Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu” (COM(2020)0093),

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” (COM(2020)0094),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenoga 2020. naslovljenu „Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka” (COM(2020)0696),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” (COM(2021)0350),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. ožujka 2021. naslovljenu „Zajednički pristup sigurnom i održivom ponovnom otvaranju” (COM(2021)0129),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o jačanju jedinstvenog tržišta: budućnost slobodnog kretanja usluga(1) te mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja na tu temu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1724 od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012(2) („Uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku”),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija naslovljeno „Izvješće o preprekama na jedinstvenom tržištu i akcijski plan za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” (COR 2020/02355),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o (a) komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Dugoročni akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta” (COM(2020)0094) i (b) o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Utvrđivanje i uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu” (COM(2020)0093) (EESC 2020/01412),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljen „Business Journey on the Single Market: Practical Obstacles and Barriers” (Poslovno putovanje jedinstvenim tržištem: praktične prepreke i barijere) (SWD(2020)0054),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 8. rujna 2020. naslovljen „Evaluation of the Vertical Block Exemption Regulation” (Evaluacija Uredbe o vertikalnom skupnom izuzeću) (SWD(2020)0172),

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike iz srpnja 2020. naslovljenu „Territorial supply constraints in the EU retail sector” (Teritorijalna ograničenja opskrbe u maloprodajnom sektoru EU-a),

–  uzimajući u obzir studiju Unije Beneluksa iz veljače 2018. naslovljenu „Territorial Supply Constraints in the Retail Trade in Belgium, The Netherlands and Luxembourg” (Teritorijalna ograničenja opskrbe u maloprodaji u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu),

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života iz studenoga 2020. naslovljenu „Legal Obstacles in Member States to Single Market rules” (Pravne prepreke u državama članicama za provedbu pravila jedinstvenog tržišta),

–  uzimajući u obzir studiju Odjela Europskog parlamenta za podršku gospodarskom upravljanju iz listopada 2020. naslovljenu „Background Reader on the European Semester Autumn edition 2020 – The European Semester from a Parliamentary perspective” (Osnovne informacije o europskom semestru, izdanje jesen 2020. – Europski semestar iz parlamentarne perspektive),

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života iz veljače 2021. naslovljenu „The impact of COVID-19 on the Internal Market” (Utjecaj bolesti COVID-19 na unutarnje tržište),

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela Europskog parlamenta za ekonomsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života iz veljače 2019. naslovljenu „Contribution to Growth: The Single Market for Services – Delivering economic benefits for citizens and businesses” (Doprinos rastu: Jedinstveno tržište usluga – Ostvarivanje gospodarskih koristi za građane i poduzeća),

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 05/2016 Europskog revizorskog suda od 14. ožujka 2016. naslovljeno „Je li Komisija zajamčila djelotvornu provedbu Direktive o uslugama?”,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz travnja 2019. naslovljenu „Mapping the Cost of Non-Europe” (Pregled cijene nedjelovanja na europskoj razini),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o paketu mjera za jedinstveno tržište(3),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0336/2021),

A.  budući da jedinstveno tržište osigurava 56 milijuna europskih radnih mjesta i stvara 25 % BDP-a Unije; budući da je poljoprivredno-prehrambeni sektor najveći proizvodni sektor EU-a u pogledu radnih mjesta i dodane vrijednosti;

B.  budući da su održivi razvoj i visoke razine socijalnih i ekoloških standarda preduvjeti za produktivnost sukladnu ciljevima održivog razvoja iz Programa UN-a do 2030. i ciljem klimatske neutralnosti do 2050.;

C.  budući da su zaštita i promicanje socijalnih, radničkih i sindikalnih prava, uključujući kolektivno pregovaranje, pravedne plaće i dobre radne uvjete, sastavni dio stvaranja funkcionalnog, pravednog, uključivog i održivog jedinstvenog tržišta koje omogućava pružanje kvalitetne robe i usluga; budući da ekonomske slobode pružanja robe i usluga ne smiju biti važnije od temeljnih prava, uključujući socijalna, radnička i sindikalna prava, niti ih smiju ugrožavati;

D.  budući da bi se sveobuhvatna procjena necarinskih prepreka na jedinstvenom tržištu, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, mogla iskoristiti kao poticaj za uklanjanje tih prepreka;

E.  budući da bi se svaka procjena prepreka jedinstvenom tržištu trebala, među ostalim, temeljiti na iskustvima i percepcijama poduzeća, radnika i potrošača koji se u određenoj mjeri svakodnevno aktivni na jedinstvenom tržištu te na svrsi pravila jedinstvenog tržišta; budući da postojeće prepreke na jedinstvenom tržištu nerazmjerno utječu na MSP-ove i mikropoduzeća ili ih čak penaliziraju te koče njihove prekogranične aktivnosti;

F.  budući da su funkcioniranje jedinstvenog tržišta, učinkovita provedba postojećeg zakonodavstva EU-a i ukidanje prepreka odgovornost i Komisije i država članica;

G.  budući da brojne prepreke koje utječu na jedinstveno tržište proizlaze iz neispravne ili nepotpune primjene zakonodavstva EU-a, nedostatka ispravnog prenošenja prava EU-a u nacionalne pravne okvire, nedostatka odgovarajućih pravnih mjera EU-a usmjerenih na postojeće prepreke, otežanog pristupa potrebnim informacijama ili jednosmjernih mjera politike koje poduzimaju države članice; budući da bi nepotrebna regulatorna intervencija na razini EU-a također mogla negativno utjecati na jedinstveno tržište te stvoriti prepreke kao što su visoki troškovi usklađivanja ili pravna nesigurnost za pojedinačne potrošače;

H.  budući da fragmentacija, restriktivni nacionalni propisi, neodgovarajuća ili neispravna provedba, birokracija i prekomjerna regulacija te nedostatak provedbe ili odgovarajućih europskih pravnih mjera kojima se uklanjaju prepreke mogu imati negativne posljedice i na razini EU-a i na nacionalnoj razini te građanima uskratiti radna mjesta, potrošačima mogućnosti izbora, a poduzetnicima poslovne prilike;

I.  budući da su necarinske prepreke neproporcionalne ili diskriminirajuće regulatorne mjere, koje rezultiraju opterećenjem ili troškom koji moraju snositi poduzeća koja žele ući na tržište, a ne ona koja su već prisutna na tržištu, ili pak troškom koji snose strana poduzeća, no ne domaća, pri čemu se ne dovodi u pitanje pravo država članica da donose propise ili ostvaruju legitimne ciljeve javne politike kao što su zaštita okoliša te zaštita prava potrošača ili radna prava; budući da su necarinske prepreke tema rezolucije Parlamenta od 26. svibnja 2016.(4);

J.  budući da prekomjerna regulacija znači prakse zbog kojih države članice uvode dodatne neopravdane administrativne zahtjeve koji nisu povezani sa zakonodavnim ciljevima i koji mogu ugroziti neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta; budući da bi se prekomjerna regulacija, međutim, trebala razlikovati od postavljanja viših standarda koji nadilaze minimalne standarde na razini EU-a za zaštitu okoliša i potrošača, zdravstvenu skrb i sigurnost hrane;

K.  budući da sadašnja Komisija, uz izuzetak digitalnih inicijativa, još nije razvila sveobuhvatni zakonodavni paket usmjeren na propuste u ostvarivanju temeljnih sloboda jedinstvenog tržišta osim kontrole primjene pravila; budući da je Komisija dala prednost potrebi za boljom primjenom postojećeg zakonodavstva o jedinstvenom tržištu uz niz digitalnih i zelenih inicijativa kojima se utire put za dvostruku tranziciju;

L.  budući da se razvojem i provedbom zakonodavstva o unutarnjem tržištu uvijek mora osigurati odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva;

M.  budući da su Parlament i Vijeće odbili neke od prijedloga iz Paketa o uslugama iz 2016.;

N.  budući da velika većina poduzeća smatra da jedinstveno tržište nije dovoljno integrirano; budući da rascjepkanost pravila za prekograničnu trgovinu snažno utječe na poduzeća i potrošače na cijelom unutarnjem tržištu;

O.  budući da, unatoč prethodnim naporima iz višestrukih programa i primjena, trgovci i dalje teško pronalaze informacije o pravilima i postupcima za prekogranično pružanje usluga i prodaju robe;

P.  budući da je 71 % MSP-ova koji su pokušali primijeniti sustav uzajamnog priznavanja za neusklađenu robu dobilo odluku o uskraćivanju pristupa tržištu te budući da se nedavnom revizijom pravila kojima se uređuje taj sustav na temelju uvođenja boljeg okvira za nacionalne odluke nastoji olakšati njegova primjena za poduzeća;

Q.  budući da je Direktiva o stručnim kvalifikacijama(5) ključan instrument za osiguravanje pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, ali nedostatak instrumenata automatskog priznavanja kvalifikacija i vještina među državama članicama ometa mobilnost stručnjaka i time stvara neopravdane prepreke;

R.  budući da je jedinstveno tržište EU-a projekt koji nikad nije dovršen i da brzina društvenog i tehnološkog razvoja može stvoriti nove prepreke jedinstvenom tržištu koje koče njegovu potpunu provedbu;

S.  budući da digitalizacija i upotreba umjetne inteligencije i novih tehnologija mogu dodati znatnu vrijednost jedinstvenom tržištu, čime se pridonosi smanjenju postojećih prepreka i opterećenja te omogućuju nove poslovne prilike i potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta u korist potrošača i poduzeća; budući da upotreba novih tehnologija i umjetne inteligencije može biti korisna za prevladavanje nekih prepreka na digitalnom jedinstvenom tržištu;

T.  budući da nedostatak usklađenosti i nedovoljna minimalna standardizacija donose dodatne troškove i smanjuju sigurnost proizvoda na jedinstvenom tržištu te istodobno smanjuju europsku konkurentnost na međunarodnim tržištima;

U.  budući da je za okvir jedinstvenog tržišta ključno pravilno uravnotežiti gospodarske slobode, socijalna prava, interese potrošača, radnika i poduzeća te opći interes;

V.  budući da je Odboru Parlamenta za predstavke (PETI) nedavno podneseno nekoliko predstavki povezanih s necarinskim preprekama, na primjer predstavke br. 0179/2021 i 0940/2020;

W.  budući da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 bila šok i za proizvodnju i za potrošnju te je preoblikovala domaće i prekogranične aktivnosti i utjecala na potrošače, poduzeća, radnike i pružanje usluga; budući da su neki od tih učinaka možda privremeni, ali da će ostali imati dugoročne posljedice na oblik i potrebe jedinstvenog tržišta; budući da je odgovor na pandemiju ubrzao prelazak na digitalne usluge; budući da je kriza ukazala na važnost europske integracije, snažnih institucija i regulative; budući da su prakse proizvoljne javne nabave provedene tijekom pandemije bolesti COVID-19 snažno pogodile unutarnje tržište i ozbiljno ugrozile transparentnost; budući da je zbog trenutačne teške situacije potrebno ne samo ukinuti ograničenja povezana s bolesti COVID-19, već i neopravdane prepreke koje godinama opstaju na unutarnjem tržištu, kako bi se poboljšalo i produbilo jedinstveno tržište, što predstavlja jedan od načina izlaska iz krize;

Stanje jedinstvenog tržišta i ciljevi njegove politike

1.  pozdravlja paket za upravljanje jedinstvenim tržištem iz ožujka 2020., čiji je cilj poboljšavanje provedbe i primjene europskog zakonodavstva, za početak predstavljanjem pregleda postojećih i budućih inicijativa; smatra da još uvijek postoje nedostaci u pogledu zakonodavstva i njegove provedbe koji sprječavaju pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta; smatra posebice da nedostaju inicijative za poboljšanje jedinstvenog tržišta usluga;

2.  podržava Komunikaciju Komisije o dugoročnom akcijskom planu za bolju provedbu i primjenu pravila jedinstvenog tržišta, a posebno prijedloge za jačanje SOLVIT-a kao alata za rješavanje sporova na jedinstvenom tržištu, povećanje uloge Komisije u pomaganju državama članicama u ispravnom, potpunom i pravodobnom prenošenju prava EU-a kako bi se osiguralo usklađeno tumačenje i izbjegla prekomjerna regulacija, stvorio instrument za prepreke jedinstvenom tržištu u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika te građanima i poduzećima omogućilo anonimno izvješćivanje o regulatornim preprekama s kojima su se susreli pri ostvarivanju svojih prava na unutarnjem tržištu;

3.  ističe da cijenu neodgovarajuće provedbe plaćaju i poduzeća i potrošači te potiče Komisiju da prednost da primjerenim provedbenim mjerama;

4.  ističe napore da se osigura da ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta prati napore za postizanje temeljnih ciljeva EU-a u pogledu održivog razvoja i socijalnog tržišnog gospodarstva te visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša;

5.  ističe da je jedinstveno tržište i dalje jedno od najvećih postignuća Europske unije; zbog toga poziva Komisiju da usmjeri resurse na pitanja koja se tiču jedinstvenog tržišta, posebno neopravdane necarinske prepreke, koje sprečavaju ostvarivanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za potrošače, radnike i poduzeća, posebice MSP-ove, stvaranjem nepotrebnih i nepravednih prepreka slobodnom kretanju robe i usluga;

6.  uviđa da će vjerojatno biti potrebno strože praćenje i od strane država članica, regulatorni oprez, pojednostavljenje primjene postojećeg europskog regulatornog okvira te veći politički naglasak na jedinstvenom tržištu kako bi se učinkovito uklonile takve prepreke i dodatno produbila integracija jedinstvenog tržišta;

7.  svjestan je temeljne važnosti politike zaštite potrošača kao čimbenika koji jača jedinstveno tržište i doprinosi njegovoj integraciji;

8.  poziva Komisiju da iskoristi sredstva iz programa jedinstvenog tržišta kako bi ojačala upravljanje jedinstvenim tržištem i poboljšala njegovo funkcioniranje, posebno u pogledu necarinskih prepreka;

9.  poziva države članice da poštuju integritet jedinstvenog tržišta boljom razmjenom informacija i koordinacijom provedbe prava EU-a, uz pomoć Komisije, da se suzdrže koliko je to moguće od uvođenja odstupanja u nacionalnim pravilima te da rješenja potraže na europskoj razini, da na nove nacionalne propise primjenjuju smjernice za bolju regulativu, da pripreme odgovarajuće procjene učinka i podupiru dionike kako bi mogli na odgovarajući način doprinijeti postupku donošenja odluka te da primjenjuju sva pravila na opravdan, razmjeran i nediskriminirajući način;

10.  ističe da potpuno postizanje ciljeva iz europskog zelenog plana i europskih digitalnih agendi prvenstveno ovisi o učinkovitom funkcioniranju jedinstvenog tržišta i primjerenoj javnoj politici, što je ključan uvjet za učinkovitost tržišta i inovacije te jedan od nekoliko alata za modernizaciju europskih gospodarstava; zbog toga smatra da nedostaci jedinstvenog tržišta zaslužuju jednaku pozornost kao europski zeleni plan i europska digitalna agenda; naglašava da bi u drugim europskim politikama trebalo voditi računa o pravilima jedinstvenog tržišta te da se moraju poštovati njegova načela; ponovo potvrđuje svoju predanost razvoju i zaštiti otpornog i održivog unutarnjeg tržišta prilagođenog potrošačima, radnicima i poduzećima;

11.  žali zbog toga što bi neke necarinske prepreke mogle ugroziti ciljeve industrijske strategije EU-a, osobito vraćanje proizvodnje i jačanje otpornosti europskoga gospodarstva; naglašava da je čvrsto integrirano jedinstveno tržište bez necarinskih prepreka preduvjet za postizanje ciljeva industrijske strategije EU-a;

12.  poziva države članice da se pobrinu da su njihovi postupci proporcionalni i strogo usklađeni s legitimnim ciljevima javne politike kao što je javno zdravlje, okoliš, javne usluge i opći interes; međutim, žali zbog toga što se neke države članice i dalje pozivaju na javni interes kako bi izolirale svoje domaće tržište; nadalje, ističe da zahtjevi kao što su neutemeljena teritorijalna ograničenja, nepotrebni zahtjevi u pogledu jezika i ispitivanja gospodarskih potreba stvaraju neopravdane prepreke na jedinstvenom tržištu te poziva Komisiju da u tom pogledu poboljša praćenje država članica, uključujući zakonske obveze obavješćivanja;

13.  žali zbog činjenice da je prema studiji Parlamenta broj postupaka zbog povrede prava protiv država članica u području jedinstvenog tržišta porastao između 2017. i 2019. te dosegao 800 u 2019., što je najviša razina od 2014.;

Prepreke slobodnom kretanju robe i usluga

14.  ističe da su Komisija i dionici identificirali skupinu ključnih neopravdanih prepreka za prekogranične aktivnosti, među ostalim:

15.  napominje da su poduzeća iz EU-a koja posluju na unutarnjem tržištu već prijavila konkretne primjere prethodno navedenih prepreka, uključujući, na primjer, zahtjeve za strane pružatelje usluga da registriraju poduzeće u trgovačkom registru i registru trgovačkih društava države članice domaćina, čak i ako radnike samo privremeno šalju na državno područje države članice domaćina i ondje nemaju infrastrukturu iz koje bi obavljali djelatnosti na uobičajen, stabilan i kontinuiran način;

16.  naglašava da je usklađivanje, kada je ono moguće, najdjelotvorniji način za smanjenje rascjepkanosti jedinstvenog tržišta; međutim, naglašava da to usklađivanje ne bi smjelo dovesti do većeg regulatornog opterećenja za poduzeća;

17.  ističe da se poštovanjem vladavine prava jača integritet jedinstvenog tržišta i podsjeća države članice na njihove zakonske obveze obavješćivanja;

18.  ističe da necarinske prepreke, među ostalim, ozbiljno utječu na sektor usluga te posljedično na druge segmente gospodarstva koji se oslanjaju na sektor usluga; nadalje, ističe da je Komisija identificirala 24 specifična ograničenja u 13 sektora kojima se krše pravila utvrđena u Direktivi o uslugama(6), uključujući neka koja su diskriminirajuća ili postavljaju zahtjeve u pogledu nastana ili državljanstva; napominje da je cilj tog postupka bio dokumentirati postojanje ili nepostojanje ograničenja te da je procjena proporcionalnosti ograničenja bila izvan opsega tog postupka i da se njime nije procjenjivalo je li relevantno ograničenje opravdano ili proporcionalno;

19.  svjestan je da to izvješće ukazuje na malo smanjenje razine prepreka u gotovo svim ocijenjenim sektorima, što bi Komisija trebala dodatno ocijeniti; međutim, naglašava da je, prema Komisiji, praćenje smanjenja prepreka u različitim uslužnim sektorima bilo sporo nakon provedbe Direktive o uslugama 2006. godine do 2017. i da su se u maloprodajnom sektoru prepreke koje su praćene čak povećale između 2011. i 2017., čime je poništen postignuti napredak;

20.  žali zbog toga što su neka od utvrđenih ograničenja u okviru Direktive o uslugama rezultat pravne nesigurnosti koja se pojavila od njezina stupanja na snagu u pogledu njezina područja primjene, posebno za mala i srednja poduzeća u turističkom sektoru;

21.  ističe da javne usluge uživaju posebnu zaštitu u pogledu pravila unutarnjeg tržišta zbog zadaća od općeg interesa za koje su zadužene te da stoga pravila koja tijela javne vlasti utvrđuju za njihovo pravilno funkcioniranje nisu necarinske prepreke; u tom pogledu ističe da socijalne i zdravstvene usluge ne podliježu odredbama Direktive o uslugama;

22.  poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u uklanjanje prepreka trgovini na malo i brzo djeluju kada se utvrde nove prepreke; poziva Komisiju da pripremi smjernice o proporcionalnosti postupaka odobravanja u maloprodaji kako bi se povećala pravna sigurnost i predvidljivost za maloprodaju te da do sredine 2022. predstavi novi akcijski plan za europski maloprodajni sektor;

23.  podsjeća da znatan broj problema u vezi s prekograničnim pružanjem usluga proizlazi iz administrativnih praksi, a ne iz neusklađenosti s pravom EU-a;

24.  poziva Komisiju da nastavi razvijati smjernice za rješavanje problema nedovoljne učinkovitosti zakonodavstva; ističe da bi nedostatak zajedničkog tumačenja propisa EU-a kojima se olakšava slobodno kretanje radnika mogao dovesti do nedostatka pravne jasnoće i birokratskih opterećenja za poduzeća i radnike koji pružaju usluge u raznim državama članicama; poziva Komisiju da državama članicama pruži podršku u postupku prenošenja kako bi se zajamčio usklađeniji pristup;

25.  žali zbog nedovoljnog korištenja postupka obavještavanja u skladu s Direktivom o uslugama i sustava za obavješćivanje TRIS(7); ističe da to ugrožava sposobnost Komisije da osigura usklađenost novih propisa o uslugama s Direktivom o uslugama; poziva države članice da ispune svoje obveze obavješćivanja u skladu s Direktivom o uslugama; poziva Komisiju da do sredine 2022. predloži akcijski plan za poboljšanje postojećeg okvira; u tom pogledu prima na znanje namjeru Komisije da ažurira priručnik o provedbi Direktive o uslugama kako bi se integrirali elementi koji proizlaze iz najnovije sudske prakse te poboljšala primjena te direktive;

26.  naglašava da prepreke mogu proizlaziti i iz ograničenih kapaciteta nacionalnih uprava za pružanje usluga na drugim jezicima te nedostatka relevantnog osposobljavanja i infrastrukture; poziva države članice da osiguraju da informacije i dokumenti koji se odnose na pristup tržištu nisu dostupni samo na službenom jeziku države članice, već i na engleskom ili drugom jeziku koji se najviše koristi u lokalnom gospodarstvu;

27.  poziva Komisiju i države članice da usvoje praktične i sažete alate spremne za upotrebu za nacionalna tijela kako bi se riješilo problem pogrešne prakse i kršenja te primjenjivala pravila unutarnjeg tržišta;

28.  podsjeća da se država članica može pozivati na javnu politiku, javno zdravlje ili javnu sigurnost samo ako može dokazati postojanje stvarne, dovoljno ozbiljne prijetnje koja utječe na jedan od temeljnih interesa društva; stoga smatra neprihvatljivim svaki oblik diskriminacije koju potiče država, na primjer diskriminaciju osoba s invaliditetom ili na temelju ekonomskog položaja, nacionalnosti, dobi, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, zanimanja, spola ili seksualne orijentacije (uključujući protiv LGBTIQ zajednice); smatra da takva diskriminacija može ograničiti slobode unutarnjeg tržišta i time stvoriti necarinsku prepreku koja utječe na slobodno kretanje robe i usluga jer sprečava proizvođače robe i pružatelje usluga da ravnopravno isporučuju istu robu i usluge diljem EU-a, a potrošače da imaju koristi od postignuća jedinstvenog tržišta;

29.  pozdravlja bitna poboljšanja u slobodnom kretanju robe zadnjih nekoliko godina zahvaljujući uredbama kao što su Uredba (EU) 2018/302(8) (Uredba o geografskom blokiranju), Uredba (EU) 2019/1020(9) (Uredba o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda) i, najvažnije, zahvaljujući Uredbi (EU) 2019/515(10) (Uredba o uzajamnom priznavanju robe); podsjeća na to da se načelo uzajamnog priznavanja primjenjuje samo na neusklađenu robu i naglašava važnost usklađivanja odozgo prema dolje kako bi se osigurala visoka razina sigurnosti proizvoda i zaštite potrošača; smatra da bi temeljita primjena načela uzajamnog priznavanja i instrumenata koji su nedavno definirani u Uredbi (EU) 2019/515 učinkovito unaprijedila agendu jedinstvenog tržišta, posebno u područjima u kojima još postoje poteškoće;

30.  smatra da su donošenje i provedba Uredbe o geografskom blokiranju bili korisni za potrošače u olakšavanju prekogranične kupovine; podsjeća, međutim, da i dalje postoje određene prepreke, naročito kada je riječ o pružanju audiovizualnih usluga i sadržaja, te da to dovodi do manjeg povjerenja potrošača u prekograničnu kupnju na internetu; poziva Komisiju da u okviru izvješća o evaluaciji predviđenog za 2022. predloži načine za ukidanje neopravdanog i neučinkovitog geografskog blokiranja te da teži postizanju usklađenog jedinstvenog digitalnog tržišta;

31.  ističe postojanje diskriminirajućih praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su teritorijalna ograničenja opskrbe, kojima se koči razvoj jedinstvenog tržišta i potkopavaju njegove potencijalne koristi za potrošače; poziva Komisiju da osmisli odgovarajuće mjere za uklanjanje teritorijalnih ograničenja opskrbe i na taj način smanji prepreke prekograničnoj trgovini u cilju postizanja potpuno funkcionalnog jedinstvenog tržišta;

32.  pozdravlja činjenicu da je usklađivanje kvalifikacija uzajamnim priznavanjem već doprinijelo rastu jedinstvenog tržišta u pogledu nekoliko profesija; međutim, žali što administrativne prepreke koje nameću države članice ozbiljno ograničavaju daljnji napredak; ističe da bi se uzajamnim priznavanjem diploma, kvalifikacija, vještina i kompetencija među državama članicama ojačalo slobodno kretanje radnika i usluga te potiče države članice da prošire uzajamno priznavanje na sve moguće razine obrazovanja i osposobljavanja te da što je prije moguće poboljšaju ili uvedu potrebne postupke za takvo proširenje;

33.  podsjeća na poseban status reguliranih profesija na jedinstvenom tržištu i njihovu ulogu u pogledu javnog interesa, ali također naglašava da se taj poseban status ne bi smio koristiti za održavanje neopravdanih prepreka koje dovode do fragmentacije jedinstvenog tržišta;

34.  potiče države članice da uklone neopravdana ograničenja za stručne kvalifikacije te Komisiju da i dalje budno prati provedbu postupaka zbog povrede prava u slučajevima kada države članice ne poštuju zakonodavstvo EU-a o priznavanju kvalifikacija;

35.  podsjeća da se Direktiva o stručnim kvalifikacijama temelji na načelu jednakog postupanja i zabrani diskriminacije na temelju nacionalnosti;

36.  poziva Komisiju i države članice da stalno podižu razinu osviještenosti među poduzećima i radnicima koji možda nisu dovoljno upoznati s uzajamnim priznavanjem i drugim relevantnim pravilima kojima se olakšava prekogranično poslovanje;

37.  poziva na promicanje Europskog kvalifikacijskog okvira i olakšavanje njegove primjene u cijeloj Uniji kako bi se osiguralo da postane općeprihvaćeni instrument priznavanja;

38.  žali zbog nedovoljnog pristupa informacijama o mobilnosti radne snage u uslužnim sektorima te je zabrinut zbog opterećujućih postupaka u određenim državama članicama za dobivanje ključnih dokumenata i stalnih problema u pogledu pravodobnog izdavanja obrasca A1 građanima; ističe da je pristup informacijama, na primjer o domaćim kolektivnim ugovorima ondje gdje je to primjenjivo i relevantno, obvezan u okviru Direktive 2014/67/EU(11), da ga je potrebno poboljšati kako bi se olakšala usklađenost za poduzeća i informacije za radnike; ustraje u tome da bi te informacije trebale biti dostupne putem jedinstvenog digitalnog pristupnika; poziva Komisiju i Europsko nadzorno tijelo za rad da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se poboljšao pristup informacijama;

39.  potiče Komisiju da, kako je planirano, uvede digitalni obrazac za izjavu o upućivanju radnika u prvom tromjesečju 2022., kao što je navedeno u ažuriranoj verziji nove industrijske strategije iz 2020., uspostavom jednostavnog, korisnicima prilagođenog i interoperabilnog digitalnog obrasca koji odgovara potrebama europskih poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća;

40.  podsjeća na to da je pristup informacijama ključan i da bi ga trebalo što je više moguće olakšati za potrebe korisnika; smatra da su mjere poduzete u okviru paketa „proizvoda” za poboljšanje pristupa informacijama o mjerodavnim pravilima i obvezama za poduzeća dobrodošle kako bi se olakšala prekogranična trgovina te istodobno zadržala visoka razina zaštite potrošača; poziva na dodjelu dovoljnih sredstava za uspostavu jedinstvenih kontaktnih točki;

41.  prima na znanje sve veći broj propisa o pristupu vozila urbanim područjima koji se primjenjuju i na privatna i na gospodarska vozila; traži od Komisije da procijeni je li potrebna koordinacija na razini EU-a;

42.  naglašava da je pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta ključno za zaštitu dostatne opskrbe cjenovno prihvatljivim i visokokvalitetnim proizvodima, uključujući poljoprivredno-prehrambene proizvode, u cijeloj Uniji;

43.  ističe važnost jačanja dinamičnosti i otpornosti opskrbnih sustava EU-a, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini, te važnost jačanja kratkih, pametnih i integriranih lanaca opskrbe kako bi se u cijeloj Uniji osigurala kontinuirana opskrba proizvodima;

44.  naglašava da je potrebno osigurati najveću moguću usklađenost jedinstvenog tržišta s pomoću jedinstvenog pristupa označivanju na razini EU-a kojim se mogu ukloniti prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta i osigurati da informacije koje se pružaju potrošačima ostanu jasne, transparentne, sljedive i razumljive;

45.  pozdravlja donošenje revidirane Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi(12) i poticaje Komisije u tu svrhu te podržava rad i zaključke Zajedničkog istraživačkog centra, kojima je cilj riješiti problem dvojne kvalitete hrane;

Digitalizacija i upotreba umjetne inteligencije u uklanjanju prepreka na jedinstvenom tržištu

46.  naglašava važnost potpuno funkcionalnog digitalnog jedinstvenog tržišta koje koristi potrošačima i poduzećima te traži da se pruži potpora MSP-ovima kako bi se suočili s preprekama i poteškoćama u njihovoj digitalnoj transformaciji;

47.  smatra da digitalizacija i tehnologije u nastajanju kao što je umjetna inteligencija mogu doprinijeti postizanju ciljeva EU-a i produbljivanju unutarnjeg tržišta; naglašava da te tehnologije, ako se pravilno upotrebljavaju, mogu biti pozitivne i transformativne te se njima mogu rješavati brojni izazovi za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu;

48.  poziva Komisiju da dodatno ocijeni dopuštanje i poticanje upotrebe digitalnih rješenja koja mogu pomoći u pružanju obveznih informacija o proizvodu ili pakiranju bez potrebe za povećanjem veličine pakiranja ili za prepakiranjem;

49.  pozdravlja Komisijine prijedloge za Akt o digitalnim uslugama (COM(2020)0825) i Akt o digitalnim tržištima (COM(2020)0842) te traži od Komisije i država članica da usvoje okvire koji su usklađeni s drugim politikama unutarnjeg tržišta i EU-a; smatra da je od iznimne važnosti da poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća i potrošači, imaju jasan, usklađen i pouzdan skup pravila;

50.  pozdravlja plan Komisije da uspostavi jedinstvenu europsku informacijsku ulaznu točku za nadzorna tijela o neprehrambenim proizvodima;

51.  poziva relevantna europska i nacionalna tijela da poduzmu odgovarajuće korake u cilju izrade jedinstvenog predloška za službene nacionalne internetske stranice i da ih usklade s jedinstvenim digitalnim pristupnikom kako bi se poboljšao pristup relevantnim informacijama među različitim državama članicama;

52.  uviđa da brojne prepreke proizlaze iz ograničene sposobnosti administracije da pruži visokokvalitetne usluge u prekograničnim okvirima; vjeruje da digitalizacija javnih usluga i potpuno iskorištene mogućnosti e-vlade ostaju nužni preduvjeti za iskorjenjivanje nekih od opterećujućih necarinskih prepreka; poziva Komisiju da promiče upotrebu digitalnih alata i potiče države članice da se u potpunosti obvežu na digitalizaciju javnih usluga; ističe važnost razvoja i upotrebe interoperabilnih alata otvorenog koda u e-upravi kako bi se promicao razvoj međunarodno kompatibilnih administrativnih postupaka na mreži; podsjeća, u tom pogledu, da su ključne odredbe jedinstvenog digitalnog pristupnika do 12. prosinca 2020. trebale stupiti na snagu u svim državama članicama EU-a; ističe važnost načela „digitalizacije kao standarda” i načela „samo jednom”, koje će građanima i poduzećima uštedjeti vrijeme i novac, osobito ako će imati širu primjenu; pozdravlja prijedlog da se jedinstvenom digitalnom pristupniku doda alat za uklanjanje prepreka jedinstvenom tržištu;

53.  žali zbog spore provedbe jedinstvenog digitalnog pristupnika poziva države članice da dodijele dostatna sredstva za brzu provedbu jedinstvenog digitalnog pristupnika na način prilagođen MSP-ovima pružanjem informacija o pravilima jedinstvenog tržišta i administrativnim postupcima usmjerenima na korisnike kako bi on što je više moguće postao virtualna jedinstvena kontaktna točka; poziva države članice i Komisiju da prošire područje primjene jedinstvenog digitalnog pristupnika na sve relevantne poslovne administrativne postupke;

54.  ističe da mreža SOLVIT ima velik potencijal da postane glavni neformalni alat za rješavanje problema za poduzeća i potrošače u slučajevima pogrešne primjene prava EU-a; pozdravlja prijedlog Komisije da SOLVIT postane uobičajeni alat za rješavanje sporova koji se odnose na jedinstveno tržište; smatra da to zahtijeva veće informiranje o postojanju takvih instrumenata za rješavanje sporova;

55.  napominje da, unatoč aktivnostima Komisije i država članica za podizanje razine osviještenosti, brojni građani i poduzeća i dalje ne znaju za mrežu SOLVIT; naglašava da bi Komisija i države članice trebale poduzeti daljnje mjere za povećanje njezine vidljivosti;

56.  napominje da se SOLVIT temelji na preporuci, a ne na zakonskom aktu te da ne može donositi pravno obvezujuće odluke; ističe da se rad mreže SOLVIT može znatno poboljšati;

57.  napominje da brojni centri mreže SOLVIT i dalje nemaju dovoljno osoblja te da im nedostaju resursi i odgovarajuća osposobljavanja za zaposlenike, a time i potrebno znanje; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da centri mreže SOLVIT imaju odgovarajuće resurse za rad u skladu sa zahtjevom Komisije iz komunikacije COM(2017)0255;

58.  skreće pozornost na činjenicu da su neopravdane, nerazmjerne i diskriminacijske prakse kontrole koje primjenjuju države članice, uključujući prekomjerne novčane kazne ili pristup konkurentnim podacima o trgovačkim društvima, također jedan od oblika prepreka na unutarnjem tržištu; napominje da europska poduzeća redovito izvješćuju o primjerima takvih praksi putem mreže SOLVIT, predstavkama podnesenima odboru PETI ili pritužbama Komisiji;

59.  naglašava da je potrebna pristupačna kontaktna točka okrenuta europskom građanima, poduzećima i njihovim predstavnicima kako bi ukazivali na mjere koje poduzimaju države članice a koje ometaju jedinstveno tržište EU-a; ističe da na te pritužbe treba odmah reagirati kako bi se što prije uklonile neopravdane prepreke jedinstvenom tržištu;

60.  podsjeća da je sektor međunarodnog cestovnog prijevoza izložen većem broju necarinskih prepreka koje ograničavaju pristup nacionalnim tržištima, što smanjuje njegovu konkurentnost;

61.  naglašava važnost usklađivanja normi za unutarnje tržište i naglašava važnost većeg uključivanja dionika i poduzeća kako bi se izbjegle nepotrebne prepreke pristupu jedinstvenom tržištu EU-a;

Primjena pravila i nadzor usklađenosti

62.  u načelu pozdravlja Radnu skupinu za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (SMET), čiji je cilj postizanje usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog tržišta i davanje prioriteta najvećim preprekama, rješavanje pretjerane regulacije i raspravljanje o horizontalnim problemima u primjeni pravila; ističe da ta radna skupina ne bi trebala samo identificirati probleme, već i predlagati rješenja; poziva Komisiju i države članice da osiguraju veće uključivanje dionika u rad te radne skupine;

63.  podsjeća da je plan Komisije bio poboljšati primjenu zakonodavstva EU-a zahvaljujući radu te skupine, koja se prvi put sastala u travnju 2020., no to je dosad dalo tek ograničene rezultate; žali zbog toga što radne metode te radne skupine nisu transparentne; poziva Komisiju i države članice da povećaju transparentnost Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta i da uključe dionike u njezine sastanke te da osiguraju da ta radna skupina na internetskoj stranici Komisije objavljuje popise sudionika, dnevne redove i zapisnike sa svojih sastanaka; poziva Komisiju da do kraja 2022. predstavi konkretne ishode rada te radne skupine te da ih podnese Odboru Parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Vijeću za konkurentnost u skladu sa svojom Komunikacijom od 10. ožujka 2020. o dugoročnom akcijskom planu za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta (COM(2020)0094);

64.  poziva Komisiju da redovito, a najmanje svake tri godine, podnosi izvješće o necarinskim preprekama, da proširi postojeći pregled stanja jedinstvenog tržišta na transparentan način, da navede postupke zbog povrede prava i nacionalne propise za koje se sumnja da su u suprotnosti s pravom EU-a;

65.  poziva Komisiju i države članice da dosljedno, brzo i rigorozno ocijene ograničavaju li nacionalna pravila unutarnje tržište te ako je to slučaj, da ocjene jesu li nužna, nediskriminirajuća, razmjerna i opravdana u skladu s Direktivom (EU) 2015/1535 o pružanju informacija u području tehničkih propisa i Direktivom (EU) 2018/958(13) o pristupu reguliranim profesijama; napominje da nedostaju odgovarajuće procjene učinka i dobro objašnjena obrazloženja, posebno u pogledu nacionalnih pravila o proizvodima i uslugama; poziva Komisiju da brzo donosi odluke o žalbama kako bi osigurala da se relevantna pitanja sa stajališta krajnjeg korisnika obrađuju brzo i rješavaju djelotvorno;

66.  podsjeća da tijekom regulatornog životnog ciklusa države članice i Komisija moraju dijeliti odgovornost u osiguravanju poštovanja pravila jedinstvenog tržišta, uzimajući u obzir i Pariški sporazum te europski stup socijalnih prava, te u osiguravanju provedbe prava građana, uključujući prava radnika i potrošača; naglašava da su na europskoj razini potrebna usklađena pravila u pogledu učestalosti i kvalitete kontrola i drugih aktivnosti tržišnog nadzora, osobito kad je riječ o sigurnosti proizvoda, te promicanje alata za razmjenu informacija među nacionalnim tijelima u cilju jačanja suradnje u tom području;

67.  poziva sve države članice da se pobrinu za to da sva nadležna tijela u njihovoj nadležnosti imaju sve minimalne ovlasti te potreban proračun i osoblje kako bi se zajamčila pravilna primjena pravne stečevine o unutarnjem tržištu;

68.  ističe da je važno da nadležna tijela provode proporcionalan nadzor, inspekcije i sankcioniranje gospodarskih subjekata koji ne poštuju zakonodavstvo, neovisno o državi članici njihovog poslovnog nastana; ističe da je od presudne važnosti koristiti se instrumentima za suradnju između nacionalnih tijela i Europske komisije u području nadzora tržišta te također razvijati nove instrumente kako bi se spriječili problemi povezani s neusklađenosti koji ugrožavaju sigurnost potrošača, naročito u vidu pojačanog nadzora na europskoj razini;

69.  naglašava važnost povećane razine usklađenosti koja uključuje djelotvornu i učinkovitu suradnju u provedbi među nadležnim tijelima kako bi se otkrile i istražile povrede te naredio njihov prestanak ili zabrana;

70.  naglašava važnost praćenja i stoga pozdravlja pregled stanja jedinstvenog tržišta kao alat za praćenje uspješnosti; naglašava da treba redovito raspravljati o ishodima pregleda stanja na najvišim političkim razinama, osiguravajući političku predanost rješavanju utvrđenih prepreka ne samo iz poslovne perspektive, već i s obzirom na izazove s kojima se suočavaju radnici, potrošači i građani, uzimajući u obzir socijalne i ekološke aspekte;

71.  pozdravlja izgradnju kapaciteta nacionalnih javnih uprava, stručnjaka za javnu nabavu, sudaca i drugih pravnih stručnjaka za koju su moguća financijska sredstva u okviru Programa potpore reformama;

Prepreke jedinstvenom tržištu zbog odgovora na bolest COVID-19

72.  podsjeća da početni odgovor država članica i Komisije na pandemiju nije uzeo u obzir potrebe jedinstvenog tržišta i podsjeća da je to ozbiljno utjecalo na slobodno prekogranično kretanje robe, osoba i usluga; smatra da će biti potrebna daljnja procjena učinka pandemije na jedinstveno tržište kako bi se izvukli zaključci iz krize uzrokovane bolešću COVID-19;

73.  poziva države članice da u slučaju pogoršanja pandemije u potpunosti provedu smjernice Komisije o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 i komunikaciju Komisije naslovljenu „Postupan i koordiniran pristup ponovnoj uspostavi slobode kretanja i ukidanju kontrola na unutarnjim granicama” (C(2020)3250) kako bi se radnicima, osobito radnicima u prometu, pograničnim, upućenim i sezonskim radnicima te pružateljima usluga omogućio prelazak granica i neometan pristup njihovu mjestu rada;

74.  pozdravlja paket za oporavak NextGenerationEU, smjernice EU-a za upravljanje granicama, zelene prometne trake, EU digitalnu COVID potvrdu za olakšavanje slobodnog kretanja i daljnje mjere kojima je cilj da jedinstveno tržište normalno funkcionira;

75.  žali zbog toga što su neke države članice uvele dodatna ograničenja putovanja, kao što je karantena za neke nositelje EU digitalne COVID potvrde; napominje da su ta ograničenja posebno opterećujuća za prekogranične i upućene radnike te vozače kamiona;

76.  podsjeća da je važno osigurati da mjere uvedene zbog bolesti COVID-19 ne utječu na protok proizvoda, posebno hrane, unutar EU-a, uključujući kada je riječ o područjima koja nisu povezana s kontinentalnom Europom;

77.  konstatira da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do određenih ograničenja među državama članicama i unutar njih, osim toga što je došlo do pada u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, što je imalo katastrofalne posljedice na proizvodnju hrane;

78.  smatra da se put prema oporavku mora temeljiti na održivom razvoju, pravednoj tranziciji, socijalnoj uključenosti i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta;

79.  pozdravlja prijedlog Komisije da predstavi instrument jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve; poziva Komisiju da ga razvije kao pravno obvezujući strukturni alat za osiguravanje slobodnog kretanja osoba, robe i usluga u slučaju budućih kriza;

80.  poziva Komisiju i države članice da proaktivno iskoriste naučene lekcije i razviju plan odgovora na hitne slučajeve, kojim bi se trebao osigurati zajednički odgovor i zaštititi što je više moguće slobodno kretanje usluga, robe i osoba, posebno prekograničnih radnika; podsjeća da države članice trebaju odmah obavijestiti o nacionalnim mjerama kojima se ograničava slobodno kretanje robe i usluga;

81.  pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU (COM(2020)0727), a posebno njezin prijedlog o uspostavi mehanizma za kontrolu ograničenja izvoza medicinske opreme na unutarnjem tržištu;

82.  naglašava da je hitno potrebno proširiti pristup digitalnim uslugama i tehnologijama koje su tijekom kriznih situacija ključne za neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta i za pristup građana i poduzeća javnim uslugama s pomoću rješenja e-uprave; prepoznaje digitalnu isključenost i nedostatak pristupa internetu kao neke od najvećih necarinskih prepreka digitalnoj transformaciji jedinstvenog tržišta EU-a;

o
o   o

83.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 456, 10.11.2021., str. 14. (2) SL L 295, 21.11.2018., str. 1. (3) SL C 388, 13.11.2020., str. 39. (4) SL C 76, 28.2.2018., str. 105. (5) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija. (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.). (6) Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu. (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.). (7) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva. (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.). (8) Uredba (EU) 2018/302 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2018. o rješavanju pitanja neopravdanoga geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju državljanstva, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata. (SL L 60 I, 2.3.2018., str. 1.). (9) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda. (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.). (10) Uredba (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici. (SL L 91, 29.3.2019., str. 1.). (11) Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća o od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. (SL L 159, 28.5.2014., str. 11.). (12) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu. (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.). (13) Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije. (SL L 173, 9.7.2018., str. 25.).