Informativni članci o Europskoj uniji
Europski parlament
Ispunite ovo polje

Unutarnje energetsko tržište

Europsko energetsko tržište konkurentno je, usmjereno ka potrošaču, prilagodljivo i nediskriminirajuće. Pitanja pristupa tržištu, transparentnosti i propisa, zaštite potrošača, povezanosti i sigurnosti opskrbe rješavaju se mjerama toga tržišta. Njima se osnažuju prava pojedinačnih potrošača, energetskih zajednica i ranjivih potrošača te pojašnjavaju uloge i odgovornosti tržišnih sudionika i regulatora i potiče razvoj transeuropskih energetskih mreža.

Pravna osnova

Članci 114. i 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Ciljevi

Kako bi unutarnje tržište Unije u sektoru energetike u potpunosti zaživjelo potrebno je provesti sljedeće korake: ukloniti brojne prepreke i trgovinske zapreke, uskladiti porezne i cjenovne politike i mjere u pogledu poštovanja normi i standarda te provedbi ekoloških i sigurnosnih propisa. Cilj je stvoriti tržište koje dobro funkcionira, jamči svima pošten pristup tržištu i visoku razinu zaštite potrošača te zadovoljavajuće razine povezanosti i kapaciteta za proizvodnju energije.

Postignuća

A. Liberalizacija tržišta plina i električne energije

Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća, Europska unija i države članice započele su proces postupnog otvaranja svojih monopoliziranih nacionalnih tržišta električne energije i plina, tržišnom natjecanju. Ta se inicijativa razvijala u okviru nekoliko zakonodavnih paketa:

  • Prva liberalizacija nacionalnih energetskih tržišta započela je prvim energetskim paketom, usvojenim između 1996. i 1998.
  • Izabiranje dobavljača energijom između većeg broja natjecatelja na tržištu omogućeno je industrijskim i privatnim potrošačima drugim energetskim paketom 2003.
  • Trećim energetskim paketom donesenim 2009. uvedeni su pravila o odvajanju opskrbe energijom i proizvodnji energije od rada prijenosnih mreža (razdvajanje), novi zahtjevi za neovisne regulatore, nova europska agencija za suradnju različitih nacionalnih energetskih regulatora (ACER), europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju i plin (ENTSO-E i ENTSO-G) te povećana prava potrošača na maloprodajnim tržištima.
  • Nova pravila za energiju iz obnovljivih izvora, poticaji za potrošače i ograničenja subvencija za elektrane kao što su mehanizmi za razvoj kapaciteta uvedena su četvrtim energetskim paketom „Čista energija za sve Europljane” 2019. Bilo je potrebno pripremiti planove za smanjenje rizika za elektroenergetske krize i povećati nadležnosti Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) za prekograničnu suradnju.
  • Petim energetskim paketom, „Spremni za 55 %”, koji je donesen 2024., energetski ciljevi Unije usklađeni su s njezinim novim klimatskim ambicijama u pogledu nulte neto stope emisija te se paket za plin proširuje na vodik. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. izmijenjen je planom REPowerEU kako bi se postupno ukinuo uvoz ruske fosilne energije, diversificirali izvori energije, uvele mjere za uštedu energije i ubrzao prelazak na obnovljive izvore energije. Reformom modela tržišta električne energije uvedena su nova pravila za dugoročne ugovore i povećana zaštita ranjivih potrošača.

Sljedeći akti EU-a oblikuju strukturu unutarnjih energetskih tržišta Unije:

B. Daljnji koraci

Vijeće je 2022. uvelo nekoliko privremenih hitnih mjera na energetskom tržištu EU-a:

Raspravlja se o uklapanju nekih od tih privremenih mjera u zakone EU-a.

Vijeće je 2023. produljilo tri uredbe povezane s plinom te uredbu o izdavanju dozvola do 2024. odnosno 2025. Iste je godine Komisija preporučila da se mjere iz Uredbe (EU) 2022/1854 ne produlje.

Od kolovoza 2022. do prosinca 2023. države članice zajednički su smanjile potražnju za plinom za više od 100 milijardi kubičnih metara u usporedbi s petogodišnjim prosjekom.

C. Uređenje energetskog tržišta: Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora

Agencija EU-a za suradnju energetskih regulatora (ACER) osnovana je 2009. i djeluje od ožujka 2011. Agencija je odgovorna za promicanje suradnje među nacionalnim regulatornim tijelima na regionalnoj i europskoj razini i to osobito u prekograničnim područjima. Odgovorna je za nadzor nad razvojem mreže i unutarnjim tržištima električne energije i plina. Također je nadležna za istraživanje slučajeva zlouporabe tržišta te koordinaciju s državama članicama primjene odgovarajućih kazni. ACER sastavlja mrežne kodekse, a konačne prijedloge podnosi Komisiji i ima odgovornosti u postupku preispitivanja zone trgovanja na tržištu električne energije.

Europska unija uspostavila je strukture za suradnju za europske mrežne operatore prijenosnih sustava (ENTSO) za električnu energiju (ENTSO-E), plin (ENTSOG) i nedavno u obliku Europske mreže mrežnih operatora za vodik (ENNOH). ENTSO-i, zajedno s ACER-om, razrađuju iscrpna pravila za pristup mreži i tehničke kodove. Osiguravaju usklađeno djelovanje mreže razmjenom operativnih informacija i razvojem zajedničkih sigurnosnih standarda i postupaka u slučaju nužde. ENTSO-i svake dvije godine sastavljaju desetogodišnji plan ulaganja u mreže, koji revidira ACER.

D. Sigurnost opskrbe energijom

Energetska sigurnost u Uniji ovisi o nekoliko mjera u sektorima nafte, plina i električne energije.

To uključuje koordinacijske mjere, pripravnost na rizike u sektoru električne energije (Uredba (EU) 2019/941), dobrovoljnu zajedničku kupnju plina (Uredba (EU) 2022/2576), minimalne razine skladištenja plina od 90 % kapaciteta (Uredba (EU) 2017/1938) i cilj EU-a od najmanje 15 % elektroenergetske interkonekcije do 2030. (Uredba (EU) 2018/1999).

U skladu s Direktivom 2009/119/EZ države članice moraju čuvati minimalne zalihe nafte koje odgovaraju količini 90-dnevnog prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61-dnevne prosječne dnevne domaće potrošnje, ovisno o tome koja je količina veća. Primjenjuju se i strategije kao što su diversifikacija izvora i opskrbnih pravaca. (Direktiva 2013/30/EU sadrži posebne odredbe o suočavanju s nesrećama u okviru odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti).

E. Transeuropske energetske mreže

Politika transeuropskih energetskih mreža (vidjeti infomativni članak 3.5.1. o transeuropskim mrežama) usmjerena je na povezivanje energetske infrastrukture država članica EU-a. U okviru te politike utvrđeno je 11 prioritetnih koridora: tri za električnu energiju, pet za odobalne mreže i tri za vodik. Utvrđena su, isto tako, tri prioritetna tematska područja: razvoj mreže pametne električne energije, pametnih plinskih mreža i prekogranične mreže za ugljikov dioksid.

Uredbom (EU) 2022/869 o TEN-E-u utvrđuju se smjernice za transeuropske energetske mreže, projekti od zajedničkog interesa među državama članicama EU-a, projekti od zajedničkog interesa (Projekti od zajedničkog interesa) između EU-a i trećih zemalja te prioritetni projekti koji uključuju transeuropske energetske mreže. Tom je uredbom prekinuta potpora novim projektima u području prirodnog plina i nafte te su uvedeni obvezni kriteriji održivosti za sve projekte.

Novi projekti od zajedničkog interesa za energiju i prekogranični projekti obnovljive energije financiraju se iz Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021.–2027. za energiju (Instrument za povezivanje Europe (CEF)), instrumenta financiranja sa sedmogodišnjim proračunom od 5,84 milijarde EUR dodijeljenih u obliku bespovratnih sredstava kojima upravlja Izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš. Popis projekata od zajedničkog interesa sastavlja Komisija delegiranim aktom koji stupa na snagu samo ako Parlament i Vijeće na njega ne podnesu prigovor u roku od dva mjeseca od kada su o njemu obaviješteni.

Uloga Europskog parlamenta

Donošenjem svih zakonodavnog paketa o energetskim tržištima Parlament je uvijek snažno podupirao razdvajanje vlasništva nad sustavima prijenosa u sektorima električne energije, plina i hidrogena kao najučinkovitijeg sredstva za promicanje ulaganja u infrastrukturu na nediskriminirajući način, s poštenim pristupom mreži za nove sudionike na tržištu te za transparentno tržište.

Parlament je isto tako naglasio važnost zajedničkog europskog stava o srednjoročnim ulaganjima, jače suradnje među regulatornim tijelima, državama članicama i operatorima sustava prijenosa te snažnog postupka usklađivanja uvjeta pristupa mrežama.

Na inicijativu Parlamenta posebna je važnost dana povećanju prava potrošača u područjima kao što su zaštita ugroženih kupaca, energetsko siromaštvo, zaštita od isključenja i opskrbljivača u krajnjoj nuždi.

Parlament je uvijek snažno podržavao osnivanje ACER-a naglasivši da mu moraju biti dodijeljene nužne ovlasti za rješavanje problema koje ne mogu riješiti nacionalna regulatorna tijela, a koji sprječavaju integraciju i ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Parlament je donio nekoliko rezolucija o energetskim tržištima:

  • 14. rujna 2023. potvrdio je početak pregovora o modelu tržišta električne energije. U nacrtu svoje rezolucije, želio je ojačati zaštitu potrošača od nestabilnih cijena, zajamčiti im pravo na izbor između fiksnih i dinamičnih ugovornih cijena te zabraniti uvođenje jednostranih promjena u uvjete ugovora.
  • Parlament je 5. listopada 2022. donio rezoluciju u kojoj u načelu pozdravlja uspostavu privremene gornje granice za tržišne prihode ostvarene proizvodnjom i prodajom električne energije iz obnovljivih izvora, nuklearne energije i lignita te uspostavu privremenog mehanizma solidarnog doprinosa iz sektora fosilnih goriva. Pozvao je države članice EU-a da osiguraju pristup cjenovno pristupačnom i čistom grijanju i električnoj energiji te je naglasio potrebu za izbjegavanjem deložacija iz doma za ranjiva kućanstva koja ne mogu platiti svoje račune i troškove najma.
  • Parlament je 19. svibnja 2022. donio rezoluciju u kojoj poziva Komisiju da podnese prijedloge za rješavanje problema prekomjernih cijena električne energije i da procijeni učinak cijena plina na funkcioniranje tržišta električne energije.
  • 7. travnja 2022., donio je rezoluciju kojom poziva na hitan potpuni embargo na uvoz nafte, ugljena, nuklearnoga goriva i plina iz Rusije te predstavljanje plana za nastavak kratkoročnog jamčenja sigurnosti opskrbe energijom u EU-u.
  • Parlament je 1. ožujka 2022. osudio nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu i rusku invaziju na Ukrajinu te ograničenja uvoza nafte i plina iz Rusije.

Više informacija o toj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE).

 

Matteo Ciucci