Energetska učinkovitost
Svrha je mjera za energetsku učinkovitost postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe, smanjenje troškova uvoza i promicanje konkurentnosti Europske unije. Suzakonodavci su 2023. odlučili smanjiti krajnju potrošnju energije u EU-u za najmanje 11,7 % do 2030. u odnosu na predviđanja iz 2020.
Pravna osnova
Članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Postignuća
A. Direktiva o energetskoj učinkovitosti
1. Direktiva o energetskoj učinkovitosti: za razdoblje do 2020.
Direktivom o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU) utvrđeni su prvi obvezujući ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti EU-a. Tim se ciljevima nastojala smanjiti potrošnja primarne i konačne energije na razini EU-a za 20 % do 2020., u usporedbi s predviđanjima iz 2007. To je konkretno značilo potrošnju od najviše 1474 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu energiju i 1078 za konačnu energiju.
Direktivom se od država članica EU-a zahtijevalo da odrede okvirne nacionalne ciljeve i za primarnu energiju, koju energetski sektor upotrebljava za transformaciju i isporuku, i za konačnu energiju, koju izravno troše krajnji korisnici. Njome su uvedene mjere kojima se olakšava ostvarivanje tih ciljeva te su utvrđena pravno obvezujuća pravila i za krajnje korisnike i za dobavljače energije. Osim toga, za države članice EU-a uvedena je obveza objavljivanja trogodišnjih nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost.
2. Revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti: za razdoblje do 2030.
U novoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EU) 2023/1791, koja je stupila na snagu u listopadu 2023., utvrđeni su ciljevi u području energetske učinkovitosti. Tim se novim ciljevima nastoji smanjiti potrošnja primarne i konačne energije na razini EU-a za 11,7 % do 2030., u usporedbi s predviđanjima iz 2020. U apsolutnim brojkama potrošnja primarne i konačne energije u EU-u do 2030. neće iznositi više od 992,5 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu odnosno 763 za konačnu energiju.
Iako je cilj u području potrošnje konačne energije kolektivno obvezujući za države članice EU-a, cilj potrošnje primarne energije samo je indikativan u okviru nove revizije direktive. Direktivom se od država članica EU-a zahtijeva da odrede okvirne nacionalne ciljeve u području energetske učinkovitosti na temelju doprinosa potrošnji konačne energije kako bi se ostvario cilj Unije. Njome se utvrđuju nove godišnje obveze u pogledu uštede energije za države članice EU-a, počevši od najmanje 0,8 % potrošnje konačne energije do 2023. i povećanja na 1,3 % od 2024., 1,5 % od 2026. i 1,9 % od 2028. U skladu s direktivom Komisija ocjenjuje postojeća partnerstva za energetsku učinkovitost i po potrebi predlaže nova partnerstva za određene sektore na razini EU-a.
Direktivom se uvodi obveza javnog sektora da služi kao primjer: javna tijela EU-a moraju svake godine smanjiti ukupnu potrošnju konačne energije za najmanje 1,9 % u odnosu na 2021. i postupno obnoviti najmanje 3 % ukupne površine svojih grijanih i/ili hlađenih zgrada. Direktivom se revidira definicija učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i utvrđuju novi zahtjevi usmjereni na potpunu dekarbonizaciju opskrbe tih sustava do 2050.
Naposljetku, njome se utvrđuju i obveze izvješćivanja za podatkovne centre, namjenske jedinstvene kontaktne točke za mala i srednja poduzeća, kućanstva i javna tijela te obveze planiranja grijanja i hlađenja u općinama s više od 45 000 stanovnika. Ona sadrži odredbe o zaštiti potrošača, u njoj se definira energetsko siromaštvo na razini EU-a te se uvode mjere za njegovo smanjenje.
Revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti rezultat je četiriju različitih faza:
- Paketom „Čista energija za sve Europljane” iz 2018. potrošnja primarne i konačne energije u EU-u smanjuje se za 32,5 % do 2030. u odnosu na predviđanja iz 2007.
- U okviru paketa „Spremni za 55 %” iz 2021. predloženo je povećanje cilja energetske učinkovitosti EU-a na najmanje 9 % do 2030. u odnosu na predviđanja za 2030. iz 2020. Revizijom je uvedeno načelo energetska učinkovitost na prvom mjestu kao stup energetske unije.
- Nakon ruske agresije na Ukrajinu 2022. u planu REPowerEU predloženo je daljnje povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti na 13 % do 2030. te su uvedeni ciljevi smanjenja potražnje na unutarnjem energetskom tržištu (2.1.9.).
- Parlament i Vijeće postigli su 2023. dogovor o cilju povećanja energetske učinkovitosti od 11,7 % do 2030.
U skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom ((EU) 2018/1999) države članice EU-a moraju izraditi desetogodišnje nacionalne energetske i klimatske planove za razdoblje 2021.–2030. te podnositi izvješća o napretku svake dvije godine. Komisija prati i ocjenjuje izvješća o napretku te može poduzeti mjere na razini EU-a kako bi se osigurala njihova usklađenost s općim ciljevima EU-a.
B. Opći okvir
1. Energetska svojstva zgrada
a. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada
Cilj je Direktive o energetskim svojstvima zgrada (2010/31/EU) smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije u građevinskom sektoru EU-a kako bi do 2050. postao klimatski neutralan, obnoviti zgrade s najlošijim svojstvima i poboljšati razmjenu informacija o energetskim svojstvima. Njezina revizija konačno je usuglašena u ožujku 2024.
Novom direktivom utvrđuju se ciljevi smanjenja emisija za zgrade na razini EU-a i na nacionalnoj razini:
- Sve nove zgrade u EU-u morat će od 2030. imati nultu stopu emisija; za nove javne zgrade (u vlasništvu ili uporabi) to će vrijediti od 2028.
- Za nestambene zgrade države članice EU-a definirat će minimalne standarde energetskih svojstava za obnovu 16 % fonda zgrada s najlošijim svojstvima do 2030. i 26 % do 2033.
- Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice EU-a osigurat će plan za postupnu obnovu cijelog fonda zgrada, čime će se prosječna potrošnja primarne energije smanjiti za najmanje 16 % do 2030. te u rasponu od 20 % do 22 % do 2035.
Direktivom se definiraju pojmovi „zgrada s nultim emisijama”, „zgrada gotovo nulte energije” i „dubinska obnova” te se dugoročne strategije obnove zamjenjuju nacionalnim planovima obnove zgrada, koji su operativniji i podliježu boljem praćenju.
Direktivom se od država članica EU-a traži da do 2030. postupno uvedu solarne uređaje u javne i nestambene zgrade, ovisno o njihovoj veličini, i u sve nove stambene zgrade, ako je to tehnički i ekonomski prikladno.
Njome se od 2025. prestaju subvencionirati samostalni kotlovi na fosilna goriva, od država članica EU-a zahtijeva se da uspostave instrumente tehničke pomoći, definiraju iznimke za poljoprivredne zgrade i zgrade koje pripadaju baštini te iznimke za zgrade posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, privremene zgrade, crkve i zgrade koje se koriste u obredne svrhe.
b. Strategija za val obnove
Komisija je u listopadu 2020. radi poticanja obnove objavila strategiju za val obnove, čiji je cilj barem udvostručiti stope obnove tijekom sljedećih 10 godina i osigurati da se njome ostvari veća energetska učinkovitost i učinkovitost resursa.
2. Kogeneracija toplinske i električne energije
Kogeneracija je istodobna proizvodnja električne energije i korisne topline. U skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti Komisija od država članica može zahtijevati da provedu sveobuhvatnu procjenu potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje, uključujući procjenu potencijala za kogeneraciju.
3. Energetska učinkovitost proizvoda
EU uveo je nekoliko mjera za energetsku učinkovitost proizvoda, uključujući zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (Direktiva 2009/125/EZ) i okvir za označivanje energetske učinkovitosti (Uredba (EU) 2017/1369).
Novim okvirom za označivanje energetske učinkovitosti proizvoda razredi A+, A++ i A+++ zamijenjeni su jednostavnijim rasponom oznaka od A do G.
Uloga Europskog parlamenta
Parlament oduvijek poziva na postavljanje ambicioznih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti i donošenje strožih propisa.
Parlament je 17. siječnja 2018. donio amandmane u prvom čitanju kojima je pozvao na povećanje cilja energetske učinkovitosti u EU-u na najmanje 35 % do 2030., što je više od 30 %, koliko je predložila Europska komisija.
Parlament je 15. siječnja 2020. donio rezoluciju o europskom zelenom planu u kojoj je pozvao na reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskim svojstvima zgrada u skladu s povećanim ambicijama EU-a u području zaštite klime. Parlament je 17. rujna 2020. donio rezoluciju o maksimalnom iskorištavanju potencijala za energetsku učinkovitost fonda zgrada EU-a i pozvao Komisiju da osmisli dosljedne mjere za poticanje brže i temeljitije obnove zgrada.
Parlament je 14. rujna 2022. donio amandmane kojima se cilj u pogledu energetske učinkovitosti EU-a, koji je Komisija predložila u okviru svojeg plana REPowerEU, povećava na najmanje 14,5 % konačne potrošnje energije do 2030. u odnosu na predviđanja iz 2020. To odgovara graničnim vrijednostima potrošnje konačne i primarne energije od 740 milijuna odnosno 960 milijuna tona ekvivalenta nafte.
Parlament je 14. ožujka 2023. utvrdio svoje stajalište u prvom čitanju o potrebi da stambene zgrade postignu minimalne standarde energetskih svojstava na razini EU-a (razred E do 2030. i razred D do 2033.) i o mjerama za borbu protiv energetskog siromaštva. Nestambene i javne zgrade trebale bi dosegnuti iste energetske razrede do 2027. odnosno 2030. godine. Određena izuzeća primjenjivala bi se na posebne zgrade (spomenici, tehničke zgrade, zgrade ili crkve koje se koriste privremeno, zgrade koje se koriste u obredne svrhe itd.) i na javne socijalne stanove, u kojima bi obnova dovela do povećanja najamnine koje se ne može pokriti uštedama na računima za energiju. Ranjivim bi kućanstvima trebalo staviti na raspolaganje ciljana bespovratna sredstva i subvencije.
Više informacija o ovoj temi dostupno je na internetskim stranicama Odbora za industriju, istraživanje i energetiku.
Matteo Ciucci