Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 i Uredbe (EU) 2019/816 (COM(2019)0003 – C8-0025/2019 – 2019/0001A(COD))

P9_TA(2021)0263 A9-0254/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0003),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 11. veljače 2021. kojom se Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 82. stavak 1. točku d i članak 87. stavak 2. točku a Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0025/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 31. ožujka 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0254/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem Predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/818 u pogledu utvrđivanja uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2021/1150.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe ETIAS-a i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1240, Uredbe (EZ) br. 767/2008, Uredbe (EU) 2017/2226 i Uredbe (EU) 2018/1861 (COM(2019)0004 – C8-0024/2019 – 2019/0002(COD))

P9_TA(2021)0264 A9-0255/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0004),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. točke a, b i d Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0024/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 31. ožujka 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0255/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861 i (EU) 2019/817 u pogledu utvrđivanja uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2021/1152.)

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Njemačke – EGF/2020/003 DE/GMH Guss (COM(2021)0207 – C9-0156/2021 – 2021/0107(BUD))

P9_TA(2021)0265 A9-0189/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0207 – C9-0156/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom)2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. ‒ 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3) (Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0189/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć pruža financijskom potporom radnicima i trgovačkim društvima za koja su radili;

B.  budući da je Njemačka podnijela zahtjev EGF/2020/003 DE/GMH Guss za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon otpuštanja 585 radnika (4) iz četiri podružnice poduzeća Guss GmbH svrstanog u odjeljak 24 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja metala) u regiji razine NUTS 2 Düsseldorf (DEA1)(5) i Arnsberg (DEA5)(6), u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 31. srpnja 2020. do 30. studenog 2020.;

C.  budući da se zahtjev odnosi na 585 radnika koji su proglašeni viškom u četiri podružnice poduzeća GMH Guss GmbH u Njemačkoj;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u kojima se uvjetuje da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici;

E.  budući da se industrija ljevaonica u Njemačkoj suočava s ozbiljnim izazovima kao što su promjene u međunarodnoj trgovini robom i uslugama te prekomjerna proizvodnja u Kini, osobito u automobilskoj i strojarskoj industriji, kao i premještanje aktivnosti u treće zemlje, uključujući u zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, u kojima se primjenjuju niži standardi zaštite okoliša(7) i u kojima se industrije snažno subvencioniraju;

F.  budući da su problemi poduzeća GMH Guss dosegli vrhunac kada je glavni klijent podružnice Walter Hundhausen GmbH, koji čini 60 % ukupne proizvodnje te podružnice, odlučio premjestiti dijelove svojeg lanca opskrbe u Tursku;

G.  budući da je tajvanski konkurent MEITA otvorio dvije ljevaonice u Obrenovcu (Srbija) koje uglavnom proizvode za europsku automobilsku industriju te da je zbog subvencija i nižih troškova rada MEITA mogla ponuditi znatno nižu cijenu od njemačkog konkurenta GMH Gussa;

H.  budući da se ukupna proizvodnja lijevanog metala u Njemačkoj smanjila za 8,9 % između 2018. i 2019.(8) zbog spomenutih izazova povezanih s globalizacijom, koji su posebno utjecali na Sjevernu Rajnu – Vestfaliju, gdje se proizvodi 25 % njemačkog lijevanog metala;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Njemačka u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 081 706 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 1 802 845 EUR, što obuhvaća troškove za usluge prilagođene potrebama radnika u iznosu od 1 730 731 EUR i troškove za pripremne, upravljačke, informacijske i reklamne aktivnosti te aktivnosti kontrole i izvješćivanja u iznosu od 72 114 EUR;

2.  napominje da su njemačke vlasti zahtjev podnijele 15. prosinca 2020. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Njemačka pružila, Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 27. travnja 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  napominje da su svi postupovni zahtjevi ispunjeni;

4.  napominje da se zahtjev odnosi na ukupno 585 radnika proglašenih viškom u njemačkom industrijskom sektoru; izražava žaljenje zbog toga što Njemačka očekuje da će od ukupnog broja korisnika koji ispunjavaju uvjete samo njih 476, većinom u dobi između 30 i 54 godine, sudjelovati u tim mjerama (ciljani korisnici);

5.  ističe da se očekuje da će ta otpuštanja imati znatan učinak na lokalno gospodarstvo jer su se dogodila u kontekstu visoke razine nezaposlenosti (10,7 % u rujnu 2020.) u području Ruhra zbog strukturnih izazova koji sežu još od 1960-ih kao i od posljedica pandemije bolesti COVID-19;

6.  ističe da se većina otpuštenih radnika nalazi u drugoj polovici svoje profesionalne karijere, ima nisku razinu formalnih kvalifikacija i često slabo vlada njemačkim jezikom; ističe nadalje da su, kako je objašnjeno u zahtjevu, velik broj korisnika muškarci migrantskog podrijetla i da bi njihovu uspješnu reintegraciju na tržište rada mogli olakšati ostali članova njihovih kućanstava, koji često imaju mnogo bolje znanje njemačkog jezika od bivših zaposlenika;

7.  ističe i pozdravlja činjenicu da će se pri organizaciji skupina voditi računa o privatnoj situaciji zahvaćenih bivših zaposlenika; naglašava da mjerama koje su dio ovog projekta mobilizacije EGF-a treba obuhvatiti sve zaposlenike i svima im pružiti potporu, bez diskriminacije i neovisno o njihovom državljanstvu;

8.  smatra da je društvena odgovornost Unije da tim otpuštenim radnicima pruži potrebne kvalifikacije za ekološku i pravednu transformaciju industrije Unije u skladu s europskim zelenim planom, s obzirom na to da su radili u sektoru s visokim emisijama ugljika; stoga pozdravlja sve prilagođene usluge koje EGF pruža radnicima, što uključuje mjere usavršavanja i tečajeve njemačkog jezika, radionice, strukovno usmjeravanje, poslovno savjetovanje, kao i pružanje naknada za obuku i savjetovanje u pokretanju posla, kako bi i područje i cjelokupno tržište rada u budućnosti postali održiviji i otporniji;

9.  napominje da je Njemačka 1. kolovoza 2020. počela ciljanim korisnicima pružati usluge prilagođene potrebama, pa će razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a stoga trajati od 1. kolovoza 2020. do 15. prosinca 2022.;

10.  napominje da je Njemačka počela snositi administrativne rashode za provedbu EGF-a 1. studenog 2020. i da će stoga rashodi za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 1. studenog 2020. do 15. lipnja 2023.;

11.  pozdravlja činjenicu da je Njemačka u dogovoru sa socijalnim partnerima sastavila usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama te da je osnovan nadzorni odbor koji se sastoji od predstavnika Ministarstva rada i socijalnih pitanja, javnih službi za zapošljavanje, prijelaznog poduzeća, socijalnih partnera, sindikata IG Metall, stečajnih upravitelja predmetnog poduzeća i njegovih podružnica, kao i predstavnika radničkih vijeća, radi upravljanja mjerama koje se sufinanciraju iz EGF-a; ističe da su socijalni partneri dotičnih poduzeća već surađivali u godinama i mjesecima koji su prethodili mobilizaciji EGF-a u cilju poboljšanja teških gospodarskih uvjeta i stanja, što je uključivalo i znatne ustupke radnika kad je riječ o njihovim plaćama;

12.  konstatira da su njemačke vlasti potvrdile da prihvatljive mjere dopunjuju i ne zamjenjuju mjere Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru operativnog programa ESF-a za Sjevernu Rajnu – Vestfaliju;

13.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

14.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

15.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Njemačke – EGF/2020/003 DE/GMH Guss

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2021/1021.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u. (5) Podružnice Friedrich Wilhelms-Hütte Eisenguss GmbH i Friedrich Wilhems-Hütte GmbH, obje sa sjedištem u Mülheimu an der Ruhr. (6) Podružnice Dieckerhoff Guss GmbH u Gevelsbergu i Walter Hundhausen GmbH (kao i glavno sjedište poduzeća GMH Guss GmbH) u Schwerteu. (7) Istraživanje banke Deutsche Bank (2020.): Automobilindustrie – Produktion in China überflügelt heimische Fertigung (Automobilska industrija – Proizvodnja u Kini prestiže domaću proizvodnju); Eurofound (2016.): Izvješće ERM-a iz 2016.: Usporavanje globalizacije? Nedavni dokazi o premještanju i vraćanju proizvodnje u Europu; Eurofound (2020.): Izvješće ERM-a iz 2020.: Restrukturiranje preko granica. Mjereno u kompenziranoj bruto tonaži (cgt). (8) Stephen, Sophie (2020.): Deutsche Gussproduktion 2019 und Ausblick 2020 (Proizvodnja lijevanog željeza u Njemačkoj 2019. i planovi za 2020.), u časopisu: GIESSEREI, 04/2020.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Belgije – EGF/2020/005 BE/Swissport (COM(2021)0212 – C9-0159/2021 – 2021/0109(BUD))

P9_TA(2021)0266 A9-0188/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0212 – C9-0159/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. ‒ 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3) (Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0188/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć pruža financijskom potporom radnicima i poduzećima za koja su radili;

B.  budući da je Belgija podnijela zahtjev EGF/2020/005 BE/Swissport za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) s obzirom na otpuštanje 1468 radnika(4) u poduzeću Swissport Belgium u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 9. lipnja 2020. do 9. listopada 2020.;

C.  budući da je Komisija 27. travnja 2021. donijela Prijedlog odluke o mobilizaciji EGF-a u korist Belgije radi pružanja podrške ponovnom uključivanju na tržište rada 1468 ciljanih korisnika;

D.  budući da se zahtjev odnosi na 1468 otpuštenih radnika u poduzeću Swissport Belgium;

E.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u prema kojima se zahtijeva da najmanje 500 radnika u poduzeću u državi članici bude proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale obavljati svoju djelatnost;

F.  budući da su pandemija bolesti COVID-19 i posljedična globalna gospodarska kriza prouzročili golem šok za putničku industriju u Belgiji, osobito za zračne prijevoznike i poduzeća koja posluju u zračnoj luci u Bruxellesu, gdje je u prvom tjednu ograničenja kretanja (16. – 22. ožujka 2020.) došlo do smanjenja broja letova za 58 % u odnosu na siječanj 2020. te su putnički letovi u toj zračnoj luci tijekom sljedećih tjedana gotovo u potpunosti zaustavljeni;

G.  budući da se ukupni međunarodni putnički promet u 2020. smanjio za 60 % u odnosu na 2019. (s 4,5 milijardi putnika na 1,8 milijardi), a 50 % svjetskih zrakoplova je uskladišteno; budući da je poduzeće Swissport Belgium jedan od dvaju pružatelja zemaljskih usluga u zračnoj luci u Bruxellesu koji je bio odgovoran za 60 % usluga putnicima i usluga čišćenja u zračnoj luci;

H.  budući da je 9. lipnja 2020., nakon što tjednima zemaljske usluge u zračnoj luci u Bruxellesu gotovo da nisu postojale, u poduzeću Swissport Belgium proglašen stečaj zbog nelikvidnosti, što je dovelo do predmetnih otpuštanja;

I.  budući da je Swissport Belgium prije izbijanja pandemije uspješno provodio plan oporavka, predviđajući smanjenje gubitaka za 37 % u 2020. u odnosu na 2019., no da je Sud u Bruxellesu 9. lipnja 2020. proglasio njegov stečaj;

J.  budući da zbog velike neizvjesnosti u pogledu kratkoročnog oporavka sektora zračnog prijevoza putnika nijedno poduzeće nije pokazalo interes za preuzimanje usluga koje je pružalo poduzeće Swissport Belgium;

K.  budući da postoji stvaran rizik od daljnjih stečajeva pružateljâ zemaljskih usluga do kojih bi moglo doći 2021.;

L.  budući da je to jedna od prvih mobilizacija EGF-a zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 nakon što je Europski parlament 18. lipnja 2020. usvojio Rezoluciju o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2020/000 TA 2020 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)(5), u kojoj se navodi da bi se EGF mogao mobilizirati kako bi se pružila pomoć trajno otpuštenim radnicima i samozaposlenim osobama u kontekstu globalne krize uzrokovane bolešću COVID-19 bez izmjene Uredbe (EU) br. 1309/2013;

M.  budući da je Komisija izjavila da je zdravstvena kriza dovela do gospodarske krize te da je utvrdila plan oporavka gospodarstva i naglasila ulogu EGF-a kao instrumenta za hitne slučajeve(6);

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Belgija u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 3 719 224 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 6 198 708 EUR, što obuhvaća troškove za usluge prilagođene potrebama radnika u iznosu od 5 977 108 EUR i troškove za pripremne, upravljačke, informacijske i reklamne promidžbene aktivnosti te aktivnosti kontrole i izvješćivanja u iznosu od 221 600 EUR;

2.  napominje da su belgijske vlasti zahtjev podnijele 22. prosinca 2020. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Belgija pružila, Komisija dovršila ocjenjivanje zahtjeva 27. travnja 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  napominje da su svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

4.  konstatira da se zahtjev odnosi na 1468 radnika proglašenih viškom u poduzeću Swissport Belgium, od kojih su 1086 muškarci a 382 žene; pozdravlja činjenicu da se od svih otpuštenih radnika očekuje sudjelovanje u mjerama;

5.  podsjeća da je zbog iznenadnog zatvaranja određenih ključnih sektora u Belgiji (ugostiteljstvo, turizam, kultura itd.) nezaposlenost u Bruxellesu u trećem tromjesečju 2020. godine dosegnula 15 %(7) te da velik dio bivše radne snage poduzeća Swissport Belgium čine pripadnici ugroženih skupina jer je riječ uglavnom o niskokvalificiranim i polukvalificiranim radnicima te je otprilike trećina njih (32,5 %) starija od 50 godina;

6.  naglašava da mjerama koje su dio ove mobilizacije EGF-a treba obuhvatiti sve zaposlenike i svima im pružiti potporu, bez diskriminacije i neovisno o njihovu državljanstvu;

7.  napominje da je Belgija 9. lipnja 2020. počela ciljanim korisnicima pružati usluge prilagođene potrebama, pa će razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a stoga trajati od 9. lipnja 2020. do 22. prosinca 2022.;

8.  podsjeća da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: informiranje, pomoć u traženju posla i profesionalno usmjeravanje, obuka, pružanje potpore i doprinosa osnivanju poduzeća, kao i poticaji i naknade; pozdravlja činjenicu da će radnici čiji je rod manje zastupljen i koji se odluče za strukovno osposobljavanje za radna mjesta s izraženom rodnom neravnotežom(8) dobiti dodatni bonus od 700 EUR; ponavlja da je integracija rodne perspektive važna sastavnica proračuna Unije te smatra da bi je trebalo promicati u svim fazama provedbe financijskog doprinosa iz EGF-a;

9.  napominje da je Belgija počela snositi administrativne rashode za provedbu EGF-a 10. lipnja 2020. i da će stoga rashodi za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 10. lipnja 2020. do 22. lipnja 2023.;

10.  pozdravlja činjenicu da je Belgija u savjetovanju s predstavnicima radnika i socijalnim partnerima, kao i s centrom za zapošljavanje specijaliziranim za sektor zrakoplovstva izradila usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama;

11.  naglašava da su belgijske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije te da će se u pristupu predloženim mjerama i u njihovoj provedbi poštovati načela jednakog postupanja i nediskriminacije;

12.  podsjeća da financijsku potporu iz EGF-a treba pružati što brže i učinkovitije; ističe da je potrebno što više skratiti razdoblje u kojem Komisija ocjenjuje zahtjeve;

13.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

14.  prima na znanje nedavno povećanje broja zahtjeva za financijsku pomoć preko EGF-a; izražava zabrinutost zbog i dalje prisutnih posljedica globalne ekonomske krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 na zapošljavanje, kao i zbog nedoumica oko toga je li EGF dostatan da se odgovori na sve buduće potrebe;

15.  snažno podupire EGF u nastavku iskazivanja solidarnosti u razdoblju 2021. – 2027. i istodobnom preusmjeravanju usredotočenosti s uzroka restrukturiranja na njegov učinak; pozdravlja činjenicu da će u skladu s novim pravilima i dekarbonizacija biti razlog za odobrenje potpore podnositeljima zahtjeva;

16.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

17.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Belgije – EGF/2020/005 BE/Swissport

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2021/1020.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0141. (6) COM(2020)0442. (7) https://statbel.fgov.be/fr/themes/emploi-formation/marche-du-travail/emploi-et-chomage (8) Zanimanja u kojima najmanje 75 % radnika pripada istom rodu.

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Nizozemske – EGF/2020/004 NL/KLM (COM(2021)0226 – C9-0161/2021 – 2021/0115(BUD))

P9_TA(2021)0267 A9-0187/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0226 – C9-0161/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. ‒ 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te o novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), (Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.), a posebno njegov članak 9.,

–  uzimajući u obzir pisma Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0187/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć pruža financijskom potporom radnicima i poduzećima za koja su radili;

B.  budući da je Nizozemska podnijela zahtjev EGF/2020/004 NL/KLM za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon otpuštanja 1851 radnika (4) u poduzeću KLM Royal Dutch Airlines u regiji razine NUTS 2 Noord-Holland (NL32) u Nizozemskoj, u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 15. kolovoza do 15. prosinca 2020.;

C.  budući da se zahtjev odnosi na 1851 radnika koji je proglašen viškom u poduzeću KLM Royal Dutch Airlines, pri čemu je do 650 otpuštanja došlo tijekom referentnog razdoblja, a do 1201 prije ili nakon referentnog razdoblja te se može utvrditi jasna uzročna veza s događajem koji je uzrokovao otpuštanja tijekom referentnog razdoblja;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u kojima se zahtijeva da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici;

E.  budući da je Komisija uvidjela da je zdravstvena kriza prouzročena bolešću COVID-19 dovela do gospodarske krize i zalagala se za plan oporavka Next Generation EU u kojemu se ističe ključna uloga EGF-a u pomoći osobama koje su izgubile radna mjesta;

F.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 znatno utjecala na zrakoplovnu industriju zbog ograničenja putovanja, što je u travnju 2020. dovelo do smanjenja međunarodnog zračnog prometa za 98,9 % u odnosu na travanj 2019., a uskladišteno je 64 % svih zrakoplova u svijetu;

G.  budući da je potražnja putnika na međunarodnoj razini u 2020. pala za 75,6 % u odnosu na 2019. i da Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika predviđa da će zrakoplovnoj industriji trebati tri do četiri godine da se vrati na razinu prije krize;

H.  budući da je to jedna od prvih mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji zbog krize prouzročene bolešću COVID-19 nakon što je Europski parlament 18. lipnja 2020. usvojio Rezoluciju o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2020/000 TA 2020 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)(5), u kojoj se navodi da bi se Europski fond za prilagodbu globalizaciji mogao mobilizirati kako bi se pružala pomoć trajno otpuštenim radnicima i samozaposlenim osobama u kontekstu globalne krize prouzročene bolešću COVID-19 bez izmjene Uredbe (EU) br. 1309/2013;

I.  budući da su se prije početka pandemije financijski rezultati KLM-a od 2015. do 2019. postupno povećavali, a njegova se neto dobit povećala s 54 milijuna EUR u financijskoj godini 2015. na 449 milijuna EUR u financijskoj godini 2019.;

J.  budući da se broj putnika koje je KLM prevezao 2020. smanjio za 68 %, a prihod tog poduzeća smanjio se za 53,8 % u usporedbi s 2019., što je dovelo do toga da je KLM 2020. akumulirao gubitak iz poslovanja od 1 154 milijuna EUR u odnosu na ostvarenu dobit od 714 milijuna EUR u 2019.(6), a njegova je uprava najavila plan restrukturiranja kojim se radna snaga smanjuje za otprilike 5000 ekvivalenata punog radnog vremena(7);

K.  budući da je Komisija izjavila da je zdravstvena kriza prouzročila gospodarsku krizu te da je utvrdila plan oporavka gospodarstva i naglasila ulogu EGF-a kao instrumenta za hitne slučajeve(8);

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Nizozemska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 5 019 218 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 8 365 364 EUR, što obuhvaća troškove za personalizirane usluge u iznosu od 8 030 750 EUR i troškove za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje u iznosu od 334 614 EUR;

2.  napominje da su nizozemske vlasti zahtjev podnijele 22. prosinca 2020. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Nizozemska pružila, Komisija dovršila ocjenjivanje njezinog zahtjeva 6. svibnja 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  žali zbog dugotrajnog postupka u takvim teškim okolnostima i poziva Komisiju da ubrza postupak ocjenjivanja kako bi otpušteni radnici mogli pravodobno dobiti potporu Unije;

4.  napominje da se zahtjev odnosi na ukupno 1851 radnika koji je proglašen viškom u poduzeću KLM Royal Dutch Airlines; prima na znanje da Nizozemska očekuje da će od ukupnog broja korisnika koji ispunjavaju uvjete samo njih 1201 sudjelovati u tim mjerama („ciljani korisnici”);

5.  napominje da je Nizozemska odlučila ne ponuditi potporu dohotku otpuštenim radnicima preko Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji; prima na znanje da je nizozemska vlada pokrenula opći plan potpore za plaće za sva poduzeća čiji je promet pogođen krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 u omjeru većem od 20 % te da je grupa KLM podnijela zahtjev za bespovratna sredstva NOW (Noodmaatregel Overbrugging voor Werkgelegenheid); prima na znanje da je grupa KLM podnijela zahtjev za cijelo razdoblje obuhvaćeno bespovratnim sredstvima NOW i da je već primila predujam od 683 milijuna EUR te da bi trebala primiti dodatnih 488 milijuna EUR;

6.  napominje da je na državi članici da odluči koliko bi radnika koji ispunjavaju uvjete trebalo usmjeriti na potporu te poziva Nizozemsku da zajamči da će njome bez ikakve diskriminacije biti obuhvaćeni najugroženiji pojedinci, koji će se vjerojatno suočiti s najviše poteškoća na tržištu rada; ističe prednost toga da se svim otpuštenim radnicima za koje je to najbolja opcija omogući integracija i potpora preko mjera iz ovog projekta EGF-a;

7.  naglašava da se očekuje da će otpuštanja u poduzeću KLM ozbiljno utjecati na društvo imajući u vidu da je to poduzeće drugi najveći privatni poslodavac u Nizozemskoj, koji je 2019. imao više od 33 000 zaposlenika(9); podsjeća na to da su se ta otpuštanja dogodila u kontekstu rastuće stope nezaposlenosti u pokrajini Noord-Holland, u kojoj je u četvrtom tromjesečju 2020. stopa nezaposlenosti dosegnula 4,8 %, odnosno 1,5 postotnih bodova više u odnosu na isto tromjesečje 2019.;

8.  napominje da je Nizozemska 1. veljače 2021. počela ciljanim korisnicima pružati personalizirane usluge te da će razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a stoga trajati od 1. veljače 2021. do 1. veljače 2023.;

9.  podsjeća na to da se personalizirane usluge koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: stručno usmjeravanje, potpora pri pronalasku zaposlenja u ciljanim sektorima, osposobljavanje, savjetovanje i/ili obrazovanje i financijsko savjetovanje; pozdravlja usmjerenost vlasti na prekvalifikaciju radnika kako bi se olakšao njihov prelazak u sektore s manjkom radne snage, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, logistika, tehnologije i upravljanje informacijama;

10.  napominje da je Nizozemska počela snositi administrativne rashode za provedbu EGF-a 1. veljače 2021. i da će stoga rashodi za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 1. veljače 2021. do 1. kolovoza 2023.;

11.  pozdravlja činjenicu da je Nizozemska izradila usklađeni paket personaliziranih usluga u dogovoru sa dionicima i socijalnim partnerima među kojima je i osam sindikata, te da je u bliskoj suradnji s relevantnim radničkim vijećima uspostavila skupinu za potporu kako bi se osigurala koordinacija tih usluga;

12.  naglašava da su nizozemske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere neće biti dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije(10);

13.  poziva na kontinuirano smanjivanje administrativnog opterećenja tijekom cijelog procesa;

14.  poziva na ulaganje dodatnih napora u pogledu komunikacije mjera koje se financiraju iz proračuna Unije u okviru EGF-a; ističe važnost širenja informacija o dodanoj vrijednosti Unije i potpori ranjivim sektorima i radnicima, posebno u kontekstu posljedica bolesti COVID-19;

15.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

16.  napominje da su prema mišljenju Komisije svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

17.  izražava snažnu potporu odluci da EGF-a nastavi iskazivati solidarnost u razdoblju 2021. – 2027. i da se usredotoči na posljedice restrukturiranja umjesto na njegov uzrok; pozdravlja činjenicu da će u skladu s novim pravilima i dekarbonizacija moći biti razlog za odobrenje potpore podnositeljima zahtjeva.

18.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Nizozemske – EGF/2020/004 NL/KLM

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2021/1022.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0141. (6) https://www.airfranceklm.com/sites/default/files/q4_2020_press_release_en_final.pdf (7) Priopćenje Službe za medije poduzeća KLM: https://news.klm.com/klm-adapts-organisation-further-due-to-covid-19-crisis/ (8) COM(2020)0442. (9) Godišnje izvješće poduzeća KLM za 2019.: https://www.klm.com/travel/nl_nl/images/KLM-Jaarverslag-2019_tcm541-1063986.pdf (10) Europska komisija odobrila je 13. srpnja 2020., na temelju pravila EU-a o državnim potporama, nizozemsku mjeru državne potpore u iznosu od 3,4 milijarde EUR koja se sastoji od državnih jamstava za zajmove i podređenog državnog zajma poduzeću KLM kako bi mu se u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 osigurala hitna potpora za likvidnost. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_1333

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Finske – EGF/2020/007 FI/Finnair (COM(2021)0227 – C9-0162/2021 – 2021/0116(BUD))

P9_TA(2021)0268 A9-0186/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0227 – C9-0162/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. ‒ 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), (Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020.), a posebno njegov članak 9.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0186/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine ili svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada; budući da se ta pomoć pruža financijskom potporom radnicima i poduzećima za koja su radili;

B.  budući da je Finska podnijela zahtjev EGF/2020/007 FI/Finnair za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon otpuštanja 508 radnika(4) u poduzeću Finnair Oyj i kod jednog podugovaratelja(5) u regiji razine NUTS 2 Helsinki-Uusimaa (FI1B) u Finskoj, u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 25. kolovoza 2020. do 25. prosinca 2020.;

C.  Komisija je 6. svibnja 2021. donijela Prijedlog odluke o mobilizaciji EGF-a radi pružanja podrške ponovnom uključivanju na tržište rada 500 ciljanih korisnika, tj. radnika koji su proglašeni viškom u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 51 NACE-a Rev. 2 (Zračni prijevoz);

D.  budući da se zahtjev odnosi na 504 radnika proglašenih viškom u poduzeću Finnair Oyj i četiri u jednom podugovaratelju u Finskoj;

E.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u kojima se uvjetuje da je najmanje 500 radnika proglašeno viškom u referentnom razdoblju od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici;

F.  budući da je Komisija uvidjela da je zdravstvena kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dovela do gospodarske krize te se zalagala za plan oporavka Next Generation EU u kojemu se ističe ključna uloga EGF-a u pomoći radnicima koji su proglašeni viškom;

G.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 prouzročila golem udar na zrakoplovnu industriju zbog ograničenja putovanja, što je u travnju 2020. dovelo do pada međunarodnog zračnog prometa za 98,9 % u odnosu na travanj 2019.(6), a u lipnju 2020. ostvareni putnički kilometri u cijeloj su se industriji smanjili za 86,5 % u odnosu na lipanj 2019.(7);

H.  budući da se međunarodna putnička potražnja 2020. smanjila za 75,6 % u odnosu na razine iz 2019.; budući da Međunarodno udruženje zračnih prijevoznika predviđa da će zrakoplovnoj industriji trebati tri do četiri godine da se vrati na razinu prije krize;

I.  budući da je to jedna od prvih mobilizacija EGF-a zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 nakon što je Europski parlament 18. lipnja 2020. usvojio Rezoluciju o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF/2020/000 TA 2020 – Tehnička pomoć na inicijativu Komisije)(8), u kojoj se navodi da bi se EGF mogao mobilizirati kako bi se pružila pomoć trajno otpuštenim radnicima i samozaposlenim osobama u kontekstu globalne krize uzrokovane bolešću COVID-19 bez izmjene Uredbe (EU) br. 1309/2013;

J.  budući da je prije izbijanja pandemije poduzeće Finnair ostvarivalo dobre financijske rezultate te se broj prevezenih putnika u 2019. povećao za 10,3 %, dok su se njegovi prihodi u 2019. povećali za 9,2 % i tako dosegnuli 3 097 milijuna EUR u usporedbi s 2 836 milijuna EUR u 2018.;

K.  budući da su ograničenja koja su na snazi u Finskoj i drugim zemljama uvelike utjecala na poslovanje poduzeća Finnair, posebno kad je riječ o međunarodnim i međukontinentalnim letovima; budući da je zračni promet važan oblik prijevoza koji povezuje udaljena područja kao što je Finska s ostatkom svijeta;

L.  budući da je zračna luka Helsinki veliko čvorište zračnog prometa i da je poduzeće Finnair važan prijevoznik između Europe i Azije te da se u siječnju 2020. broj putnika u Kinu povećao za 58 % u odnosu na siječanj 2019.; budući da se u veljači 2020. broj putnika naglo smanjio za 73 % zbog epidemije;

M.  budući da se broj putnika Finnaira smanjio za 76,2 % te su se njegovi prihodi 2020. smanjili za 73,2 % u usporedbi s 2019., što je dovelo do toga da je poduzeće 2020. akumuliralo operativni gubitak od 464,5 milijuna EUR(9); budući da je poduzeće Finnair na tu krizu moralo odgovoriti smanjenjem troškova te su ostvarene uštede na nekretninama, zakupu zrakoplova, informacijskoj tehnologiji (digitalizacija i automatizacija korisničkih procesa poduzeća), troškovima prodaje i distribucije te administrativnim troškovima i strukturama naknada; budući da je to dovelo do smanjenja 700 radnih mjesta(10) te su gotovo svi radnici dio godine bili na privremenom dopustu, pri čemu će 2021. velik dio radnika i dalje biti na privremenom dopustu;

N.  budući da je dugoročni cilj poduzeća Finnair postići ugljičnu neutralnost do 2045. i smanjiti neto stopu emisija za 50 % do kraja 2025. u odnosu na razine iz 2019.(11) te budući da je poduzeće Finnair, prema njihovim navodima, i tijekom pandemije nastavilo napredovati u pogledu održivosti ulaganjem u održiva biogoriva;

O.  budući da zrakoplovni sektor znatno doprinosi finskom gospodarstvu i predstavlja 3,2 % ukupnog BDP-a(12) te budući da otpuštanja radnika u poduzeću Finnair koje je najveći zračni prijevoznik u zemlji znatno utječu na regiju Helsinki-Uusimaa i na nacionalno gospodarstvo;

P.  budući da je 2020. u sektoru zrakoplovstva u Finskoj bilo zaposleno 42 000 osoba (na 23 000 izravnih i 19 000 neizravnih radnih mjesta), a ta će otpuštanja ozbiljno utjecati na nacionalno gospodarstvo; budući da se broj nezaposlenih tražitelja zaposlenja u regiji Helsinkija-Uusimae, u kojoj je došlo do otpuštanja, povećao za 0,8 postotnih bodova, sa 6,4 % 2019. na 7,2 % 2020.;

Q.  budući da je nezaposlenost zbog krize sve veća, bivšim radnicima poduzeća Finnair moglo bi biti teško ponovno pronaći zaposlenje;

R.  budući da je Komisija izjavila da je zdravstvena kriza prouzročila gospodarsku krizu, predstavila plan oporavka gospodarstva i naglasila ulogu EGF-a kao instrumenta za izvanredne situacije(13);

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Finska u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 752 360 EUR, odnosno 60 % ukupnog troška od 2 920 600 EUR, što obuhvaća troškove za usluge prilagođene potrebama radnika u iznosu od 2 730 600 EUR i troškove za pripremne, upravljačke, informacijske i promidžbene aktivnosti te aktivnosti kontrole i izvješćivanja u iznosu od 190 000 EUR;

2.  primjećuje da su finske vlasti zahtjev podnijele 30. prosinca 2020. te da je Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 6. svibnja 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament; žali što je u trenutačnim okolnostima ocjena Komisije trajala toliko dugo;

3.  napominje da su svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

4.  konstatira da se zahtjev odnosi na ukupno 508 radnika proglašenih viškom u poduzeću Finnair Oyj i u jednom podugovaratelju; nadalje, konstatira da Finska očekuje da će od ukupnog broja prihvatljivih korisnika njih 500 sudjelovati u tim mjerama (ciljani korisnici);

5.  podsjeća da će otpuštanja imati znatne društvene posljedice za radnike u regiji Helsinki-Uusimaa, u kojoj je smješteno operativno čvorište poduzeća i gdje se broj nezaposlenih tražitelja zaposlenja između veljače i travnja 2020. povećao za 22,5 % te za 0,8 postotnih bodova između 2019. i 2020.(14), zbog čega su izgledi da će se otpušteni radnici ponovno zaposliti vrlo mali; sa zadovoljstvom konstatira da bi otpušteni radnici mogli imati koristi od individualiziranih smjernica i potpore pri traženju zaposlenja te prilagođenog usavršavanja i prekvalifikacije kako bi povećali svoje izglede za ponovno zapošljavanje;

6.  naglašava da mjerama koje su dio ovog projekta mobilizacije EGF-a treba obuhvatiti sve zaposlenike i svima im pružiti potporu, bez diskriminacije i neovisno o njihovom državljanstvu;

7.  ističe da žene čine više od 44 % prihvatljivih korisnika, a najpogođenija dobna skupina je od 30. do 54. godine; primjećuje da je druga najveća dobna skupina od 55. do 64. godine (28,20 %), a ona bi se mogla suočiti s dodatnim izazovima pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

8.  primjećuje da je Finska 21. listopada 2020. počela ciljanim korisnicima pružati usluge prilagođene potrebama, pa će razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a stoga trajati od 21. listopada 2020. do 30. prosinca 2022.;

9.  podsjeća da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: savjetovanja i drugih pripremnih mjera, usluga zapošljavanja i poslovnih usluga, osposobljavanja, subvencija za plaću, bespovratnih sredstva za osnivanje poduzeća te naknada za putne troškove, smještaj i selidbu; pozdravlja činjenicu da će se korisnicima pružati programi osposobljavanja za stručne kvalifikacije, uključujući tečajeve za umjetnu inteligenciju, digitalnu sigurnost i robotiku; nadalje pozdravlja činjenicu da će Finska subvencioniranjem plaća nastojati smanjiti troškove plaća korisnika te bespovratnim sredstvima za osnivanje poduzeća poticati pokretanje poslovanja, ali podsjeća da bi tu potporu trebalo uvjetovati aktivnim sudjelovanjem tih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

10.  primjećuje da je Finska počela snositi administrativne rashode za provedbu EGF-a 21. listopada 2020. i da će stoga rashodi za pripremu, upravljanje, informiranje i promidžbu te kontrolu i izvješćivanje zadovoljavati uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 21. listopada 2020. do 30. lipnja 2023.;

11.  pozdravlja činjenicu da je Finska u dogovoru s radnom skupinom sastavila koordinirani paket usluga prilagođenih potrebama; ističe da su pripremne aktivnosti obuhvaćale sastanke s predstavnicima Centara za gospodarski razvoj, promet i zaštitu okoliša te Ureda za zapošljavanje i gospodarski razvoj regije Uusimaa, Finnaira i sindikata Ilmailualan Unioni (IAU), Finnairin insinöörit ja ylemmät toimihenkilöt (FINTO), Auto ja Kuljetusalan Työntekijäliitto ry (AKT) i Trade Union Pro;

12.  naglašava da su finske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

13.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora;

14.  snažno podupire EGF u nastavku iskazivanja solidarnosti u razdoblju 2021. – 2027. i istodobnom preusmjeravanju usredotočenosti s uzroka restrukturiranja na njegov učinak; pozdravlja činjenicu da će u skladu s novim pravilima i dekarbonizacija biti razlog za odobrenje potpore podnositeljima zahtjeva;

15.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

16.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Finske ‒ EGF/2020/007 FI/Finnair

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2021/1023.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) U smislu članka 3. Uredbe o EGF-u. (5) Hub Logistics Finland Oy, smješten u regiji Helsinki-Uusimaa. (6) ATAG. Izvješće Aviation Benefits Beyond Borders (Zrakoplovstvo: korist koja prelazi granice) za 2020.: https://aviationbenefits.org/media/167186/abbb2020_full.pdf (7) IATA: Air Passenger Market Analysis (Analiza tržišta zračnog prijevoza putnika), lipanj 2020.: https://www.iata.org/en/iata-repository/publications/economic-reports/air-passenger-monthly-analysis---june-20202/ (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0141. (9) https://company.finnair.com/en/media/all-releases/news?id=3801600 (10) Vijesti | Finnair (11) Vijesti | Finnair (12) Akcijska skupina za zračni prijevoz (ATAG), Aviation Benefits Beyond Borders (Zrakoplovstvo: korist koja prelazi granice): https://aviationbenefits.org/downloads/aviation-benefits-beyond-borders-2020/ (13) COM(2020)0442. (14) Statistička baza podataka Finske https://pxnet2.stat.fi/PXWeb/pxweb/en/StatFin/

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) 2019/816 i (EU) 2019/818 u pogledu utvrđivanja uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (COM(2019)0003) – C8-0025/2019 – 2019/0001B(COD))

P9_TA(2021)0269 A9-0083/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0003),

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 11. veljače 2021. kojom se Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove daje ovlast da razdijeli navedeni prijedlog Komisije i na temelju njega sastavi dva zasebna zakonodavna izvješća,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. točku (d) i članak 82. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0025/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 31. ožujka 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0083/2021),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) 2019/816 i (EU) 2019/818 u pogledu utvrđivanja uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2021/1151.)

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 6. svibnja 2021. o produljenju prijelaznog razdoblja iz članka 89. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (C(2021)3114 - 2021/2680(DEA))

P9_TA(2021)0270 B9-0315/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2021)3114),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 12. svibnja 2021. kojim se od Parlamenta traži da izjavi da neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku upućeno predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 3. lipnja 2021.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju(1), a posebno njezin članak 85. stavak 2. i članak 82. stavak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir da tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 8. lipnja 2021., nisu uloženi prigovori,

A.  budući da se u članku 89. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 predviđa da se u prijelaznom razdoblju do 18. lipnja 2021. obveza poravnanja iz članka 4. te uredbe ne primjenjuje na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno mjerljivo smanjuju investicijski rizici koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava ni na subjekte osnovane radi isplate naknade članovima mirovinskih sustava u slučaju neispunjavanja obveza; budući da je to prijelazno razdoblje uvedeno kako bi se izbjegao nepovoljan učinak koji bi središnje poravnanje ugovora o izvedenicama imalo na mirovine budućih umirovljenika te kako bi se omogućilo vrijeme potrebno za izradu prihvatljivih tehničkih rješenja potrebnih mirovinskim sustavima za prijenos gotovinskih i negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade;

B.  budući da se člankom 85. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 648/2012 Komisija se ovlašćuje da to prijelazno razdoblje dvaput produlji, svaki put za godinu dana, ako zaključi da još nisu izrađena takva prihvatljiva tehnička rješenja te da središnje poravnanje ugovora o izvedenicama i dalje nepovoljno utječe na mirovine budućih umirovljenika;

C.  budući da je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u svojem izvješću iz prosinca 2020. preporučilo Komisiji produljenje izuzeća za jednu godinu, čime bi se središnjim drugim ugovornim stranama osiguralo dodatno razdoblje za poboljšanje modela pristupa s ciljem veće dostupnosti za mirovinske sustave te istodobno izbjegla situacija u kojoj se obveza poravnanja za mirovinske sustave uvodi zbog dinamike tržišta prouzročene pandemijom bolesti COVID-19;

D.  budući da s obzirom na izvješće ESMA-e Komisija smatra da je zaista potrebno produljiti prijelazno razdoblje za godinu dana kako bi se predviđena rješenja mogla usavršiti i dodatno poboljšati;

E.  budući da je Komisija stoga donijela delegiranu uredbu kojom se prijelazno razdoblje produljuje do 18. lipnja 2022.;

F.  budući da bi ta delegirana uredba trebala hitno stupiti na snagu kako bi se mirovinskim sustavima Unije pružila sigurnost koja im je potrebna u pogledu izuzeća od obveze središnjeg poravnanja;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (07234/1/2021 – C9-0196/2021 – 2018/0258(COD))

P9_TA(2021)0271 A9-0196/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (07234/1/2021 – C9-0196/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0474),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0196/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 67. (2) SL C 158, 30.4.2021., str. 133.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. lipnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013 (06980/2/2021 – C9-0195/2021 – 2018/0206(COD))	P9_TA(2021)0272 A9-0197/2021
ISPRAVCI COR01

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06980/2/2021 – C9-0195/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(3) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0382),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni prijedlog Komisije (COM(2020)0447),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0197/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  nalaže svojem predsjedniku da u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije potpiše akt s predsjednikom Vijeća;

5.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o ulaganjima iz fonda ESF+ za borbu protiv siromaštva djece

U 2019. u EU-u je 18 milijuna djece bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a u nekim državama članicama taj je broj izrazito velik. Izbijanje bolesti COVID-19 i njezine socioekonomske posljedice pogoršali su nejednakosti i siromaštvo, što je imalo izraženije posljedice na djecu. Siromaštvo djece stalno je prisutno u svim državama članicama te je i dalje veće nego kod radno sposobnih odraslih osoba.

Komisija stoga pozdravlja uravnoteženi dogovor zahvaljujući kojem ESF+ postaje odlučujući alat za rješavanje problema siromaštva djece. U tom se dogovoru prepoznaje hitnost ulaganja u djecu u svim državama članicama.

Komisija je 24. ožujka 2021. donijela Prijedlog preporuke Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu s ciljem strukturnog rješavanja tog izazova. Pri programiranju fonda ESF+ Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala da države članice namijene odgovarajuća sredstva iz fonda ESF+ za doprinos provedbi europskog jamstva za djecu. Osim toga, potaknut će države članice da upotrebljavaju i druge EU-ove instrumente financiranja i nacionalna sredstva koja su na raspolaganju za podupiranje odgovarajućih ulaganja u tom području.

Izjava Komisije o ulaganjima iz fonda ESF+ za zapošljavanje mladih

Komisija ističe da su mladi nerazmjerno pogođeni socioekonomskom krizom uslijed izbijanja bolesti COVID-19. Nezaposlenost mladih od prosinca 2019. do prosinca 2020. u EU-u se povećala za 3 postotna boda, čime je broj nezaposlenih mladih osoba porastao na više od 3,1 milijuna. Komisija podsjeća i na to da je nezaposlenost mladih stalno i znatno viša od nezaposlenosti odraslog stanovništva, a najnoviji podaci pokazuju razliku od 10 postotnih bodova (17,8 % u usporedbi sa 6,6 % u prosincu 2020.).

Komisija pozdravlja dogovor suzakonodavaca kojim se taj izazov prepoznaje u svim državama članicama. ESF+ najvažniji je instrument financiranja sredstvima EU-a za provedbu nedavno donesene ojačane Garancije za mlade, kao i drugih relevantnih mjera u okviru inicijative za potporu zapošljavanju mladih.

Pri programiranju fonda ESF+ Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala da države članice namijene odgovarajuća sredstva iz fonda ESF+ provedbi pojačane Garancije za mlade. Osim toga, potaknut će države članice da upotrebljavaju i druge EU-ove instrumente financiranja i nacionalna sredstva koja su na raspolaganju za podupiranje odgovarajućih ulaganja u tom području.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 165. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 84. (3) Usvojeni tekstovi od 4.4.2019., P8_TA(2019)0350.