Migracije radne snage: poboljšanje pravnih mogućnosti za rad u EU-u
Saznajte više o različitim radnim dozvolama za državljane trećih zemalja i kako EU želi potaknuti zakonite migracije radne snage.
Europa se suočava s demografskim promjenama, brzim starenjem stanovništva i niskim stopama nataliteta. Očekuje se da će do 2050. oko trećina stanovništva EU-a biti umirovljenici. To će imati značajne socijalne i gospodarske posljedice, uključujući veću potražnju za zdravstvenom skrbi i socijalnim uslugama, manju produktivnost i veće javne rashode.
Da bi pomogla u rješavanju tih izazova, Europska unija potiče zakonite migracije kako bi se riješio problem nedostatka radne snage, privukli radnici koji posjeduju određene vještine i potaknuo gospodarski rast.
Plava karta EU-a: privlačenje visokokvalificiranih radnika
Plava karta EU-a dozvola je za rad i boravak kojom se državljanima trećih zemalja omogućuje da rade i žive u državi članici EU-a, pod uvjetom da imaju diplomu ili jednakovrijednu kvalifikaciju, te ponudu za posao i adekvatnu plaću.
Izmijenjena pravila, kojima se traži da ponuda za posao bude na najmanje šest mjeseci i smanjuje se traženi iznos plaće na najmanje 100 posto prosječne godišnje bruto plaće u državi zaposlenja, stupaju na snagu do kraja 2023.
Plava karta vrijedi do četiri godine i može se obnoviti, a dozvoljava dolazak i zaposlenicima i članovima njihove obitelji. Priznata je u svim državama članicama EU-a, osim Danske i Irske.
Jedinstvena dozvola: privremena radna dozvola i dozvola za pojedine zemlje
Oni koji ne ispunjavaju uvjete za Plavu kartu EU-a, mogu zatražiti Jedinstvenu dozvolu. Riječ je o kombiniranoj radnoj i boravišnoj dozvoli koju izdaje zemlja EU-a u kojoj osoba želi raditi i živjeti u trajanju do dvije godine.
U siječnju 2024. Parlament i Vijeće postigli su dogovor o poboljšanjima Direktive iz 2011. kako bi se izdavanje dozvola ubrzalo. Izmjenom pravila postupak je smanjen na 90 dana umjesto dosadašnjih četiri mjeseca.
Dozvola više neće biti vezana za određenog poslodavca, čime se radnicima omogućuje promjena posla i smanjuje mogućnost izrabljivanja. Radnici koji su imali Jedinstvenu dozvolu manje od dvije godine mogu je zadržati ako su nezaposleni do tri mjeseca, a oni koji su imali dozvolu dulje od dvije godine mogu je zadržati ako su nezaposleni do šest mjeseci.
Nacionalna tijela i dalje će moći odrediti minimalno razdoblje u kojem osobe s Jedinstvenom dozvolom moraju raditi za prvog poslodavca prije nego što im se dopusti promjena posla.
Parlament je odobrio konačnu verziju novih pravila o Jedinstvenim dozvolama u ožujku 2024., a Vijeće u travnju 2024. Države članice EU-a trebaju uskladiti nacionalne zakone s izmijenjenim pravilima u roku od dvije godine od njihova stupanja na snagu. Nova pravila se ne primjenjuju u Danskoj i Irskoj.
Kome je Jedinstvena dozvola namijenjena?
Gotovo svim radnicima izvan EU-a i njihovim obiteljima. Međutim, tražitelji azila, radnici na brodu i samozaposleni radnici ne mogu podnijeti zahtjev za Jedinstvenu dozvolu.
Status osobe s dugotrajnim boravištem u EU-u
Status osobe s dugotrajnim boravištem u EU-u omogućuje državljanima trećih zemalja koji su zakonito u EU-u pet godina zaredom da ostanu i rade u EU-u neodređeno vrijeme. Uveden je 2003. godine, kao sredstvo bolje integracije državljana trećih zemalja. Nakon odobrenja, pojedinac se može kretati i raditi unutar EU-a.
Kako bi mogli ostvariti status osobe s dugotrajnim boravištem u EU-u, državljani trećih zemalja moraju dokazati da mogu financijski uzdržavati sebe i svoju obitelj. Nakon podnošenja zahtjeva nacionalna tijela imaju rok od šest mjeseci za donošenje odluke. Zahtjev se može odbiti iz razloga povezanih sa sigurnošću ili javnim poretkom, ali ne iz gospodarskih razloga.
Ako je zahtjev odobren, državljaninu zemlje izvan EU-a odobrit će se petogodišnja boravišna dozvola koja će se automatski obnoviti. Osobe s dugotrajnim boravištem imaju pravo na jednako postupanje kao i državljani te zemlje u područjima kao što su zapošljavanje, obrazovanje i socijalna sigurnost.
Zakoni o statusu osoba s dugotrajnim boravištem u EU-u ne primjenjuju se u Danskoj i Irskoj.
Priznavanje kvalifikacija migranata u EU-u
Oko 48 posto visokokvalificiranih migranata radilo je na niskokvalificiranim ili srednje kvalificiranim radnim mjestima u 2019. godini, u usporedbi sa samo 20 posto građana EU-a. Najčešće su radili kao čistači ili pomoćnici u kućanstvu, dok 62 posto informatičkih kompanija i 43 posto građevinskih poduzeća ima manjak radne snage.
U rezoluciji iz 2021. zastupnici su zatražili donošenje pravila za brže, pravednije i ujednačenije priznavanje kvalifikacija radnika migranata diljem EU-a.
Komisija je u studenome 2023. izdala preporuku u kojoj se navodi da države trebaju smanjiti prepreke za priznavanje vještina i kvalifikacija koje otežavaju zakonitu migraciju u tu zemlju.
