Kako EU potiče korištenje energije iz obnovljivih izvora?
Energetski sektor je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u EU. Saznajte kako EU namjerava povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora.
Energetika je zaslužna za više od tri četvrtine emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Pokriva proizvodnju struje, grijanje te transport - sve ono što je neophodno za svakodnevni život. Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora je glavni korak za drastično smanjenje emisija u energetskom sektoru te ostvarenje ambicioznog plana Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050.
Razvoj obnovljivih izvora energije također je jedan od načina za smanjenje ovisnosti o uvozu, te osjetljivosti na poremećaje na tržištu.
Istovremeno, EU radi i na mjerama za uštedu energije.
Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u EU-u
Više od 20 posto energetske potrošnje u Europskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora. Ta se brojka udvostručila u odnosu na 2004. Prethodni cilj (32 posto do 2030.) izmijenjen je u rujnu 2023. kada je Parlament odobrio novi cilj od 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. Države članice EU-a poziva se da nastoje postići udio od 45 posto.
U 2022. udio obnovljivih izvora energije u potrošnji EU-a bio je 23 posto, što je povećanje u odnosu na 21,8 posto u 2021.
Dozvole za elektrane na obnovljive izvore energije
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te napora za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, Parlament je u prosincu 2022. izglasao dodatne mjere kako bi se znatno prije 2030. povećao udio energije iz obnovljivih izvora.
Zastupnici Europskog parlamenta su pozvali na brže izdavanje dozvola za nove ili adaptirane elektrane na obnovljive izvore, uključujući solarne panele i vjetrenjače.
U takozvanim "područjima ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora", koje bi svaka članica definirala za sebe, nove instalacije bi trebale dobiti dozvole u roku od najviše 9 mjeseci. Ako nadležno tijelo ne odgovori do isteka roka, tada bi se primjenjivalo načelo "pozitivne šutnje" te bi se izostanak odgovora smatrao odobrenjem.
Nova postrojenja izvan tih područja bi trebala dobiti dozvolu u roku od 18 mjeseci, dok proces za postojeće elektrane ne bi trebao trajati duže od 6 mjeseci.
Područja ubrzane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, koja određuju same članice Europske unije, trebala bi izbjeći ili smanjiti svaki negativan utjecaj na okoliš. Isključena su područja mreže Natura 2000, parkovi prirode, rezervati, kao i migracijski putovi životinja. Zastupnici žele da građani budu uključeni u donošenje odluka koje se odnose na postavljanje novih postrojenja te označavanje obnovljivih područja.
Zastupnici u Parlamentu su još izglasali odluku da se u roku od mjesec dana izdaju dozvole za postavljanje opreme za solarnu energiju na zgradama. Ugradnja solarnih panela bi bila izuzeta od procjene utjecaja na okoliš. Zastupnici su donijeli odluku i da postupak ugradnje dizalica topline ne može trajati duže od mjesec dana.
Obnovljivi vodik
Vodik kao izvor energije ne emitira stakleničke plinove pa bi mogao pomoći u dekarbonizaciji sektora u kojima je teže smanjiti emisije CO2. Procjenjuje se da bi vodik do 2050. u Europskoj uniji mogao zadovoljiti 20 - 50 posto energetske potražnje u prometu te 5 - 20 posto u industriji.
Kako bi bio održiv, vodik se mora proizvoditi iz obnovljivih izvora električne energije. Zastupnici Europskog parlamenta inzistiraju na razlikovanju obnovljivog vodika te vodika s niskim udjelom ugljika, kao i na postupnom ukidanju fosilnog ugljika.
Kroz nova pravila o obnovljivim izvorima energije, zastupnici još zagovaraju povećanje udjela vodika te jednostavniji sustav jamstva njegovog podrijetla.
Obnovljiva energija na moru
Vjetar je trenutačno jedini obnovljivi izvor energije na moru koji se koristi u komercijalnim razmjerima, ali Europska unija razmatra i druge izvore, poput plime i oseke, plutajućih solarnih panela i algi za biogoriva.
Europska komisija predlaže novu strategiju EU-a za drastično povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na moru. Samim time bi kapacitet vjetroelektrana uz obalu narastao s današnjih 12 GW na 300 GW do 2050. Parlament će tek iznijeti svoje stajalište.
Alternativna goriva
S obzirom na to da je cestovni promet zaslužan za petinu emisija CO2, Europska unija želi fosilna goriva zamijeniti obnovljivim i niskougljičnim gorivima. Obnovljiva goriva obuhvaćaju goriva iz biomase te biogoriva, sintetička i parafinska goriva (uključujući amonijak), proizvedena iz obnovljivih izvora energije.
Prelazak na vozila s nultom emisijom stakleničkih plinova treba ići ruku pod ruku sa širenjem infrastrukture stanica za dolijevanje goriva te električnih punionica.
Parlament je u srpnju 2023. odobrio nova pravila za potrebnu infrastrukturu, kako bi punionice i stanice za točenje goriva bile dostupne diljem Europe. Do 2026. električne punionice trebaju biti postavljene na najvećoj udaljenosti od 60 kilometara na svim glavnim cestama u Europskoj uniji, a punionice za kamione i autobuse na svakih 120 kilometara do 2028.
Zelena energetska infrastruktura
Europska unija je revidirala pravila o financiranju prekograničnih projekata za energetsku infrastrukturu, kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve.
Donesene su odluke o postupnom ukidanju financija za projekte povezane s prirodnim plinom, zatim o preusmjeravanju tih sredstava za vodikovu infrastrukturu, kao i prikupljanju te skladištenju ugljika. Nova pravila su stupila na snagu u lipnju 2022.
Zastupnici su pogurali više projekata koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora na moru te su olakšali njihovu integraciju. Svi novi infrastrukturni projekti moraju doprinijeti klimatskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050. Time se zapravo prekida potpora Europske unije za infrastrukturu temeljenu na fosilnim gorivima.
Pravedna energetska tranzicija
Kako bi podržala najranjivije skupine i male poduzetnike, Europska unija će 2026. godine osnovati Socijalni fond za klimu čiji je proračun procijenjen na 86,7 milijarde eura.
Fond će pomoći u prelasku na obnovljive izvore energije i uključiti mjere za smanjenje energetskih poreza i naknada, poticaje za obnovu zgrada, korištenje automobila za zajedničku upotrebu te uspostavu tržišta rabljenih električnih vozila.
Parlament je u travnju 2023. potvrdio dogovor sa zemljama EU-a iz prosinca 2022. Vijeće ga još treba službeno odobriti prije nego stupi na snagu.
Zelene tehnologije
Proizvodnja i skladištenje obnovljive energije zahtijevaju razvoj zelenih tehnologija, poput solarnih panela i baterija. Kako bi pojačao kapacitet EU-a za proizvodnju potrebnih zelenih tehnologija unutar svojih granica, Parlament je u travnju 2024. odobrio Akt o industriji s nultom neto stopom emisija kojim se želi smanjiti administrativni teret za kompanije i potaknuti inovacije.
