija EU-a za borbu protiv korupcije kako bi se dopunio trenutačni globalni režim sankcija EU-a za sankcije u području ljudskih prava; naglašava da države članice EU-a više ne bi smjele biti otvorena duha prema ruskom bogatstvu i ulaganjima nejasnog porijekla; poziva Komisiju i Vijeće da pojačaju napore za ograničavanje strateških ulaganja Kremlja u EU-u s ciljem subverzivnih aktivnosti, potkopavanja demokratskih procesa i institucija te širenja korupcije; i dalje ustraje na tome da države članice poput Bugarske i Malte odustanu od svojih sustava „zlatnih putovnica”;

12.  poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu Alekseja Navaljnog, čija je presuda politički motivirana i u suprotnosti s međunarodnim obvezama Rusije u pogledu ljudskih prava, te svih osoba koje su pritvorene tijekom prosvjeda u znak podrške njegovom oslobađanju ili njegovoj borbi protiv korupcije; očekuje od Rusije da poštuje privremenu mjeru Europskog suda za ljudska prava donesenu uzimajući u obzir narav i razmjer opasnosti za život Alekseja Navaljnog; smatra da je Rusija odgovorna za zdravstveno stanje Alekseja Navaljnog te ju poziva da provede istragu o pokušaju atentata na Alekseja Navaljnog i da u potpunosti surađuje s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja; poziva ruske vlasti da poboljšaju uvjete u zatvorima i ustanovama za pritvor kako bi se ispunili međunarodni standardi; poziva da se zaustave uhićenja mirnih prosvjednika i sustavni napadi na oporbu u vezi sa zahtjevima za oslobađanje Alekseja Navaljnog; naglašava da bi svi pojedinci koji su uključeni u kazneni progon, izricanje presude i zlostavljanje Alekseja Navaljnog trebali podlijegati sankcijama u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava;

13.  podsjeća ruske vlasti i ruskog predsjednika Putina osobno, kao čelnika ruske države, da snose punu odgovornost za skrb o životu i fizičkom stanju Alekseja Navaljnog te da moraju poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu njegova fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti; i dalje apelira na predsjednika Putina i ruske vlasti da provedu istragu nad osobama odgovornima za pokušaj ubojstva Alekseja Navaljnog, privedu ih licu pravde i zajamče da te osobe odgovaraju za svoj čin;

14.  osuđuje namjeru ruskih vlasti da Zakladu za borbu protiv korupcije pod vodstvom Alekseja Navaljnog proglase ekstremističkom organizacijom te je smatra neutemeljenom i diskriminatornom; apostrofira borbu protiv korupcije i dodaje da je želja za sudjelovanjem u slobodnom i pluralističkom javnom diskursu i izbornom procesu neotuđivo pravo svake pojedinačne i demokratske političke organizacije i nema veze s ekstremističkom vizijom;

15.  izražava svoju solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno i slobodno društvo, te svoju potporu svim pojedincima i organizacijama koji se nađu na meti napada i represije; apelira na ruske vlasti da prestanu s uznemiravanjem, zastrašivanjem i napadima na oporbu, civilno društvo, medije, borce za ljudska prava i borce za prava žena te druge aktiviste u zemlji, osobito ususret parlamentarnim izborima koji se održavaju u jesen 2021.; potiče EU da ustrajno poziva Rusiju da stavi izvan snage ili izmijeni sve zakone koji nisu u skladu s međunarodnim standardima; podsjeća na svoju snažnu potporu svim borcima za ljudska prava u Rusiji i njihovu radu; poziva delegaciju EU-a i predstavništva država članica u toj zemlji da ojačaju svoju potporu civilnom društvu te da iskoriste sve raspoložive instrumente kako bi povećali svoju potporu radu boraca za ljudska prava i, prema potrebi, olakšali izdavanje hitnih viza te osigurali privremeni smještaj u državama članicama EU-a;

16.  poziva ruske vlasti da poštuju slobodu medija i da prekinu sa svim oblicima uznemiravanja i pritiska na neovisne medije, poput onog usmjerenog protiv istraživačkog novinara Romana Anina;

17.  ponavlja svoj poziv institucijama EU-a i državama članicama da nastave pomno pratiti stanje ljudskih prava u Ruskoj Federaciji i da nastave nadzirati sudske postupke u koje su uključene organizacije civilnog društva, oporbeni političari i aktivisti, među ostalim slučaj Alekseja Navaljnog;

18.  osuđuje činjenicu da su počinitelji iz ruskih obavještajnih službi uzrokovali eksploziju u skladištu streljiva Vrbětice u Češkoj Republici, što predstavlja kršenje češkog suvereniteta i neprihvatljiv čin neprijateljstva; strogo osuđuje sve aktivnosti kojima se ugrožavaju sigurnost i stabilnost u državama članicama EU-u i poziva Rusiju da ih obustavi, da odgovorne osobe pozove na odgovornost i isplati naknadu obiteljima građana koji su preminuli u napadu 2014.; ističe da Europska unija stoji uz Češku Republiku i poziva potpredsjednika Komisije/visokog predstavnika Unije i Vijeće da poduzmu odgovarajuće protumjere, uključujući produljenje ciljanih sankcija; izražava najveću solidarnost s narodom i vlastima Češke Republike nakon ruskog napada počinjenog na teritoriju EU-a te neutemeljenog i nerazmjernog protjerivanja 20 čeških diplomata iz Rusije; izražava potporu odluci čeških vlasti da broj osoblja u Veleposlanstvu Rusije u Češkoj Republici izjednači s brojem osoblja u Veleposlanstvu Češke Republike u Rusiji, osuđuje naknadne prijetnje Ruske Federacije prema Češkoj Republici i cijeni sve oblike potpore i solidarnosti koje su već pružile različite vlade država članica EU-a i sve diplomatske službe; poziva države članice EU-a da po uzoru na slučaj Skripalj nastave s koordiniranim protjerivanjem ruskih diplomata;

19.  osuđuje potporu koju Kremlj pruža nedemokratskim represivnim režimima diljem svijeta, primjerice Iranu, Sjevernoj Koreji, Venezueli, Siriji i Bjelarusu; duboko je zabrinut zbog sve većeg broja uhićenja, otmica i deportacija bjelaruskih državljana koji žive u Rusiji, među ostalim zbog slučaja predsjednika oporbene stranke Bjelaruski narodni front i slučajeva običnih ljudi koji su izrazili podršku mirnim prosvjedima u Bjelarusu; posebno je zabrinut zbog kampanje usmjerene protiv organizacija nacionalnih manjina iz država članica EU-a koje djeluju u Bjelarusu, među ostalim protiv najveće od tih organizacija – Saveza Poljaka u Bjelarusu;

20.  osuđuje propagandu i dezinformiranje u ruskim medijima i njihovo zlonamjerno širenje u EU, kao i rad ruskih farmi trolova, posebno onih koji trenutačno kleveću Češku tvrdeći da je ona satelit američkih interesa, a ne suverena država s neovisnim obavještajnim službama; osuđuje kibernapade na češku stratešku instituciju državne uprave povezane s ruskom vojnom špijunažom;

21.  ponavlja da je jedinstvo među državama članicama EU-a najbolja politika kojom će se Rusija spriječiti u provođenju destabilizirajućih i subverzivnih aktivnosti u Europi; poziva države članice da usklade svoja stajališta i aktivnosti u pogledu Rusije i da djeluju jedinstveno; zahtijeva da države članice da u Odboru ministara Vijeća Europe nastupaju jedinstveno u pogledu ruskog ustrajnog nepoštovanja presuda Europskog suda za ljudska prava; smatra da bi EU trebao težiti daljnjoj suradnji s partnerima istomišljenicima, posebno NATO-om i SAD-om, kako bi se iskoristila sva sredstva dostupna na međunarodnoj razini za učinkovito suzbijanje stalnog uplitanja Rusije, sve agresivnijih kampanja dezinformiranja i teških kršenja međunarodnog prava koja ugrožavaju sigurnost i stabilnost u Europi;

22.  poziva države članice EU-a da djeluju pravodobno i odlučno protiv disruptivnih mjera ruskih obavještajnih službi na teritoriju EU-a te da usklade razmjeran odgovor s transatlantskim partnerima; preporučuje državama članicama da poboljšaju suradnju u borbi protiv obavještajnih službi i razmjenu informacija;

23.  poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika i Vijeće da osmisle novi strateški pristup za odnose EU-a s Rusijom, na temelju kojeg se treba bolje podupirati civilno društvo, jačati međuljudske kontakte s građanima Rusije, postaviti jasne granice za suradnju s ruskim državnim akterima, koristiti tehnološke standarde i otvoreni internet kako bi se poduprli slobodni prostori i ograničile represivne tehnologije te iskazati solidarnost s istočnim partnerima EU-a, među ostalim u pogledu sigurnosnih pitanja i mirnog rješavanja sukoba; ističe da se svaki dijalog s Rusijom mora temeljiti na poštovanju međunarodnog prava i ljudskih prava;

24.  iznimno je zabrinut zbog činjenice da ruske vlasti i dalje ograničavaju rad neovisnih medijskih platformi, kao i pojedinačnih novinara i drugih medijskih aktera; u tom pogledu oštro osuđuje odluku da se neovisna medijska kuća Meduza proglasi „stranim agentom”;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.

(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 16. (2) SL L 161, 29.5.2014., str. 3.