Što EU poduzima kako bi smanjio bacanje hrane
Bacanje hrane i dalje je jedna od glavnih prepreka za postizanje kružnog gospodarstva. Saznajte više o rješenjima koja predlaže Parlament.
Prema procjenama, baca se oko 10 posto hrane dostupne potrošačima u EU-u, dok istovremeno postoji više od 37 milijuna ljudi u EU-u koji si ne mogu priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Smanjenje bacanja hrane glavni je cilj EU-a kako bi se postiglo kružno gospodarstvo do 2050.
Zašto bacamo hranu
Loše planiranje kupnje i pripreme obroka, voće i povrće neatraktivnog izgleda, impulzivna kupnja hrane na sniženju i velika pakiranja samo su neki od razloga bacanja hrane u kućanstvima, što čini većinu otpada od hrane.
Standardizirane porcije i precjenjivanje broja gostiju razlozi su bacanja hrane u restoranima i ugostiteljstvu.
Prema istraživanju Europske komisije, označivanje datuma na hrani i nerazumijevanje oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”, također dovodi do nepotrebnog bacanja hrane. Bolje razumijevanje oznaka moglo bi pridonijeti smanjenju bacanja hrane za do 10 posto.
Zašto trebamo smanjiti bacanje hrane
Smanjenje bacanja hrane nužan je korak u borbi protiv klimatskih promjena. Ono je odgovorno za oko 16 posto svih stakleničkih plinova iz prehrambenog sustava EU-a. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), proizvodnja i prijevoz hrane, koja se kasnije rasipa, odgovorni su za 8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Smanjenje bacanja hrane također omogućuje kućanstvima i poduzećima uštedu novca.
Zakonodavstvo EU-a o smanjenju bacanja hrane
Ciljevi strategije „od polja do stola” uključuju jasnije označivanje datuma i preveniranje njihovog pogrešnog tumačenja kako bi se smanjilo bacanje hrane. U okviru te strategije Komisija će istražiti gdje dolazi do rasipanja hrane u cijelom lancu opskrbe.
Donacija hrane još je jedan način za smanjenje nepotrebnog bacanja hrane. Uz smjernice EU-a za doniranje hrane donesene 2017. godine, želi se olakšati preraspodjela jestive hrane onima kojima je potrebna.
Osim toga, 2019. godine donesena je zajednička metodologija EU-a za mjerenje rasipanja hrane u svakoj fazi lanca opskrbe. Zajedničkom metodologijom olakšava se praćenje i izvješćivanje o bacanju hrane u cijelom EU-u.
Revizija Okvirne direktive o otpadu
Komisija je u srpnju 2023. predstavila prijedlog izmjene Okvirne direktive o otpadu kako bi se učinilo više za smanjenje otpada od hrane i tekstila. Među izmjenama se predlažu obvezujući ciljevi smanjenja otpada na nacionalnoj razini do kraja 2030. Otpad u preradi i proizvodnji hrane trebalo bi smanjiti za 10 posto, a u maloprodaji, restoranima, prehrambenim uslugama i kućanstvima za 30 posto.
Parlament je u ožujku 2024. donio svoje stajalište o tom prijedlogu. Parlament želi smanjiti otpad u preradi i proizvodnji hrane za najmanje 20 posto, a u maloprodaji, restoranima, prehrambenim uslugama i kućanstvima za najmanje 40 posto. Komisija bi trebala procijeniti treba li povećati ciljeve za 2035. na 30 i 50 posto.
„Parlament je osmislio ciljana rješenja za smanjenje rasipanja hrane, kao što su promicanje voća i povrća neatraktivnog izgleda, praćenje nepoštenih tržišnih praksi, pojašnjenje označivanja datuma i doniranje neprodane, ali jestive hrane”, rekla je Anna Zalewska (ECR, Poljska), izvjestiteljica zadužena za ovo zakonodavstvo u Parlamentu.
Sljedeći koraci
Pregovore s Vijećem vodit će sljedeći Parlament, koji će biti izabran na europskim izborima od 6. do 9. lipnja 2024.
