Zašto ljudi migriraju?
Postoje mnogi razlozi za migracije, od sigurnosti, demografije i ljudskih prava do siromaštva i klimatskih promjena. Saznajte više.
Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, od 1. siječnja 2021. ukupan broj državljana trećih zemalja koji borave u EU-u iznosio je 23,7 milijuna, što čini 5,3 posto stanovništva EU-a.
Što su migracije?
Migracije su kretanja ljudi s jednog mjesta na drugo, kako bi se nastanili na novom mjestu. Migracije mogu biti dobrovoljne ili prisilne, a uglavnom su potaknute ekonomskim, ekološkim i socijalnim problemima.
Razlozi selidbe
Migracije su uzrokovane takozvanim push faktorima, odnosno razlozima zbog kojih ljudi napuštaju zemlju i pull faktorima, odnosno razlozima zbog kojih se odlučuju preseliti u određenu zemlju. Postoje tri glavna razloga zašto ljudi napuštaju svoju zemlju i odlaze živjeti negdje drugdje.
Društveni i politički razlozi
Ljudi napuštaju svoju zemlju zbog etničkog, vjerskog, rasnog ili političkog progona, a ratovi i sukobi su najčešći razlozi migracija. Izbjeglice bježe od oružanih sukoba, zbog kršenja ljudskih prava ili progona, a ta činjenica može utjecati na izbor mjesta gdje odlaze, jer neke zemlje imaju liberalnija pravila za izbjeglice nego za drugu vrstu migranata. U prvom redu, ti će se pojedinci vjerojatno preseliti u najbližu sigurnu zemlju koja prihvaća tražitelje azila. Međunarodno humanitarno pravo bazira se na Ženevskoj konvenciji koja regulira vođenje oružanog sukoba i nastoji ograničiti njegove učinke.
Posljednjih godina ljudi u velikom broju bježe u Europu zbog sukoba, terora i progona. Od 384 245 tražitelja azila kojima je 2022. odobren status zaštite u EU-u, više od četvrtine došlo je iz ratom razorene Sirije, dok su na drugom i trećem mjestu ljudi iz Afganistana i Venezuele.
Demografski i gospodarski razlozi
Demografske promjene određuju kretanje ljudi. Demografski rast ili pad, starenje stanovništva ili velik broj mladih čimbenici su koji utječu na gospodarski rast i mogućnosti zapošljavanja.
Demografske i gospodarske migracije povezane su sa smanjenjem poslovnih mogućnosti, povećanom nezaposlenošću i sveukupnim državnim gospodarstvom. Migranti dolaze u zemlje gdje su plaće i životni standard viši, a mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja bolje. Ako su gospodarski uvjeti loši, a rizik od njihovog pogoršanja velik, veća je vjerojatnost da će ljudi emigrirati u zemlje u kojima je situacija bolja.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada UN-a broj osoba koje su migrirale radi posla u svijetu u 2019. iznosio je otprilike 169 milijuna, što čini više od dvije trećine međunarodnih migranata, pri čemu je većina otišla u zemlje s visokim dohotkom.
Okoliš i klimatske promjene
Okoliš je oduvijek pokretao migracije, jer ljudi bježe od prirodnih katastrofa poput poplava, uragana i potresa. U budućnosti se očekuje porast ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama, što posljedično znači brojnije i učestalije migracije.
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) „okolišni migranti su oni koji zbog iznenadnih ili postupnih promjena u okolišu koje negativno utječu na njihove živote ili životne uvjete moraju privremeno ili trajno napustiti svoje domove, i koji se sele unutar svoje zemlje ili u inozemstvo”.
Teško je procijeniti razmjere ekoloških migracija u svijetu, jer na migracije utječu i drugi čimbenici poput rasta stanovništva, siromaštva, sigurnosti i sukoba, no očekuje se da će do 2050. čak 25 milijuna do 1 milijarde ljudi migrirati.
Kako EU upravlja migracijama?
Poboljšanje pravnih mogućnosti za rad u EU-u
EU provodi niz mjera kojima želi potaknuti zakonite migracije kako bi riješio problem nedostatka radne snage, privukao i zadržao radnike s određenim vještinama i potaknuo gospodarski rast.
- Plava karta EU-a: radna i boravišna dozvola koja omogućuje državljanima trećih zemalja da rade i žive u državi članici EU-a, pod uvjetom da imaju diplomu ili jednakovrijednu kvalifikaciju, te ponudu za posao i adekvatnu plaću
- Jedinstvena dozvola: kombinirana radna i boravišna dozvola koju izdaje zemlja EU-a u kojoj osoba želi raditi i živjeti u trajanju do dvije godine
- Status osobe s dugotrajnim boravištem u EU: omogućuje državljanima trećih zemalja da ostanu i rade u EU-u na neodređeno vrijeme
Novi pakt EU-a o migracijama i azilu
Učinkovito upravljanje migracijama, pristup tražiteljima azila i zaštita vanjskih granica već su dugo prioriteti EU-a.
EU radi na novom paktu o migracijama i azilu i u travnju 2024. Parlament je odobrio dogovor postignut s Vijećem o izmjeni zakona EU-a o azilu i migracijama.
Pakt donosi poboljšane i brže procedure i njime se revidira Uredba iz Dublina koja određuje državu odgovornu za obradu svakog zahtjeva za azil. Novi sustav donosi različite vrste doprinosa država članica, uključujući premještanje tražitelja azila iz zemlje ulaska, financijske doprinose ili osiguravanje operativne i tehničke pomoći. Temelji se na solidarnosti i fleksibilnim oblicima podrške, koji mogu postati obaveze u izvanrednim situacijama.
Države članice trebaju uskladiti nacionalne zakone s novim pravilima u roku od dvije godine od njihovog stupanja na snagu.
