Latinska Amerika i karipske zemlje
Odnosi Europske unije sa zemljama Latinske Amerike i karipskim zemljama višedimenzionalni su i održavaju se na različitim razinama. U skladu s Novom agendom za odnose između EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja, EU želi ojačati i modernizirati to biregionalno strateško partnerstvo. Sastancima na vrhu čelnika država i vlada te parlamentarnom demokracijom EU održava odnose s cijelom regijom, a sporazumima i političkim dijalogom povezan je s karipskim državama, Srednjom Amerikom, Andskom zajednicom, Mercosurom i pojedinačnim zemljama.
Pravna osnova
- Glava V. Ugovora o Europskoj uniji (vanjsko djelovanje EU-a).
- Glave I.–III. i glava V. (zajednička trgovinska politika, razvojna suradnja i humanitarna pomoć, međunarodni sporazumi) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Odnosi između regija
EU te Latinska Amerika i karipske zemlje (LAC) prirodni su partneri povezani dubokim političkim, gospodarskim i kulturnim vezama. Unija ima opsežnu mrežu sporazuma s 27 od 33 zemlje iz te regije. Snažne su i gospodarske veze: EU je najveći ulagatelj u tu regiju, njezin treći najveći trgovinski partner, kao i vodeći sudionik u razvojnoj suradnji. Zemlje EU-a i LAC-a zajedno čine više od trećine država članica Ujedinjenih naroda i pokretačka su sila snažnog multilateralizma utemeljenog na pravilima.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija donijeli su 7. lipnja 2023. zajedničku komunikaciju u kojoj je utvrđena Nova agenda za odnose između EU-a i Latinske Amerike i karipskih zemalja, čiji je cilj ojačati odnose i obnoviti partnerstvo između EU-a i LAC-a. Usredotočena je na šest ključnih područja:
- obnovljeno političko partnerstvo;
- jačanje zajedničkog trgovinskog programa;
- program ulaganja u okviru strategije Global Gateway za ubrzanje pravedne, zelene i digitalne tranzicije te suzbijanje nejednakosti;
- udruživanje snaga za pravdu, sigurnost građana i borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala;
- suradnju na promicanju mira i sigurnosti, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i humanitarne pomoći; te
- izgradnju dinamičnog međuljudskog partnerstva.
U toj se komunikaciji parlamentarna demokracija prepoznaje kao ključna sastavnica biregionalnih odnosa te se posebno spominje uloga Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat).
A. Sastanci na vrhu
Na prvom sastanku na vrhu EU-a i LAC-a, održanom u Riju de Janeiru u lipnju 1999., uspostavljeno je biregionalno strateško partnerstvo. Šesti i posljednji sastanak na vrhu EU-a i LAC-a održan je 2010. u Madridu, gdje je osnovana Zaklada EU-LAC s ciljem jačanja i promicanja biregionalnog strateškog partnerstva.
Zajednica latinoameričkih i karipskih država (CELAC), osnovana 2010. godine, regionalni je blok 33 latinoameričke i karipske zemlje. Regionalni sastanci na vrhu EU-a i CELAC-a sada su glavni forum za dijalog i suradnju radi zajedničkog suočavanja s globalnim izazovima. Treći sastanak na vrhu čelnika država ili vlada EU-a i CELAC-a održan je u Bruxellesu 17. i 18. srpnja 2023., osam godina nakon posljednjeg sastanka na vrhu. Čelnici EU-a i CELAC-a obvezali su se obnoviti i institucionalizirati svoje dugogodišnje partnerstvo. Sastanak na vrhu održan je u okviru teme „Obnavljanje biregionalnog partnerstva radi jačanja mira i održivog razvoja” te se raspravljalo o širokom rasponu pitanja, uključujući pojačanu suradnju na multilateralnim forumima, globalni mir i sigurnost, trgovinu i ulaganja, borbu protiv klimatskih promjena, pravdu i sigurnost. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola sudjelovala je na sastanku na vrhu. Njezin govor bio je usmjeren na važnost ostvarivanja napretka u pregovorima o trgovinskim sporazumima i sporazumima o pridruživanju. Na kraju sastanka usvojena je Deklaracija sa sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a koju su podržale sve zemlje EU-a i CELAC-a osim jedne. Tijekom tog događanja objavljen je i Plan EU-a i CELAC-a za razdoblje 2023.–2025., a čelnici su se dogovorili da će buduće sastanke na vrhu organizirati svake dvije godine, pri čemu bi se sljedeći sastanak trebao održati 2025. u Kolumbiji.
B. Parlamentarna dimenzija
Za EU i LAC parlamentarna diplomacija ključan je kanal za dijalog, kao i razmjenu ideja i najboljih praksi. Redovni kontakti između zastupnika u Europskom parlamentu i latinskoameričkih parlamentarnih zastupnika započeli su 1974. prvom od 17 dvogodišnjih međuparlamentarnih konferencija.
Godine 2006. osnovana je Europsko-latinskoamerička parlamentarna skupština — EuroLat, kao parlamentarna institucija biregionalnog strateškog partnerstva. Riječ je o forumu za rasprave, praćenje i preispitivanje svih pitanja u vezi s partnerstvom.
EuroLat ima 150 članova: 75 zastupnika iz Europskog parlamenta i 75 zastupnika iz podregionalnih latinskoameričkih parlamenata, uključujući Latinskoamerički parlament, Andski parlament, Srednjoamerički parlament, parlament Mercosura te kongrese Čilea i Meksika.
EuroLat je raspravljao o temama kao što su digitalizacija i digitalno gospodarstvo, kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija, borba protiv organiziranog kriminala, sigurnost opskrbe hranom i klimatske promjene, a od 2006. održao je ukupno 15 plenarnih sjednica. Posljednja plenarna sjednica EuroLata održana je u srpnju 2023. u Madridu u Španjolskoj.
U zajedničkoj deklaraciji s trećeg sastanka na vrhu EU-a i CELAC-a parlamentarna diplomacija prepoznata je kao važna dimenzija biregionalnih odnosa te je pohvaljena konstruktivna uloga EuroLata u tom pogledu. Osim toga, supredsjedatelji EuroLata u svojem su obraćanju sudionicima sastanka na vrhu istaknuli važnost sklapanja bilateralnih sporazuma o trgovini i pridruživanju u vezi s klimatskim promjenama o kojima se pregovara te važnost revitalizacije multilateralizma.
Parlamentarni odnosi EU-a s karipskim zemljama u nadležnosti su Zajedničke parlamentarne skupštine OAKPD[1]-EU. Sporazum iz Samoe primjenjuje se od 2024. Njime se stavlja naglasak na posebne potrebe regija te je doveo do osnivanja Parlamentarne skupštine Karibi-EU. To novo tijelo održalo je konstituirajuću sjednicu u veljači 2024. u Angoli, a čini ga 15 zastupnika u Europskom parlamentu i po jedan zastupnik iz svake karipske zemlje. Skupština je na svojem prvom sastanku donijela svoj poslovnik kojim se predviđa sjednica jednom godišnje, i to naizmjenično u karipskoj regiji i u Europskoj uniji. Sljedeća sjednica održat će se 2025. na Karibima.
Odnosi s podregijama
A. Andska zajednica (Bolivija, Kolumbija, Ekvador i Peru)
U prosincu 2003. EU i andska regija sklopili su sporazum o političkom dijalogu i suradnji, kojim je opseg suradnje dodatno proširen, no taj sporazum još nije stupio na snagu. Pregovori o sporazumu o pridruživanju započeli su u lipnju 2007. i konačno doveli do sporazuma o trgovini s Peruom i Kolumbijom u ožujku 2010. Taj sporazum, koji je potpisan u lipnju 2012. i koji je Europski parlament ratificirao u prosincu 2012., za Peru je stupio na snagu 1. ožujka 2013., a za Kolumbiju 1. kolovoza 2013. Njime se predviđa potpuna liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima i proizvodima ribarstva tijekom deset godina (a njegovim stupanjem na snagu ukida se većina carinskih pristojbi) te se povećava pristup tržištu za poljoprivredne proizvode. Obuhvaća javnu nabavu, ulaganja, ljudska prava te radne i ekološke standarde. Ekvador je tom sporazumu o trgovini pristupio 1. siječnja 2017. Bolivija također može zatražiti pristupanje, ali to još nije učinila. Da bi se taj sporazum mogao provesti u potpunosti mora ga ratificirati još samo jedna država članica: Belgija.
B. Karipske zemlje
Odnosi između EU-a i karipskih država uređeni su različitim institucijskim okvirima koji se preklapaju, uključujući Sporazum iz Samoe, s njegovim Karipskim protokolom, koji obuhvaća 15 karipskih država[2].
Zajednička strategija partnerstva EU-a i karipskih država pruža strukturirani okvir za širi i dublji dijalog i suradnju. EU je najveći trgovinski partner karipskih zemalja. Ključni regionalni partner za gospodarski dijalog s EU-om je Forum karipskih zemalja (Cariforum), koji uključuje zemlje članice Karipske zajednice i Dominikansku Republiku. Godine 2008. potpisali su Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Cariforuma, sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini i gospodarskom partnerstvu.
Pregovori o sklapanju sporazuma o političkom dijalogu i suradnji s Kubom započeli su u travnju 2014. te su uspješno dovršeni u ožujku 2016. Sporazum se privremeno primjenjuje od 1. studenoga 2017. Sporazum može u potpunosti stupiti na snagu nakon što ga ratificiraju sve države članice Europske unije. Sporazum o političkom dijalogu i suradnji sadrži tri glavna poglavlja: o političkom dijalogu, o suradnji i dijalogu u sektorskoj politici te o trgovini.
C. Srednja Amerika (Kostarika, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Nikaragva i Panama)
Sporazum o pridruživanju sa Srednjom Amerikom, prvi međuregionalni sporazum te vrste koji je Europska unija sklopila, potpisan je u lipnju 2012., a Europski parlament ratificirao ga je u prosincu 2012. godine. Sastoji se od tri stupa – političkog dijaloga, suradnje i trgovine — te je njime zacrtan cilj razvoja povlaštenoga političkog partnerstva utemeljenog na vrijednostima, načelima i zajedničkim ciljevima. Njime se također nastoje poboljšati ljudska prava, smanjiti siromaštvo, boriti protiv nejednakosti, spriječiti sukobe i poticati dobro upravljanje, sigurnost, regionalnu integraciju i održivi razvoj. Sporazumom o pridruživanju također se liberalizira trgovina industrijskim proizvodima i proizvodima ribarstva te se ukida većina carinskih pristojbi na trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Od 2013. godine privremeno se primjenjuje samo poglavlje o trgovini tog sporazuma. Sve države članice EU-a konačno su ratificirale sporazum te se očekuje da će on stupiti na snagu 2024. Njegovu provedbu nadgledat će parlamentarni odbor za pridruživanje, čime će se proširiti mogućnost djelovanja na parlamentarnoj razini.
D. Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj)
Pregovori o sporazumu o pridruživanju s Mercosurom, kojim su obuhvaćeni politički dijalog, suradnja i slobodna trgovina, započeli su 1999. godine. Politički dogovor postignut je 2019. Međutim, ratifikacija sporazuma o pridruživanju stavljena je na čekanje zbog zabrinutosti u pogledu standarda zaštite okoliša i ljudskih prava u Brazilu pod vodstvom vlade predsjednika Bolsonara. Pregovori su nastavljeni nakon izbora predsjednika Lule da Silve 2022., no ponovno je došlo do zastoja u postupku donošenja. Ako sporazum stupi na snagu, na izvoz iz EU-a u zemlje Mercosura povoljno će utjecati činjenica da će za 91 % robe biti ukinute carine, dok će za razne proizvode carine biti niže. U tom slučaju, EU će ukinuti carine za 92 % robe koja se uvozi iz zemalja Mercosura, ali će zadržati carinske kvote za osjetljive poljoprivredne proizvode.
Odnosi s pojedinim zemljama
A. Brazil
EU i Brazil uspostavili su 2007. strateško partnerstvo. U okviru tog partnerstva EU i Brazil provode suradnju i politički dijalog u više od 30 područja od zajedničkog interesa, uključujući međunarodni mir i sigurnost, ljudska prava, upravljanje u javnom sektoru, gospodarska i financijska pitanja, inovacije, socijalne politike, obrazovanje, okoliš i regionalnu integraciju. Strateško partnerstvo između EU-a i Brazila uključuje i redovit dijalog između brazilskog Nacionalnog kongresa i Europskog parlamenta. Izbor Lule da Silve za predsjednika Brazila 2022. doveo je do snažnog oživljavanja odnosa EU-a i Brazila nakon što je stupio na dužnost u siječnju 2023., uključujući niz posjeta na visokoj razini obiju strana. Tijekom 2023. Brazil su posjetila čak četiri izaslanstva Europskog parlamenta[3]. U planu je održavanje sastanka na vrhu EU-a i Brazila 2024. godine.
B. Čile
EU je 2002. sklopio Sporazum o pridruživanju s Čileom. Pregovori o modernizaciji Sporazuma o pridruživanju i njegovoj zamjeni naprednim okvirnim sporazumom započeli su u studenome 2017. i zaključeni u prosincu 2022. Europski parlament usvojio je napredni okvirni sporazum u veljači 2024. Parlament i Vijeće Europske unije usvojili su privremeni sporazum o trgovini, koji sadržava samo trgovinske i ulagačke elemente iz naprednog okvirnog sporazuma, koje je dovoljno ratificirati samo na razini EU-a. Nakon što Čile dovrši svoj interni postupak ratifikacije, privremeni sporazum o trgovini stupit će na snagu. Privremeni sporazum o trgovini isteći će čim napredni okvirni sporazum, nakon što ga ratificiraju sve države članice, stupi na snagu.
Modernizirani sporazum sastoji se od stupa političkog dijaloga i suradnje te od stupa trgovine i ulaganja. Njime se jačaju trgovinski i ulagački odnosi između EU-a i Čilea, utvrđuju obvezujuće odredbe u području okoliša i rada i olakšava pristup kritičnim sirovinama. Također, prvi put u jednom sporazumu EU-a, taj sporazum sadrži posebno poglavlje o trgovini i rodnoj ravnopravnosti. Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Čilea od 2003. nadgleda provedbu Sporazuma o pridruživanju i nastavit će pratiti napredni okvirni sporazum, pri čemu će se sastajati dvaput godišnje.
C. Meksiko
Meksiko je jedina zemlja s kojom je EU sklopio i sporazum o pridruživanju i strateško partnerstvo. Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između EU-a i Meksika, poznat i kao Sporazum između EU-a i Meksika, stupio je na snagu 2000. godine. Njime je institucionaliziran politički dijalog, suradnja je proširena na više područja, među ostalim i na demokraciju i ljudska prava, te je stvoreno područje slobodne trgovine između EU-a i Meksika. Pregovori s Meksikom o modernizaciji Sporazuma između EU-a i Meksika započeli su u svibnju 2016. godine. U travnju 2018. stranke su postigle „načelni dogovor” o trgovinskim poglavljima, a u travnju 2020. postignut je konsenzus o posljednjim neriješenim aspektima. Trenutačno se čeka ratifikacija tog sporazuma.
Strateško partnerstvo uspostavljeno je 2009. godine, a cilj mu je bio dvojak: poboljšanje suradnje i koordinacije EU-a i Meksika u globalnim pitanjima na multilateralnoj razini te davanje dodatnog političkog poticaja bilateralnim odnosima i inicijativama. U okviru strateškog partnerstva održana su tri sastanka na vrhu između EU-a i Meksika, od kojih je posljednji održan u lipnju 2015. godine. Europska unija i Meksiko vode redoviti dijalog na visokoj razini o mnogim temama, među ostalim o ljudskim pravima, sigurnosti i provedbi kaznenog progona, gospodarskim pitanjima te okolišu i klimatskim promjenama. Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Meksika od 2005. godine nadgleda provedbu Sporazuma između EU-a i Meksika. Zajednički parlamentarni odbor obično se sastaje dvaput godišnje i temeljni je forum za razmjenu mišljenja.
Jonas Kraft / Clotilde Chantal Claudie Sebag